Službeni izvorizakon.hr · EUR-Lex
Europaius
Hrvatski
ČeštinaDeutschFrançaisEspañolPolskiItalianoNederlandsÖsterreichBelgiquePortuguêsSvenskaDanskSuomiSlovenčinaIrelandMagyarEestiLietuviųLatviešuSlovenščinaΚύπροςMaltiRomânăΕλληνικάLuxembourgБългарски
Hrvatski

Zakon o izvršavanju kazne zatvora - Zakon.hr

Ukratko

Ovaj zakon regulira izvršavanje kazne zatvora u Republici Hrvatskoj, s ciljem osposobljavanja zatvorenika za život na slobodi uz poštovanje njihovog dostojanstva.

Što regulira

  • Način izvršavanja kazne zatvora za punoljetne osobe.
  • Temeljna prava zatvorenika i ograničenja tih prava.
  • Zaštitu osobnosti i tajnost osobnih podataka zatvorenika.
  • Obveze sudova i drugih tijela u vezi s izvršavanjem kazne zatvora.

Koga se tiče

  • Punoljetne osobe kojima je izrečena kazna zatvora ili novčana kazna zamijenjena kaznom zatvora.
  • Žrtve kaznenih djela i prekršaja, odnosno njihove obitelji, u pogledu obavještavanja o zatvorenicima.

Ključne točke

  • Izvršavanje kazne zatvora je od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku i provodi se u kaznionicama i zatvorima.
  • Glavna svrha izvršavanja kazne je osposobljavanje zatvorenika za život na slobodi, uz čovječno postupanje i poštovanje dostojanstva.
  • Zatvorenik uživa zaštitu temeljnih prava, koja se mogu ograničiti samo u granicama nužnim za ostvarenje svrhe izvršavanja kazne i radi zaštite reda i sigurnosti.
  • Kaznionice i zatvori obavještavaju ustrojstvenu jedinicu za podršku žrtvama i svjedocima o zaprimanju zatvorenika te o svakom samostalnom izlasku ili bijegu, ako žrtva to zatraži.
Tekst zakona
Tekst zakona

Zakon o izvršavanju kazne zatvora - Zakon.hr UPUTE UVJETI CJENIK KONTAKT Zakon.ai Prijava / Registracija Baza je ažurirana 08.06.2026. zaključno sa NN 43/26 EU 2024/2679 × Upozorenje Funkcionalnost ko

piranja je dostupna samo prijavljenim korisnicima. Prijava / Registracija U redu Povezani zakoni Kazneno i prekršajno Prekršajni zakon Zakon o sigurnosti prometa na cestama Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji Kazneni zakon Zakon o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela Zakon o privatnim detektivima Zakon o strancima Zakon o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta Zakon o policijskim poslovima i ovlastima Zakon o kaznenom postupku Zakon o izvršavanju kazne zatvora Zakon o sudovima za mladež Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama Zakon o probaciji Zakon o izvršavanju sankcija izrečenih maloljetnicima za kaznena djela i prekršaje Zakon o međunarodnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima Zakon o novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela Zakon o općem oprostu Zakon o pomilovanju Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira Zakon o policiji Zakon o zaštiti svjedoka Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći Zakon o privatnoj zaštiti Zakon o suzbijanju zlouporabe droga Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije Zakon o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem Zakon o nacionalnom preventivnom mehanizmu za sprečavanje mučenja Zakon o pronalaženju, obilježavanju i održavanju grobova komunističkih zločina nakon drugog svjetskog rata Zakon o primjeni statuta međunarodnog kaznenog suda i progonu za kaznena djela protiv međunarodnog ratnog i humanitarnog prava Zakon o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz procesa pretvorbe i privatizacije Zakon o ništetnosti određenih pravnih akata pravosudnih tijela bivše JNA, bivše SFRJ i Republike Srbije Zakon o istraživanju, uređenju i održavanju vojnih groblja, groblja žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja Zakon o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji Zakon o provedbi uredbi Europske unije iz područja prekursora za droge Zakon o zaštiti fizičkih osoba u vezi s obradom i razmjenom osobnih podataka Ustavni zakon o suradnji Republike Hrvatske s Međunarodnim kaznenim sudom Zakon o provedbi Konvencije o građanskopravnim vidovima međunarodne otmice djece Zakon o izvršenju sankcija izrečenih za kaznena djela, privredne prijestupe i prekršaje Zakon o prekidu prekršajnog postupka u predmetima po propisima o deviznom poslovanju koje je preuzela Republika Hrvatska Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 258/2012 o provedbi članka 10. Protokola Ujedinjenih naroda o vatrenom oružju, utvrđivanju odobrenja za izvoz vatrenog oružja, mjera za uvoz i provoz vatrenog oružja, njegovih dijelova i komponenata i streljiva Zakon o provedbi Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem ureda Europskog javnog tužitelja (»EPPO«) Zakon o prijenosu i obradi podataka o putnicima u zračnom prometu u svrhu sprječavanja, otkrivanja, istraživanja i vođenja kaznenog postupka ili izvršavanja kaznenih sankcija za kaznena djela terorizma i druga teška kaznena djela Zakon o mjerama ograničavanja Zakon o dostavi sudskih pismena Zakon o razmjeni podataka između tijela za provedbu Zakona država članica Europske unije Zakon o prekograničnom pribavljanju elektroničkih dokaza u kaznenim postupcima Zakon o izvršavanju kazne zatvora NN 14/21, 155/23 na snazi od 20.02.2021. Preuzmite dokumentu PDF formatu Zanimljivi linkovi PODZAKONSKI PROPISI EU19 Područje slobode, sigurnosti i pravde Naknada štete zbog neadekvatnih uvjeta prilikom izdržavanja kazne zatvora? Arhiva: Zakon o izvršavanju kazne zatvora 2013-2019 + sudska praksa Zakon o izvršavanju kazne zatvora 2013-2013 Zakon o izvršavanju kazne zatvora 2011-2013 Zakon o izvršavanju kazne zatvora 2011-2011 Ministarstvo pravosuđa i uprave Dio prvi OPĆE ODREDBE Glava I. UVODNE ODREDBE Članak 1. OSNOVNE ODREDBE

(1)Ovim se Zakonom uređuje izvršavanje kazne zatvora.
(2)Poslovi izvršavanja kazne zatvora od posebnog su interesa za Republiku Hrvatsku.
(3)Kazna zatvora izvršava se u kaznionicama i zatvorima.
(4)Kaznu zatvora prema odredbama ovoga Zakona izdržavaju punoljetne osobe kojima je izrečena kazna zatvora u kaznenom, prekršajnom ili drugom sudskom postupku te punoljetne osobe kojima je izrečena novčana kazna u kaznenom, prekršajnom ili drugom sudskom postupku zamijenjena kaznom zatvora.
(5)Kazna dugotrajnog zatvora izvršava se na način istovjetan izvršavanju kazne zatvora, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Članak 2. ZNAČENJE POJMOVA U OVOM ZAKONU
(1)Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje: 1) osoba lišena slobode je osoba kojoj je u kaznenom postupku određen istražni zatvor, osoba kojoj je u prekršajnom postupku određeno prekršajno zadržavanje, osoba kojoj je izrečena kazna zatvora u kaznenom, prekršajnom ili drugom sudskom postupku ili je izrečena novčana kazna zamijenjena kaznom zatvora 2) istražni zatvorenik je osoba kojoj je odlukom suda određen istražni zatvor i nalazi se na izvršavanju istražnog zatvora 3) osuđenik je osoba kojoj je pravomoćno izrečena kazna zatvora, a ne nalazi se na izdržavanju kazne u kaznionici odnosno zatvoru ili joj je odobren prekid izdržavanja kazne ili je uvjetno otpuštena 4) zatvorenik je osoba kojoj je izrečena kazna zatvora zbog kaznenog djela i nalazi se na izdržavanju kazne zatvora u kaznionici odnosno zatvoru 5) kažnjenik na prekršajnom zadržavanju je osoba kojoj je odlukom suda određeno prekršajno zadržavanje i nalazi se na izvršavanju prekršajnog zadržavanja u zatvoru 6) kažnjenik je osoba kojoj je u prekršajnom postupku izrečena kazna zatvora ili je novčana kazna zamijenjena kaznom zatvora 7) članovi obitelji zatvorenika i osuđenika jesu: bračni ili izvanbračni drug zatvorenika i osuđenika, životni ili neformalni životni partner zatvorenika i osuđenika, srodnik u ravnoj lozi, srodnik u pobočnoj lozi do zaključno trećeg stupnja, tazbinski srodnik do zaključno drugog stupnja te skrbnik.
(2)Pojmovi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Članak
  1. SVRHA IZVRŠAVANJA KAZNE ZATVORA Glavna svrha izvršavanja kazne zatvora jest, uz čovječno postupanje i poštovanje dostojanstva osobe koja se nalazi na izdržavanju kazne zatvora, njegovo osposobljavanje za život na slobodi u skladu sa zakonom i društvenim pravilima, čime se pridonosi zaštiti društvene zajednice. Članak
  2. TEMELJNA PRAVA I NJIHOVA OGRANIČAVANJA
(1)Zatvorenik uživa zaštitu temeljnih prava utvrđenih Ustavom Republike Hrvatske, međunarodnim ugovorima i ovim Zakonom.
(2)Zatvorenika se tijekom izvršavanja kazne zatvora može ograničiti u temeljnim pravima samo u granicama nužnim za ostvarenje svrhe izvršavanja kazne i u postupku propisanom ovim Zakonom.
(3)Zatvorenika se u pravima propisanim ovim Zakonom smije ograničiti samo iznimno i, ako je to prijeko potrebno, radi zaštite reda i sigurnosti kaznionice odnosno zatvora i samih zatvorenika.
(4)Ograničenja temeljnih prava zatvorenika iz ovoga Zakona moraju biti razmjerna razlozima radi kojih se primjenjuju. Članak 5. ZAŠTITA OSOBNOSTI I TAJNOSTI OSOBNIH PODATAKA
(1)Zatvoreniku je zajamčena zaštita osobnosti i tajnost osobnih podataka, sukladno odredbama ovoga Zakona i posebnih propisa.
(2)Podaci o zatvorenicima koji se obrađuju tijekom izvršavanja kazne zatvora predstavljaju službenu i profesionalnu tajnu te će se njihovo prikupljanje, obrada, korištenje i pohrana obavljati sukladno odredbama ovoga Zakona i posebnih propisa. Članak 6. ZAPOČINJANJE IZVRŠAVANJA KAZNE ZATVORA
(1)Izvršavanje kazne zatvora započinje nakon što odluka o kazni postane pravomoćna i izvršna.
(2)Iznimno od stavka 1. ovoga članka, izvršavanje kazne zatvora može započeti i prije pravomoćnosti presude ako zatvorenik kojemu je određen istražni zatvor to zatraži pod uvjetima propisanim ovim Zakonom.
(3)Izvršavanje kazne zatvora može se odgoditi u slučajevima propisanim ovim Zakonom. Članak 7. OBVEZE SUDOVA I DRUGIH TIJELA
(1)Prvostupanjski sud dostavit će odluku iz članka
  1. stavka
  2. ovoga Zakona nadležnom tijelu na izvršavanje bez odgode, a najduže u roku od tri radna dana od pravomoćnosti i izvršnosti odluke odnosno u roku od tri radna dana od dana primitka pravomoćne i izvršne odluke.
(2)Druga tijela poduzimaju potrebne mjere ili radnje da se izvršavanje kazne zatvora provede bez odgode i u skladu s ovim Zakonom.
(3)Državna tijela, ustanove i druge pravne osobe u čijoj su nadležnosti primjena mjera i postupaka značajnijih za izvršavanje kazne zatvora surađuju s tijelima nadležnim za izvršavanje kazne zatvora. Članak 8. PRAVO ŽRTVE NA OBAVIJEST
(1)Kaznionica, zatvor odnosno Centar za dijagnostiku u Zagrebu će o zaprimanju zatvorenika na izdržavanje kazne zatvora obavijestiti ustrojstvenu jedinicu za podršku žrtvama i svjedocima ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa, radi obavještavanja žrtve kaznenog djela i prekršaja odnosno njezine obitelji, a po potrebi i druga državna tijela, ako kaznionica, zatvor odnosno Centar za dijagnostiku u Zagrebu raspolaže podatkom o žrtvi.
(2)Ustrojstvena jedinica za podršku žrtvama i svjedocima ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa po zaprimljenoj obavijesti iz stavka 1. ovoga članka će kaznionici, zatvoru odnosno Centru za dijagnostiku u Zagrebu dostaviti podatke o zahtjevu žrtve kaznenog djela i prekršaja odnosno njezine obitelji da bude obaviještena o svakom samostalnom izlasku ili bijegu zatvorenika.
(3)Kaznionica, zatvor odnosno Centar za dijagnostiku u Zagrebu će po zaprimljenoj obavijesti iz stavka 2. ovoga članka o zahtjevu žrtve kaznenog djela i prekršaja odnosno njezine obitelji, prije svakog samostalnog izlaska ili bijega zatvorenika, o tome obavijestiti ustrojstvenu jedinicu za podršku žrtvama i svjedocima ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa, radi obavještavanja žrtve odnosno njezine obitelji, a po potrebi i druga državna tijela.
(4)O bijegu zatvorenika na neradni dan kaznionica, zatvor odnosno Centar za dijagnostiku u Zagrebu obavijestit će ustrojstvenu jedinicu za podršku žrtvama i svjedocima ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa prvi sljedeći radni dan.
(5)Žrtva može istaknuti svoje traženje iz stavka 2. ovoga članka tijekom kaznenog ili prekršajnog postupka, a nakon pravomoćnog okončanja postupka svoje traženje može uputiti ustrojstvenoj jedinici za podršku žrtvama i svjedocima ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa.
(6)Pravo žrtve iz stavka 2. ovoga članka ne mora biti ostvareno ako postoji ugroza za sigurnost zatvorenika.
(7)Postupak obavještavanja žrtve iz ovoga članka propisat će se pravilnikom o podršci žrtvama kaznenog djela i prekršaja, koji donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa.
  1. Pravilnik o obavještavanju žrtve o samostalnom izlasku zatvorenika ili kažnjenika Članak
  2. NADLEŽNOST ZA IZVRŠAVANJE KAZNE ZATVORA
(1)Poslovi izvršavanja kazne zatvora u nadležnosti su suca izvršenja i ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa koje te poslove obavlja putem unutarnje ustrojstvene jedinice nadležne za zatvorski sustav (u daljnjem tekstu: upravna organizacija za zatvorski sustav) u čijem sastavu jesu Središnji ured upravne organizacije za zatvorski sustav (u daljnjem tekstu: Središnji ured) i kaznionice odnosno zatvori.
(2)U provođenju poslova izvršavanja kazne zatvora upravna organizacija za zatvorski sustav surađuje s drugim državnim tijelima, znanstvenim i drugim ustanovama i institucijama, strukovnim udrugama i drugim pravnim osobama radi poboljšavanja uvjeta izvršavanja kazne zatvora te pomoći zatvorenika nakon otpusta.
(3)O radu zatvorskog sustava Vlada Republike Hrvatske izvješćuje Hrvatski sabor jedanput godišnje. Članak
  1. TROŠKOVI IZVRŠAVANJA KAZNE ZATVORA Zatvorenici ne snose troškove izvršavanja kazne zatvora niti plaćaju pristojbe na podneske, službene radnje i odluke u svezi s primjenom ovoga Zakona, osim ako ovim Zakonom nije drukčije propisano. Glava II. TEMELJNA NAČELA IZVRŠAVANJA KAZNE ZATVORA Članak
  2. ZABRANA SVAKOG NEZAKONITOG POSTUPKA
(1)Kazna zatvora izvršava se na način koji zatvoreniku jamči poštovanje ljudskog dostojanstva. Zabranjeni su i kažnjivi postupci, uključujući biomedicinska i druga znanstvena istraživanja kojima se zatvorenika podvrgava bilo kakvom obliku mučenja, zlostavljanja ili ponižavanja te liječničkim ili znanstvenim pokusima.
(2)Zabranjenim postupcima iz stavka 1. ovoga članka posebice se smatraju postupci koji su nerazmjerni održavanju reda i stege u kaznionicama odnosno zatvorima ili su nezakoniti pa mogu dovesti do trpljenja ili neprimjerenog ograničenja temeljnih prava zatvorenika.
(3)Zatvorenik koji je bio žrtva zabranjenih postupaka iz stavka
  1. ovoga članka ima pravo na naknadu štete. Članak
  2. ZABRANA DISKRIMINACIJE Izvršavanjem kazne zatvora zatvorenike se ne smije dovoditi u nepovoljniji položaj s obzirom na rasu ili etničku pripadnost ili boju kože, spol, jezik, vjeru, političko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, imovno stanje, obrazovanje, društveni položaj, bračni ili obiteljski status, dob, zdravstveno stanje, invaliditet, genetsko nasljeđe, rodni identitet, izražavanje ili spolnu orijentaciju. Članak
  3. RAZVRSTAVANJE ZATVORENIKA TIJEKOM IZVRŠAVANJA KAZNE ZATVORA
(1)Radi provedbe pojedinačnog programa izvršavanja kazne zatvora (u daljnjem tekstu: program izvršavanja) i sprječavanja međusobnoga lošeg utjecaja, zatvorenike se razvrstava u kaznionice odnosno zatvore prema kriminološkim i drugim obilježjima i posebnim potrebama programa izvršavanja, kao što su: izrečene sigurnosne mjere, strukovno osposobljavanje i obrazovanje, opće zdravstveno stanje i liječenje, duljina kazne i dr.
(2)Zatvorenici izdržavaju kaznu skupno.
(3)Muške i ženske osobe izdržavaju kaznu zatvora odvojeno.
(4)Mlađi punoljetnici u pravilu izdržavaju kaznu zatvora odvojeno od punoljetnika.
(5)Zatvorenici koji su osuđeni za kaznena djela u zatvorima se odvajaju od osoba koje se nalaze u istražnom zatvoru ili su osuđeni u postupku za prekršaje, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(6)Zatvorenici koji su prvi puta osuđeni u pravilu kaznu zatvora izdržavaju odvojeno od zatvorenika koji su ranije izdržavali kaznu zatvora.
(7)Zatvorenici koji su zaštićeni svjedoci kaznu zatvora izdržavaju sukladno odredbama ovoga Zakona, osim ako posebnim zakonom kojim se uređuju uvjeti i postupci za pružanje zaštite i pomoći ugroženim i njima bliskim osobama koje su izložene ozbiljnijoj opasnosti za život, zdravlje, tjelesnu nepovredivost, slobodu ili imovinu većeg opsega zbog njihova iskazivanja u kaznenim postupcima nije drukčije određeno.
(8)Različite kategorije osoba lišenih slobode u kaznionicama odnosno zatvorima iznimno mogu zajedno sudjelovati u dnevnim aktivnostima kojima je svrha resocijalizacija sukladno kućnom redu kaznionice odnosno zatvora.
(9)Različite kategorije osoba lišenih slobode u kaznionicama odnosno zatvorima iznimno mogu biti smještene zajedno i sudjelovati u dnevnim aktivnostima sukladno kućnom redu kaznionice odnosno zatvora, kada je takav smještaj nužan radi zaštite zdravlja i pružanja nužne zdravstvene zašite. Članak 14. UREĐENJE IZVRŠAVANJA KAZNE ZATVORA I OBLIKOVANJE PROGRAMA IZVRŠAVANJA
(1)Kaznionica odnosno zatvor poduzima sve kako bi život zatvorenika tijekom izvršavanja kazne zatvora bio što sličniji životu na slobodi.
(2)Kaznionica odnosno zatvor potiče i pomaže zatvorenika u otklanjanju štete nanesene kaznenim djelom te u pomoći i pomirenju sa žrtvama kaznenog djela.
(3)Zatvorenika se potiče da radi razvijanja osjećaja osobne odgovornosti dobrovoljno sudjeluje u izradi i provedbi programa izvršavanja. Članak
  1. PRIPREMA ZA OTPUST I POMOĆ NAKON OTPUSTA Kaznionica odnosno zatvor tijekom izvršavanja kazne zatvora pravodobno osigurava pripremu zatvorenika za otpuštanje, u suradnji s državnim tijelima, ustanovama, institucijama i drugim pravnim osobama u čijem su djelokrugu poslovi pomoći nakon otpusta. Glava III. PRAVA ZATVORENIKA I NJIHOVA ZAŠTITA Članak
  2. PRAVA ZATVORENIKA
(1)Svaki zatvorenik ima, sukladno odredbama ovoga Zakona, pravo na: 1) smještaj primjeren ljudskom dostojanstvu i zdravstvenim standardima 2) zaštitu osobnosti i osiguravanje tajnosti osobnih podataka 3) redovite obroke hrane i pitke vode u skladu sa zdravstvenim standardima 4) rad 5) obrazovanje 6) stručnu pravnu pomoć u vezi sa zaštitom prava propisanih ovim Zakonom 7) podnošenje pravnih sredstava za zaštitu svojih prava propisanih ovim Zakonom 8) zdravstvenu zaštitu i zaštitu majčinstva 9) dodir s vanjskim svijetom 10) boravak na otvorenom prostoru kaznionice odnosno zatvora najmanje dva sata dnevno 11) dopisivanje i razgovor sa svojim odvjetnikom 12) vjeroispovijest i razgovor s ovlaštenim vjerskim predstavnikom 13) vjenčanje u kaznionici odnosno zatvoru 14) glasovanje na izborima za predsjednika Republike Hrvatske, zastupnika u Hrvatski sabor i članova u Europski parlament te državnom referendumu 15) druga prava propisana ovim Zakonom.
(2)Zatvorenik strani državljanin ima pravo na dopisivanje i razgovor s diplomatskim i konzularnim predstavnikom svoje zemlje ili države koja štiti njegova prava.
(3)Prilikom prijama na izdržavanje kazne zatvora zatvorenik mora, na njemu razumljiv način, biti upoznat sa svojim pravima, načinom njihove zaštite i obvezama. Članak 17. PRITUŽBA ZATVORENIKA
(1)Zatvorenik i članovi obitelji zatvorenika uz njegovu suglasnost imaju pravo podnijeti pritužbu na postupak i odluku državnog službenika i namještenika kaznionice odnosno zatvora.
(2)Pritužba se podnosi usmeno ili pisanim putem upravitelju kaznionice odnosno zatvora (u daljnjem tekstu: upravitelj), Središnjem uredu i sucu izvršenja. Pisana pritužba Središnjem uredu ili sucu izvršenja upućuje se u omotnici koju državni službenik kaznionice odnosno zatvora ne smije otvoriti.
(3)Zatvoreniku se mora omogućiti da usmenu pritužbu iznese bez nazočnosti osoba na koje se pritužba odnosi.
(4)Zatvoreniku se može omogućiti da pritužbu podnese i elektroničkim putem, sukladno članku 133. ovoga Zakona.
(5)Na podnesenu pritužbu upravitelj će odgovoriti u roku od 15 dana od zaprimanja pritužbe, a Središnji ured u roku od 30 dana od zaprimanja pritužbe. Na pisanu pritužbu odgovorit će se pisanim putem.
(6)Ako zatvorenik podnese pisanu pritužbu sucu izvršenja, sudac izvršenja na pritužbu će odgovoriti pisanim putem u roku od 30 dana od dana zaprimanja pritužbe. Članak 18. PRAVNA ZAŠTITA U STEGOVNOM POSTUPKU
(1)U stegovnom postupku zatvorenik ima pravo biti upoznat s prijedlogom za pokretanje stegovnog postupka, na način da se prijedlog za pokretanje stegovnog postupka uruči zatvoreniku, te ima pravo na pravično odlučivanje o njegovoj krivnji.
(2)U stegovnom postupku zbog težih stegovnih prijestupa zatvorenik ima pravo na pomoć branitelja po vlastitom izboru i na svoj trošak, s čime mora biti upoznat.
(3)Zatvorenik može izabrati branitelja iz reda odvjetnika, kojeg može zamijeniti odvjetnički vježbenik. Članak 19. SUDSKA ZAŠTITA PROTIV POSTUPKA I ODLUKE KAZNIONICE ODNOSNO ZATVORA
(1)Zatvorenik i članovi obitelji zatvorenika uz njegovu suglasnost mogu podnijeti zahtjev za sudsku zaštitu sucu izvršenja protiv postupka ili odluke kojom se zatvorenika nezakonito prikraćuje ili ograničava u pravima iz ovoga Zakona.
(2)O zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka odlučuje sudac izvršenja koji je nadležan za kaznionicu odnosno zatvor. Sudac je dužan započeti provjeru navoda zahtjeva za sudsku zaštitu najkasnije u roku od 15 dana od dana zaprimanja zahtjeva.
(3)Sudac izvršenja će rješenjem odbiti zahtjev za sudsku zaštitu ako utvrdi da nije osnovan. Ako zahtjev utvrdi osnovanim, sudac izvršenja će rješenjem narediti otklanjanje nezakonitog prikraćivanja ili ograničavanja zatvorenika u pravu. Ako otklanjanje nezakonitosti nije moguće, sudac izvršenja rješenjem će nezakonitost utvrditi i zabraniti njezino ponavljanje te će rješenje po pravomoćnosti dostaviti i Središnjem uredu.
(4)Protiv odluke suca izvršenja iz stavka
  1. ovoga članka žalbu mogu podnijeti zatvorenik i kaznionica odnosno zatvor nadležnom sudskom vijeću. Članak
  2. NADZOR NAD POŠTOVANJEM LJUDSKIH PRAVA I TEMELJNIH SLOBODA Nadzor nad poštovanjem ljudskih prava i temeljnih sloboda zatvorenika provode pučki pravobranitelj i posebni pravobranitelji sukladno posebnim propisima te međunarodna tijela na temelju međunarodnih ugovora kojih je Republika Hrvatska stranka. Dio drugi NADLEŽNOST U IZVRŠAVANJU KAZNE ZATVORA Glava IV. NADLEŽNOST UPRAVNE ORGANIZACIJE ZA ZATVORSKI SUSTAV Članak
  3. KAZNIONICE I ZATVORI
(1)Kazna zatvora izvršava se u kaznionicama odnosno zatvorima koje su posebne unutarnje ustrojstvene jedinice upravne organizacije za zatvorski sustav, ustrojene izvan njezina sjedišta.
(2)Upravnom organizacijom za zatvorski sustav upravlja ravnatelj nadležan za zatvorski sustav koji je ujedno i čelnik Središnjeg ureda.
(3)Prema složenosti, opsegu i sadržaju poslova izvršavanja kaz­ne zatvora kaznionice odnosno zatvori mogu se razvrstati u skupine.
(4)Kaznionice odnosno zatvore Vlada Republike Hrvatske može uredbom kojom se uređuje unutarnje ustrojstvo, na prijedlog ministra nadležnog za poslove pravosuđa, pripojiti, odnosno povezati u jedinstvenu organizacijsku i upravnu cjelinu radi postizanja veće djelotvornosti, ekonomičnosti i svrhovitosti rada u obavljanju poslova iz njihove nadležnosti.
(5)U slučajevima izvanrednih okolnosti, katastrofa i epidemija većih razmjera ministar nadležan za poslove pravosuđa ovlašten je poduzimati i one mjere i aktivnosti koje nisu utvrđene ovim Zakonom, uključujući mjere organizacije, promjene mjesta i načina izvršavanja kazne zatvora, mjere mobilizacije, organizacije i rasporeda rada i radnog vremena, promjene mjesta i uvjeta rada u pojedinim kaznionicama odnosno zatvorima dok te okolnosti traju.
(6)Centar za dijagnostiku u Zagrebu je posebna unutarnja ustrojstvena jedinica upravne organizacije za zatvorski sustav u kojoj se izvršava kazna zatvora, ustrojena izvan njezina sjedišta, radi obavljanja stručnih poslova medicinske, socijalne, psihološke, socijalno-pedagoške i kriminološke obrade zatvorenika u svrhu procjene kriminogenih rizika i tretmanskih potreba, njihove klasifikacije, predlaganja orijentacijskog programa izvršavanja te predlaganja kaznionice odnosno zatvora u kojoj će zatvorenik nastaviti izvršavati kaznu zatvora. Za potrebe obrade zatvorenika mogu se zatražiti dostupni podaci od nadležnog centra za socijalnu skrb, ministarstva nadležnog za unutarnje poslove, a prema potrebi i ostalih nadležnih tijela.
(7)Centar za izobrazbu je posebna unutarnja ustrojstvena jedinica upravne organizacije za zatvorski sustav, ustrojena izvan njezina sjedišta, radi obavljanja stalne stručne izobrazbe državnih službenika i namještenika upravne organizacije za zatvorski sustav, a ostalih osoba u slučaju potrebe.
(8)Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na kaznionice odnosno zatvore na odgovarajući način primjenjuju se na Centar za dijagnostiku u Zagrebu, osim ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.
(9)Na druga pitanja koja se odnose na ustrojstvo kaznionica, zatvora odnosno centara, a koja nisu uređena ovim Zakonom, na odgovarajući način primjenjuju se opći propisi o ustrojstvu tijela državne uprave.
(10)Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na ustrojstvo kaznionica odnosno zatvora na odgovarajući način primjenjuju se na ustrojstvo odgojnih zavoda u kojima se sukladno posebnom propisu izvršava odgojna mjera upućivanja u odgojni zavod. Članak 22. KAZNIONICE
(1)Kaznionice se ustrojavaju za izvršavanje kazne zatvora izrečene: 1) osuđenim punoljetnim muškarcima 2) osuđenim punoljetnim ženama 3) osuđenim mlađim punoljetnim muškarcima 4) osuđenim mlađim punoljetnim ženama.
(2)Zatvorenici koji su ranije izdržavali kaznu zatvora, u pravilu, kaznu zatvora izdržavaju u posebnoj kaznionici ili na posebnom odjelu kaznionice odnosno zatvora za smještaj zatvorenika.
(3)Kazna maloljetničkog zatvora izvršava se u posebnima odijelima kaznionice za smještaj maloljetnika.
(4)Zatvorenici kojima je uz kaznu zatvora izrečena sigurnosna mjera obveznog liječenja od ovisnosti i zatvorenici ovisnici koji su u postupku liječenja od ovisnosti uključeni za vrijeme izdržavanja kazne, kaznu zatvora mogu izdržavati na posebnom socijalno-terapijskom odjelu kaznionice za smještaj zatvorenika.
(5)Kaznionice osniva i ukida Vlada Republike Hrvatske uredbom kojom se uređuje unutarnje ustrojstvo, na prijedlog ministra nadležnog za poslove pravosuđa.
(6)Kaznionica može imati odjele za smještaj osoba lišenih slobode u svom sjedištu ili izvan sjedišta koji nemaju status ustrojstvenih jedinica. Odjele za smještaj osoba lišenih slobode osniva i ukida ravnatelj nadležan za zatvorski sustav.
(7)Iznimno od stavka 1. ovoga članka, odlukom ravnatelja nadležnog za zatvorski sustav u kaznionici u kojoj postoje organizacijske i sigurnosne mogućnosti odvajanja istražnih zatvorenika od zatvorenika može se osnovati poseban odjel za izvršavanje istražnog zatvora.
(8)Radi sigurnosnih ili organizacijskih razloga istražnog zatvorenika može se privremeno premjestiti u poseban odjel za izvršavanje istražnog zatvora iz stavka
  1. ovoga članka, sukladno odredbama pravilnika kojim se pobliže uređuje izvršavanje istražnog zatvora. Članak
  2. ZATVORSKA BOLNICA U ZAGREBU
(1)Zatvorska bolnica u Zagrebu je kaznionica sa statusom zdravstvene ustanove koja može obavljati djelatnosti specijalističko- -konzilijarne zdravstvene zaštite, ljekarničku djelatnost, higijensko- -epidemiološku djelatnost u suradnji s nadležnim higijensko-epidemiološkim službama sustava javnog zdravstva, djelatnost bolničkog liječenja i zdravstvene njege osoba lišenih slobode u kaznionicama odnosno zatvorima i izvršavanje sigurnosne mjere obveznog psihijatrijskog liječenja izrečene uz kaznu zatvora.
(2)Zatvorska bolnica u Zagrebu i odjeli zdravstvene zaštite kaznionica odnosno zatvora kao pružatelji zdravstvene zaštite upisuju se u Nacionalni registar pružatelja zdravstvene zaštite koji vodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
(3)Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na kaznionicu na odgovarajući način primjenjuju se na Zatvorsku bolnicu u Zagrebu, osim ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.
(4)Normative i standarde u pogledu prostora, medicinsko-tehničke opreme i službenika zdravstvenih struka Zatvorske bolnice u Zagrebu pravilnikom propisuje ministar nadležan za poslove pravosuđa uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo, sukladno odredbama zakona kojim se uređuje zdravstvena zaštita. Članak 24. ZATVORI
(1)Zatvori se ustrojavaju za izvršavanje istražnog zatvora, zadržavanja određenog u prekršajnom postupku, kazne zatvora ili novčane kazne koja je zamijenjena kaznom zatvora izrečenih u kaznenom, prekršajnom ili drugom sudskom postupku za: 1) punoljetne muškarce 2) punoljetne žene 3) mlađe punoljetne muškarce 4) mlađe punoljetne žene.
(2)Zatvore osniva i ukida Vlada Republike Hrvatske uredbom kojom se uređuje unutarnje ustrojstvo na prijedlog ministra nadležnog za poslove pravosuđa. Zatvor se osniva za područje jednog ili više županijskih sudova.
(3)Zatvor može imati odjele za smještaj osoba lišenih slobode u svom sjedištu ili izvan sjedišta koji nemaju status ustrojstvenih jedinica. U odjelu za smještaj osoba lišenih slobode može se izvršavati kazna zatvora u trajanju duljem od šest mjeseci. Odjele za smještaj osoba lišenih slobode osniva i ukida ravnatelj nadležan za zatvorski sustav. Članak
  1. IZVRŠAVANJE SIGURNOSNIH MJERA U kaznionicama odnosno zatvorima izvršavaju se sigurnosne mjere izrečene uz kaznu zatvora koje se izvršavaju sukladno uvjetima propisanim zakonom kojim se uređuju kaznena djela i kaznenopravne sankcije te drugim posebnim propisima. Članak
  2. VRSTE KAZNIONICA ODNOSNO ZATVORA
(1)Prema stupnju sigurnosti i ograničenju slobode kretanja zatvorenika kaznionice jesu zatvorene, poluotvorene ili otvorene.
(2)Prema stupnju sigurnosti i ograničenju slobode kretanja zatvorenika zatvori su zatvorenog tipa.
(3)Kaznionice odnosno zatvori, bez obzira na stupanj sigurnosti i ograničenje slobode kretanja zatvorenika, u svom sastavu mogu imati zatvorene, poluotvorene i otvorene odjele za smještaj osoba lišenih slobode. Članak 27. UNUTARNJI USTROJ KAZNIONICA ODNOSNO ZATVORA
(1)Prema složenosti, opsegu i sadržaju poslova izvršavanja kazne zatvora u kaznionici odnosno zatvoru mogu se ustrojiti unutarnje ustrojstvene jedinice.
(2)Unutarnje ustrojstvene jedinice kaznionice odnosno zatvora ustrojavaju se radi obavljanja poslova osiguranja, tretmana, općih i pravnih poslova, poslova zdravstvene zaštite, poslova rada i strukovnog obrazovanja zatvorenika, financijsko-knjigovodstvenih poslova te drugih poslova sukladno potrebama službe.
(3)Poslovi osiguranja jesu: dežurstvo, vanjsko osiguranje, unutarnje osiguranje, pretraga, sprovođenje zatvorenika te nadzor nad zatvorenicima uz sudjelovanje u provedbi programa izvršavanja. Poslovi unutarnjeg osiguranja obuhvaćaju nadzor postupka podjele medicinske terapije te iznimno i sudjelovanje u podjeli prethodno pripremljene medicinske terapije zatvorenicima kada istu nije moguće organizirati na drukčiji način.
(4)Poslovi tretmana dijele se na opće i stručne. Opći poslovi tretmana jesu: sudjelovanje u provođenju posebnih programa tretmana, organizacija i provođenje općih programa tretmana i drugih aktivnosti koje podržavaju proces rehabilitacije i socijalne reintegracije zatvorenika, nadzor nad sadržajem dopisivanja zatvorenika te vođenje propisanih evidencija zatvorenika. Stručni poslovi tretmana jesu: procjena kriminogenih rizika i tretmanskih potreba zatvorenika, izrada, provođenje, preispitivanje i procjena uspješnosti provođenja programa izvršavanja, provođenje psihosocijalnih i socijalno-pedagoških intervencija i posebnih programa, provođenje sigurnosnih mjera iz svog djelokruga, izrada stručnih mišljenja u vezi s izvršavanjem kazne zatvora. Za obavljanje stručnih poslova tretmana predvidjet će se dovoljan broj stručnjaka socijalnih pedagoga, psihologa i socijalnih radnika.
(5)Opći i pravni poslovi jesu: osiguravanje zaštite zajamčenih prava zatvorenika, pružanje stručne pravne pomoći zatvorenicima u vezi sa zaštitom njihovih prava propisanih ovim Zakonom, vođenje stegovnih postupaka protiv zatvorenika, upravljanje i razvoj ljudskih potencijala, priprema nacrta propisa i odluka za potrebe državnih službenika i namještenika, poslovi informatike te ostali poslovi koji omogućuju upravljanje i rad kaznionice odnosno zatvora.
(6)Poslovi zdravstvene zaštite zatvorenika jesu: obiteljska (opća) medicina, specijalističko-konzilijarna zdravstvena zaštita, dentalna zdravstvena zaštita, ljekarnička djelatnost, suradnja s liječnicima i ustanovama javnog zdravstva i tijelima za prevenciju i liječenje ovisnosti, davanje nalaza i mišljenja o zdravstvenom stanju zatvorenika, nadziranje sastava i hranidbene vrijednosti hrane koja se poslužuje zatvorenicima i nadziranje održavanja osobne higijene zatvorenika te čistoće prostorija i drugih prostora u kojima borave i kreću se. Poslovi zdravstvene zaštite zatvorenika osiguravaju se unutarnjim ustrojem kaznionice odnosno zatvora.
(7)Poslovi rada i strukovnog obrazovanja zatvorenika jesu: organizacija, provođenje, ocjenjivanje, nadzor i praćenje rada i strukovnog obrazovanja zatvorenika.
(8)Financijsko-knjigovodstveni poslovi jesu: poslovi planiranja, poslovi knjigovodstva, poslovi financijskog i materijalnog poslovanja, nabave, poslovi za potrebe prodavaonice za zatvorenike, poslovi u svezi s pologom stvari i novcem zatvorenika, poslovi obračuna i isplate naknada za rad zatvorenika, poslovi procjene i prodaje predmeta nastalih radom zatvorenika, osiguravanje uvjeta smještaja, prehrane i opreme za zatvorenike, poslovi obračuna i isplate materijalnih prava državnih službenika i namještenika te poslovi održavanja infrastrukture objekata.
(9)Standardi i način obavljanja poslova tretmana propisuju se pravilnikom o tretmanu zatvorenika koji donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa. 1. Pravilnik o tretmanu zatvorenika Članak 28. UPRAVITELJ
(1)Radom kaznionice, zatvora odnosno centra upravlja upravitelj. Upravitelj ima ovlasti čelnika tijela državne uprave, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.
(2)Upravitelj je državni službenik sa završenim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem ili specijalističkim diplomskim stručnim studijem, četiri godine radnog iskustva s kvalifikacijom u visokom obrazovanju, najmanje četiri godine radnog iskustva u zatvorskom sustavu ili najmanje jednom godinom radnog iskustva na rukovodećem radnom mjestu u zatvorskom sustavu, te ispunjava ostale uvjete prema općim propisima iz područja kojim se uređuju prava, obveze i odgovornosti državnih službenika i namještenika.
(3)Upravitelj kaznionice odnosno zatvora može imati jednog ili više pomoćnika koji je državni službenik sa završenim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem ili specijalističkim diplomskim stručnim studijem, četiri godine radnog iskustva s kvalifikacijom u visokom obrazovanju te ispunjava ostale uvjete prema općim propisima iz područja kojim se uređuju prava, obveze i odgovornosti državnih službenika i namještenika. Pomoćnik upravitelja pomaže u upravljanju radom kaznionice odnosno zatvora te zamjenjuje upravitelja u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti.
(4)Upravitelja koji nema pomoćnika, u slučaju njegove odsutnosti i spriječenosti, zamjenjuje voditelj unutarnje ustrojstvene jedinice kojeg upravitelj odredi pisanom odlukom. Članak 29. SAVJETODAVNO VIJEĆE UPRAVITELJA
(1)Rukovodeći državni službenici najviših unutarnjih ustrojstvenih jedinica kaznionica odnosno zatvora, ustrojenih uredbom kojom se uređuje unutarnje ustrojstvo, čine savjetodavno vijeće upravitelja.
(2)U slučaju potrebe upravitelj može odrediti i druge državne službenike kaznionice odnosno zatvora da sudjeluju u radu savjetodavnog vijeća upravitelja.
(3)Savjetodavno vijeće upravitelja najmanje jednom mjesečno razmatra, preispituje i predlaže plan provedbe poslova iz nadležnosti kaznionice odnosno zatvora o čemu se vodi zapisnik. Članak 30. STRUČNI NADZOR U ZATVORSKOM SUSTAVU
(1)Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa, osim ovlasti iz općeg propisa u svezi s obavljanjem nadzora, ovlašteno je poništiti ili ukinuti svaki nepravilan ili nezakonit akt kaznionice, zatvora odnosno centra te odrediti donošenje novog akta ili samo donijeti akt.
(2)Središnji ured prati, unapređuje i nadzire zakonitost rada i postupanja u kaznionicama, zatvorima odnosno centrima, provodi stručni nadzor nad radom kaznionica, zatvora odnosno centara, prati i proučava primjenu propisa koji se primjenjuju u zatvorskom sustavu, neposredno poduzima ili nadležnim tijelima predlaže mjere za poboljšanje zatvorskog sustava, prikuplja i obrađuje statističke podatke te obavlja i druge poslove propisane ovim Zakonom i drugim propisima.
(3)Nadzor nad pružanjem zdravstvene zaštite osobama lišenih slobode u zatvorskom sustavu provodi ministarstvo nadležno za zdravstvo, a nad programima obrazovanja osoba lišenih slobode i njihovom provedbom ministarstvo nadležno za obrazovanje.
(4)Način provedbe stručnog nadzora propisuje se pravilnikom o stručnom nadzoru u zatvorskom sustavu koji donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa.
  1. Pravilnik o stručnom nadzoru u zatvorskom sustavu Glava V. DRŽAVNI SLUŽBENICI I NAMJEŠTENICI ZATVORSKOG SUSTAVA Članak
  2. PLAN PRIJMA U DRŽAVNU SLUŽBU, ODNOSNO NA RAD
(1)Kaznionica, zatvor odnosno centar dostavlja prijedlog za Plan prijma u državnu službu, odnosno na rad u kaznionicu, zatvor odnosno centar (u daljnjem tekstu: Plan prijma) Središnjem uredu, u vrijeme kada se priprema nacrt državnog proračuna za sljedeću kalendarsku godinu. O dostavljenim prijedlozima odlučuje ravnatelj nadležan za zatvorski sustav.
(2)Plan prijma donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa, uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za financije, a na prijedlog ravnatelja nadležnog za zatvorski sustav, uzimajući u obzir stvarne potrebe kaznionice, zatvora odnosno centra i raspoloživa financijska sredstva.
(3)Planom prijma utvrđuje se stvarno stanje popunjenosti ustrojenih radnih mjesta kaznionica, zatvora odnosno centara, stvarno potreban broj državnih službenika i namještenika na neodređeno vrijeme za razdoblje za koje se donosi Plan prijma, planira se broj vježbenika i prijam u državnu službu na određeno vrijeme zbog povećanog opsega posla.
(4)Planom prijma utvrđuje se i popunjenost ustrojenih radnih mjesta kaznionica, zatvora odnosno centara pripadnicima nacionalnih manjina i planira zapošljavanje potrebnog broja državnih službenika pripadnika nacionalnih manjina radi ostvarivanja zastupljenosti sukladno ustavnom zakonu kojim se uređuju prava nacionalnih manjina i zakonu kojim se uređuje sustav državne uprave.
(5)Plan prijma iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje se u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu državnog proračuna za kalendarsku godinu na koju se plan odnosi.
(6)Osim donošenja Plana prijma za kalendarsku godinu (kratkoročni plan), može se donositi srednjoročni plan (za razdoblje od dvije godine) i dugoročni plan (za razdoblje od četiri godine).
(7)Plan prijma objavljuje se u »Narodnim novinama«, na mrežnim stranicama tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose i mrežnim stranicama ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa. Članak 32. PRIJAM U DRŽAVNU SLUŽBU, ODNOSNO NA RAD, PREMJEŠTAJ I PRESTANAK DRŽAVNE SLUŽBE, ODNOSNO RADA
(1)Ministar nadležan za poslove pravosuđa, na prijedlog ravnatelja nadležnog za zatvorski sustav, raspoređuje na radno mjesto upravitelja i pomoćnika upravitelja, odlučuje o njihovu premještaju i prestanku državne službe.
(2)Ministar nadležan za poslove pravosuđa odlučuje o ostalim pravima i obvezama iz državne službe za upravitelja, a o ostalim pravima i obvezama iz državne službe za pomoćnika upravitelja odlučuje upravitelj.
(3)Ministar nadležan za poslove pravosuđa na prijedlog ravnatelja nadležnog za zatvorski sustav prima u državnu službu i raspoređuje na radno mjesto ostale rukovodeće državne službenike u kaznionicama, zatvorima odnosno centrima te odlučuje o njihovu premještaju i prestanku državne službe, a o njihovim pravima i obvezama iz državne službe odlučuje upravitelj kaznionice, zatvora odnosno centra.
(4)Ministar nadležan za poslove pravosuđa na prijedlog ravnatelja nadležnog za zatvorski sustav prima u državnu službu i odlučuje o prestanku državne službe državnih službenika koji obavljaju poslove osiguranja u kaznionicama, zatvorima odnosno centrima (u daljnjem tekstu: službenici pravosudne policije). Ravnatelj nadležan za zatvorski sustav na obrazloženi prijedlog upravitelja kaznionice, zatvora odnosno centra predlaže ministru nadležnom za poslove pravosuđa postavljanje u zvanje i razrješenje statusa ovlaštene službene osobe za službenike pravosudne policije. Službenike pravosudne policije na radna mjesta raspoređuje upravitelj kaznionice, zatvora odnosno centra, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za poslove pravosuđa, te donosi odluku o njihovim pravima i obvezama iz državne službe.
(5)Upravitelj prima u državu službu, odnosno na rad ostale državne službenike i namještenike i raspoređuje na radna mjesta, donosi odluku o prestanku državne službe, odnosno rada, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za poslove pravosuđa, te odluku o pravima i obvezama iz državne službe, odnosno rada.
(6)Ministar nadležan za poslove pravosuđa na prijedlog ravnatelja nadležnog za zatvorski sustav može po potrebi službe ili na molbu državnog službenika odrediti trajni ili privremeni premještaj državnog službenika na radno mjesto u drugu kaznionicu, zatvor odnosno centar.
(7)Ministar nadležan za poslove pravosuđa na prijedlog ravnatelja nadležnog za zatvorski sustav može upravitelja, pomoćnika upravitelja i druge rukovodeće državne službenike kaznionica, zatvora odnosno centara premjestiti na drugo radno mjesto niže složenosti poslova.
(8)Postupak iz stavka 7. ovoga članka provodi se u slučajevima kada je: – državni službenik kažnjen u postupku zbog teške povrede službene dužnosti te mu je izrečena novčana kazna izvršnim rješenjem nadležnog tijela – državni službenik odbio izvršenje zakonitog naloga nadređenog – državni službenik počinio propust u obavljanju službe koji je utvrđen u nadzoru u obavljanju službe iz njegove nadležnosti koji je doveo do štetnih posljedica – iz neposrednog uvida ili posredno putem praćenja rada u kaznionicama, zatvorima odnosno centrima moguće utvrditi ugrozu stanja sigurnosti – iz neposrednog uvida ili posredno putem praćenja rada u kaznionicama, zatvorima odnosno centrima moguće utvrditi teško narušene međuljudske odnose te u drugim slučajevima kada je svojim ponašanjem državni službenik pridonio otežanom funkcioniranju redovitog rada kaznionice, zatvora odnosno centra.
(9)Na prava i obveze državnih službenika i namještenika kaznionica, zatvora odnosno centara koja nisu uređena ovim Zakonom na odgovarajući način primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuju prava, obveze i odgovornosti državnih službenika i namještenika.
(10)Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na državne službenike i namještenike kaznionica, zatvora odnosno centara na odgovarajući način primjenjuju se i na državne službenike i namještenike odgojnih zavoda u kojima se sukladno posebnom propisu izvršava odgojna mjera upućivanja u odgojni zavod. Članak 33. POSLOVI IZVRŠAVANJA KAZNE ZATVORA
(1)Poslove izvršavanja kazne zatvora obavljaju državni službenici sukladno poslovima i zadaćama radnog mjesta na koje su raspoređeni.
(2)Državni službenici kaznionice, zatvora i Centra za dijagnostiku u Zagrebu mogu obavljati i druge poslove iz članka 27. ovoga Zakona, ako su za njih osposobljeni.
(3)Pojedini stručni poslovi koji se obavljaju u kaznionicama odnosno zatvorima, a iznimno i drugi poslovi koje obavljaju državni službenici i namještenici kaznionica odnosno zatvora, mogu se temeljem ugovora o djelu povjeriti pružateljima stručnih usluga izvan državne službe, ako je to potrebno radi funkcioniranja kaznionice odnosno zatvora. Na odnos pružatelja usluga kaznionice odnosno zatvora primjenjuju se opći propisi kojima se uređuju obveznopravni odnosi.
(4)Izdaci za pružatelje stručnih usluga iz stavka 3. ovoga članka ne smiju prelaziti 5 % ukupnog iznosa sredstava za osnovne plaće s doprinosima u tekućoj godini osiguranima za kaznionicu odnosno zatvor.
(5)Iznimno od stavka
  1. ovoga članka, izdaci za pružatelje stručnih poslova zdravstvene zaštite iz članka
  2. stavka
  3. ovoga Zakona mogu prelaziti 5 % ukupnog iznosa sredstava za osnovne plaće s doprinosima u tekućoj godini osiguranima za kaznionicu odnosno zatvor uz prethodnu suglasnost Središnjeg ureda.
(6)Pružatelji stručnih usluga iz stavka
  1. ovoga članka ne mogu postati državni službenici ni namještenici bez provođenja postupka prijma u državnu službu, odnosno na rad. Članak
  2. OVLAŠTENE SLUŽBENE OSOBE
(1)Ovlaštene službene osobe jesu ravnatelj nadležan za zatvorski sustav, državni službenici Središnjega ureda koji obavljaju stručni nadzor nad radom kaznionica, zatvora odnosno centara te državni službenici kaznionice, zatvora odnosno Centra za dijagnostiku u Zagrebu koji rade u posebnim uvjetima rada, odnosno oni državni službenici koji imaju posebne dužnosti ili ovlasti.
(2)Ovlaštene službene osobe iz stavka 1. ovoga članka imaju službenu iskaznicu, a ravnatelj nadležan za zatvorski sustav, ovlaštene službene osobe Središnjeg ureda koje obavljaju poslove nadzora i službenici pravosudne policije kaznionice, zatvora odnosno centra imaju službenu iskaznicu i značku.
(3)Odredbe o službenoj iskaznici i znački ovlaštene službene osobe u zatvorskom sustavu pravilnikom uređuje ministar nadležan za poslove pravosuđa.
  1. Pravilnik o službenoj iskaznici i znački ovlaštene službene osobe upravne organizacije za zatvorski sustav ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa Članak
  2. OVLASTI I OBVEZE OVLAŠTENE SLUŽBENE OSOBE
(1)Ovlaštena službena osoba ima ovlast i obvezu u okviru svojeg djelokruga rada poduzeti sve zakonite radnje radi izvršavanja kazne zatvora.
(2)Službenik pravosudne policije kaznionice, zatvora odnosno centra u obavljanju službe može primijeniti sredstva prisile i vatreno oružje u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(3)U slučaju potrebe službe ovlaštena službena osoba podliježe sigurnosnoj provjeri.
(4)Ovlaštena službena osoba dužna se i izvan službe ponašati na način koji ne šteti ugledu službe. Članak 36. (NN 14/21, 155/23) POSEBNA PRAVA OVLAŠTENIH SLUŽBENIH OSOBA
(1)Ovlaštenim službenim osobama zbog težine i naravi posla i posebnih uvjeta rada: povećana opasnost za život i zdravlje zbog nasilja, izloženosti zaraznim bolestima, smjenski rad, rad na državne blagdane i neradne dane i stalna pripravnost te izloženost stresu, svakih se 12 mjeseci provedenih na takvim poslovima računa kao 16 odnosno 14 mjeseci staža osiguranja.
(2)Poslove s posebnim uvjetima rada i pravo na posebne dodatke iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje uredbom Vlada Republike Hrvatske.
(3)Ovlaštena službena osoba kojoj je nadležno zdravstveno povjerenstvo iz članka
  1. stavka
  2. ovoga Zakona utvrdilo nesposobnost za obavljanje poslova ovlaštene službene osobe rješenjem će se: 1) razriješiti statusa ovlaštene službene osobe 2) utvrditi da zadržava plaću i druga prava koja je ostvarivala kao ovlaštena službena osoba 3) u roku od 30 dana uputiti na ocjenu preostale radne sposobnosti.
(4)Ako je državnom službeniku iz stavka
  1. ovoga članka utvrđena preostala radna sposobnost, raspoređuje se na radno mjesto u skladu sa stručnom spremom i strukom, potrebama službe, ako je takav raspored moguć. Prava iz stavka
  2. točke
  3. ovoga članka državni službenik zadržava do izvršnosti rješenja o rasporedu na radno mjesto.
(5)Ako je utvrđeno da državni službenik nema preostale radne sposobnosti ili raspored državnog službenika prema stavku
  1. ovoga članka nije moguć, a državni službenik je do izvršnosti rješenja o utvrđivanju preostale radne sposobnosti stekao uvjete za mirovinu, prestaje mu državna služba s danom stjecanja uvjeta za mirovinu, a državni službenik zadržava prava iz stavka
  2. točke
  3. ovoga članka do izvršnosti rješenja o prestanku državne službe zbog ostvarivanja prava na mirovinu.
(6)Ako državni službenik ima preostalu radnu sposobnost, ali ga nije moguće rasporediti na radno mjesto u skladu sa stručnom spremom, strukom i potrebama službe, ili ako državni službenik nema preostalu radnu sposobnost, a nije stekao uvjete za mirovinu, prava iz stavka 3. točke 2. ovoga članka državni službenik zadržava do izvršnosti odluke o preostaloj radnoj sposobnosti, s kojim danom mu prestaje državna služba.
(7)Prava ovlaštene službene osobe iz mirovinskog osiguranja utvrđuju se posebnim zakonom kojim se uređuju prava iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba.
(8)Ovlaštenoj službenoj osobi koja ostvari pravo na mirovinu, a ima manje od deset godina efektivnog radnog staža ostvarenog u zatvorskom sustavu pripada otpremnina u iznosu od dvije prosječne mjesečne plaće koje je ostvarila u tri mjeseca prije prestanka državne službe.
(9)Ovlaštenoj službenoj osobi koja ostvari pravo na mirovinu, a ima od deset do 20 godina efektivnog radnog staža ostvarenog u zatvorskom sustavu pripada otpremnina u iznosu od tri prosječne mjesečne plaće koje je ostvarila u tri mjeseca prije prestanka državne službe.
(10)Ovlaštenoj službenoj osobi koja ostvari pravo na mirovinu, a ima više od 20 godina efektivnog radnog staža ostvarenog u zatvorskom sustavu pripada otpremnina u iznosu od pet prosječnih mjesečnih plaća koje je ostvarila u tri mjeseca prije prestanka državne službe.
(11)Obitelj ovlaštene službene osobe koja izgubi život u obavljanju službe ili povodom obavljanja službe ima pravo na nadoknadu troškova pokopa, a uzdržavani članovi obitelji i jednokratnu novčanu pomoć u visini 12 zadnjih plaća ovlaštene službene osobe.
(12)Ostvarivanje prava iz stavka 11. ovoga članka isključuje ostvarivanje prava obitelji službenika i namještenika na pomoć od tri proračunske osnovice te podmirivanje troškova pogreba iz kolektivnog ugovora kojim se utvrđuju prava i obveze iz rada i po osnovi rada državnih službenika i namještenika zaposlenih u državnim tijelima.
(13)Radi iznimnih radnih rezultata, poticanja uspješnosti rada, priznanja za istaknuto djelovanje u zaštiti temeljnih ljudskih prava i sloboda i drugih Ustavom Republike Hrvatske zaštićenih vrijednosti, radi značajnog doprinosa razvoja i učinkovitosti zatvorskog sustava te prilikom prestanka državne službe s pravom na starosnu mirovinu državnim službenicima i namještenicima može se dodijeliti prigodna nagrada i/ili priznanje.
(14)Pravilnik o uvjetima i načinu dodjele nagrade i priznanja u zatvorskom sustavu donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa. Članak 37. OBVEZE DRŽAVNIH SLUŽBENIKA i NAMJEŠTENIKA
(1)Državni službenici i namještenici upravne organizacije za zatvorski sustav međusobno surađuju i pridonose ostvarenju svrhe izvršavanja kazne zatvora.
(2)Državni službenici i namještenici obvezni su sve podatke o zatvorenicima čuvati kao službenu i profesionalnu tajnu za vrijeme i nakon prestanka službe, odnosno rada.
(3)Državni službenici i namještenici obvezni su svojim ponašanjem pozitivno utjecati na zatvorenike.
(4)Državnog službenika i namještenika može se pretražiti prilikom ulaska, izlaska i za vrijeme obavljanja službe u kaznionici, zatvoru odnosno centru.
(5)Ravnatelj nadležan za zatvorski sustav svojom odlukom može odrediti da državni službenici i namještenici u nekoj kaznionici, zatvoru odnosno centru nose jednoobraznu odjeću.
(6)Državni službenici surađuju s državnim tijelima, ustanovama i pravnim osobama iz članka
  1. stavka
  2. ovoga Zakona radi ostvarivanja svrhe izvršavanja kazne zatvora.
(7)Radi potreba službe može se državnog službenika i namještenika u kaznionici, zatvoru odnosno centru obvezati na rad dulji od punog radnog vremena te privremeno uskratiti ili iznimno prekinuti korištenje godišnjeg odmora.
(8)Radi potreba službe ministar nadležan za poslove pravosuđa na prijedlog ravnatelja nadležnog za zatvorski sustav može državnog službenika i namještenika kaznionice, zatvora, odnosno centra privremeno premjestiti na rad u drugu kaznionicu, zatvor odnosno centar do tri mjeseca, a uz njegovu suglasnost do 12 mjeseci tijekom kalendarske godine. Privremeni premještaj na rad u drugu kaznionicu, zatvor odnosno centar ne smatra se privremenim premještajem na radno mjesto. Žalba protiv rješenja o privremenom premještaju na rad ne zadržava izvršenje rješenja.
(9)Ovlaštena službena osoba dužna je i kada nije u službi javiti Središnjem uredu i kaznionici, zatvoru odnosno centru saznanje o važnim činjenicama koje mogu utjecati na izvršavanje kazne zatvora.
(10)Sposobnost za obavljanje poslova ovlaštene službene osobe utvrđuje nadležno zdravstveno povjerenstvo osnovano odlukom ministra nadležnog za poslove pravosuđa. Ovlaštenoj službenoj osobi koja odbije postupiti po obavijesti o upućivanju na ocjenu sposobnosti za obavljanje poslova ovlaštene službene osobe prestaje državna služba u roku od 15 dana od dana primitka obavijesti o čemu se donosi rješenje o prestanku državne službe. Članak 38. USAVRŠAVANJE DRŽAVNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA
(1)Za državne službenike i namještenike u kaznionicama, zatvorima odnosno centrima obvezno je stalno stručno usavršavanje sukladno pravilniku o stručnom usavršavanju u zatvorskom sustavu.
(2)Stručno usavršavanje provodi se u Centru za izobrazbu.
(3)Stručno usavršavanje može se provoditi i u drugim obrazovnim ustanovama i institucijama izvan zatvorskog sustava.
(4)Ministar nadležan za poslove pravosuđa donosi pravilnik o stručnom usavršavanju u zatvorskom sustavu iz stavka
  1. ovoga članka.
  2. Pravilnik o stručnom usavršavanju u zatvorskom sustavu Članak
  3. DUŠOBRIŽNIŠTVO Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa može omogućiti dušobrižništvo za vjernike državne službenike i namještenike upravne organizacije za zatvorski sustav, osobito u svezi s pohađanjem tradicionalnih vjerskih hodočašća, o čemu na prijedlog državnog službenika i namještenika i u suradnji s vjerskom zajednicom upisanom u Evidenciji vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj odlučuje ravnatelj nadležan za zatvorski sustav. Članak
  4. PSIHOLOŠKA POMOĆ
(1)Državnim službenicima i namještenicima upravne organizacije za zatvorski sustav koji su u obavljanju poslova ili povodom obavljanja poslova posredno ili neposredno sudjelovali u traumatskom događaju ili drugoj visokostresnoj i kriznoj situaciji, pruža se psihološka pomoć sukladno odluci kojom se uređuje psihosocijalna skrb za upravnu organizaciju za zatvorski sustav.
(2)Mjerila i način postupanja u pružanju psihološke pomoći utvrđuju se odlukom iz stavka
  1. ovoga članka koju donosi ravnatelj nadležan za zatvorski sustav. Članak
  2. SLUŽBENICI PRAVOSUDNE POLICIJE
(1)Službenici pravosudne policije osiguravaju kaznionicu odnosno zatvor, osobe i imovinu, nadziru zatvorenike, sudjeluju u provedbi programa izvršavanja uz održavanje unutarnjeg reda i stege, sprovode zatvorenike te obavljaju druge poslove propisane ovim Zakonom i provedbenim propisima.
(2)Na poslovima vanjskog i unutarnjeg osiguranja kaznionice odnosno zatvora službenici pravosudne policije mogu koristiti službene pse i/ili tehnička sredstva.
(3)Sprovođenje osobe lišene slobode obavlja se sukladno sigurnosnoj procjeni, na način kojim će se zaštiti zdravlje, sigurnost i dostojanstvo osobe. Prilikom sprovođenja osoba lišena slobode mora biti što manje izložena javnosti te ne smije biti izložena nepotrebnoj fizičkoj patnji.
(4)U obavljanju poslova osiguranja može se zatražiti pomoć ministarstva nadležnog za unutarnje poslove.
(5)Vanjski i unutarnji prostori i prostorije, osim spavaonica, kupaonica i sanitarnih čvorova kaznionice, zatvora odnosno centra te unutrašnjost specijalnog vozila za prijevoz zatvorenika, mogu biti nadzirani i snimani putem sustava videonadzora ili drugih tehničkih sredstva.
(6)Tehnička sredstava mogu se dodatno koristiti za potrebe zaštite i osiguravanja kaznionice, zatvora odnosno centra.
(7)Ako se snimke iz stavaka
  1. i
  2. ovoga članka ne koriste u postupcima koji se vode sukladno odredbama zakona i drugih posebnih propisa, uništavaju se u roku od 60 dana od dana njihova nastanka.
(8)Službenici pravosudne policije za vrijeme službe jednako su odjeveni, a u skladu s poslovima i zadaćama svojeg radnog mjesta i naoružani. Ravnatelj nadležan za zatvorski sustav i ovlaštene službene osobe Središnjeg ureda nadležne za poslove osiguranja mogu nositi službenu odoru.
(9)Službenici pravosudne policije postavljaju se u posebna zvanja pravosudne policije obilježena odgovarajućim znakovljem.
(10)Vlada Republike Hrvatske donosi uredbu o zvanjima, znakovlju i uvjetima stjecanja zvanja službenika pravosudne policije.
(11)Pravilnik o poslovima osiguranja u zatvorskom sustavu kojim se propisuje način obavljanja poslova osiguranja, primjena sredstava prisile, službene odore, oprema i službena vozila donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa.
  1. Pravilnik o poslovima osiguranja u zatvorskom sustavu
  2. Uredba o zvanjima, znakovlju i uvjetima stjecanja zvanja službenika pravosudne policije u zatvorskom sustavu Članak
  3. POSEBNI UVJETI ZA PRIJAM U DRŽAVNU SLUŽBU U PRAVOSUDNU POLICIJU
(1)Uz opće uvjete za prijam u državnu službu državni službenik pravosudne policije koji se prima na poslove osiguranja mora: 1) imati završenu srednju školu 2) imati posebnu psihičku i tjelesnu zdravstvenu sposobnost 3) imati do 35 godina života ako je uvjet za prijam srednja stručna sprema 4) biti dostojan za obavljanje službe.
(2)Osoba koja se prima u državnu službu za službenika pravosudne policije, prima se u svojstvu vježbenika neovisno o ranije ostvarenom radnom stažu. Za vrijeme vježbeničkog staža, u trajanju od 12 mjeseci, osoba je dužna pohađati i završiti osposobljavanje, položiti ispit za zvanje i položiti državni ispit najkasnije u roku od godine dana od dana početka rada u državnoj službi utvrđenog rješenjem o rasporedu na radno mjesto, u protivnom osobi prestaje državna služba istekom vježbeničkog staža, po sili zakona.
(3)Državni službenik koji se premješta na poslove službenika pravosudne policije dužan je u roku od 12 mjeseci od dana premještaja pohađati i završiti osposobljavanje i položiti ispit za zvanje, u protivnom državnom službeniku istekom navedenog roka prestaje državna služba, po sili zakona.
(4)Službenik pravosudne policije koji je primljen u državnu službu na poslove srednje stručne spreme, a ima završen viši ili visoki stupanj obrazovanja, može se postaviti u najniže zvanje više ili visoke spreme i rasporediti na radno mjesto više složenosti nakon što je u zatvorskom sustavu proveo najmanje tri godine.
(5)Osoba koja se prima u državnu službu za službenika pravosudne policije mora biti dostojna za obavljanje službe, odnosno ne smije biti pravomoćno osuđena za kazneno djelo počinjeno iz koristoljublja ili nečasnih pobuda ili biti kažnjena za prekršajno djelo protiv javnog reda i mira s obilježjima nasilja.
(6)Ministar nadležan za poslove pravosuđa donosi pravilnik o posebnoj psihičkoj i tjelesnoj zdravstvenoj sposobnosti službenika pravosudne policije.
  1. Pravilnik o posebnoj psihičkoj i tjelesnoj zdravstvenoj sposobnosti službenika pravosudne policije Članak
  2. ODGOVORNOST ZA POVREDU SLUŽBENE DUŽNOSTI
(1)Državni službenik i namještenik zbog povrede službene dužnosti odgovara u skladu s općim propisom iz područja kojim se uređuju prava, obveze i odgovornosti državnih službenika i namještenika. Prijedlog za pokretanje postupka zbog teške povrede službene dužnosti podnosi upravitelj. Ako upravitelj ne podnese prijedlog, takav prijedlog može podnijeti ministar nadležan za poslove pravosuđa ili ravnatelj nadležan za zatvorski sustav.
(2)Zbog teške povrede službene dužnosti postupak pokreće, vodi i odluku donosi u prvom stupnju poseban službenički sud za državne službenike sustava izvršavanja kazne zatvora u skladu s općim propisima iz područja kojim se uređuju prava, obveze i odgovornosti državnih službenika i namještenika.
(3)Za rad vježbenika u svezi s obavljanjem stručnih poslova za koje se osposobljava odgovara državni službenik kojemu je osposobljavanje vježbenika povjereno odnosno neposredno nadređeni državni službenik.
(4)Upravitelj kaznionice odnosno zatvora dužan je obavijestiti tijelo nadležno za kontrolu privremene nesposobnosti za rad odnosno spriječenosti za rad u slučaju sumnje na zlouporabu. Ako upravitelj ne postupi sukladno navedenom, postupak može pokrenuti ministar nadležan za poslove pravosuđa ili ravnatelj nadležan za zatvorski sustav. Članak
  1. TEŠKE POVREDE SLUŽBENE I RADNE DUŽNOSTI Osim teških povreda službene dužnosti utvrđenih općim propisom iz područja kojim se uređuju prava, obveze i odgovornosti državnih službenika i namještenika, teškom povredom službene dužnosti smatra se i: 1) odnos sa zatvorenikom koji je izvan propisanih zadataka ili koji je suprotan svrsi izvršavanja kazne zatvora 2) nepoduzimanje propisane mjere koje je dovelo do štetne posljedice ili do ozbiljne mogućnosti njezina nastanka 3) onemogućavanje ostvarenja zajamčenih prava zatvorenika 4) neopravdani izostanak iz službe tri dana uzastopce ili četiri dana u trideset dana 5) uništenje, otuđenje ili oštećenje povjerene državne imovine, uključujući službenu odoru, naoružanje i opremu 6) nemaran odnos prema državnoj imovini koji je doveo do štetnih posljedica ili do ozbiljne mogućnosti njihova nastanka 7) neprijavljivanje kaznenih djela u vezi sa službom koja se progone po službenoj dužnosti 8) neprijavljivanje ponašanja koje predstavlja teži stegovni prijestup zatvorenika 9) ponašanje državnih službenika i namještenika koje narušava ugledu državne službe, izvan obavljanja službe, odnosno rada 10) dolazak na posao i obavljanje poslova pod utjecajem alkohola ili dovođenje pod utjecaj alkohola na radnom mjestu ovlaštenih službenih osoba. Smatra se da je ovlaštena službena osoba pod utjecajem alkohola ako u organizmu ima alkohola iznad 0,00 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka 11) dolazak na posao i obavljanje poslova pod utjecajem droga ili dovođenje pod utjecaj droga na radnom mjestu ovlaštenih službenih osoba. Glava VI. SREDSTVA ZA RAD Članak
  2. FINANCIRANJE KAZNIONICA, ZATVORA ODNOSNO CENTARA
(1)Sredstva za rad kaznionica, zatvora odnosno centara osiguravaju se u državnom proračunu.
(2)Sredstva ostvarena radom zatvorenika koriste se kao dopunska sredstva za potrebe programa izvršavanja kazne zatvora.
(3)Sredstva iz stavka
  1. ovoga članka prihod su kaznionice odnosno zatvora, vode se na njihovim računima i koriste se za: – naknade za rad zatvorenika – nabavljanje sirovina i materijala potrebnih za rad zatvorenika – za ostala tekuća i investicijska ulaganja – za druge namjene utvrđene pravilnikom o mjerilima i načinu korištenja vlastitih prihoda u zatvorskom sustavu iz stavka
  2. ovoga članka.
(4)Ravnatelj nadležan za zatvorski sustav može odlučiti da se sredstva iz stavka 2. ovoga članka rasporede drugoj kaznionici, zatvoru odnosno centru.
(5)Visina sredstava za tekuće i kapitalne izdatke, kao i korištenje dopunskih sredstava utvrđuju se na temelju proračuna prihoda i izdataka te programa rada kaznionice, zatvora odnosno centra.
(6)O načinu korištenja sredstava iz stavka
  1. ovoga članka odlučuje upravitelj kaznionice odnosno zatvora, uz prethodnu suglasnost ravnatelja nadležnog za zatvorski sustav u skladu s posebnim pravilnikom kojim se uređuje rad i raspolaganje novcem zatvorenika iz članka
  2. stavka
  3. ovoga Zakona i pravilnikom o mjerilima i načinu korištenja vlastitih prihoda u zatvorskom sustavu koji donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za poslove financija.
  4. Pravilnik o mjerilima i načinu korištenja nenamjenskih donacija i vlastitih prihoda proračunskih korisnika iz nadležnosti Ministarstva pravosuđa i uprave Članak
  5. SREDSTVA ZA TEKUĆE I KAPITALNE IZDATKE
(1)Tekući izdaci jesu: 1) izdaci za državne službenike i namještenike (zaposlene) 2) materijalni izdaci 3) financijski i ostali vanjski izdaci 4) izdaci za posebne namjene.
(2)Kapitalni izdaci jesu: 1) izdaci za izgradnju i adaptaciju objekata i pratećih sadržaja u kaznionicama, zatvorima odnosno centrima 2) izdaci za nabavu opreme. Članak
  1. SREDSTVA ZA POSEBNE NAMJENE Sredstva za posebne namjene sastoje se od: 1) sredstva za pokriće izdataka za zatvorenike koja se koriste za: – prehranu, odjeću, obuću i smještaj – zdravstvenu zaštitu – održavanje čistoće i osobne higijene – naknadu za rad, obrazovanje i nezaposlenost, novčanu pomoć i nagradu – izdatke upućivanja, sprovođenja, premještaja i otpuštanja – tjelovježbu i slobodne aktivnosti – obrazovanje – opremu – osiguranje od odgovornosti od nesreće tijekom rada 2) sredstva za pokriće posebnih izdataka državnih službenika i namještenika kaznionice, zatvora odnosno centra koja se koriste za: – službene odore, opremu, naoružanje i zdravstvene preglede u vezi sa službom – troškove usavršavanja – troškove prijma u službu, odnosno na rad i sredstva za izdatke privremenog upućivanja na rad u drugu kaznionicu, zatvor odnosno centar – naknadu državnim službenicima i namještenicima ili trećim osobama u slučaju tjelesne ozljede nastale napadom zatvorenika u kaznionici odnosno zatvoru ili tijekom sprovođenja – pokriće izdataka stručnih usluga u vezi s poslovima izvršavanja kazne zatvora. Glava VII. SUDAC IZVRŠENJA Članak
  2. USTANOVLJENJE SUCA IZVRŠENJA
(1)Sudac izvršenja ustanovljuje se u županijskom sudu za područje njegove mjesne nadležnosti.
(2)U županijskom sudu na čijem se području nalazi kaznionica odnosno zatvor čiji opseg poslova to zahtijeva ustanovljuje se centar za izvršavanje kazne zatvora.
(3)Centar za izvršavanje kazne zatvora čine dva ili više sudaca izvršenja i potrebno stručno i pomoćno osoblje, na čelu sa sucem izvršenja kojega odredi predsjednik suda.
(4)Vrhovni sud Republike Hrvatske najmanje jednom godišnje saziva sastanak sudaca izvršenja radi ujednačavanja provedbe ovoga Zakona. Članak 49. STVARNA NADLEŽNOST I DJELOKRUG SUCA IZVRŠENJA
(1)Sudac izvršenja štiti prava zatvorenika, nadzire zakonitost u postupku izvršavanja kazne zatvora te osigurava ravnopravnost i jednakost zatvorenika pred zakonom.
(2)Sudac izvršenja poduzima radnje i odlučuje o: 1) upućivanju na izdržavanje kazne zatvora 2) sudskoj zaštiti prava odlučivanjem o zahtjevu za sudskom zaštitom iz članka 19. ovoga Zakona te o žalbi protiv odluke upravitelja u slučajevima predviđenim ovim Zakonom 3) odobravanju i opozivu prekida izdržavanja kazne zatvora 4) odobravanju uvjetnog otpusta i opozivu odluke o uvjetnom otpustu prije otpuštanja na uvjetni otpust 5) sazivanju i rukovodi sjednicom vijeća za uvjetne otpuste, čiji je predsjednik 6) opozivu uvjetnog otpusta 7) obustavi izvršavanja kazne zatvora zbog zastare, smrti osuđenika ili zatvorenika odnosno izdržane kazne zatvora boravkom u pritvoru ili istražnom zatvoru, ako odgovarajuću odluku nije donio nadležni sud 8) uračunavanju vremena oduzimanja slobode u kaznu zatvora ako je ono uslijedilo nakon pravomoćnosti presude kojom se ta kazna ima izvršiti 9) ostalim slučajevima propisanim zakonom.
(3)Drugostupanjskom odlukom sudac izvršenja može ukinuti, preinačiti ili potvrditi odluku upravitelja. Članak 50. MJESNA NADLEŽNOST SUCA IZVRŠENJA
(1)Osuđenika na izdržavanje kazne zatvora upućuje sudac izvršenja na čijem području osuđenik ima prebivalište odnosno boravište, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(2)Odluke iz članka
  1. stavka
  2. točaka
  3. do
  4. ovoga Zakona donosi sudac izvršenja iz stavka
  5. ovoga članka, a odluke iz članka
  6. stavka
  7. točaka
  8. do
  9. donosi sudac izvršenja nadležan prema mjestu izdržavanja kazne zatvora. Odluke iz članka
  10. stavka
  11. točaka
  12. i
  13. ovoga Zakona može donijeti i sudac izvršenja nadležan prema mjestu izdržavanja kazne zatvora.
(3)U slučaju promjene mjesta izdržavanja kazne zatvora sudac izvršenja ustupit će spis drugom nadležnom sucu izvršenja odnosno sucu izvršenja nadležnom za nadzor uvjetno otpuštenog. Članak 51. POSTUPAK PRED SUCEM IZVRŠENJA
(1)Postupak pred sucem izvršenja u prvom stupnju pokreće se na prijedlog stranke, ovlaštenih predlagatelja po ovom Zakonu ili po službenoj dužnosti, a u drugom stupnju povodom žalbe.
(2)Sudac izvršenja postupa na način kojim se, prema temeljnim načelima, jamči djelotvorna zaštita zatvorenikovih prava i interesa. Postupak pred sucem izvršenja i vijećem koje odlučuje o uvjetnom otpustu provodi se sukladno odredbama zakona kojim se uređuje kazneni postupak, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano. Tijekom postupka sudac izvršenja omogućava strankama da se očituju o činjenicama i navodima suprotne stranke te da predlože utvrđivanje novih činjenica i pribavljanje novih dokaza.
(3)Stranke u postupku jesu osuđenik odnosno zatvorenik, kaznionica odnosno zatvor te državni odvjetnik kad je to propisano ovim Zakonom.
(4)Tijekom postupka pred sucem izvršenja osuđenik odnosno zatvorenik ima pravo na stručnu pravnu pomoć opunomoćenika po svojem izboru iz reda odvjetnika kojeg može zamijeniti odvjetnički vježbenik. Ako zatvorenik u roku od 24 sata ne osigura nazočnost opunomoćenika, postupak će se voditi bez njega.
(5)Sudac izvršenja u postupku može pregledati sve službene dokumente koji se odnose na zatvorenika, posjetiti prostorije kaznionice odnosno zatvora, te činjenice utvrđivati i na drugi način.
(6)Sudac izvršenja može održati ročište u odgovarajućim prostorijama kaznionice odnosno zatvora, osim kada samostalno ili u vijeću odlučuje o uvjetnom otpustu. Članak 52. POSTUPAK PO ŽALBI PROTIV ODLUKE UPRAVITELJA
(1)Zatvorenik, kada je ovim Zakonom dopuštena posebna žalba protiv odluke upravitelja, žalbu može podnijeti sucu izvršenja u roku od osam dana od dana dostave odluke, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.
(2)Žalba protiv odluke iz stavka 1. ovoga članka ne zadržava izvršenje odluke ako ovim Zakonom nije drukčije propisano. U tom slučaju upravitelj će odluku odmah priopćiti zatvoreniku, koji žalbu protiv odluke može podnijeti i izjavom danom na zapisnik. Sudac izvršenja će o žalbi odlučiti najkasnije u roku od tri radna dana od dana primitka žalbe.
(3)Zatvorenik se može odreći prava na žalbu protiv odluke iz stavka
  1. ovoga članka. Članak
  2. ŽALBA NA ODLUKU SUCA IZVRŠENJA
(1)Protiv rješenja suca izvršenja u prvom stupnju žalbu mogu podnijeti stranke iz članka
  1. stavka
  2. ovoga Zakona, opunomoćenik osuđenika odnosno zatvorenika i član obitelji osuđenika odnosno zatvorenika uz suglasnost osuđenika odnosno zatvorenika, kada su pokrenuli postupak u kojem je donesena odluka koja se pobija žalbom, u roku od tri dana od dana dostave rješenja. Žalba ne zadržava izvršenje rješenja, osim ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.
(2)Žalba se podnosi sucu izvršenja, koji je bez odgode dostavlja sudskom vijeću županijskog suda. Sudsko vijeće o žalbi odlučuje u roku od osam dana od dana primitka žalbe. Članak
  1. UPUĆIVANJE U PRAVA ZATVORENIKA Najmanje jednom godišnje nadležni sudac izvršenja obilazi zatvorenike, razgovara s njima te ih upućuje u prava iz ovoga Zakona i načine ostvarivanja tih prava. Dio treći TIJEK IZVRŠAVANJA KAZNE ZATVORA Glava VIII. MJERILA ZA UPUĆIVANJE I UPUĆIVANJE NA IZDRŽAVANJE KAZNE ZATVORA Članak
  2. SUDAC IZVRŠENJA NADLEŽAN ZA UPUĆIVANJE NA IZDRŽAVANJE KAZNE ZATVORA
(1)Prvostupanjski sud koji je sudio u predmetu u kojem je pravomoćno izrečena bezuvjetna kazna zatvora dostavit će bez odgode, a najduže u roku od tri radna dana od izvršnosti presude, prijepise: presude, nalaza vještaka, izvadak iz kaznene evidencije, podatke o žrtvi, a prema potrebi i druge podatke sucu izvršenja nadležnom za upućivanje osuđenika na izdržavanje kazne.
(2)Nakon primitka prijepisa presude iz stavka 1. ovoga članka sudac izvršenja će u roku od osam radnih dana donijeti rješenje o upućivanju na izdržavanje kazne zatvora (u daljnjem tekstu: rješenje o upućivanju).
(3)Ako se osuđenik nalazi u istražnom zatvoru, rješenje o upućivanju donosi sudac izvršenja nadležan prema mjestu izvršavanja istražnog zatvora.
(4)Ako je mjesto prebivališta ili boravišta osuđenika nepoznato, ili mu je prebivalište ili boravište u inozemstvu, ili je suđen u odsutnosti, rješenje o upućivanju donosi sudac izvršenja nadležan prema mjestu donošenja prvostupanjske presude. Članak 56. MJERILA ZA UPUĆIVANJE NA IZDRŽAVANJE KAZNE ZATVORA
(1)Osuđenika osuđenog na kaznu zatvora u trajanju do šest mjeseci ili kojemu neizdržani dio kazne ne prelazi šest mjeseci upućuje se u najbliži zatvor prema mjestu prebivališta odnosno boravišta, a ako osuđenik nema prebivalište odnosno boravište na području Republike Hrvatske, upućuje se u najbliži zatvor prema sjedištu suca izvršenja nadležnog za upućivanje.
(2)Osuđenika osuđenog na kaznu zatvora u trajanju duljem od šest mjeseci ili kojemu neizdržani dio kazne prelazi šest mjeseci upućuje se u Centar za dijagnostiku u Zagrebu radi obavljanja stručnih poslova te predlaganja programa izvršavanja i kaznionice odnosno zatvora u kojem će se kazna nastaviti izvršavati, sukladno članku 21. stavku 6. ovoga Zakona.
(3)Odluku o upućivanju na daljnje izvršavanje kazne zatvora o kaznionici odnosno zatvoru u kojoj će zatvorenik nastaviti izvršavati kaznu zatvora donosi ravnatelj nadležan za zatvorski sustav, na prijedlog Centra za dijagnostiku u Zagrebu i na temelju mišljenja Povjerenstva za upućivanje i razvrstavanje zatvorenika Središnjeg ureda, u skladu s odredbama Okvirnih mjerila za upućivanje i razvrstavanje zatvorenika na izvršavanje kazne zatvora koje donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa. Prilikom odlučivanja o upućivanju i razvrstavanju zatvorenika posebna se pozornost posvećuje osobama iz ranjivih skupina. Protiv ove odluke žalba nije dopuštena.
(4)Zatvorenika kojemu je tijekom izdržavanja kazne zatvora drugom pravomoćnom i izvršnom presudom izrečena kazna zatvora, sudac izvršenja uputit će u kaznionicu odnosno zatvor u kojem već izdržava kaznu.
(5)Ako je osuđeniku određen ili produljen istražni zatvor u drugom kaznenom postupku, sudac izvršenja uputit će osuđenika odmah na izvršavanje kazne zatvora koju će započeti izdržavati nakon ukidanja istražnog zatvora.
(6)Osuđenika osuđenog na kaznu zatvora kojemu je ujedno izrečena i sigurnosna mjera obveznog psihijatrijskog liječenja upućuje se na izvršavanje kazne zatvora i sigurnosne mjere u skladu s odredbom stavka 2. ovoga članka.
(7)Osuđenika osuđenog na kaznu maloljetničkog zatvora upućuje se na izvršavanje kazne maloljetničkog zatvora u skladu s odredbom stavka 2. ovoga članka.
(8)Zatvorenika čija je kazna zatvora preuzeta na izvršavanje sukladno međunarodnom ugovoru ili posebnom zakonu upućuje se na daljnje izvršavanje kazne u Centar za dijagnostiku u Zagrebu radi obavljanja stručnih poslova i predlaganja programa izvršavanja i kaznionice odnosno zatvora u kojem će nastaviti izvršavati kaznu, sukladno članku 21. stavku 6. ovoga Zakona.
(9)Osuđenik koji se upućuje na izvršavanje više pravomoćnih presuda, a u nekoj od njih je uz kaznu zatvora izrečena i sigurnosna mjera obveznog psihijatrijskog liječenja, prvo će izdržavati kaznu zatvora uz koju je izrečena sigurnosna mjera.
(10)Zatvoreniku kojemu je tijekom izdržavanja kazne zatvora drugom pravomoćnom i izvršnom presudom izrečena kazna zatvora uz koju je izrečena i sigurnosna mjera obveznog psihijatrijskog liječenja, sudac izvršenja odredit će prekid kazne koju izdržava i uputiti ga sukladno stavku 2. ovoga članka.
(11)Osuđenik koji se upućuje na izvršavanje više pravomoćnih presuda, a jedna od njih je kazna maloljetničkog zatvora, prvo će izdržavati kaznu maloljetničkog zatvora.
(12)Zatvoreniku kojemu je tijekom izdržavanja kazne zatvora drugom pravomoćnom i izvršnom presudom izrečena kazna maloljetničkog zatvora, sudac izvršenja odredit će prekid kazne koju izdržava i uputiti ga na izdržavanje kazne maloljetničkog zatvora, sukladno stavku 2. ovoga članka. Članak 57. POZIV I RJEŠENJE O UPUĆIVANJU
(1)Sudac izvršenja žurno poziva osuđenika radi uručenja rješenja o upućivanju i sredstava za troškove javnog prijevoza do zatvora odnosno Centra za dijagnostiku u Zagrebu u koji se osuđenik upućuje. Ako dostava poziva nije uspjela na adresu koju je osuđenik dao sudu ili se uredno pozvani osuđenik nije odazvao pozivu, sudac izvršenja će rješenje o upućivanju dostaviti osuđeniku putem oglasne ploče.
(2)Prilikom uručenja rješenja o upućivanju sudac izvršenja upoznaje osuđenika s odredbama ovoga Zakona o odgodi izvršavanja kazne zatvora. Odgodu izvršavanja kazne zatvora osuđenik koji je na slobodi može zatražiti u roku od tri dana od uručenja rješenja o upućivanju.
(3)Zatvorenika koji se već nalazi na izvršavanju druge kazne zatvora ili istražnog zatvora neće se pozivati radi uručivanja rješenja o upućivanju. Rješenje o upućivanju zatvoreniku se uručuje putem kaznionice odnosno zatvora.
(4)Rješenje o upućivanju sadrži: osobne podatke o osuđeniku koji se upućuje, podatke o pravomoćnoj i izvršnoj presudi na temelju koje se upućuje, zatvor odnosno Centar za dijagnostiku u Zagrebu u koji se upućuje i uputu o pravnom lijeku.
(5)Žalba protiv rješenja o upućivanju zadržava izvršenje rješenja. Nadležan sud o žalbi odlučuje u roku od pet radnih dana.
(6)Rješenje kojim se osuđenika upućuje na izdržavanje kazne zatvora sa slobode treba sadržavati dan, mjesec i godinu kada se osuđenik mora javiti na izdržavanje kazne.
(7)Rješenje o upućivanju dostavlja se zatvoru odnosno Centru za dijagnostiku u Zagrebu.
(8)Dan javljanja u zatvor odnosno Centar za dijagnostiku u Zagrebu mora biti određen na način da od uručenja rješenja o upućivanju do dana javljanja osuđenika u zatvor odnosno Centar za dijagnostiku u Zagrebu protekne najmanje pet, a najviše 15 dana. Osuđenik može na vlastiti zahtjev biti upućen na izdržavanje kazne zatvora i prije proteka pet dana od dana uručenja rješenja o upućivanju.
(9)Troškove javnog prijevoza osuđeniku snosi sud upućivanja. Članak 58. OBVEZE SUCA IZVRŠENJA
(1)Sudac izvršenja dostavit će zatvoru odnosno Centru za dijagnostiku u Zagrebu prijepise: rješenja o upućivanju, presude, izvatke iz kaznene evidencije, podatke o tome je li u kaznenom postupku izuzet biološki materijal radi obavljanja molekularno-genetičke analize, podatke o žrtvi, kao i druge podatke kojima raspolaže, najmanje tri dana prije dana javljanja osuđenika na izdržavanje kazne.
(2)Ako se osuđenik koji je uredno upućen na izdržavanje kazne ne javi, sudac izvršenja će na temelju izvješća upravitelja izdati nadležnoj policijskoj upravi nalog za sprovođenje. Troškove sprovođenja snosi zatvor odnosno Centar za dijagnostiku u Zagrebu koji štetu može naknaditi u skladu s odredbama članka 158. ovoga Zakona.
(3)Kada se na izdržavanje kazne upućuje osuđenik koji samostalno skrbi i uzdržava dijete ili drugog člana obitelji koji je bez prihoda i nije sposoban skrbiti o sebi, sudac izvršenja će o tome obavijestiti nadležni centar za socijalnu skrb, koji je obvezan bez odgode poduzeti potrebne mjere i o tome izvijestiti suca izvršenja. Članak 59. TJERALICA
(1)Za osuđenikom koji se krije sudac izvršenja izdaje nalog za raspisivanje tjeralice. Nalog se dostavlja policijskoj upravi prema sjedištu suca izvršenja. Uhićenog osuđenika se smješta do pravomoćnosti rješenja u najbliži zatvor prema sjedištu suca izvršenja koji je izdao nalog za raspisivanje tjeralice. Uhićenog osuđenika se po pravomoćnosti rješenja o upućivanju na njegov trošak sprovodi u zatvor odnosno Centar za dijagnostiku u Zagrebu.
(2)Sudac izvršenja izdaje nalog za povlačenje tjeralice kada se osuđenika uhiti ako nastupi zastara izvršavanja kazne zatvora ili se ostvare drugi razlozi zbog kojih tjeralica više nije potrebna.
(3)Početak izdržavanja kazne zatvora računa se od trenutka kada se osuđenik sam javio na izdržavanje kazne, a u slučaju prisilnog sprovođenja ili smještaja prema stavku 1. ovoga članka, od trenutka oduzimanja slobode. Članak 60. UPUĆIVANJE PRIJE PRAVOMOĆNOSTI PRESUDE
(1)Istražni zatvorenik može podnijeti zahtjev za upućivanje na izdržavanje kazne prije pravomoćnosti presude izjavom danom na zapisnik. Odluku o zahtjevu donosi sudac pojedinac ili predsjednik vijeća koji je donio presudu u prvom stupnju. Prilikom davanja izjave na zapisnik istražnog zatvorenika upozorit će se da će u kaznionici odnosno zatvoru u pravima i obvezama biti izjednačen sa zatvorenicima.
(2)Predsjednik vijeća koje je donijelo odluku u prvom stupnju prilikom odlučivanja o zahtjevu uzet će u obzir razmjer između vremena provedenog u istražnom zatvoru i duljine izrečene kazne zatvora te procjenu potrebe nazočnosti istražnog zatvorenika na sudu.
(3)Rješenje o upućivanju prije pravomoćnosti presude, zajedno s pismenima iz članka
  1. stavka
  2. ovoga Zakona, predsjednik vijeća koji je donio presudu u prvom stupnju dostavit će sucu izvršenja prema sjedištu zatvora u kojem se istražni zatvorenik nalazi.
(4)Izdržavanje kazne zatvora na temelju rješenja iz stavka
  1. ovoga članka može trajati najdulje do isteka roka za istražni zatvor propisanog zakonom kojim se uređuje kazneni postupak odnosno do isteka nepravomoćne kazne zatvora na koju je osuđen. Glava IX. ODGODA IZVRŠAVANJA KAZNE ZATVORA Članak
  2. RAZLOZI ZA ODGODU
(1)Sudac izvršenja na molbu osuđenika, opunomoćenika osuđenika ili uz njegovu suglasnost i člana njegove obitelji može donijeti rješenje o odgodi izvršavanja kazne zatvora. Molba za odgodu izvršavanja kazne zatvora s potrebnim dokazima može se podnijeti u roku od tri dana od dana uručenja rješenja o upućivanju, a nakon isteka toga roka ako su razlozi za odgodu nastali naknadno, ali ne kasnije od tri dana od saznanja za njihovo postojanje.
(2)Razlozi za odgodu jesu: 1) teška akutna bolest ili znatno pogoršanje postojeće kronične bolesti, za čije liječenje nema uvjeta u zatvorskom sustavu 2) smrt člana obitelji osuđenika 3) potreba obavljanja ili dovršenja neodgodivih sezonskih radova te radova izazvanih elementarnom nepogodom ili drugom nesrećom, a u obitelji osuđenika nema druge radno sposobne osobe 4) obveza osuđenika u dovršavanju započetog posla zbog čijeg bi neobavljanja nastala znatna materijalna šteta 5) završetak školske godine ili polaganje ispita 6) dijete mlađe od godinu dana o kojem osuđenik skrbi 7) trudnoća osuđenice ako do poroda ne preostaje više od šest mjeseci 8) rizična trudnoće osuđenice 9) potreba osiguranja skrbi i uzdržavanja djeteta ili osiguranja skrbi drugog člana obitelji, koji je bez prihoda i nije sposoban skrbiti o sebi, a o kojem je osuđenik skrbio, prema mišljenju nadležnog centra za socijalnu skrb.
(3)Rješenje iz stavka
  1. ovoga članka sudac izvršenja donosi nakon provedenog postupka u kojem utvrđuje postojanje razloga za odgodu, u roku od tri dana od dana primitka molbe. Ako je razlog za odgodu iz stavka
  2. točke
  3. ovoga članka, sudac izvršenja će, nakon što utvrdi da se radi o teškoj akutnoj bolesti ili znatnom pogoršanju postojeće kronične bolesti, zatražiti očitovanje od Zatvorske bolnice u Zagrebu o mogućnosti liječenja u zatvorskom sustavu, u kojem slučaju će odlučiti u roku od tri dana od dana primitka očitovanja.
(4)Izvršavanje kazne zatvora zbog razloga iz stavka
  1. točke
  2. ovoga članka može se odgoditi dok bolest traje, a najdulje do tri godine, osim u osobito teškim slučajevima bolesti; zbog razloga iz točke
  3. najdulje do tri mjeseca; zbog razloga iz točaka
  4. i
  5. do završetka posla, a najdulje do tri mjeseca; zbog razloga iz točke
  6. najdulje do šest mjeseci; zbog razloga iz točaka 6.,
  7. i
  8. najdulje do navršene jedne godine djetetova života; a zbog razloga iz točke
  9. najdulje do šest mjeseci.
(5)Sveukupna odgađanja izvršavanja kazne mogu trajati ukupno najdulje 20 mjeseci, osim iz razloga iz stavka
  1. točke
  2. ovoga članka. Članak
  3. ODGODA VOJNIM OBVEZNICIMA U slučaju ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske upućivanje na izdržavanje kazne zatvora vojnog obveznika može se odgoditi dok takvo stanje traje. Članak
  4. OPOZIV RJEŠENJA O ODGODI
(1)Rješenje o odgodi izvršavanja kazne zatvora sudac izvršenja će opozvati ako su prestali razlozi zbog kojih je odgoda odobrena ili ako osuđenik odgodu ne koristi iz razloga zbog kojeg je odobrena ili čini kažnjive radnje.
(2)Centar za socijalnu skrb, državno odvjetništvo i policijska uprava odnosno postaja obavještava suca izvršenja o razlozima za opoziv rješenja o odgodi izvršavanja kazne zatvora. Glava X. POSTUPAK PRIJAMA ZATVORENIKA I UTVRĐIVANJE NAČINA IZVRŠAVANJA KAZNE ZATVORA Članak 64. UTVRĐIVANJE ISTOVJETNOSTI I PROVJERA IDENTITETA ZATVORENIKA PRILIKOM PRIJAMA
(1)Zatvorenika se prima u kaznionicu odnosno zatvor na temelju rješenja o upućivanju.
(2)Prilikom dolaska u kaznionicu odnosno zatvor utvrđuje se istovjetnost zatvorenika prema podacima navedenim u sudskoj odluci i drugim podacima važnim za utvrđivanje istovjetnosti.
(3)Ako se pojavi sumnja u identitet i istovjetnost osobe koja se javila na izdržavanje kazne zatvora, ona se zadržava te se odmah o tome obavještava policijsku upravu prema sjedištu kaznionice odnosno zatvora koja poduzima mjere radi utvrđivanja njezina identiteta i istovjetnosti. Članak 65. POSTUPANJE NAKON PRIJAMA
(1)Nakon prijama u kaznionicu odnosno zatvor ovlaštena službena osoba istog spola obavlja temeljitu pretragu zatvorenika i pregled tijela.
(2)Zatvorenika se fotografira, mjeri tjelesna visina i težina, bilježi osobni opis i uzimaju biometrijski podaci. Navedene radnje poduzimaju se i bez privole zatvorenika. Članak 66. POSTUPAK S OSOBNIM STVARIMA
(1)Prilikom prijama zatvorenika u kaznionicu odnosno zatvor pregledavaju se osobne stvari.
(2)Osobne stvari čije zadržavanje nije dopušteno i odjeća koju ne zadržava popisuju se, oduzimaju i pohranjuju na polog stvari ili se na zatvorenikov trošak šalju osobi koju on odredi, o čemu se zatvoreniku daje potvrda. Stvari koje zbog pokvarljivosti nisu prikladne za pohranjivanje ili uručivanje trećim osobama uništavaju se, o čemu se sastavlja zapisnik. Primjerak zapisnika uručuje se zatvoreniku.
(3)U kaznionicama odnosno zatvorima u kojima nema mogućnosti tehničkog pregleda stvari čije zadržavanje je dopušteno, tehnički pregled stvari moguće je obaviti kod vanjskog pružatelja usluga na trošak zatvorenika, s čime se zatvorenik prethodno upoznaje. O obavljenom pregledu sastavlja se zapisnik. Primjerak zapisnika uručuje se zatvoreniku.
(4)Stvari za koje se sumnja da su u svezi s počinjenjem nekog kaznenog djela oduzimaju se od zatvorenika i uz zapisnik se predaju nadležnom državnom tijelu. Stvari za koje se sumnja da su namijenjene bijegu zatvorenika, ugrožavanju reda i sigurnosti te stvari za koje se sumnja da mogu narušiti zdravlje oduzimaju se i uništavaju ili se predaju nadležnom državnom tijelu, o čemu se sastavlja zapisnik. Primjerak zapisnika uručuje se zatvoreniku. Članak 67. DOPUŠTENE STVARI
(1)Zatvorenik prilikom prijama može zadržati sljedeće stvari: rublje, odjeću, obuću, remen za hlače, pribor za brijanje koji ne ugrožava sigurnost, posteljinu, novčanik, notes, vjenčani prsten, sat, olovku, lulu, cigarete, duhan, upaljač, knjige, fotografije, radioprijamnik i druge stvari za osobnu uporabu i higijenu.
(2)U cilju prevencije i/ili slučaju zlouporabe stvari iz stavka 1. ovoga članka mogu se oduzeti.
(3)Upravitelj može dopustiti zatvoreniku da zadrži i druge stvari ako to nije protivno kućnom redu kaznionice odnosno zatvora, interesima sigurnosti i provođenju programa izvršavanja.
(4)Vrsta i količina stvari iz stavka
  1. ovoga članka propisuju se kućnim redom kaznionice odnosno zatvora. Članak
  2. DRAGOCJENOSTI, NOVAC, VRIJEDNOSNICE I ISPRAVE
(1)Dragocjenosti, vrijednosnice te osobne i druge isprave popisuju se u nazočnosti zatvorenika i pohranjuju se u kaznionici odnosno zatvoru o čemu se zatvoreniku izdaje potvrda.
(2)Zatvorenikov novac popisuje se u njegovoj nazočnosti i pohranjuje na polog novca sukladno kućnom redom kaznionice odnosno zatvora i pravilniku iz članka 88. stavka 2. ovoga Zakona.
(3)Na zahtjev zatvorenika stvari iz stavka
  1. ovoga članka mogu se predati osobi koju on odredi. Članak
  2. LIJEKOVI I ORTOPEDSKA POMAGALA Prilikom prijama zatvorenik zadržava ortopedska i druga nužna medicinska pomagala, a nužne lijekove po odobrenju liječnika. Članak
  3. PRIJAMNI ZAPISNIK
(1)Prijamni zapisnik je evidencija o prijamu zatvorenika.
(2)U prijamni zapisnik upisuje se nadnevak i sat prijama zatvorenika, rješenje o upućivanju i bitna zapažanja o zatvoreniku.
(3)Prijamni zapisnik potpisuje ovlaštena službena osoba i zatvorenik ili se on potvrđuje na odgovarajući način u elektroničkom obliku kada se za to ostvare uvjeti.
(4)Prijamni se zapisnik bez odgode, a najkasnije u roku od 24 sata pohranjuje u matici zatvorenika (u daljnjem tekstu: matica). Članak 71. ZDRAVSTVENI PREGLED
(1)Liječnik obavlja zdravstveni pregled zatvorenika najkasnije 24 sata od upisa u maticu.
(2)Na zahtjev zatvorenika ili na temelju zdravstvenih smetnji uočenih prigodom prijama zdravstveni pregled obavlja se bez odgode. Članak
  1. PRIOPĆENJE O PRAVIMA I OBVEZAMA Radi ostvarivanja prava iz ovoga Zakona zatvoreniku se, na njegovo traženje, mora dostaviti primjerak dijela Zakona koji se odnosi na izdržavanje kazne zatvora i primjerak kućnog reda kaznionice odnosno zatvora, a odmah po zaprimanju u kaznionicu odnosno zatvor zatvoreniku se uručuje pisana obavijest o pravima i obvezama za vrijeme izdržavanja kazne zatvora. Članak
  2. OBAVIJEST O PRIJAMU ZATVORENIKA Kaznionica odnosno zatvor obvezna je o prijamu zatvorenika u roku od tri radna dana obavijestiti suca izvršenja nadležnog za upućivanje, suca izvršenja nadležnog za kaznionicu odnosno zatvor, kao i sud koji je donio presudu u prvom stupnju, a odmah po prijamu omogućuje zatvoreniku da o tome obavijesti članove obitelji. Članak
  3. SMJEŠTAJ ZATVORENIKA
(1)Po dolasku u kaznionicu odnosno zatvor zatvorenika se smješta u poseban prostor za prijam u kojem se može zadržati do 30 dana.
(2)U roku iz stavka
  1. ovoga članka prikupljaju se podaci potrebni za utvrđivanje programa izvršavanja. Članak
  2. PROGRAM IZVRŠAVANJA
(1)Radi ispunjavanja svrhe izvršavanja kazne zatvora za zatvorenika se donosi program izvršavanja. Program izvršavanja sastoji se od psihosocijalnih, socijalno-pedagoških, obrazovnih, radnih, okupacijskih, zdravstvenih i sigurnosnih postupaka primjerenih rizicima, potrebama i osobinama zatvorenika, usklađenih s mogućnostima kaznionice odnosno zatvora.
(2)Program izvršavanja za svakog zatvorenika donosi upravitelj na prijedlog stručnog tima kaznionice odnosno zatvora.
(3)Upravitelj preispituje program izvršavanja najmanje jednom u tri mjeseca za zatvorenika koji izdržava kaznu zatvora u trajanju do pet godina odnosno najmanje jednom u šest mjeseci za zatvorenika koji izdržava kaznu zatvora dulju od pet godina.
(4)Zatvorenika se potiče na aktivno sudjelovanje u donošenju i provođenju programa izvršavanja.
(5)Program izvršavanja i njegove izmjene unose se u osobnik zatvorenika.
(6)Zatvorenika se upoznaje s programom izvršavanja, izmjenama, procjenom uspješnosti te odobrenom vrstom i opsegom pogodnosti. Zatvorenika se neće upoznati sa sadržajem dijela programa izvršavanja koji se odnosi na procjenu rizika i sigurnosne procjene i postupke.
(7)Sadržaj programa izvršavanja i postupak njegova donošenja, postupak procjene rizičnosti, provođenje i postupak procjenjivanja uspješnosti provođenja programa izvršavanja te postupak odlučivanja o pogodnostima zatvorenika propisuje se pravilnikom iz članka 27. stavka 9. ovoga Zakona. Članak 76. MATICA
(1)Radi zakonitog izvršavanja kazne zatvora prikupljaju se, objedinjuju, upisuju i pohranjuju podaci o zatvoreniku u maticu.
(2)Matica sadrži:
  1. osobne podatke o zatvoreniku
  2. podatke o sudskoj presudi koja se izvršava
  3. rješenje o upućivanju
  4. ostale podatke i dokumentaciju potrebnu za izvršavanje kazne zatvora.
(3)Podaci se unose u maticu u roku od 48 sati od primitka prijamnog zapisnika.
(4)Matica se vodi u pisanom i elektroničkom obliku. Članak 77. SREDIŠNJA MATICA
(1)Središnji ured vodi središnju maticu.
(2)Središnja matica sadrži podatke koje sadrži i matica.
(3)Središnja matica vodi se u elektroničkom obliku. Članak 78. OSOBNIK ZATVORENIKA
(1)U osobnik zatvorenika (u daljnjem tekstu: osobnik) unose se podaci i ulaže dokumentacija potrebna za praćenje zakonitog izvršavanja kazne zatvora i provedbu programa izvršavanja.
(2)Osobnik sadrži: 1) podatke o zatvoreniku, presudi i kazni 2) prijepis sudskih presuda i odluka drugih državnih tijela koje se odnose na kaznu i njezino izvršavanje 3) nalaz i mišljenje državnog službenika koji obavlja poslove tretmana odnosno osobe medicinske struke koja pruža zdravstvenu zaštitu te podatke o zapažanjima osoba uključenih u provedbu programa izvršavanja 4) program izvršavanja i njegove izmjene tijekom izvršavanja kazne zatvora 5) ostale podatke i dokumentaciju potrebne za izvršavanje kazne zatvora.
(3)Zdravstveni karton zatvorenika dio je osobnika koji se vodi odvojeno od ostale dokumentacije osobnika.
(4)Podaci o nacionalnosti i vjeri unose se u osobnik uz zatvorenikov pristanak.
(5)Osobnik se vodi u pisanom i elektroničkom obliku.
(6)Uz osobnik mogu se voditi pomoćne evidencije potrebne za praćenje zakonitog izvršavanja kazne zatvora.
(7)Odredbe kojima se uređuje matica, središnja matica, osobnik i druge evidencije potrebne za izvršavanje kazne zatvora propisuju se pravilnikom koji donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa.
  1. Pravilnik o maticama, osobniku, očevidniku, osobnom listu i evidencijama koje se vode u zatvorskom sustavu Članak
  2. ZAŠTITA TAJNOSTI PODATAKA
(1)Podaci iz osobnika i drugi podaci koje državni službenici i namještenici saznaju tijekom izvršavanja kazne zatvora službena su i profesionalna tajna. U odnosu na te podatke ne može se ostvariti pravo na pristup informaciji prema zakonu kojim se određuje to pravo.
(2)Pristup zabilježenim podacima iz stavka 1. ovoga članka dopušten je zatvoreniku te upravitelju i ovlaštenim službenim osobama prema poslovima i zadaćama njihova radnog mjesta, kao i državnim službenicima Središnjeg ureda ovlaštenima za nadzor nad radom kaznionica, zatvora odnosno centara. Zatvoreniku se može uskratiti pristup zabilježenim podacima sadržanim u pojedinačnim stručnim zapažanjima i mišljenjima ovlaštenih službenih osoba.
(3)Uvid u podatke iz osobnika, na temelju odobrenja upravitelja, mogu izvršiti tijela unutarnjih poslova u okviru svojih zakonskih ovlasti radi otkrivanja i sprječavanja kaznenih djela te probacijski službenici u okviru obavljanja poslova iz svoje nadležnosti.
(4)Po otpustu zatvorenika s izdržavanja kazne zatvora osobnik se pohranjuje i čuva sukladno posebnim propisima. Članak 80. ZAŠTITA PODATAKA O IZVRŠAVANJU KAZNE ZATVORA
(1)Podatke o postupcima izvršavanja kazne zatvora koje saznaju druge osobe na radu u kaznionici, zatvoru odnosno centru po drugim osnovama predstavljaju službenu i profesionalnu tajnu.
(2)Iznimno od stavka
  1. ovoga članka, Središnji ured može dopustiti uvid u podatke o postupku izvršavanja kazne zatvora drugim osobama za potrebe njihova znanstvenog istraživanja i stručne izobrazbe, a koje podatke su druge osobe dužne čuvati kao tajnu i koristiti ih isključivo za odobrenu svrhu. Glava XI. SMJEŠTAJ, OPREMA I PREHRANA ZATVORENIKA Članak
  2. SMJEŠTAJ ZATVORENIKA
(1)Smještaj zatvorenika treba odgovarati odgovarajućim zdravstvenim, higijenskim i prostornim zahtjevima te klimatskim prilikama. Prostorije u kojima borave zatvorenici moraju biti čiste, suhe i dovoljno prostrane.
(2)Zatvorenika se u pravilu smješta u prostoriju namijenjenu za smještaj više zatvorenika. Zajednički se mogu smjestiti zatvorenici za koje se pretpostavlja da neće međusobno negativno utjecati. Svakom se zatvoreniku osigurava zasebna postelja. Slobodno vrijeme zatvorenici mogu provoditi zajedno, u pravilu u prostorijama za dnevni boravak.
(3)Svaka prostorija u kojoj zatvorenici žive ili rade mora imati dnevno i umjetno svjetlo koje omogućuje čitanje i rad bez smetnji za vid.
(4)Kaznionice odnosno zatvori moraju imati sanitarne uređaje koji omogućuju obavljanje fizioloških potreba u čistim i primjerenim uvjetima kad god to zatvorenici žele.
(5)Pitka voda mora uvijek biti dostupna svakom zatvoreniku. Članak
  1. SMJEŠTAJ ZATVORENIKA OSOBE S INVALIDITETOM Zatvoreniku osobi s invaliditetom osigurava se smještaj primjeren vrsti i stupnju njegove invalidnosti. Članak
  2. ODRŽAVANJE OSOBNE HIGIJENE I ČISTOĆE PROSTORIJA I PROSTORA
(1)Sve prostorije i prostori kaznionice odnosno zatvora moraju se propisno održavati i redovito čistiti.
(2)Poslove iz stavka 1. ovoga članka obavljaju zatvorenici u trajanju do dva sata na dan bez novčane naknade.
(3)Zatvorenicima se omogućuje svakodnevno pranje tijela, a najmanje dva puta tjedno tuširanje. Od zatvorenika se zahtijeva održavanje osobne higijene. Kaznionica odnosno zatvor osigurava vodu i toaletni pribor za održavanje osobne higijene i čistoće rublja, odjeće, obuće i posteljine. Nošenje brade, brkova i duge kose može se iznimno ograničiti iz sigurnosnih ili zdravstvenih razloga.
(4)Nadzor nad održavanjem osobne higijene i čistoće obavlja liječnik ili druga osoba medicinske struke. Članak 84. RUBLJE, ODJEĆA, OBUĆA I POSTELJINA
(1)Kaznionica odnosno zatvor zatvoreniku osigurava rublje, odjeću, obuću i posteljinu prikladno klimatskim uvjetima.
(2)Zatvorenik može nositi vlastito rublje, odjeću i obuću te koristiti vlastitu posteljinu.
(3)Za vrijeme bolničkog liječenja u Zatvorskoj bolnici u Zagrebu zatvoreniku se osigurava bolesničko osobno i posteljno rublje sukladno Kućnom redu Zatvorske bolnice u Zagrebu.
(4)Upravitelj može uskratiti nošenje vlastitog rublja, odjeće i obuće te korištenje vlastite posteljine iz zdravstveno-higijenskih razloga ili sigurnosnih razloga.
(5)Za vrijeme rada zatvorenik nosi propisanu radnu odjeću i obuću te koristi zaštitna sredstva.
(6)Rublje, odjeća, obuća i posteljina moraju biti čisti i uredni, a radna odjeća i obuća mora biti čista i uredna sukladno uvjetima rada.
(7)Prilikom izlaska iz kaznionice odnosno zatvora zatvorenik nosi vlastito rublje, odjeću i obuću. Ako nema vlastitu, osigurava se primjerena.
(8)Kod prijama zatvorenika treba osigurati uvjete da se njegova vlastita odjeća i obuća čuva u primjerenim uvjetima.
(9)Odredbe o rublju, odjeći, obući i posteljini zatvorenika pobliže se uređuju pravilnikom koji donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa. 7. Pravilnik o rublju, odjeći, obući i posteljini za zatvorenike Članak 85. PREHRANA
(1)Zatvoreniku se u pravilnim razmacima osiguravaju odgovarajuće pripremljeni i posluženi obroci koji kakvoćom i količinom zadovoljavaju prehrambene i higijenske standarde, a koji su primjereni dobi, zdravlju, naravi posla koji obavlja, vjerskim zahtjevima, a prema mogućnostima kaznionice odnosno zatvora.
(2)Trudnoj zatvorenici, dojilji i bolesnom zatvoreniku priprema se hrana po vrsti i količini koju odredi liječnik.
(3)Zatvoreniku se osiguravaju najmanje tri obroka dnevno. Zatvoreniku se osigurava prehrana primjerena njegovoj dobi, zdravlju, fizičkom stanju, vjeroispovijesti i prirodi posla koji obavlja, a minimalan unos energije te udjela proteina i ostalih prehrambenih tvari propisuje se posebnim propisom iz stavka 5. ovoga članka. Liječnik ili druga osoba medicinske struke može odrediti izmjenu prehrane zatvoreniku kada je to potrebno iz zdravstvenih razloga. Sastav i hranidbenu vrijednost hrane nadzire liječnik ili druga osoba medicinske struke.
(4)Ako nije moguće udovoljiti zahtjevu zatvorenika za izuzećem nekih vrsta hrane, na vlastiti trošak se zatvoreniku omogućuje opskrba prehrambenim proizvodima u prodavaonici za zatvorenike kaznionice odnosno zatvora.
(5)Ministar nadležan za poslove pravosuđa, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo, donosi pravilnik kojim se pobliže propisuju standardi smještaja i prehrane zatvorenika. 10. Pravilnik o standardima smještaja i prehrane zatvorenika Članak 86. NABAVLJANJE POTREPŠTINA
(1)U prodavaonici za zatvorenike u kaznionici odnosno zatvoru zatvorenik može na vlastiti trošak nabavljati prehrambene i druge stvari za osobnu uporabu.
(2)Prilikom opskrbljivanja prodavaonice za zatvorenike uvažavaju se opravdane potrebe zatvorenika.
(3)Upravitelj može uskratiti zatvoreniku nabavljanje potrepština iz sigurnosnih razloga, a na temelju mišljenja liječnika i iz zdravstveno-higijenskih razloga.
(4)Ako u kaznionici odnosno zatvoru nema prodavaonice za zatvorenike, upravitelj je dužan osigurati nabavljanje potrepština na drugi odgovarajući način. Glava XII. RAD ZATVORENIKA Članak 87. ORGANIZACIJA RADA ZATVORENIKA
(1)Zatvoreniku se omogućuje rad u skladu s njegovim zdravstvenim sposobnostima, stečenim znanjima i mogućnostima kaznionice odnosno zatvora.
(2)Zatvorenika se potiče na rad radi održavanja i stjecanja stručnog znanja i iskustva, njegova osposobljavanja te njegovih tjelesnih i duševnih potreba. Na temelju liječničkog mišljenja i programa izvršavanja zatvorenika koji je pristao na rad raspoređuje se na rad kroz uobičajeno radno vrijeme.
(3)Organizacija rada i način rada moraju biti što sličniji organizaciji i načinu rada na slobodi te zatvorenik ima pravo na provedbu zaštite na radu u skladu s propisima zaštite na radu.
(4)Nije dopušteno zapošljavanje zatvorenika na radna mjesta državnih službenika utvrđena pravilnikom o unutarnjem redu kaznionice odnosno zatvora.
(5)Zatvorenika se osigurava od ozljeda na radu i profesionalnih bolesti.
(6)Postizanje financijske dobiti od zatvorenikova rada ne smije biti na štetu svrhe izvršavanja kazne zatvora. Članak 88. RAD ZATVORENIKA U KAZNIONICI ODNOSNO ZATVORU
(1)Zatvorenik može raditi na poslovima u kaznionici odnosno zatvoru.
(2)Zatvorenika se raspoređuje na rad u kaznionici odnosno zatvoru prema pravilniku kojim se pobliže uređuje rad i raspolaganje novcem zatvorenika koji donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa. 8. Pravilnik o radu i raspolaganju novcem zatvorenika Članak 89. RAD ZATVORENIKA ZA DRUGOG POSLODAVCA
(1)Zatvorenik može, uz osobni pristanak, raditi za drugog poslodavca na poslovima koji se obavljaju u ili izvan kaznionice odnosno zatvora na temelju ugovora koji s poslodavcem sklapa kaznionica odnosno zatvor, a odobrava ga Središnji ured. Ugovorom se utvrđuju međusobna prava i obveze.
(2)Zatvorenika pisanom odlukom upravitelj raspoređuje na rad za drugog poslodavca sukladno sklopljenom ugovoru i pravilniku iz članka
  1. stavka
  2. ovoga Zakona. Članak
  3. NASTAVAK RADA KOD DRUGOG POSLODAVCA I OBAVLJANJE VLASTITE DJELATNOSTI
(1)Zatvoreniku se može uz pisani pristanak drugog poslodavca odobriti nastavak rada kod tog poslodavca ako mu je izrečena kazna zatvora u trajanju do jedne godine te ako uz nju nije izrečena sigurnosna mjera zabrane obavljanja određene dužnosti ili djelatnosti.
(2)Zatvoreniku koji samostalno obavlja gospodarsku i drugu djelatnost, a izrečena mu je kazna zatvora u trajanju do jedne godine, može se odobriti nastavak obavljanja te djelatnosti u ili izvan kaznionice odnosno zatvora. Dok zatvorenik samostalno obavlja gospodarsku ili drugu djelatnost, snosi troškove smještaja u kaznionici odnosno zatvoru.
(3)O molbi zatvorenika iz stavaka
  1. i
  2. ovoga članka odlučuje Središnji ured po prethodnom mišljenju upravitelja.
(4)Nastavak rada zatvorenika kod drugog poslodavca i obavljanje vlastite djelatnosti propisuje se pravilnikom iz članka 88. stavka 2. ovoga Zakona. Članak 91. RADNO VRIJEME I ODMORI
(1)Radno vrijeme zatvorenika određuje se prema općim propisima o radu.
(2)U kaznionici odnosno zatvoru u kojem se ne može osigurati rad svim radno sposobnim zatvorenicima koji žele raditi iznimno je dopušten prekovremeni rad sukladno općim propisima o radu.
(3)Odmor u tijeku rada, dnevni i tjedni odmor određuju se prema općim propisima o radu.
(4)Godišnji odmor može trajati od najmanje četiri tjedna do 30 radnih dana, ovisno o duljini rada za vrijeme izdržavanja kazne, uvjetima rada i složenosti poslova radnog mjesta, što se pobliže utvrđuje pravilnikom iz članka 88. stavka 2. ovoga Zakona. Članak 92. NAKNADA ZA RAD I NAGRADA
(1)Naknada za rad zatvorenika u kaznionici odnosno zatvoru umnožak je osnovice za izračun naknade za rad i koeficijenta njegova rada. Osnovica za izračun naknade za rad iznosi 20 % od bruto osnovice za obračun plaća državnih službenika i namještenika. Koeficijenti rada zatvorenika utvrđuju se pravilnikom iz članka 88. stavka 2. ovoga Zakona.
(2)Na naknadu za rad zatvorenika ne plaćaju se porezi i doprinosi.
(3)Zatvorenika koji se ističe osobitim učincima rada može se izvanredno nagraditi sukladno pravilniku iz članka 88. stavka 2. ovoga Zakona.
(4)Naknada za rad zatvorenika kod drugog poslodavca utvrđuje se prema općim aktima poslodavca. Tako utvrđena vrijednost rada uplaćuje se na račun kaznionice odnosno zatvora od koje se zatvoreniku isplaćuje naknada za rad u visini od 25 %, a ne može biti manja od naknade za rad propisane u stavku 1. ovoga članka. Članak 93. RASPOLAGANJE NAKNADOM ZA RAD I OBVEZNA ŠTEDNJA ZATVORENIKA
(1)Od naknade za rad zatvorenika 30 % se odvaja kao obvezna štednja zatvorenika i pohranjuje na polog novca. Ostalim dijelom naknade za rad zatvorenik slobodno raspolaže sukladno odredbama kućnog reda kaznionice odnosno zatvora.
(2)Temeljem molbe zatvorenika, u iznimnim situacijama kao što su: teška bolest, smrt člana obitelji ili pomoć članovima obitelji, elementarne nepogode i sličnim opravdanim situacijama, upravitelj pisanom odlukom može odobriti da se iznos iz stavka 1. ovoga članka upotrijebi sukladno odredbama ovoga Zakona. Članak 94. NOVČANA POMOĆ
(1)Temeljem molbe zatvorenika bez prihoda ili novčanih sredstava na pologu koji je stariji od 65 godina ili ima utvrđenu trajnu radnu nesposobnost prema općim propisima iz područja mirovinskog osiguranja na teret državnog proračuna isplaćuje mu se novčana pomoć jednom u tri mjeseca tijekom kalendarske godine u visini od 20 % umnoška osnovice za izračun naknade za rad i koeficijenta 1.
(2)Zatvoreniku koji na pologu novca u prethodna tri mjeseca u ukupnom zbroju ima sredstva u iznosu većem od novčane pomoći utvrđene prema stavku 1. ovoga članka neće se osigurati novčana pomoć. Članak 95. POVREDA OBVEZA IZ RADA
(1)Povrede obveza iz rada jesu: kašnjenje na posao, neopravdano izbivanje s posla, napuštanje posla, namjerno dovođenje u stanje umanjene radne sposobnosti, namjerno oštećivanje sredstava za rad te nepoštivanje organizacije i načina rada.
(2)U slučaju iz stavka 1. ovoga članka zatvoreniku se može za svaki započeti sat kašnjenja na posao ili neopravdanog izostanka s posla od naknade za rad odbiti razmjerni dio, može ga se premjestiti na druge poslove te prekinuti rad.
(3)Poslodavac kod kojeg je zatvoreniku odobren nastavak rada obavještava kaznionicu odnosno zatvor o povredi obveza iz rada, izmjeni ugovora o radu i otkazu ugovora o radu. Članak
  1. IZUM I TEHNIČKO UNAPRJEĐENJE Za izume i tehnička unaprjeđenja ostvarena na radu tijekom izdržavanja kazne zatvora u kaznionici odnosno zatvoru zatvoreniku pripadaju prava prema općim propisima o radu. Članak
  2. NAKNADA ZA VRIJEME OBRAZOVANJA Obrazovanje zatvorenika u pravilu se organizira uz rad. Ako obrazovanje zatvorenika koji radi nije moguće organizirati uz rad, zatvoreniku koji uredno izvršava obveze obrazovanja utvrđene programom izvršavanja isplaćuje se naknada u visini od 25 % osnovice iz članka
  3. stavka
  4. ovoga Zakona pomnožene s koeficijentom
  5. Članak
  6. POTVRDA O RADU Na molbu zatvorenika kaznionica odnosno zatvor izdaje potvrdu o radu tijekom izdržavanja kazne zatvora. Glava XIII. OBRAZOVANJE ZATVORENIKA Članak
  7. ORGANIZIRANJE OBRAZOVANJA
(1)Kaznionica odnosno zatvor sukladno mogućnostima organizira osnovno obrazovanje odraslih odnosno zatvorenika koji nemaju završeno osnovno obrazovanje.
(2)Kaznionica odnosno zatvor sukladno mogućnostima organizira srednjoškolsko obrazovanje odraslih, prekvalifikacije, osposobljavanja i usavršavanja zatvorenika.
(3)Obrazovanje se organizira u kaznionici odnosno zatvoru i izvan kaznionice odnosno zatvora u skladu s općim propisima iz područja obrazovanja. Članak 100. VRSTA OBRAZOVANJA
(1)Vrsta i razina obrazovanja kojoj može pristupiti zatvorenik određuje se programom izvršavanja, a ovisi o njegovim sposobnostima i sklonostima, trajanju kazne i drugim okolnostima važnim za ostvarivanje svrhe izvršavanja kazne zatvora, kao i mogućnostima kaznionice odnosno zatvora.
(2)Nakon završenog obrazovanja odnosno dijela obrazovanja zatvoreniku se izdaje razredna svjedodžba i svjedodžba o završnom radu, svjedodžba o prekvalifikaciji i uvjerenje o osposobljenosti/usavršavanju, svjedodžba o završenim razredima odnosno obrazovnim razdobljima u osnovnoškolskom obrazovanju, iz koje ne smije biti vidljivo da je obrazovanje stečeno u kaznionici odnosno zatvoru.
(3)Zatvoreniku se može omogućiti stjecanje kvalifikacije u visokom obrazovanju na vlastiti trošak ako se studijski program može uskladiti sa sigurnosnim razlozima. Glava XIV. VJEROISPOVIJEST I DUŠOBRIŽNIŠTVO ZATVORENIKA Članak 101. VJEROISPOVIJEST
(1)Zatvorenik ima pravo na vjeroispovijest koristeći vlastitu vjersku literaturu i stvari za religijsku uporabu. U slučaju zlouporabe stvari za religijsku uporabu mogu se oduzeti.
(2)Zatvorenik ima pravo kontaktirati s ovlaštenim vjerskim predstavnikom vjerske zajednice upisane u Evidenciji vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj. Članak 102. DUŠOBRIŽNIŠTVO ZATVORENIKA
(1)U kaznionici odnosno zatvoru u kojem se nalazi veći broj zatvorenika iste vjere, vjerskom predstavniku se za potrebe vjerskih obreda najmanje jednom tjedno osigurava prikladan prostor i vrijeme.
(2)Upravitelj može privremeno isključiti zatvorenika iz sudjelovanja u vjerskom obredu ako je to nužno radi održavanja reda i sigurnosti kaznionice odnosno zatvora, o čemu će upoznati vjerskog predstavnika. Glava XV. ORGANIZIRANJE SLOBODNOG VREMENA ZATVORENIKA Članak 103. KORIŠTENJE SLOBODNOG VREMENA
(1)Kaznionica odnosno zatvor osigurava prostor i opremu za svrhovito korištenje slobodnog vremena.
(2)Kaznionica odnosno zatvor organizira različite vrste aktivnosti za zadovoljavanje tjelesnih, duhovnih i kulturnih potreba zatvorenika.
(3)Slobodno vrijeme zatvorenika organizira se u: likovnim, tehničkim, glazbenim, literarnim, dramskim, novinarskim, informatičkim i sličnim radionicama, raspravnim klubovima, vježbaonicama i sl.
(4)Sadržaj organiziranoga slobodnog vremena određuje se programom izvršavanja.
(5)Zatvoreniku se prema mogućnostima kaznionice odnosno zatvora omogućuje provođenje aktivnosti slobodnog vremena na vlastiti trošak ako to ne narušava red i sigurnost te ne ometa druge zatvorenike.
(6)Radi organiziranog sudjelovanja u predlaganju načina korištenja slobodnog vremena kroz različite aktivnosti za zadovoljavanje tjelesnih, duhovnih i kulturnih potreba zatvorenika mogu se osnovati povjerenstva zatvorenika.
(7)Broj, sastav, izbor i rad povjerenstava zatvorenika utvrđuje se kućnim redom kaznionice odnosno zatvora. Članak 104. KNJIŽNICA
(1)Kaznionica odnosno zatvor oprema knjižnicu dovoljnim brojem knjiga iz različitih područja.
(2)Kaznionica odnosno zatvor koji nema knjižnicu organizira posuđivanje knjiga iz mjesne knjižnice. Članak 105. NABAVLJANJE KNJIGA, NOVINA I ČASOPISA
(1)Zatvorenik može nabavljati knjige, novine i časopise na vlastiti trošak.
(2)Knjige, novine i časopisi u zatvorenim kaznionicama odnosno zatvorima nabavljaju se posredovanjem kaznionice odnosno zatvora. Članak
  1. TJELOVJEŽBA Kaznionica odnosno zatvor osigurava zatvoreniku uvjete za tjelovježbu, sport i rekreaciju u skladu sa svojim mogućnostima, zdravstvenim stanjem i programom izvršavanja zatvorenika te sigurnosnim razlozima, a koji uvjeti se pobliže propisuju kućnim redom kaznionice odnosno zatvora. Članak
  2. PRIREDBE Kaznionica odnosno zatvor, sukladno svojim mogućnostima, za zatvorenike organizira prigodna raznovrsna sportsko-rekreacijska natjecanja, predavanja, umjetničke priredbe i sl. Članak
  3. RADIO I TELEVIZIJA
(1)Kaznionica odnosno zatvor organizira zatvorenicima zajedničko praćenje radijskog i televizijskog programa u skladu s kućnim redom kaznionice odnosno zatvora.
(2)Organizirano praćenje televizijskog programa upravitelj može uskratiti zatvoreniku ako je to nužno radi održavanja reda i sigurnosti kaznionice odnosno zatvora. Članak 109. STVAR I DJELO NASTALO U SLOBODNO VRIJEME
(1)Stvar ili drugo djelo zatvorenika nastalo u slobodno vrijeme, po naknadi troškova izrade, zatvorenikovo je vlasništvo. Tako nastala djela mogu postati vlasništvo kaznionice odnosno zatvora samo uz suglasnost zatvorenika autora i nakon isplate naknade njegovih troškova nabave materijala.
(2)Kaznionica odnosno zatvor, sukladno mogućnostima, organizira izložbu i prodaju stvari nastalih radom zatvorenika u slobodno vrijeme, uz pristanak zatvorenika autora.
(3)Pobliže odredbe o troškovima izrade, procjeni, izlaganju, pohranjivanju i prodaji stvari nastalih radom zatvorenika u slobodno vrijeme utvrđuju se pravilnikom iz članka
  1. stavka
  2. ovoga Zakona. Glava XVI. LIJEČENJE I POSTUPAK S BOLESNIM ZATVORENICIMA Članak
  3. ZDRAVSTVENA ZAŠTITA
(1)Zatvoreniku se osigurava liječenje te mjere i aktivnosti zdravstvene zaštite kvalitetom i opsegom određenim u sustavu javnog zdravstva za osigurane osobe iz obveznog zdravstvenog osiguranja.
(2)Zatvoreniku koji nema zdravstveno osiguranje omogućava se zdravstveno osiguranje na teret ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa za vrijeme izdržavanja kazne zatvora. Zatvoreniku koji iz bilo kojeg razloga ne može biti zdravstveno osiguran na području Republike Hrvatske liječenje se osigurava na trošak kaznionice odnosno zatvora.
(3)Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa posebnim će sporazumom s tijelom nadležnim za zdravstveno osiguranje dogovoriti način financiranja troškova liječenja osoba iz stavka 2. ovoga članka.
(4)Zatvorenik ima pravo na zdravstvenu zaštitu liječnika obiteljske (opće) medicine i dentalne medicine u kaznionici odnosno zatvoru ili najbližoj ustanovi javnog zdravstva prema sjedištu kaznionice odnosno zatvora.
(5)Odluku o izboru liječnika obiteljske (opće) medicine i dentalne medicine za zatvorenika tijekom izdržavanja kazne zatvora donosi upravitelj ili osoba koju on ovlasti sukladno organizacijskim mogućnostima kaznionice odnosno zatvora. Iznimno, upravitelj ili osoba koju on ovlasti donosi odluku o izboru liječnika obiteljske (opće) medicine i dentalne medicine u ustanovi javnog zdravstva, uzimajući u obzir najbližu ustanovu javnog zdravstva prema sjedištu kaznionice odnosno zatvora.
(6)Zatvorenik je dužan držati se uputa liječnika i poduzimati mjere u svrhu liječenja, sprječavanja zaraznih bolesti i zaštite zdravlja te je osobno odgovoran zbog nepridržavanja tih uputa. Radi održavanja higijene zatvorenik je dužan držati se uputa ovlaštene službene osobe medicinske struke ili druge osobe koja pruža zdravstvenu zaštitu zatvoreniku. Članak 111. OBVEZAN LIJEČNIČKI PREGLED
(1)Prilikom prijama zatvorenika na izdržavanje kazne zatvora, kao i prilikom otpusta, obvezan je liječnički pregled. Podatke o zdravstvenom stanju zatvorenika liječnik unosi u zdravstveni karton i druge propisane evidencije u osobniku.
(2)Zatvorenika koji je bolestan ili ozlijeđen odnosno kod kojeg se na temelju njegova izgleda ili ponašanja može pretpostaviti da je tjelesno ili duševno bolestan, liječnik je obvezan pregledati i poduzeti sve potrebne mjere sukladno pravilima medicinske struke.
(3)U slučaju iz stavka 2. ovoga članka, na prijedlog i preporuku liječnika, program izvršavanja usklađuje se sa zdravstvenim stanjem zatvorenika.
(4)Ako liječnik prilikom pregleda utvrdi da zdravstveno stanje zatvorenika upućuje na izuzetno teško oboljenje, o tome će odmah obavijestiti upravitelja odnosno ovlaštenu službenu osobu koja je zatvorenika sprovela na pregled u ustanovu javnog zdravstva i koja će odmah po povratku u kaznionicu odnosno zatvor o tome izvijestiti upravitelja. Članak
  1. ORTOPEDSKA I DRUGA POMAGALA Potreba nabavljanja ortopedskog pomagala, naočala, slušnog aparata ili drugog pomagala na prijedlog liječnika kaznionice odnosno zatvora, Zatvorske bolnice u Zagrebu ili liječnika specijalista iz ustanove javnog zdravstva utvrđuje se sukladno općim propisima iz područja zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Pri odlučivanju o troškovima uzima se u obzir zatvorenikovo zdravstveno osiguranje, zatvorenikove imovinske mogućnosti i duljina izrečene kazne. Članak
  2. SMJEŠTAJ RADI LIJEČENJA
(1)O smještaju zatvorenika u bolesničku sobu kaznionice odnosno zatvora radi liječenja odlučuje liječnik.
(2)U slučaju težih ili dugotrajnih bolesti za čije uspješno liječenje ne postoje uvjeti u kaznionici odnosno zatvoru zatvorenika se na prijedlog liječnika premješta u kaznionicu odnosno zatvor u kojem postoje uvjeti za takvo liječenje odnosno u Zatvorsku bolnicu u Zagrebu. Za vrijeme liječenja u Zatvorskoj bolnici u Zagrebu prema zatvoreniku se provodi program izvršavanja utvrđen u kaznionici odnosno zatvoru iz kojeg je upućen na liječenje.
(3)Kada postoji opasnost ugrožavanja života zatvorenika zbog dužeg prijevoza u kaznionicu odnosno zatvor u slučaju iz stavka 2. ovoga članka, kao i kad ne postoji mogućnost potrebnog specijalističkog višednevnog pregleda i/ili liječenja u Zatvorskoj bolnici u Zagrebu, upravitelj će na prijedlog liječnika uputiti zatvorenika u najbližu ustanovu javnog zdravstva o čemu će bez odgode izvijestiti Središnji ured.
(4)Vrijeme provedeno u ustanovi javnog zdravstva radi liječenja uračunava se u kaznu zatvora. Članak 114. SPECIJALISTIČKI PREGLED
(1)Zatvorenik ima pravo tražiti pregled liječnika specijalista ako takav pregled nije odredio liječnik kaznionice odnosno zatvora ili Zatvorske bolnice u Zagrebu.
(2)Ako se nalazom liječnika specijalista utvrdi da zatvorenik nije bolestan odnosno da nema novih spoznaja o bolesti, troškove snosi zatvorenik.
(3)Odobrenje za specijalistički pregled daje upravitelj, koji ovisno o sigurnosnim razlozima određuje mjesto pregleda. Članak 115. DENTALNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA
(1)Zatvorenik ima pravo na dentalnu zdravstvenu zaštitu.
(2)Stomatološka protetika se u skladu s propisima iz sustava javnog zdravstva omogućuje u pravilu na trošak zatvorenika. Ako zatvorenik nema sredstava, a stomatološka se protetika prema mišljenju liječnika kaznionice odnosno zatvora ili drugog liječnika dentalne medicine izabranog sukladno ovom Zakonu ne može odgoditi bez opasnosti za zdravlje, troškovi se mogu naknaditi iz državnog proračuna. Članak 116. BIOMEDICINSKO ISTRAŽIVANJE I LIJEČENJE
(1)Zatvorenik može, u skladu s propisima iz sustava javnog zdravstva i uz suglasnost nadležnog etičkog povjerenstva, uz slobodan i informiran pisani pristanak sudjelovati u biomedicinskim istraživanjima, ako se može opravdano očekivati da će rezultati istraživanja biti izravno i značajno korisni za njegovo zdravlje, sukladno organizacijskim mogućnostima kaznionice odnosno zatvora i sigurnosnoj procjeni.
(2)Liječenje se neće primjenjivati bez pristanka zatvorenika niti kad za to postoje medicinske indikacije, osim u slučajevima predviđenima propisima iz sustava javnog zdravstva. Članak
  1. DARIVANJE STANICA, TKIVA ILI ORGANA Zatvorenik može darivati svoje stanice, tkiva ili organe članovima svoje obitelji, sukladno općim propisima iz područja primjene ljudskih tkiva i stanica te presađivanja ljudskih organa u svrhu liječenja, organizacijskim mogućnostima kaznionice odnosno zatvora i sigurnosnoj procjeni. Članak
  2. POSTUPAK PRILIKOM ODBIJANJA HRANE
(1)Zatvorenik koji ustrajno odbija hranu pod kontinuiranim je liječničkim nadzorom. Zatvorenika se upozorava da svojim postupkom ugrožava svoje zdravlje i život.
(2)Prisilno hranjenje zatvorenika koji štrajka glađu nije dopušteno, a medicinska intervencija primjenjuje se prema medicinskoj indikaciji. Članak 119. ZAŠTITA MAJČINSTVA
(1)Trudnici i majci s djetetom koje je rodila za vrijeme izdržavanja kazne zatvora osigurava se cjelovita zdravstvena zaštita u vezi s trudnoćom, porodom i majčinstvom.
(2)Trudnicu se šest tjedana prije poroda smješta u odjel za smještaj rodilja, a na prijedlog liječnika i prije navedenog roka. Nakon poroda majka s djetetom se smješta u odjel za smještaj majke s djetetom, gdje u pravilu ostaje do navršene treće godine života djeteta.
(3)Ako trudnica kaznu zatvora izdržava u kaznionici odnosno zatvoru u kojem nema odjela za smještaj rodilja, upućuje se u kaznionicu odnosno zatvor u kojem takav odjel postoji ili na prijedlog liječnika u najbližu specijaliziranu ustanovu javnog zdravstva.
(4)Porod trudne zatvorenice obavlja se u specijaliziranoj ustanovi javnog zdravstva.
(5)Dijete uz majku zatvorenicu ostaje na zahtjev majke zatvorenice, ako je to prema procjeni nadležnog centra za socijalnu skrb u najboljem interesu djeteta, do navršene treće godine života djeteta, a iznimno do isteka kazne zatvora ako preostali dio kazne nije dulji od šest mjeseci, a nakon toga centar za socijalnu skrb poduzima potrebne mjere iz svoje nadležnosti.
(6)Opremu za dijete iz stavka 5. ovoga članka, ako ona nije osigurana od drugog nadležnog tijela, te odgovarajuću skrb i

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.