Zakon o izvršavanju kazne zatvora - Zakon.hr

Zakon o izvršavanju kazne zatvora - Zakon.hr UPUTE UVJETI CJENIK KONTAKT Zakon.ai Prijava / Registracija Baza je ažurirana 08.06.2026. zaključno sa NN 43/26  EU 2024/2679 × Upozorenje Funkcionalnost kopiranja je dostupna samo prijavljenim korisnicima. Prijava / Registracija U redu Povezani zakoni Kazneno i prekršajno Prekršajni zakon Zakon o sigurnosti prometa na cestama Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji Kazneni zakon Zakon o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela Zakon o privatnim detektivima Zakon o strancima Zakon o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta Zakon o policijskim poslovima i ovlastima Zakon o kaznenom postupku Zakon o izvršavanju kazne zatvora Zakon o sudovima za mladež Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama Zakon o probaciji Zakon o izvršavanju sankcija izrečenih maloljetnicima za kaznena djela i prekršaje Zakon o međunarodnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima Zakon o novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela Zakon o općem oprostu Zakon o pomilovanju Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira Zakon o policiji Zakon o zaštiti svjedoka Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći Zakon o privatnoj zaštiti Zakon o suzbijanju zlouporabe droga Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije Zakon o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem Zakon o nacionalnom preventivnom mehanizmu za sprečavanje mučenja Zakon o pronalaženju, obilježavanju i održavanju grobova komunističkih zločina nakon drugog svjetskog rata Zakon o primjeni statuta međunarodnog kaznenog suda i progonu za kaznena djela protiv međunarodnog ratnog i humanitarnog prava Zakon o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz procesa pretvorbe i privatizacije Zakon o ništetnosti određenih pravnih akata pravosudnih tijela bivše JNA, bivše SFRJ i Republike Srbije Zakon o istraživanju, uređenju i održavanju vojnih groblja, groblja žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja Zakon o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji Zakon o provedbi uredbi Europske unije iz područja prekursora za droge Zakon o zaštiti fizičkih osoba u vezi s obradom i razmjenom osobnih podataka Ustavni zakon o suradnji Republike Hrvatske s Međunarodnim kaznenim sudom Zakon o provedbi Konvencije o građanskopravnim vidovima međunarodne otmice djece Zakon o izvršenju sankcija izrečenih za kaznena djela, privredne prijestupe i prekršaje Zakon o prekidu prekršajnog postupka u predmetima po propisima o deviznom poslovanju koje je preuzela Republika Hrvatska Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 258/2012 o provedbi članka 10. Protokola Ujedinjenih naroda o vatrenom oružju, utvrđivanju odobrenja za izvoz vatrenog oružja, mjera za uvoz i provoz vatrenog oružja, njegovih dijelova i komponenata i streljiva Zakon o provedbi Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem ureda Europskog javnog tužitelja (»EPPO«) Zakon o prijenosu i obradi podataka o putnicima u zračnom prometu u svrhu sprječavanja, otkrivanja, istraživanja i vođenja kaznenog postupka ili izvršavanja kaznenih sankcija za kaznena djela terorizma i druga teška kaznena djela Zakon o mjerama ograničavanja Zakon o dostavi sudskih pismena Zakon o razmjeni podataka između tijela za provedbu Zakona država članica Europske unije Zakon o prekograničnom pribavljanju elektroničkih dokaza u kaznenim postupcima Zakon o izvršavanju kazne zatvora NN 14/21, 155/23 na snazi od 20.02.2021. Preuzmite dokumentu PDF formatu Zanimljivi linkovi PODZAKONSKI PROPISI EU19 Područje slobode, sigurnosti i pravde Naknada štete zbog neadekvatnih uvjeta prilikom izdržavanja kazne zatvora? Arhiva: Zakon o izvršavanju kazne zatvora 2013-2019 + sudska praksa Zakon o izvršavanju kazne zatvora 2013-2013 Zakon o izvršavanju kazne zatvora 2011-2013 Zakon o izvršavanju kazne zatvora 2011-2011 Ministarstvo pravosuđa i uprave Dio prvi   OPĆE ODREDBE Glava I.   UVODNE ODREDBE Članak 1. OSNOVNE ODREDBE (1) Ovim se Zakonom uređuje izvršavanje kazne zatvora. (2) Poslovi izvršavanja kazne zatvora od posebnog su interesa za Republiku Hrvatsku. (3) Kazna zatvora izvršava se u kaznionicama i zatvorima. (4) Kaznu zatvora prema odredbama ovoga Zakona izdržavaju punoljetne osobe kojima je izrečena kazna zatvora u kaznenom, prekršajnom ili drugom sudskom postupku te punoljetne osobe kojima je izrečena novčana kazna u kaznenom, prekršajnom ili drugom sudskom postupku zamijenjena kaznom zatvora. (5) Kazna dugotrajnog zatvora izvršava se na način istovjetan izvršavanju kazne zatvora, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Članak 2. ZNAČENJE POJMOVA U OVOM ZAKONU (1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje: 1) osoba lišena slobode je osoba kojoj je u kaznenom postupku određen istražni zatvor, osoba kojoj je u prekršajnom postupku određeno prekršajno zadržavanje, osoba kojoj je izrečena kazna zatvora u kaznenom, prekršajnom ili drugom sudskom postupku ili je izrečena novčana kazna zamijenjena kaznom zatvora 2) istražni zatvorenik je osoba kojoj je odlukom suda određen istražni zatvor i nalazi se na izvršavanju istražnog zatvora 3) osuđenik je osoba kojoj je pravomoćno izrečena kazna zatvora, a ne nalazi se na izdržavanju kazne u kaznionici odnosno zatvoru ili joj je odobren prekid izdržavanja kazne ili je uvjetno otpuštena 4) zatvorenik je osoba kojoj je izrečena kazna zatvora zbog kaznenog djela i nalazi se na izdržavanju kazne zatvora u kaznionici odnosno zatvoru 5) kažnjenik na prekršajnom zadržavanju je osoba kojoj je odlukom suda određeno prekršajno zadržavanje i nalazi se na izvršavanju prekršajnog zadržavanja u zatvoru 6) kažnjenik je osoba kojoj je u prekršajnom postupku izrečena kazna zatvora ili je novčana kazna zamijenjena kaznom zatvora 7) članovi obitelji zatvorenika i osuđenika jesu: bračni ili izvanbračni drug zatvorenika i osuđenika, životni ili neformalni životni partner zatvorenika i osuđenika, srodnik u ravnoj lozi, srodnik u pobočnoj lozi do zaključno trećeg stupnja, tazbinski srodnik do zaključno drugog stupnja te skrbnik. (2) Pojmovi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Članak 3. SVRHA IZVRŠAVANJA KAZNE ZATVORA Glavna svrha izvršavanja kazne zatvora jest, uz čovječno postupanje i poštovanje dostojanstva osobe koja se nalazi na izdržavanju kazne zatvora, njegovo osposobljavanje za život na slobodi u skladu sa zakonom i društvenim pravilima, čime se pridonosi zaštiti društvene zajednice. Članak 4. TEMELJNA PRAVA I NJIHOVA OGRANIČAVANJA (1) Zatvorenik uživa zaštitu temeljnih prava utvrđenih Ustavom Republike Hrvatske, međunarodnim ugovorima i ovim Zakonom. (2) Zatvorenika se tijekom izvršavanja kazne zatvora može ograničiti u temeljnim pravima samo u granicama nužnim za ostvarenje svrhe izvršavanja kazne i u postupku propisanom ovim Zakonom. (3) Zatvorenika se u pravima propisanim ovim Zakonom smije ograničiti samo iznimno i, ako je to prijeko potrebno, radi zaštite reda i sigurnosti kaznionice odnosno zatvora i samih zatvorenika. (4) Ograničenja temeljnih prava zatvorenika iz ovoga Zakona moraju biti razmjerna razlozima radi kojih se primjenjuju. Članak 5. ZAŠTITA OSOBNOSTI I TAJNOSTI OSOBNIH PODATAKA (1) Zatvoreniku je zajamčena zaštita osobnosti i tajnost osobnih podataka, sukladno odredbama ovoga Zakona i posebnih propisa. (2) Podaci o zatvorenicima koji se obrađuju tijekom izvršavanja kazne zatvora predstavljaju službenu i profesionalnu tajnu te će se njihovo prikupljanje, obrada, korištenje i pohrana obavljati sukladno odredbama ovoga Zakona i posebnih propisa. Članak 6. ZAPOČINJANJE IZVRŠAVANJA KAZNE ZATVORA (1) Izvršavanje kazne zatvora započinje nakon što odluka o kazni postane pravomoćna i izvršna. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, izvršavanje kazne zatvora može započeti i prije pravomoćnosti presude ako zatvorenik kojemu je određen istražni zatvor to zatraži pod uvjetima propisanim ovim Zakonom. (3) Izvršavanje kazne zatvora može se odgoditi u slučajevima propisanim ovim Zakonom. Članak 7. OBVEZE SUDOVA I DRUGIH TIJELA (1) Prvostupanjski sud dostavit će odluku iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona nadležnom tijelu na izvršavanje bez odgode, a najduže u roku od tri radna dana od pravomoćnosti i izvršnosti odluke odnosno u roku od tri radna dana od dana primitka pravomoćne i izvršne odluke. (2) Druga tijela poduzimaju potrebne mjere ili radnje da se izvršavanje kazne zatvora provede bez odgode i u skladu s ovim Zakonom. (3) Državna tijela, ustanove i druge pravne osobe u čijoj su nadležnosti primjena mjera i postupaka značajnijih za izvršavanje kazne zatvora surađuju s tijelima nadležnim za izvršavanje kazne zatvora. Članak 8. PRAVO ŽRTVE NA OBAVIJEST (1) Kaznionica, zatvor odnosno Centar za dijagnostiku u Zagrebu će o zaprimanju zatvorenika na izdržavanje kazne zatvora obavijestiti ustrojstvenu jedinicu za podršku žrtvama i svjedocima ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa, radi obavještavanja žrtve kaznenog djela i prekršaja odnosno njezine obitelji, a po potrebi i druga državna tijela, ako kaznionica, zatvor odnosno Centar za dijagnostiku u Zagrebu raspolaže podatkom o žrtvi. (2) Ustrojstvena jedinica za podršku žrtvama i svjedocima ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa po zaprimljenoj obavijesti iz stavka 1. ovoga članka će kaznionici, zatvoru odnosno Centru za dijagnostiku u Zagrebu dostaviti podatke o zahtjevu žrtve kaznenog djela i prekršaja odnosno njezine obitelji da bude obaviještena o svakom samostalnom izlasku ili bijegu zatvorenika. (3) Kaznionica, zatvor odnosno Centar za dijagnostiku u Zagrebu će po zaprimljenoj obavijesti iz stavka 2. ovoga članka o zahtjevu žrtve kaznenog djela i prekršaja odnosno njezine obitelji, prije svakog samostalnog izlaska ili bijega zatvorenika, o tome obavijestiti ustrojstvenu jedinicu za podršku žrtvama i svjedocima ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa, radi obavještavanja žrtve odnosno njezine obitelji, a po potrebi i druga državna tijela. (4) O bijegu zatvorenika na neradni dan kaznionica, zatvor odnosno Centar za dijagnostiku u Zagrebu obavijestit će ustrojstvenu jedinicu za podršku žrtvama i svjedocima ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa prvi sljedeći radni dan. (5) Žrtva može istaknuti svoje traženje iz stavka 2. ovoga članka tijekom kaznenog ili prekršajnog postupka, a nakon pravomoćnog okončanja postupka svoje traženje može uputiti ustrojstvenoj jedinici za podršku žrtvama i svjedocima ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa. (6) Pravo žrtve iz stavka 2. ovoga članka ne mora biti ostvareno ako postoji ugroza za sigurnost zatvorenika. (7) Postupak obavještavanja žrtve iz ovoga članka propisat će se pravilnikom o podršci žrtvama kaznenog djela i prekršaja, koji donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa. 13. Pravilnik o obavještavanju žrtve o samostalnom izlasku zatvorenika ili kažnjenika Članak 9. NADLEŽNOST ZA IZVRŠAVANJE KAZNE ZATVORA (1) Poslovi izvršavanja kazne zatvora u nadležnosti su suca izvršenja i ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa koje te poslove obavlja putem unutarnje ustrojstvene jedinice nadležne za zatvorski sustav (u daljnjem tekstu: upravna organizacija za zatvorski sustav) u čijem sastavu jesu Središnji ured upravne organizacije za zatvorski sustav (u daljnjem tekstu: Središnji ured) i kaznionice odnosno zatvori. (2) U provođenju poslova izvršavanja kazne zatvora upravna organizacija za zatvorski sustav surađuje s drugim državnim tijelima, znanstvenim i drugim ustanovama i institucijama, strukovnim udrugama i drugim pravnim osobama radi poboljšavanja uvjeta izvršavanja kazne zatvora te pomoći zatvorenika nakon otpusta. (3) O radu zatvorskog sustava Vlada Republike Hrvatske izvješćuje Hrvatski sabor jedanput godišnje. Članak 10. TROŠKOVI IZVRŠAVANJA KAZNE ZATVORA Zatvorenici ne snose troškove izvršavanja kazne zatvora niti plaćaju pristojbe na podneske, službene radnje i odluke u svezi s primjenom ovoga Zakona, osim ako ovim Zakonom nije drukčije propisano. Glava II.   TEMELJNA NAČELA IZVRŠAVANJA KAZNE ZATVORA Članak 11. ZABRANA SVAKOG NEZAKONITOG POSTUPKA (1) Kazna zatvora izvršava se na način koji zatvoreniku jamči poštovanje ljudskog dostojanstva. Zabranjeni su i kažnjivi postupci, uključujući biomedicinska i druga znanstvena istraživanja kojima se zatvorenika podvrgava bilo kakvom obliku mučenja, zlostavljanja ili ponižavanja te liječničkim ili znanstvenim pokusima. (2) Zabranjenim postupcima iz stavka 1. ovoga članka posebice se smatraju postupci koji su nerazmjerni održavanju reda i stege u kaznionicama odnosno zatvorima ili su nezakoniti pa mogu dovesti do trpljenja ili neprimjerenog ograničenja temeljnih prava zatvorenika. (3) Zatvorenik koji je bio žrtva zabranjenih postupaka iz stavka 1. ovoga članka ima pravo na naknadu štete. Članak 12. ZABRANA DISKRIMINACIJE Izvršavanjem kazne zatvora zatvorenike se ne smije dovoditi u nepovoljniji položaj s obzirom na rasu ili etničku pripadnost ili boju kože, spol, jezik, vjeru, političko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, imovno stanje, obrazovanje, društveni položaj, bračni ili obiteljski status, dob, zdravstveno stanje, invaliditet, genetsko nasljeđe, rodni identitet, izražavanje ili spolnu orijentaciju. Članak 13. RAZVRSTAVANJE ZATVORENIKA TIJEKOM IZVRŠAVANJA KAZNE ZATVORA (1) Radi provedbe pojedinačnog programa izvršavanja kazne zatvora (u daljnjem tekstu: program izvršavanja) i sprječavanja međusobnoga lošeg utjecaja, zatvorenike se razvrstava u kaznionice odnosno zatvore prema kriminološkim i drugim obilježjima i posebnim potrebama programa izvršavanja, kao što su: izrečene sigurnosne mjere, strukovno osposobljavanje i obrazovanje, opće zdravstveno stanje i liječenje, duljina kazne i dr. (2) Zatvorenici izdržavaju kaznu skupno. (3) Muške i ženske osobe izdržavaju kaznu zatvora odvojeno. (4) Mlađi punoljetnici u pravilu izdržavaju kaznu zatvora odvojeno od punoljetnika. (5) Zatvorenici koji su osuđeni za kaznena djela u zatvorima se odvajaju od osoba koje se nalaze u istražnom zatvoru ili su osuđeni u postupku za prekršaje, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. (6) Zatvorenici koji su prvi puta osuđeni u pravilu kaznu zatvora izdržavaju odvojeno od zatvorenika koji su ranije izdržavali kaznu zatvora. (7) Zatvorenici koji su zaštićeni svjedoci kaznu zatvora izdržavaju sukladno odredbama ovoga Zakona, osim ako posebnim zakonom kojim se uređuju uvjeti i postupci za pružanje zaštite i pomoći ugroženim i njima bliskim osobama koje su izložene ozbiljnijoj opasnosti za život, zdravlje, tjelesnu nepovredivost, slobodu ili imovinu većeg opsega zbog njihova iskazivanja u kaznenim postupcima nije drukčije određeno. (8) Različite kategorije osoba lišenih slobode u kaznionicama odnosno zatvorima iznimno mogu zajedno sudjelovati u dnevnim aktivnostima kojima je svrha resocijalizacija sukladno kućnom redu kaznionice odnosno zatvora. (9) Različite kategorije osoba lišenih slobode u kaznionicama odnosno zatvorima iznimno mogu biti smještene zajedno i sudjelovati u dnevnim aktivnostima sukladno kućnom redu kaznionice odnosno zatvora, kada je takav smještaj nužan radi zaštite zdravlja i pružanja nužne zdravstvene zašite. Članak 14. UREĐENJE IZVRŠAVANJA KAZNE ZATVORA I OBLIKOVANJE PROGRAMA IZVRŠAVANJA (1) Kaznionica odnosno zatvor poduzima sve kako bi život zatvorenika tijekom izvršavanja kazne zatvora bio što sličniji životu na slobodi. (2) Kaznionica odnosno zatvor potiče i pomaže zatvorenika u otklanjanju štete nanesene kaznenim djelom te u pomoći i pomirenju sa žrtvama kaznenog djela. (3) Zatvorenika se potiče da radi razvijanja osjećaja osobne odgovornosti dobrovoljno sudjeluje u izradi i provedbi programa izvršavanja. Članak 15. PRIPREMA ZA OTPUST I POMOĆ NAKON OTPUSTA Kaznionica odnosno zatvor tijekom izvršavanja kazne zatvora pravodobno osigurava pripremu zatvorenika za otpuštanje, u suradnji s državnim tijelima, ustanovama, institucijama i drugim pravnim osobama u čijem su djelokrugu poslovi pomoći nakon otpusta. Glava III.   PRAVA ZATVORENIKA I NJIHOVA ZAŠTITA Članak 16. PRAVA ZATVORENIKA (1) Svaki zatvorenik ima, sukladno odredbama ovoga Zakona, pravo na: 1) smještaj primjeren ljudskom dostojanstvu i zdravstvenim standardima 2) zaštitu osobnosti i osiguravanje tajnosti osobnih podataka 3) redovite obroke hrane i pitke vode u skladu sa zdravstvenim standardima 4) rad 5) obrazovanje 6) stručnu pravnu pomoć u vezi sa zaštitom prava propisanih ovim Zakonom 7) podnošenje pravnih sredstava za zaštitu svojih prava propisanih ovim Zakonom 8) zdravstvenu zaštitu i zaštitu majčinstva 9) dodir s vanjskim svijetom 10) boravak na otvorenom prostoru kaznionice odnosno zatvora najmanje dva sata dnevno 11) dopisivanje i razgovor sa svojim odvjetnikom 12) vjeroispovijest i razgovor s ovlaštenim vjerskim predstavnikom 13) vjenčanje u kaznionici odnosno zatvoru 14) glasovanje na izborima za predsjednika Republike Hrvatske, zastupnika u Hrvatski sabor i članova u Europski parlament te državnom referendumu 15) druga prava propisana ovim Zakonom. (2) Zatvorenik strani državljanin ima pravo na dopisivanje i razgovor s diplomatskim i konzularnim predstavnikom svoje zemlje ili države koja štiti njegova prava. (3) Prilikom prijama na izdržavanje kazne zatvora zatvorenik mora, na njemu razumljiv način, biti upoznat sa svojim pravima, načinom njihove zaštite i obvezama. Članak 17. PRITUŽBA ZATVORENIKA (1) Zatvorenik i članovi obitelji zatvorenika uz njegovu suglasnost imaju pravo podnijeti pritužbu na postupak i odluku državnog službenika i namještenika kaznionice odnosno zatvora. (2) Pritužba se podnosi usmeno ili pisanim putem upravitelju kaznionice odnosno zatvora (u daljnjem tekstu: upravitelj), Središnjem uredu i sucu izvršenja. Pisana pritužba Središnjem uredu ili sucu izvršenja upućuje se u omotnici koju državni službenik kaznionice odnosno zatvora ne smije otvoriti. (3) Zatvoreniku se mora omogućiti da usmenu pritužbu iznese bez nazočnosti osoba na koje se pritužba odnosi. (4) Zatvoreniku se može omogućiti da pritužbu podnese i elektroničkim putem, sukladno članku 133. ovoga Zakona. (5) Na podnesenu pritužbu upravitelj će odgovoriti u roku od 15 dana od zaprimanja pritužbe, a Središnji ured u roku od 30 dana od zaprimanja pritužbe. Na pisanu pritužbu odgovorit će se pisanim putem. (6) Ako zatvorenik podnese pisanu pritužbu sucu izvršenja, sudac izvršenja na pritužbu će odgovoriti pisanim putem u roku od 30 dana od dana zaprimanja pritužbe. Članak 18. PRAVNA ZAŠTITA U STEGOVNOM POSTUPKU (1) U stegovnom postupku zatvorenik ima pravo biti upoznat s prijedlogom za pokretanje stegovnog postupka, na način da se prijedlog za pokretanje stegovnog postupka uruči zatvoreniku, te ima pravo na pravično odlučivanje o njegovoj krivnji. (2) U stegovnom postupku zbog težih stegovnih prijestupa zatvorenik ima pravo na pomoć branitelja po vlastitom izboru i na svoj trošak, s čime mora biti upoznat. (3) Zatvorenik može izabrati branitelja iz reda odvjetnika, kojeg može zamijeniti odvjetnički vježbenik. Članak 19. SUDSKA ZAŠTITA PROTIV POSTUPKA I ODLUKE KAZNIONICE ODNOSNO ZATVORA (1) Zatvorenik i članovi obitelji zatvorenika uz njegovu suglasnost mogu podnijeti zahtjev za sudsku zaštitu sucu izvršenja protiv postupka ili odluke kojom se zatvorenika nezakonito prikraćuje ili ograničava u pravima iz ovoga Zakona. (2) O zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka odlučuje sudac izvršenja koji je nadležan za kaznionicu odnosno zatvor. Sudac je dužan započeti provjeru navoda zahtjeva za sudsku zaštitu najkasnije u roku od 15 dana od dana zaprimanja zahtjeva. (3) Sudac izvršenja će rješenjem odbiti zahtjev za sudsku zaštitu ako utvrdi da nije osnovan. Ako zahtjev utvrdi osnovanim, sudac izvršenja će rješenjem narediti otklanjanje nezakonitog prikraćivanja ili ograničavanja zatvorenika u pravu. Ako otklanjanje nezakonitosti nije moguće, sudac izvršenja rješenjem će nezakonitost utvrditi i zabraniti njezino ponavljanje te će rješenje po pravomoćnosti dostaviti i Središnjem uredu. (4) Protiv odluke suca izvršenja iz stavka 3. ovoga članka žalbu mogu podnijeti zatvorenik i kaznionica odnosno zatvor nadležnom sudskom vijeću. Članak 20. NADZOR NAD POŠTOVANJEM LJUDSKIH PRAVA I TEMELJNIH SLOBODA Nadzor nad poštovanjem ljudskih prava i temeljnih sloboda zatvorenika provode pučki pravobranitelj i posebni pravobranitelji sukladno posebnim propisima te međunarodna tijela na temelju međunarodnih ugovora kojih je Republika Hrvatska stranka. Dio drugi   NADLEŽNOST U IZVRŠAVANJU KAZNE ZATVORA Glava IV.   NADLEŽNOST UPRAVNE ORGANIZACIJE ZA ZATVORSKI SUSTAV Članak 21. KAZNIONICE I ZATVORI (1) Kazna zatvora izvršava se u kaznionicama odnosno zatvorima koje su posebne unutarnje ustrojstvene jedinice upravne organizacije za zatvorski sustav, ustrojene izvan njezina sjedišta. (2) Upravnom organizacijom za zatvorski sustav upravlja ravnatelj nadležan za zatvorski sustav koji je ujedno i čelnik Središnjeg ureda. (3) Prema složenosti, opsegu i sadržaju poslova izvršavanja kaz­ne zatvora kaznionice odnosno zatvori mogu se razvrstati u skupine. (4) Kaznionice odnosno zatvore Vlada Republike Hrvatske može uredbom kojom se uređuje unutarnje ustrojstvo, na prijedlog ministra nadležnog za poslove pravosuđa, pripojiti, odnosno povezati u jedinstvenu organizacijsku i upravnu cjelinu radi postizanja veće djelotvornosti, ekonomičnosti i svrhovitosti rada u obavljanju poslova iz njihove nadležnosti. (5) U slučajevima izvanrednih okolnosti, katastrofa i epidemija većih razmjera ministar nadležan za poslove pravosuđa ovlašten je poduzimati i one mjere i aktivnosti koje nisu utvrđene ovim Zakonom, uključujući mjere organizacije, promjene mjesta i načina izvršavanja kazne zatvora, mjere mobilizacije, organizacije i rasporeda rada i radnog vremena, promjene mjesta i uvjeta rada u pojedinim kaznionicama odnosno zatvorima dok te okolnosti traju. (6) Centar za dijagnostiku u Zagrebu je posebna unutarnja ustrojstvena jedinica upravne organizacije za zatvorski sustav u kojoj se izvršava kazna zatvora, ustrojena izvan njezina sjedišta, radi obavljanja stručnih poslova medicinske, socijalne, psihološke, socijalno-pedagoške i kriminološke obrade zatvorenika u svrhu procjene kriminogenih rizika i tretmanskih potreba, njihove klasifikacije, predlaganja orijentacijskog programa izvršavanja te predlaganja kaznionice odnosno zatvora u kojoj će zatvorenik nastaviti izvršavati kaznu zatvora. Za potrebe obrade zatvorenika mogu se zatražiti dostupni podaci od nadležnog centra za socijalnu skrb, ministarstva nadležnog za unutarnje poslove, a prema potrebi i ostalih nadležnih tijela. (7) Centar za izobrazbu je posebna unutarnja ustrojstvena jedinica upravne organizacije za zatvorski sustav, ustrojena izvan njezina sjedišta, radi obavljanja stalne stručne izobrazbe državnih službenika i namještenika upravne organizacije za zatvorski sustav, a ostalih osoba u slučaju potrebe. (8) Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na kaznionice odnosno zatvore na odgovarajući način primjenjuju se na Centar za dijagnostiku u Zagrebu, osim ako ovim Zakonom nije drukčije propisano. (9) Na druga pitanja koja se odnose na ustrojstvo kaznionica, zatvora odnosno centara, a koja nisu uređena ovim Zakonom, na odgovarajući način primjenjuju se opći propisi o ustrojstvu tijela državne uprave. (10) Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na ustrojstvo kaznionica odnosno zatvora na odgovarajući način primjenjuju se na ustrojstvo odgojnih zavoda u kojima se sukladno posebnom propisu izvršava odgojna mjera upućivanja u odgojni zavod. Članak 22. KAZNIONICE (1) Kaznionice se ustrojavaju za izvršavanje kazne zatvora izrečene: 1) osuđenim punoljetnim muškarcima 2) osuđenim punoljetnim ženama 3) osuđenim mlađim punoljetnim muškarcima 4) osuđenim mlađim punoljetnim ženama. (2) Zatvorenici koji su ranije izdržavali kaznu zatvora, u pravilu, kaznu zatvora izdržavaju u posebnoj kaznionici ili na posebnom odjelu kaznionice odnosno zatvora za smještaj zatvorenika. (3) Kazna maloljetničkog zatvora izvršava se u posebnima odijelima kaznionice za smještaj maloljetnika. (4) Zatvorenici kojima je uz kaznu zatvora izrečena sigurnosna mjera obveznog liječenja od ovisnosti i zatvorenici ovisnici koji su u postupku liječenja od ovisnosti uključeni za vrijeme izdržavanja kazne, kaznu zatvora mogu izdržavati na posebnom socijalno-terapijskom odjelu kaznionice za smještaj zatvorenika. (5) Kaznionice osniva i ukida Vlada Republike Hrvatske uredbom kojom se uređuje unutarnje ustrojstvo, na prijedlog ministra nadležnog za poslove pravosuđa. (6) Kaznionica može imati odjele za smještaj osoba lišenih slobode u svom sjedištu ili izvan sjedišta koji nemaju status ustrojstvenih jedinica. Odjele za smještaj osoba lišenih slobode osniva i ukida ravnatelj nadležan za zatvorski sustav. (7) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, odlukom ravnatelja nadležnog za zatvorski sustav u kaznionici u kojoj postoje organizacijske i sigurnosne mogućnosti odvajanja istražnih zatvorenika od zatvorenika može se osnovati poseban odjel za izvršavanje istražnog zatvora. (8) Radi sigurnosnih ili organizacijskih razloga istražnog zatvorenika može se privremeno premjestiti u poseban odjel za izvršavanje istražnog zatvora iz stavka 7. ovoga članka, sukladno odredbama pravilnika kojim se pobliže uređuje izvršavanje istražnog zatvora. Članak 23. ZATVORSKA BOLNICA U ZAGREBU (1) Zatvorska bolnica u Zagrebu je kaznionica sa statusom zdravstvene ustanove koja može obavljati djelatnosti specijalističko- -konzilijarne zdravstvene zaštite, ljekarničku djelatnost, higijensko- -epidemiološku djelatnost u suradnji s nadležnim higijensko-epidemiološkim službama sustava javnog zdravstva, djelatnost bolničkog liječenja i zdravstvene njege osoba lišenih slobode u kaznionicama odnosno zatvorima i izvršavanje sigurnosne mjere obveznog psihijatrijskog liječenja izrečene uz kaznu zatvora. (2) Zatvorska bolnica u Zagrebu i odjeli zdravstvene zaštite kaznionica odnosno zatvora kao pružatelji zdravstvene zaštite upisuju se u Nacionalni registar pružatelja zdravstvene zaštite koji vodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo. (3) Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na kaznionicu na odgovarajući način primjenjuju se na Zatvorsku bolnicu u Zagrebu, osim ako ovim Zakonom nije drukčije propisano. (4) Normative i standarde u pogledu prostora, medicinsko-tehničke opreme i službenika zdravstvenih struka Zatvorske bolnice u Zagrebu pravilnikom propisuje ministar nadležan za poslove pravosuđa uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo, sukladno odredbama zakona kojim se uređuje zdravstvena zaštita. Članak 24. ZATVORI (1) Zatvori se ustrojavaju za izvršavanje istražnog zatvora, zadržavanja određenog u prekršajnom postupku, kazne zatvora ili novčane kazne koja je zamijenjena kaznom zatvora izrečenih u kaznenom, prekršajnom ili drugom sudskom postupku za: 1) punoljetne muškarce 2) punoljetne žene 3) mlađe punoljetne muškarce 4) mlađe punoljetne žene. (2) Zatvore osniva i ukida Vlada Republike Hrvatske uredbom kojom se uređuje unutarnje ustrojstvo na prijedlog ministra nadležnog za poslove pravosuđa. Zatvor se osniva za područje jednog ili više županijskih sudova. (3) Zatvor može imati odjele za smještaj osoba lišenih slobode u svom sjedištu ili izvan sjedišta koji nemaju status ustrojstvenih jedinica. U odjelu za smještaj osoba lišenih slobode može se izvršavati kazna zatvora u trajanju duljem od šest mjeseci. Odjele za smještaj osoba lišenih slobode osniva i ukida ravnatelj nadležan za zatvorski sustav. Članak 25. IZVRŠAVANJE SIGURNOSNIH MJERA U kaznionicama odnosno zatvorima izvršavaju se sigurnosne mjere izrečene uz kaznu zatvora koje se izvršavaju sukladno uvjetima propisanim zakonom kojim se uređuju kaznena djela i kaznenopravne sankcije te drugim posebnim propisima. Članak 26. VRSTE KAZNIONICA ODNOSNO ZATVORA (1) Prema stupnju sigurnosti i ograničenju slobode kretanja zatvorenika kaznionice jesu zatvorene, poluotvorene ili otvorene. (2) Prema stupnju sigurnosti i ograničenju slobode kretanja zatvorenika zatvori su zatvorenog tipa. (3) Kaznionice odnosno zatvori, bez obzira na stupanj sigurnosti i ograničenje slobode kretanja zatvorenika, u svom sastavu mogu imati zatvorene, poluotvorene i otvorene odjele za smještaj osoba lišenih slobode. Članak 27. UNUTARNJI USTROJ KAZNIONICA ODNOSNO ZATVORA (1) Prema složenosti, opsegu i sadržaju poslova izvršavanja kazne zatvora u kaznionici odnosno zatvoru mogu se ustrojiti unutarnje ustrojstvene jedinice. (2) Unutarnje ustrojstvene jedinice kaznionice odnosno zatvora ustrojavaju se radi obavljanja poslova osiguranja, tretmana, općih i pravnih poslova, poslova zdravstvene zaštite, poslova rada i strukovnog obrazovanja zatvorenika, financijsko-knjigovodstvenih poslova te drugih poslova sukladno potrebama službe. (3) Poslovi osiguranja jesu: dežurstvo, vanjsko osiguranje, unutarnje osiguranje, pretraga, sprovođenje zatvorenika te nadzor nad zatvorenicima uz sudjelovanje u provedbi programa izvršavanja. Poslovi unutarnjeg osiguranja obuhvaćaju nadzor postupka podjele medicinske terapije te iznimno i sudjelovanje u podjeli prethodno pripremljene medicinske terapije zatvorenicima kada istu nije moguće organizirati na drukčiji način. (4) Poslovi tretmana dijele se na opće i stručne. Opći poslovi tretmana jesu: sudjelovanje u provođenju posebnih programa tretmana, organizacija i provođenje općih programa tretmana i drugih aktivnosti koje podržavaju proces rehabilitacije i socijalne reintegracije zatvorenika, nadzor nad sadržajem dopisivanja zatvorenika te vođenje propisanih evidencija zatvorenika. Stručni poslovi tretmana jesu: procjena kriminogenih rizika i tretmanskih potreba zatvorenika, izrada, provođenje, preispitivanje i procjena uspješnosti provođenja programa izvršavanja, provođenje psihosocijalnih i socijalno-pedagoških intervencija i posebnih programa, provođenje sigurnosnih mjera iz svog djelokruga, izrada stručnih mišljenja u vezi s izvršavanjem kazne zatvora. Za obavljanje stručnih poslova tretmana predvidjet će se dovoljan broj stručnjaka socijalnih pedagoga, psihologa i socijalnih radnika. (5) Opći i pravni poslovi jesu: osiguravanje zaštite zajamčenih prava zatvorenika, pružanje stručne pravne pomoći zatvorenicima u vezi sa zaštitom njihovih prava propisanih ovim Zakonom, vođenje stegovnih postupaka protiv zatvorenika, upravljanje i razvoj ljudskih potencijala, priprema nacrta propisa i odluka za potrebe državnih službenika i namještenika, poslovi informatike te ostali poslovi koji omogućuju upravljanje i rad kaznionice odnosno zatvora. (6) Poslovi zdravstvene zaštite zatvorenika jesu: obiteljska (opća) medicina, specijalističko-konzilijarna zdravstvena zaštita, dentalna zdravstvena zaštita, ljekarnička djelatnost, suradnja s liječnicima i ustanovama javnog zdravstva i tijelima za prevenciju i liječenje ovisnosti, davanje nalaza i mišljenja o zdravstvenom stanju zatvorenika, nadziranje sastava i hranidbene vrijednosti hrane koja se poslužuje zatvorenicima i nadziranje održavanja osobne higijene zatvorenika te čistoće prostorija i drugih prostora u kojima borave i kreću se. Poslovi zdravstvene zaštite zatvorenika osiguravaju se unutarnjim ustrojem kaznionice odnosno zatvora. (7) Poslovi rada i strukovnog obrazovanja zatvorenika jesu: organizacija, provođenje, ocjenjivanje, nadzor i praćenje rada i strukovnog obrazovanja zatvorenika. (8) Financijsko-knjigovodstveni poslovi jesu: poslovi planiranja, poslovi knjigovodstva, poslovi financijskog i materijalnog poslovanja, nabave, poslovi za potrebe prodavaonice za zatvorenike, poslovi u svezi s pologom stvari i novcem zatvorenika, poslovi obračuna i isplate naknada za rad zatvorenika, poslovi procjene i prodaje predmeta nastalih radom zatvorenika, osiguravanje uvjeta smještaja, prehrane i opreme za zatvorenike, poslovi obračuna i isplate materijalnih prava državnih službenika i namještenika te poslovi održavanja infrastrukture objekata. (9) Standardi i način obavljanja poslova tretmana propisuju se pravilnikom o tretmanu zatvorenika koji donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa. 1. Pravilnik o tretmanu zatvorenika Članak 28. UPRAVITELJ (1) Radom kaznionice, zatvora odnosno centra upravlja upravitelj. Upravitelj ima ovlasti čelnika tijela državne uprave, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano. (2) Upravitelj je državni službenik sa završenim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem ili specijalističkim diplomskim stručnim studijem, četiri godine radnog iskustva s kvalifikacijom u visokom obrazovanju, najmanje četiri godine radnog iskustva u zatvorskom sustavu ili najmanje jednom godinom radnog iskustva na rukovodećem radnom mjestu u zatvorskom sustavu, te ispunjava ostale uvjete prema općim propisima iz područja kojim se uređuju prava, obveze i odgovornosti državnih službenika i namještenika. (3) Upravitelj kaznionice odnosno zatvora može imati jednog ili više pomoćnika koji je državni službenik sa završenim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem ili specijalističkim diplomskim stručnim studijem, četiri godine radnog iskustva s kvalifikacijom u visokom obrazovanju te ispunjava ostale uvjete prema općim propisima iz područja kojim se uređuju prava, obveze i odgovornosti državnih službenika i namještenika. Pomoćnik upravitelja pomaže u upravljanju radom kaznionice odnosno zatvora te zamjenjuje upravitelja u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti. (4) Upravitelja koji nema pomoćnika, u slučaju njegove odsutnosti i spriječenosti, zamjenjuje voditelj unutarnje ustrojstvene jedinice kojeg upravitelj odredi pisanom odlukom. Članak 29. SAVJETODAVNO VIJEĆE UPRAVITELJA (1) Rukovodeći državni službenici najviših unutarnjih ustrojstvenih jedinica kaznionica odnosno zatvora, ustrojenih uredbom kojom se uređuje unutarnje ustrojstvo, čine savjetodavno vijeće upravitelja. (2) U slučaju potrebe upravitelj može odrediti i druge državne službenike kaznionice odnosno zatvora da sudjeluju u radu savjetodavnog vijeća upravitelja. (3) Savjetodavno vijeće upravitelja najmanje jednom mjesečno razmatra, preispituje i predlaže plan provedbe poslova iz nadležnosti kaznionice odnosno zatvora o čemu se vodi zapisnik. Članak 30. STRUČNI NADZOR U ZATVORSKOM SUSTAVU (1) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa, osim ovlasti iz općeg propisa u svezi s obavljanjem nadzora, ovlašteno je poništiti ili ukinuti svaki nepravilan ili nezakonit akt kaznionice, zatvora odnosno centra te odrediti donošenje novog akta ili samo donijeti akt. (2) Središnji ured prati, unapređuje i nadzire zakonitost rada i postupanja u kaznionicama, zatvorima odnosno centrima, provodi stručni nadzor nad radom kaznionica, zatvora odnosno centara, prati i proučava primjenu propisa koji se primjenjuju u zatvorskom sustavu, neposredno poduzima ili nadležnim tijelima predlaže mjere za poboljšanje zatvorskog sustava, prikuplja i obrađuje statističke podatke te obavlja i druge poslove propisane ovim Zakonom i drugim propisima. (3) Nadzor nad pružanjem zdravstvene zaštite osobama lišenih slobode u zatvorskom sustavu provodi ministarstvo nadležno za zdravstvo, a nad programima obrazovanja osoba lišenih slobode i njihovom provedbom ministarstvo nadležno za obrazovanje. (4) Način provedbe stručnog nadzora propisuje se pravilnikom o stručnom nadzoru u zatvorskom sustavu koji donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa. 3. Pravilnik o stručnom nadzoru u zatvorskom sustavu Glava V.   DRŽAVNI SLUŽBENICI I NAMJEŠTENICI ZATVORSKOG SUSTAVA Članak 31. PLAN PRIJMA U DRŽAVNU SLUŽBU, ODNOSNO NA RAD (1) Kaznionica, zatvor odnosno centar dostavlja prijedlog za Plan prijma u državnu službu, odnosno na rad u kaznionicu, zatvor odnosno centar (u daljnjem tekstu: Plan prijma) Središnjem uredu, u vrijeme kada se priprema nacrt državnog proračuna za sljedeću kalendarsku godinu. O dostavljenim prijedlozima odlučuje ravnatelj nadležan za zatvorski sustav. (2) Plan prijma donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa, uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za financije, a na prijedlog ravnatelja nadležnog za zatvorski sustav, uzimajući u obzir stvarne potrebe kaznionice, zatvora odnosno centra i raspoloživa financijska sredstva. (3) Planom prijma utvrđuje se stvarno stanje popunjenosti ustrojenih radnih mjesta kaznionica, zatvora odnosno centara, stvarno potreban broj državnih službenika i namještenika na neodređeno vrijeme za razdoblje za koje se donosi Plan prijma, planira se broj vježbenika i prijam u državnu službu na određeno vrijeme zbog povećanog opsega posla. (4) Planom prijma utvrđuje se i popunjenost ustrojenih radnih mjesta kaznionica, zatvora odnosno centara pripadnicima nacionalnih manjina i planira zapošljavanje potrebnog broja državnih službenika pripadnika nacionalnih manjina radi ostvarivanja zastupljenosti sukladno ustavnom zakonu kojim se uređuju prava nacionalnih manjina i zakonu kojim se uređuje sustav državne uprave. (5) Plan prijma iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje se u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu državnog proračuna za kalendarsku godinu na koju se plan odnosi. (6) Osim donošenja Plana prijma za kalendarsku godinu (kratkoročni plan), može se donositi srednjoročni plan (za razdoblje od dvije godine) i dugoročni plan (za razdoblje od četiri godine). (7) Plan prijma objavljuje se u »Narodnim novinama«, na mrežnim stranicama tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose i mrežnim stranicama ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa. Članak 32. PRIJAM U DRŽAVNU SLUŽBU, ODNOSNO NA RAD, PREMJEŠTAJ I PRESTANAK DRŽAVNE SLUŽBE, ODNOSNO RADA (1) Ministar nadležan za poslove pravosuđa, na prijedlog ravnatelja nadležnog za zatvorski sustav, raspoređuje na radno mjesto upravitelja i pomoćnika upravitelja, odlučuje o njihovu premještaju i prestanku državne službe. (2) Ministar nadležan za poslove pravosuđa odlučuje o ostalim pravima i obvezama iz državne službe za upravitelja, a o ostalim pravima i obvezama iz državne službe za pomoćnika upravitelja odlučuje upravitelj. (3) Ministar nadležan za poslove pravosuđa na prijedlog ravnatelja nadležnog za zatvorski sustav prima u državnu službu i raspoređuje na radno mjesto ostale rukovodeće državne službenike u kaznionicama, zatvorima odnosno centrima te odlučuje o njihovu premještaju i prestanku državne službe, a o njihovim pravima i obvezama iz državne službe odlučuje upravitelj kaznionice, zatvora odnosno centra. (4) Ministar nadležan za poslove pravosuđa na prijedlog ravnatelja nadležnog za zatvorski sustav prima u državnu službu i odlučuje o prestanku državne službe državnih službenika koji obavljaju poslove osiguranja u kaznionicama, zatvorima odnosno centrima (u daljnjem tekstu: službenici pravosudne policije). Ravnatelj nadležan za zatvorski sustav na obrazloženi prijedlog upravitelja kaznionice, zatvora odnosno centra predlaže ministru nadležnom za poslove pravosuđa postavljanje u zvanje i razrješenje statusa ovlaštene službene osobe za službenike pravosudne policije. Službenike pravosudne policije na radna mjesta raspoređuje upravitelj kaznionice, zatvora odnosno centra, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za poslove pravosuđa, te donosi odluku o njihovim pravima i obvezama iz državne službe. (5) Upravitelj prima u državu službu, odnosno na rad ostale državne službenike i namještenike i raspoređuje na radna mjesta, donosi odluku o prestanku državne službe, odnosno rada, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za poslove pravosuđa, te odluku o pravima i obvezama iz državne službe, odnosno rada. (6) Ministar nadležan za poslove pravosuđa na prijedlog ravnatelja nadležnog za zatvorski sustav može po potrebi službe ili na molbu državnog službenika odrediti trajni ili privremeni premještaj državnog službenika na radno mjesto u drugu kaznionicu, zatvor odnosno centar. (7) Ministar nadležan za poslove pravosuđa na prijedlog ravnatelja nadležnog za zatvorski sustav može upravitelja, pomoćnika upravitelja i druge rukovodeće državne službenike kaznionica, zatvora odnosno centara premjestiti na drugo radno mjesto niže složenosti poslova. (8) Postupak iz stavka 7. ovoga članka provodi se u slučajevima kada je: – državni službenik kažnjen u postupku zbog teške povrede službene dužnosti te mu je izrečena novčana kazna izvršnim rješenjem nadležnog tijela – državni službenik odbio izvršenje zakonitog naloga nadređenog – državni službenik počinio propust u obavljanju službe koji je utvrđen u nadzoru u obavljanju službe iz njegove nadležnosti koji je doveo do štetnih posljedica – iz neposrednog uvida ili posredno putem praćenja rada u kaznionicama, zatvorima odnosno centrima moguće utvrditi ugrozu stanja sigurnosti – iz neposrednog uvida ili posredno putem praćenja rada u kaznionicama, zatvorima odnosno centrima moguće utvrditi teško narušene međuljudske odnose te u drugim slučajevima kada je svojim ponašanjem državni službenik pridonio otežanom funkcioniranju redovitog rada kaznionice, zatvora odnosno centra. (9) Na prava i obveze državnih službenika i namještenika kaznionica, zatvora odnosno centara koja nisu uređena ovim Zakonom na odgovarajući način primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuju prava, obveze i odgovornosti državnih službenika i namještenika. (10) Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na državne službenike i namještenike kaznionica, zatvora odnosno centara na odgovarajući način primjenjuju se i na državne službenike i namještenike odgojnih zavoda u kojima se sukladno posebnom propisu izvršava odgojna mjera upućivanja u odgojni zavod. Članak 33. POSLOVI IZVRŠAVANJA KAZNE ZATVORA (1) Poslove izvršavanja kazne zatvora obavljaju državni službenici sukladno poslovima i zadaćama radnog mjesta na koje su raspoređeni. (2) Državni službenici kaznionice, zatvora i Centra za dijagnostiku u Zagrebu mogu obavljati i druge poslove iz članka 27. ovoga Zakona, ako su za njih osposobljeni. (3) Pojedini stručni poslovi koji se obavljaju u kaznionicama odnosno zatvorima, a iznimno i drugi poslovi koje obavljaju državni službenici i namještenici kaznionica odnosno zatvora, mogu se temeljem ugovora o djelu povjeriti pružateljima stručnih usluga izvan državne službe, ako je to potrebno radi funkcioniranja kaznionice odnosno zatvora. Na odnos pružatelja usluga kaznionice odnosno zatvora primjenjuju se opći propisi kojima se uređuju obveznopravni odnosi. (4) Izdaci za pružatelje stručnih usluga iz stavka 3. ovoga članka ne smiju prelaziti 5 % ukupnog iznosa sredstava za osnovne plaće s doprinosima u tekućoj godini osiguranima za kaznionicu odnosno zatvor. (5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, izdaci za pružatelje stručnih poslova zdravstvene zaštite iz članka 27. stavka 6. ovoga Zakona mogu prelaziti 5 % ukupnog iznosa sredstava za osnovne plaće s doprinosima u tekućoj godini osiguranima za kaznionicu odnosno zatvor uz prethodnu suglasnost Središnjeg ureda. (6) Pružatelji stručnih usluga iz stavka 3. ovoga članka ne mogu postati državni službenici ni namještenici bez provođenja postupka prijma u državnu službu, odnosno na rad. Članak 34. OVLAŠTENE SLUŽBENE OSOBE (1) Ovlaštene službene osobe jesu ravnatelj nadležan za zatvorski sustav, državni službenici Središnjega ureda koji obavljaju stručni nadzor nad radom kaznionica, zatvora odnosno centara te državni službenici kaznionice, zatvora odnosno Centra za dijagnostiku u Zagrebu koji rade u posebnim uvjetima rada, odnosno oni državni službenici koji imaju posebne dužnosti ili ovlasti. (2) Ovlaštene službene osobe iz stavka 1. ovoga članka imaju službenu iskaznicu, a ravnatelj nadležan za zatvorski sustav, ovlaštene službene osobe Središnjeg ureda koje obavljaju poslove nadzora i službenici pravosudne policije kaznionice, zatvora odnosno centra imaju službenu iskaznicu i značku. (3) Odredbe o službenoj iskaznici i znački ovlaštene službene osobe u zatvorskom sustavu pravilnikom uređuje ministar nadležan za poslove pravosuđa. 6. Pravilnik o službenoj iskaznici i znački ovlaštene službene osobe upravne organizacije za zatvorski sustav ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa Članak 35. OVLASTI I OBVEZE OVLAŠTENE SLUŽBENE OSOBE (1) Ovlaštena službena osoba ima ovlast i obvezu u okviru svojeg djelokruga rada poduzeti sve zakonite radnje radi izvršavanja kazne zatvora. (2) Službenik pravosudne policije kaznionice, zatvora odnosno centra u obavljanju službe može primijeniti sredstva prisile i vatreno oružje u skladu s odredbama ovoga Zakona. (3) U slučaju potrebe službe ovlaštena službena osoba podliježe sigurnosnoj provjeri. (4) Ovlaštena službena osoba dužna se i izvan službe ponašati na način koji ne šteti ugledu službe. Članak 36. (NN 14/21, 155/23) POSEBNA PRAVA OVLAŠTENIH SLUŽBENIH OSOBA (1) Ovlaštenim službenim osobama zbog težine i naravi posla i posebnih uvjeta rada: povećana opasnost za život i zdravlje zbog nasilja, izloženosti zaraznim bolestima, smjenski rad, rad na državne blagdane i neradne dane i stalna pripravnost te izloženost stresu, svakih se 12 mjeseci provedenih na takvim poslovima računa kao 16 odnosno 14 mjeseci staža osiguranja. (2) Poslove s posebnim uvjetima rada i pravo na posebne dodatke iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje uredbom Vlada Republike Hrvatske. (3) Ovlaštena službena osoba kojoj je nadležno zdravstveno povjerenstvo iz članka 37. stavka 10. ovoga Zakona utvrdilo nesposobnost za obavljanje poslova ovlaštene službene osobe rješenjem će se: 1) razriješiti statusa ovlaštene službene osobe 2) utvrditi da zadržava plaću i druga prava koja je ostvarivala kao ovlaštena službena osoba 3) u roku od 30 dana uputiti na ocjenu preostale radne sposobnosti. (4) Ako je državnom službeniku iz stavka 3. ovoga članka utvrđena preostala radna sposobnost, raspoređuje se na radno mjesto u skladu sa stručnom spremom i strukom, potrebama službe, ako je takav raspored moguć. Prava iz stavka 3. točke 2. ovoga članka državni službenik zadržava do izvršnosti rješenja o rasporedu na radno mjesto. (5) Ako je utvrđeno da državni službenik nema preostale radne sposobnosti ili raspored državnog službenika prema stavku 4. ovoga članka nije moguć, a državni službenik je do izvršnosti rješenja o utvrđivanju preostale radne sposobnosti stekao uvjete za mirovinu, prestaje mu državna služba s danom stjecanja uvjeta za mirovinu, a državni službenik zadržava prava iz stavka 3. točke 2. ovoga članka do izvršnosti rješenja o prestanku državne službe zbog ostvarivanja prava na mirovinu. (6) Ako državni službenik ima preostalu radnu sposobnost, ali ga nije moguće rasporediti na radno mjesto u skladu sa stručnom spremom, strukom i potrebama službe, ili ako državni službenik nema preostalu radnu sposobnost, a nije stekao uvjete za mirovinu, prava iz stavka 3. točke 2. ovoga članka državni službenik zadržava do izvršnosti odluke o preostaloj radnoj sposobnosti, s kojim danom mu prestaje državna služba. (7) Prava ovlaštene službene osobe iz mirovinskog osiguranja utvrđuju se posebnim zakonom kojim se uređuju prava iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba. (8) Ovlaštenoj službenoj osobi koja ostvari pravo na mirovinu, a ima manje od deset godina efektivnog radnog staža ostvarenog u zatvorskom sustavu pripada otpremnina u iznosu od dvije prosječne mjesečne plaće koje je ostvarila u tri mjeseca prije prestanka državne službe. (9) Ovlaštenoj službenoj osobi koja ostvari pravo na mirovinu, a ima od deset do 20 godina efektivnog radnog staža ostvarenog u zatvorskom sustavu pripada otpremnina u iznosu od tri prosječne mjesečne plaće koje je ostvarila u tri mjeseca prije prestanka državne službe. (10) Ovlaštenoj službenoj osobi koja ostvari pravo na mirovinu, a ima više od 20 godina efektivnog radnog staža ostvarenog u zatvorskom sustavu pripada otpremnina u iznosu od pet prosječnih mjesečnih plaća koje je ostvarila u tri mjeseca prije prestanka državne službe. (11) Obitelj ovlaštene službene osobe koja izgubi život u obavljanju službe ili povodom obavljanja službe ima pravo na nadoknadu troškova pokopa, a uzdržavani članovi obitelji i jednokratnu novčanu pomoć u visini 12 zadnjih plaća ovlaštene službene osobe. (12) Ostvarivanje prava iz stavka 11. ovoga članka isključuje ostvarivanje prava obitelji službenika i namještenika na pomoć od tri proračunske osnovice te podmirivanje troškova pogreba iz kolektivnog ugovora kojim se utvrđuju prava i obveze iz rada i po osnovi rada državnih službenika i namještenika zaposlenih u državnim tijelima. (13) Radi iznimnih radnih rezultata, poticanja uspješnosti rada, priznanja za istaknuto djelovanje u zaštiti temeljnih ljudskih prava i sloboda i drugih Ustavom Republike Hrvatske zaštićenih vrijednosti, radi značajnog doprinosa razvoja i učinkovitosti zatvorskog sustava te prilikom prestanka državne službe s pravom na starosnu mirovinu državnim službenicima i namještenicima može se dodijeliti prigodna nagrada i/ili priznanje. (14) Pravilnik o uvjetima i načinu dodjele nagrade i priznanja u zatvorskom sustavu donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa. Članak 37. OBVEZE DRŽAVNIH SLUŽBENIKA i NAMJEŠTENIKA (1) Državni službenici i namještenici upravne organizacije za zatvorski sustav međusobno surađuju i pridonose ostvarenju svrhe izvršavanja kazne zatvora. (2) Državni službenici i namještenici obvezni su sve podatke o zatvorenicima čuvati kao službenu i profesionalnu tajnu za vrijeme i nakon prestanka službe, odnosno rada. (3) Državni službenici i namještenici obvezni su svojim ponašanjem pozitivno utjecati na zatvorenike. (4) Državnog službenika i namještenika može se pretražiti prilikom ulaska, izlaska i za vrijeme obavljanja službe u kaznionici, zatvoru odnosno centru. (5) Ravnatelj nadležan za zatvorski sustav svojom odlukom može odrediti da državni službenici i namještenici u nekoj kaznionici, zatvoru odnosno centru nose jednoobraznu odjeću. (6) Državni službenici surađuju s državnim tijelima, ustanovama i pravnim osobama iz članka 7. stavka 3. ovoga Zakona radi ostvarivanja svrhe izvršavanja kazne zatvora. (7) Radi potreba službe može se državnog službenika i namještenika u kaznionici, zatvoru odnosno centru obvezati na rad dulji od punog radnog vremena te privremeno uskratiti ili iznimno prekinuti korištenje godišnjeg odmora. (8) Radi potreba službe ministar nadležan za poslove pravosuđa na prijedlog ravnatelja nadležnog za zatvorski sustav može državnog službenika i namještenika kaznionice, zatvora, odnosno centra privremeno premjestiti na rad u drugu kaznionicu, zatvor odnosno centar do tri mjeseca, a uz njegovu suglasnost do 12 mjeseci tijekom kalendarske godine. Privremeni premještaj na rad u drugu kaznionicu, zatvor odnosno centar ne smatra se privremenim premještajem na radno mjesto. Žalba protiv rješenja o privremenom premještaju na rad ne zadržava izvršenje rješenja. (9) Ovlaštena službena osoba dužna je i kada nije u službi javiti Središnjem uredu i kaznionici, zatvoru odnosno centru saznanje o važnim činjenicama koje mogu utjecati na izvršavanje kazne zatvora. (10) Sposobnost za obavljanje poslova ovlaštene službene osobe utvrđuje nadležno zdravstveno povjerenstvo osnovano odlukom ministra nadležnog za poslove pravosuđa. Ovlaštenoj službenoj osobi koja odbije postupiti po obavijesti o upućivanju na ocjenu sposobnosti za obavljanje poslova ovlaštene službene osobe prestaje državna služba u roku od 15 dana od dana primitka obavijesti o čemu se donosi rješenje o prestanku državne službe. Članak 38. USAVRŠAVANJE DRŽAVNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA (1) Za državne službenike i namještenike u kaznionicama, zatvorima odnosno centrima obvezno je stalno stručno usavršavanje sukladno pravilniku o stručnom usavršavanju u zatvorskom sustavu. (2) Stručno usavršavanje provodi se u Centru za izobrazbu. (3) Stručno usavršavanje može se provoditi i u drugim obrazovnim ustanovama i institucijama izvan zatvorskog sustava. (4) Ministar nadležan za poslove pravosuđa donosi pravilnik o stručnom usavršavanju u zatvorskom sustavu iz stavka 1. ovoga članka. 2. Pravilnik o stručnom usavršavanju u zatvorskom sustavu Članak 39. DUŠOBRIŽNIŠTVO Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa može omogućiti dušobrižništvo za vjernike državne službenike i namještenike upravne organizacije za zatvorski sustav, osobito u svezi s pohađanjem tradicionalnih vjerskih hodočašća, o čemu na prijedlog državnog službenika i namještenika i u suradnji s vjerskom zajednicom upisanom u Evidenciji vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj odlučuje ravnatelj nadležan za zatvorski sustav. Članak 40. PSIHOLOŠKA POMOĆ (1) Državnim službenicima i namještenicima upravne organizacije za zatvorski sustav koji su u obavljanju poslova ili povodom obavljanja poslova posredno ili neposredno sudjelovali u traumatskom događaju ili drugoj visokostresnoj i kriznoj situaciji, pruža se psihološka pomoć sukladno odluci kojom se uređuje psihosocijalna skrb za upravnu organizaciju za zatvorski sustav. (2) Mjerila i način postupanja u pružanju psihološke pomoći utvrđuju se odlukom iz stavka 1. ovoga članka koju donosi ravnatelj nadležan za zatvorski sustav. Članak 41. SLUŽBENICI PRAVOSUDNE POLICIJE (1) Službenici pravosudne policije osiguravaju kaznionicu odnosno zatvor, osobe i imovinu, nadziru zatvorenike, sudjeluju u provedbi programa izvršavanja uz održavanje unutarnjeg reda i stege, sprovode zatvorenike te obavljaju druge poslove propisane ovim Zakonom i provedbenim propisima. (2) Na poslovima vanjskog i unutarnjeg osiguranja kaznionice odnosno zatvora službenici pravosudne policije mogu koristiti službene pse i/ili tehnička sredstva. (3) Sprovođenje osobe lišene slobode obavlja se sukladno sigurnosnoj procjeni, na način kojim će se zaštiti zdravlje, sigurnost i dostojanstvo osobe. Prilikom sprovođenja osoba lišena slobode mora biti što manje izložena javnosti te ne smije biti izložena nepotrebnoj fizičkoj patnji. (4) U obavljanju poslova osiguranja može se zatražiti pomoć ministarstva nadležnog za unutarnje poslove. (5) Vanjski i unutarnji prostori i prostorije, osim spavaonica, kupaonica i sanitarnih čvorova kaznionice, zatvora odnosno centra te unutrašnjost specijalnog vozila za prijevoz zatvorenika, mogu biti nadzirani i snimani putem sustava videonadzora ili drugih tehničkih sredstva. (6) Tehnička sredstava mogu se dodatno koristiti za potrebe zaštite i osiguravanja kaznionice, zatvora odnosno centra. (7) Ako se snimke iz stavaka 5. i 6. ovoga članka ne koriste u postupcima koji se vode sukladno odredbama zakona i drugih posebnih propisa, uništavaju se u roku od 60 dana od dana njihova nastanka. (8) Službenici pravosudne policije za vrijeme službe jednako su odjeveni, a u skladu s poslovima i zadaćama svojeg radnog mjesta i naoružani. Ravnatelj nadležan za zatvorski sustav i ovlaštene službene osobe Središnjeg ureda nadležne za poslove osiguranja mogu nositi službenu odoru. (9) Službenici pravosudne policije postavljaju se u posebna zvanja pravosudne policije obilježena odgovarajućim znakovljem. (10) Vlada Republike Hrvatske donosi uredbu o zvanjima, znakovlju i uvjetima stjecanja zvanja službenika pravosudne policije. (11) Pravilnik o poslovima osiguranja u zatvorskom sustavu kojim se propisuje način obavljanja poslova osiguranja, primjena sredstava prisile, službene odore, oprema i službena vozila donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa. 5. Pravilnik o poslovima osiguranja u zatvorskom sustavu 14. Uredba o zvanjima, znakovlju i uvjetima stjecanja zvanja službenika pravosudne policije u zatvorskom sustavu Članak 42. POSEBNI UVJETI ZA PRIJAM U DRŽAVNU SLUŽBU U PRAVOSUDNU POLICIJU (1) Uz opće uvjete za prijam u državnu službu državni službenik pravosudne policije koji se prima na poslove osiguranja mora: 1) imati završenu srednju školu 2) imati posebnu psihičku i tjelesnu zdravstvenu sposobnost 3) imati do 35 godina života ako je uvjet za prijam srednja stručna sprema 4) biti dostojan za obavljanje službe. (2) Osoba koja se prima u državnu službu za službenika pravosudne policije, prima se u svojstvu vježbenika neovisno o ranije ostvarenom radnom stažu. Za vrijeme vježbeničkog staža, u trajanju od 12 mjeseci, osoba je dužna pohađati i završiti osposobljavanje, položiti ispit za zvanje i položiti državni ispit najkasnije u roku od godine dana od dana početka rada u državnoj službi utvrđenog rješenjem o rasporedu na radno mjesto, u protivnom osobi prestaje državna služba istekom vježbeničkog staža, po sili zakona. (3) Državni službenik koji se premješta na poslove službenika pravosudne policije dužan je u roku od 12 mjeseci od dana premještaja pohađati i završiti osposobljavanje i položiti ispit za zvanje, u protivnom državnom službeniku istekom navedenog roka prestaje državna služba, po sili zakona. (4) Službenik pravosudne policije koji je primljen u državnu službu na poslove srednje stručne spreme, a ima završen viši ili visoki stupanj obrazovanja, može se postaviti u najniže zvanje više ili visoke spreme i rasporediti na radno mjesto više složenosti nakon što je u zatvorskom sustavu proveo najmanje tri godine. (5) Osoba koja se prima u državnu službu za službenika pravosudne policije mora biti dostojna za obavljanje službe, odnosno ne smije biti pravomoćno osuđena za kazneno djelo počinjeno iz koristoljublja ili nečasnih pobuda ili biti kažnjena za prekršajno djelo protiv javnog reda i mira s obilježjima nasilja. (6) Ministar nadležan za poslove pravosuđa donosi pravilnik o posebnoj psihičkoj i tjelesnoj zdravstvenoj sposobnosti službenika pravosudne policije. 4. Pravilnik o posebnoj psihičkoj i tjelesnoj zdravstvenoj sposobnosti službenika pravosudne policije Članak 43. ODGOVORNOST ZA POVREDU SLUŽBENE DUŽNOSTI (1) Državni službenik i namještenik zbog povrede službene dužnosti odgovara u skladu s općim propisom iz područja kojim se uređuju prava, obveze i odgovornosti državnih službenika i namještenika. Prijedlog za pokretanje postupka zbog teške povrede službene dužnosti podnosi upravitelj. Ako upravitelj ne podnese prijedlog, takav prijedlog može podnijeti ministar nadležan za poslove pravosuđa ili ravnatelj nadležan za zatvorski sustav. (2) Zbog teške povrede službene dužnosti postupak pokreće, vodi i odluku donosi u prvom stupnju poseban službenički sud za državne službenike sustava izvršavanja kazne zatvora u skladu s općim propisima iz područja kojim se uređuju prava, obveze i odgovornosti državnih službenika i namještenika. (3) Za rad vježbenika u svezi s obavljanjem stručnih poslova za koje se osposobljava odgovara državni službenik kojemu je osposobljavanje vježbenika povjereno odnosno neposredno nadređeni državni službenik. (4) Upravitelj kaznionice odnosno zatvora dužan je obavijestiti tijelo nadležno za kontrolu privremene nesposobnosti za rad odnosno spriječenosti za rad u slučaju sumnje na zlouporabu. Ako upravitelj ne postupi sukladno navedenom, postupak može pokrenuti ministar nadležan za poslove pravosuđa ili ravnatelj nadležan za zatvorski sustav. Članak 44. TEŠKE POVREDE SLUŽBENE I RADNE DUŽNOSTI Osim teških povreda službene dužnosti utvrđenih općim propisom iz područja kojim se uređuju prava, obveze i odgovornosti državnih službenika i namještenika, teškom povredom službene dužnosti smatra se i: 1) odnos sa zatvorenikom koji je izvan propisanih zadataka ili koji je suprotan svrsi izvršavanja kazne zatvora 2) nepoduzimanje propisane mjere koje je dovelo do štetne posljedice ili do ozbiljne mogućnosti njezina nastanka 3) onemogućavanje ostvarenja zajamčenih prava zatvorenika 4) neopravdani izostanak iz službe tri dana uzastopce ili četiri dana u trideset dana 5) uništenje, otuđenje ili oštećenje povjerene državne imovine, uključujući službenu odoru, naoružanje i opremu 6) nemaran odnos prema državnoj imovini koji je dov …