(1)Ovim se Zakonom određuju mjere radiološke i nuklearne sigurnosti, mjere nuklearnog osiguranja, evidentiranja i nadzora nuklearnog materijala te druge mjere neširenja nuklearnog oružja pri obavljanju djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja, nuklearnih djelatnosti te djelatnosti zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora, u svrhu omogućavanja primjerene zaštite pojedinaca, društva i okoliša, u sadašnjosti i budućnosti, od štetnih posljedica ionizirajućeg zračenja i omogućavanja sigurnog obavljanja djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja, nuklearnih djelatnosti, djelatnosti zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora te nuklearnog osiguranja izvora ionizirajućeg zračenja i nuklearnih postrojenja.

(2)Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na nuklearna postrojenja primjenjuju se na svako civilno nuklearno postrojenje za koje se izdaje odobrenje. Članak 2. (NN 39/15, 130/17, 118/18)

(1)Ovaj Zakon sadržava odredbe koje su u skladu sa sljedećim aktima Europske unije: – Uredbom Vijeća (Euratom) br. 1493/93 od

1. lipnja
2. o pošiljkama radioaktivnih tvari između država članica (SL L 148,
4. 1993.) – Uredbom Komisije (Euratom) br. 302/2005 od
5. veljače
6. o primjeni nadzora sigurnosti Euratoma (SL L 54,
8. 2005.) – Uredbom Komisije (Euratom) br. 66/2006 od
9. siječnja
10. o izuzeću prijenosa malih količina ruda, sirovina i posebnih fisibilnih materijala od primjene pravila poglavlja o opskrbi (SL L 11,
12. 2006.) – Direktivom Vijeća 2006/117/Euratom od
13. studenoga
14. o nadzoru i kontroli pošiljaka radioaktivnog otpada i istrošenog goriva (SL L 337,
16. 2006.) – Direktivom Vijeća 2009/71/Euratom od
17. lipnja
18. o uspostavi okvira Zajednice za nuklearnu sigurnost nuklearnih postrojenja (SL L 172,
20. 2009.) – Direktivom Vijeća 2011/70/Euratom od
21. srpnja
22. o uspostavi okvira Zajednice za odgovorno i sigurno gospodarenje istrošenim gorivom i radioaktivnim otpadom (SL L 199,
24. 2011.) – Direktivom Vijeća 2013/59/Euratom od
25. prosinca
26. o osnovnim sigurnosnim standardima za zaštitu od opasnosti koje potječu od izloženosti ionizirajućem zračenju, i o stavljanju izvan snage direktiva 89/618/Euratom, 90/641/Euratom, 96/29/Euratom, 97/43/Euratom i 2003/122/Euratom (SL L 13,
28. 2014.) – Direktivom Vijeća 2014/87/Euratom od
29. srpnja
30. o izmjeni Direktive 2009/71/Euratom o uspostavi okvira Zajednice za nuklearnu sigurnost nuklearnih postrojenja (SL L 219,
32. 2014.).

(2)Za provođenje uredbi iz stavka 1. ovoga članka nadležno je Ministarstvo unutarnjih poslova (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).

(3)Ovaj se Zakon donosi uzimajući u obzir postupak obavješćivanja na temelju Direktive (EU) 2015/1535 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. rujna 2015. o utvrđivanju postupka pružanja informacija u području tehničkih propisa i pravila o uslugama informacijskog društva (SL L 241, 17. 9. 2015.). Članak 3. (NN 39/15) Isključenje od primjene Zakona Ovaj se Zakon ne odnosi na: – izlaganje prirodnoj razini ionizirajućeg zračenja, kao što su radionuklidi sadržani u ljudskom tijelu i svemirsko zračenje koje je uobičajeno na razini tla – izlaganje stanovništva ili radnika svemirskom zračenju tijekom leta zrakoplovom ili u svemiru, isključujući posadu zrakoplova ili svemirskog vozila – izlaganje iznad razine tla radionuklidima prisutnima u nedirnutoj Zemljinoj kori, osim u slučaju aktivnosti iz članka 9. stavka 5. ovoga Zakona. Članak 4. (NN 39/15, 130/17, 118/18, 21/22) Pojmovi Pojedini izrazi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje: 1. aktivacija jest proces u kojem se stabilni nuklid sadržan u nekom materijalu pretvara u radionuklid ozračivanjem tog materijala česticama ili visokoenergetskim fotonima 2. aktivnost jest aktivnost neke količine radionuklida u određenom energijskom stanju u određenom vremenskom razdoblju. Označava se s A i definira se kao omjer dN i dt, gdje je dN očekivana vrijednost broja spontanih prijelaza u jezgrama atoma iz jednog energijskog stanja u drugo u vremenskom razdoblju dt: A=dN/dt. Jedinica za aktivnost je bekerel (Bq) 3. ambalaža izvora jest sklop komponenti koje jamče zadržavanje zatvorenog izvora, a koje nisu dio izvora nego služe za zaštitu izvora tijekom prijevoza i rukovanja 4. apsorbirana doza jest apsorbirana energija po jedinici mase. Označava se s A i definirana je na sljedeći način: , gdje je – prosječna energija koju ionizirajuće zračenje daje materiji po jedinici volumena – dm masa materije u tom elementu volumena. Za potrebe ovoga Zakona, apsorbirana doza označava dozu usrednjenu po tkivu ili organu. Jedinica za apsorbiranu dozu je grej (Gy) gdje je jedan grej jednak jednom džulu po kilogramu: 1 Gy=1 Jkg-1 5. bekerel (Bq) jest naziv za jedinicu aktivnosti. Jedan bekerel jednak je jednom prijelazu (raspadu) u sekundi: 1 Bq = 1 s-1 6. Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada jest ustrojstvena jedinica Fonda za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško, a uključuje postrojenja za predobradu, obradu, kondicioniranje, rukovanje, dugoročno skladištenje i odlaganje radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora podrijetlom s teritorija Republike Hrvatske, uključujući i središnje skladište te radioaktivnog otpada koji nije nastao na teritoriju Republike Hrvatske, a čija obveza zbrinjavanja proizlazi iz bilateralnih ugovora sklopljenih prije dana stupanja na snagu ovoga Zakona 7. djelatnost s izvorima ionizirajućeg zračenja jest ljudska aktivnost tijekom koje može doći do povećanja ozračenja pojedinca od izvora ionizirajućeg zračenja i smatra se planiranim ozračenjem 8. događaj koji ugrožava nuklearno osiguranje jest događaj s potencijalnim ili stvarnim posljedicama za nuklearno osiguranje 9. efektivna doza jest zbroj težinskih ekvivalentnih doza u svim tkivima i organima tijela kao posljedica unutarnjeg i vanjskog ozračenja. Označava se s E i definirana je na način: gdje su: – DT,R apsorbirana doza usrednjena po tkivu ili organu T, kao posljedica vrste ionizirajućeg zračenja R – wR težinski koeficijent za pojedinu vrstu ionizirajućeg zračenja – wT težinski koeficijent tkiva ili organa T. Vrijednosti za wT i wR bit će propisane pravilnikom iz članka 24. ovoga Zakona. Jedinica za efektivnu dozu je sivert (Sv) 10. ekvivalentna doza jest apsorbirana doza u tkivu ili organu T ponderirana po vrsti i kvaliteti vrste ionizirajućeg zračenja R. Označava se s HT i definirana je na način: gdje su: – DT,R apsorbirana doza zbog ionizirajućeg zračenja vrste R, usrednjena po tkivu ili organu T – wR težinski koeficijent za pojedinu vrstu ionizirajućeg zračenja. Kada se polje ionizirajućeg zračenja sastoji od više vrsta ionizirajućeg zračenja i energija, a kojima su pridijeljene odgovarajuće vrijednosti wR, ukupna ekvivalentna doza HT je definirana na način: Vrijednosti za wT i wR bit će propisane pravilnikom iz članka 24. ovoga Zakona. Jedinica za ekvivalentnu dozu je sivert (Sv) 11. električni uređaj koji proizvodi ionizirajuće zračenje jest uređaj koji proizvodi ionizirajuće zračenje kao što su rendgensko zračenje, X-zrake, neutroni, elektroni ili druge nabijene čestice 12. fisija jest proces cijepanja jezgre atoma na dva dijela sličnih masa tijekom kojeg dolazi do oslobađanja energije i emisije nekoliko neutrona 13. fizički inventar jest zbroj svih izmjerenih ili procijenjenih količina nuklearnog materijala u šaržama koji je na raspolaganju u određenom vremenu unutar pojedine zone materijalne bilance 14. granica ozračenja jest vrijednost efektivne doze (prema potrebi, očekivane efektivne doze) ili ekvivalentne doze koju pojedinac u određenom razdoblju ne smije premašiti 15. granična vrijednost za izuzimanje iz nadzora jest vrijednost propisana od strane Ministarstva, a izražena preko koncentracije aktivnosti ili ukupne aktivnosti na ili ispod koje se na radioaktivnu tvar ne odnose odredbe ovoga Zakona 16. INES ljestvica jest kategorizacija nuklearnih i radioloških događaja, nezgoda i nesreća kako je odredila Međunarodna agencija za atomsku energiju 17. intervencije jesu sustavne, unaprijed planirane mjere kojima se smanjuje već postojeća razina izlaganja ionizirajućem zračenju ili mogućnost ozračenja ionizirajućim zračenjem koje je posljedica izvanrednog događaja 18. inspekcija jest nadziranje od strane nadležnog tijela nad provedbom odredbi ovoga zakona i podzakonskih akata 19. intervencijske razine jesu razine očekivanoga ozračenja koje bi moglo nastati kao posljedica izvanrednoga događaja ili kroničnoga izlaganja ionizirajućem zračenju u okolišu, kod kojih se poduzimaju posebne zaštitne mjere 20. ionizirajuće zračenje jest prijenos energije u obliku čestica ili elektromagnetskih valova valne dužine 100 nanometara ili manje (frekvencije 3 × 1015 hertza ili veće), a koji mogu izravno ili neizravno proizvoditi ione 21. iskorišteni izvor jest onaj zatvoreni radioaktivni izvor koji se ne koristi ili se ne namjerava koristiti za obavljanje prethodno odobrene djelatnosti, ali se i dalje s njim postupa na propisan i siguran način 22. istrošeno nuklearno gorivo jest nuklearno gorivo koje je bilo ozračeno u reaktorskoj jezgri i iz nje je trajno uklonjeno; istrošeno gorivo može se smatrati uporabljivim izvorom koji se može ponovno preraditi ili ga se može namijeniti za odlaganje ako ga se smatra radioaktivnim otpadom 23. izloženi radnik jest osoba, samozaposlena ili koja radi za poslodavca, za koju postoji vjerojatnost da tijekom obavljanja djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja, nuklearne djelatnosti, djelatnosti zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora ili radne aktivnosti bude ozračena iznad granica ozračenja propisanih za pojedinog stanovnika 24. izvanredni događaj jest neuobičajena situacija ili događaj koji uključuje izvor ionizirajućeg zračenja, a koji traži brzo djelovanje radi ublažavanja ozbiljnih štetnih posljedica po ljudsko zdravlje i sigurnost, kvalitetu života, imovinu ili okoliš, ili opasnost koja bi mogla prouzročiti gore navedene štetne posljedice 25. izvanredno ozračenje jest ozračenje kao posljedica izvanrednog događaja 26. izvor bez posjednika jest radioaktivni izvor koji nije pod nadzorom u smislu ovoga Zakona niti je iz tog nadzora izuzet, bilo da nikad nije bio pod nadzorom ili je ostavljen, izgubljen, premješten, ukraden ili na druge načine prenesen bez odobrenja 27. izvor ionizirajućeg zračenja jest svaki uređaj, instalacija ili tvar koja proizvodi ili odašilje ionizirajuće zračenje, a koja nije isključena od primjene ovoga Zakona, uključujući i nuklearni materijal 28. izvor radioaktivnosti jest izvor ionizirajućeg zračenja koji sadržava radioaktivni materijal u svrhu korištenja njegove radioaktivnosti 29. izvorni materijal jest uranij koji sadržava mješavinu izotopa koja se pojavljuje u prirodi, uranij čiji je sadržaj izotopa uranija-235 manji od prirodnog, torij, sve navedene tvari u obliku metala, legure, kemijskih spojeva ili koncentrata, ostale tvari koje sadržavaju jednu od navedenih tvari ili više njih, u koncentraciji koju određuje Ministarstvo 30. kategorija izloženih radnika jest kategorija određena vjerojatnošću da izloženi radnik primi određenu dozu tijekom godine dana. Izloženi radnici mogu pripadati kategoriji A ili kategoriji B. Kriteriji za određivanje kategorije kojoj pojedini izloženi radnik pripada bit će propisani pravilnikom iz članka 28. stavka 3. ovoga Zakona 31. kibernetička sigurnost jest poseban oblik sigurnosti koji se odnosi na sigurnost svih sustava čiji se rad temelji na računalima te svih međusobno povezanih sustava i mreža. Pojmovi IT sigurnost i računalna sigurnost smatraju se istoznačnima pojmu kibernetičke sigurnosti 32. korisnik jest pravna ili fizička osoba, tijelo državne uprave i drugo državno tijelo ili tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje obavlja djelatnost s izvorima ionizirajućeg zračenja i koje je obvezno Ministarstvu dostaviti obavijest o namjeri, a izuzeto je od obveze ishođenja odobrenja za obavljanje djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja ili rješenja o registraciji 33. kultura nuklearnog osiguranja jest skup karakteristika, stavova i ponašanja pojedinaca, organizacija i institucija kao načina da se podrži, poboljša i održi nuklearno osiguranje 34. medicinsko ozračenje jest izlaganje ionizirajućem zračenju pacijenata ili pojedinaca bez simptoma bolesti tijekom dijagnostičkog pregleda, intervencijskog ili terapijskog postupka u medicini ili dentalnoj medicini u svrhu poboljšanja njihovog zdravlja, kao i izlaganje osoba koje svjesno i dragovoljno pridržavaju pacijenta i pomažu mu tijekom tog dijagnostičkog pregleda, intervencijskog ili terapijskog postupka te osoba koje dragovoljno sudjeluju u medicinskom i biomedicinskom istraživanju koje uključuje uporabu ionizirajućeg zračenja 35. mjere nuklearnog osiguranja jesu mjere čija je svrha spriječiti počinjenje kaznenog ili namjernog neovlaštenog djela koje je usmjereno protiv radioaktivnog i nuklearnog materijala, povezanih građevina ili aktivnosti te pravodobno otkriti i odgovoriti na događaje koji ugrožavaju nuklearno osiguranje 36. mjere zaštite jesu mjere, osim sanacije, koje služe izbjegavanju ili smanjenju doza koje bi inače mogle biti primljene kao posljedica izvanrednog ozračenja ili postojećeg ozračenja 37. moguće ozračenje jest ozračenje koje se ne može očekivati sa sigurnošću, ali može nastati kao posljedica događaja ili slijeda događaja određene vjerojatnosti, uključujući kvarove opreme i ljudske greške 38. načelo opravdanosti u odnosu na djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja, odnosno nuklearne djelatnosti ostvaruje se ako djelatnost koja uključuje ozračenje ljudi daje korist izloženim pojedincima ili društvu koja je u svim okolnostima veća od štetnosti zbog izlaganja ionizirajućem zračenju, uvažavajući gospodarske, socijalne i druge čimbenike. Prilikom razmatranja primjene pojedine mjere koja može prouzročiti promjenu puta izlaganja u situacijama postojećeg ozračenja i izvanrednog ozračenja potrebno je utvrditi očekuje li se da će se primjenom te mjere postići veća korist nego šteta, uvažavajući gospodarske, socijalne i druge čimbenike 39. načelo optimizacije zaštite pojedinog stanovnika ili izloženog radnika od ionizirajućeg zračenja ostvaruje se provedbom mjera zaštite kojima se ozračenje pojedinih radnika i drugih osoba, vjerojatnost ozračenja i broj ozračenih osoba smanjuje toliko nisko koliko je razumno moguće, uvažavajući tehničke, organizacijske, gospodarske i socijalne čimbenike. Primjena načela optimizacije ne odnosi se samo na ozračenje u smislu efektivne doze pojedinca, već i ekvivalentnih doza, gdje je to potrebno, kao mjera opreza koja dopušta nesigurnosti glede štete za zdravlje ispod granica za reakciju tkiva 40. načelo ograničenja ozračenja provodi se tako da ozračenje pri planiranom ozračenju mora biti ograničeno, a primijenjene mjere radiološke i nuklearne sigurnosti određene ovim Zakonom moraju osigurati da izlaganje osoba ionizirajućem zračenju neće prijeći utvrđene granice za profesionalno ozračenje, odnosno ozračenje pojedinog stanovnika 41. nadležno tijelo jest jedno ili više tijela državne uprave koja su nadležna za poslove radiološke i nuklearne sigurnosti u državi 42. nadzor jest bilo koji oblik provjere koja se primjenjuje nad ljudskom aktivnošću u svrhu provođenja mjera radiološke i nuklearne sigurnosti te mjera nuklearnog osiguranja 43. nemedicinsko ozračenje jest svako namjerno izlaganje ljudi ionizirajućem zračenju u svrhu dobivanja snimke kada primarna namjera tog izlaganja nije korist za zdravlje pojedinca koji je ozračen 44. nenamjerno ozračenje jest medicinsko ozračenje koje je bitno različito od namjeravanog medicinskog ozračenja sa zadanom svrhom 45. neuobičajeni rad jest operativni postupak koji odstupa od normalnog rada za koji se očekuje da će se pojaviti najmanje jednom tijekom radnog vijeka postrojenja, ali koji, s obzirom na odgovarajuće mjere projektiranja, ne uzrokuje nikakvu znatnu štetu za stavke bitne za sigurnost ili ne dovodi do uvjeta nesreće 46. neželjeno ozračenje jest svako ozračenje pojedinaca, osim radnika koji sudjeluju u odgovoru na izvanredni događaj, nastalo kao rezultat nesreće 47. normalno ozračenje jest ozračenje do kojeg dolazi u redovitim radnim uvjetima za vrijeme rada objekta ili radne aktivnosti (uključujući održavanje, provjeru, razlaganje), uključujući i manje nezgode koje se mogu kontrolirati, odnosno tijekom redovitog rada i predvidljivih događaja za vrijeme rada 48. nositelj odobrenja jest pravna ili fizička osoba, tijelo državne uprave i drugo državno tijelo ili tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave kojem je dano odobrenje i koje je odgovorno za obavljanje određene djelatnosti s izvorom ionizirajućeg zračenja ili nuklearne djelatnosti ili djelatnosti zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora ili obavljanje radnih aktivnosti. Nositeljem odobrenja smatra se i pravna ili fizička osoba, tijelo državne uprave i drugo državno tijelo ili tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave kojem je dano rješenje o registraciji 49. nuklearna sigurnost obuhvaća postizanje odgovarajućih pogonskih uvjeta radi sprječavanja izvanrednog događaja ili umanjivanja posljedica izvanrednog događaja, radi zaštite radnika, javnosti i okoliša od štetnih posljedica ionizirajućeg zračenja 50. nuklearne djelatnosti su:

1. a)korištenje nuklearnog materijala u energetske svrhe (nuklearni reaktor u nuklearnoj elektrani, nuklearnoj toplani i nuklearnoj propulziji)
2. b)korištenje nuklearnog materijala u istraživačke svrhe (istraživački reaktor)
3. c)obogaćivanje i proizvodnja nuklearnog goriva
4. d)prerada istrošenog goriva
5. e)skladištenje radioaktivnog otpada na lokaciji nuklearnog postrojenja u svrhu pogona nuklearnog postrojenja
6. f)skladištenje i odlaganje istrošenog nuklearnog goriva 51. nuklearni gorivni ciklus podrazumijeva sve djelatnosti u proizvodnji nuklearne energije, uključujući: nalaženje sirovina i proizvodnju nuklearnoga goriva, uporabu nuklearnoga goriva u nuklearnome reaktoru, prestanak rada i razgradnju nuklearnoga postrojenja, zbrinjavanje radioaktivnoga otpada podrijetlom iz nuklearnih postrojenja, zbrinjavanje istrošenog nuklearnog goriva te sva istraživanja u vezi s tim djelatnostima 52. nuklearni materijal uključuje posebni fisibilni materijal, izvorni materijal i rude. Za potrebe nuklearnog osiguranja nuklearni materijal uključuje samo onaj posebni fisibilni materijal i izvorni materijal koji podliježe mjerama nuklearnog osiguranja u skladu s Konvencijom o fizičkoj zaštiti nuklearnog materijala (»Narodne novine« – Međunarodni ugovori, br. 5/01.) i pravilnikom kojim se regulira nuklearno osiguranje 53. nuklearno osiguranje podrazumijeva otkrivanje, sprječavanje te reakciju na neovlašteno uklanjanje (npr. krađu), gubitak, sabotažu, neovlašteni pristup, štetu, neovlašteni prijenos ili druga zlonamjerna djela koja uključuju ili su usmjerena protiv radioaktivnog i nuklearnog materijala ili s njima povezanih građevina, aktivnosti i posebne opreme. Nuklearno osiguranje uključuje kibernetičku sigurnost 54. nuklearno postrojenje jest:
7. a)nuklearna elektrana, postrojenje za obogaćivanje, postrojenje za proizvodnju nuklearnog goriva, postrojenje za preradu, istraživački reaktor, skladište istrošenog goriva, odlagalište istrošenog goriva
8. b)postrojenje za skladištenje radioaktivnog otpada koje se nalazi na lokaciji i izravno je u vezi s radom nuklearnog postrojenja navedenog pod točkom
9. a)ove definicije 55. obavijest o namjeri jest dokument kojim pravna ili fizička osoba, tijelo državne uprave i drugo državno tijelo ili tijelo lokalne i područne (regionalne) samouprave obavještava Ministarstvo o namjeri obavljanja radnih aktivnosti, djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja ili djelatnosti zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora 56. obogaćeni uranij jest uranij obogaćen izotopom 235 ili 233, znači uranij koji sadržava izotop 235 ili 233 ili oba u takvoj količini da je omjer zbroja tih izotopa prema izotopu 238 veći od omjera izotopa 235 prema izotopu 238 koji se pojavljuje u prirodi 57. obogaćenje jest odnos zajedničke težine uranija-233 i uranija-235 prema težini ukupnog uranija o kojem je riječ 58. obrada jesu kemijski ili materijalni postupci s radioaktivnim materijalima, uključujući iskopavanje rude, konverziju, obogaćivanje fisijskog ili oplodnog nuklearnog materijala te ponovnu preradu iskorištenog goriva 59. obrana po dubini u nuklearnom osiguranju jest kombinacija sukcesivnih slojeva sustava i mjera zaštite od prijetnji nuklearnom osiguranju 60. očekivana efektivna doza jest zbroj očekivanih ekvivalentnih doza HT ozračenih organa ili tkiva kao posljedica unosa radionuklida, svaka pomnožena odgovarajućim težinskim koeficijentom tkiva wT. Označava se E i definirana je na način: Kod utvrđivanja E(τ), τ se izražava u broju godina po kojima se vrši integriranje. Za potrebe poštovanja granica ozračenja, τ je razdoblje od 50 godina nakon unosa radionuklida za odrasle, a u slučaju novorođenčadi i djece do starosti od 70 godina. Jedinica za očekivanu efektivnu dozu je sivert (Sv) 61. očekivana ekvivalentna doza jest integral po vremenu (
10. t)brzine ekvivalentne doze u tkivu ili organu T koju će primiti pojedinac kao posljedicu unosa radionuklida. Označava se s HT(τ) i definirana je na način: za unos radionuklida u organizam u vremenu t0 gdje je relevantna brzina ekvivalentne doze u organu ili tkivu T u vremenu t vrijeme po kojem se vrši integriranje. Kod utvrđivanja HT(τ), τ se izražava u broju godina tijekom kojih se vrši integriranje. τ je razdoblje od 50 godina za odrasle, a u slučaju novorođenčadi i djece do starosti od 70 godina. Jedinica za očekivanu ekvivalentnu dozu je sivert (Sv) 62. odlagalište jest građevina čija je svrha odlaganje radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora ili istrošenog nuklearnog goriva 63. odlaganje jest djelatnost kontroliranog, trajnog smještaja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva u odlagalište bez namjere da se ponovno uključe u bilo koju djelatnost s radioaktivnim tvarima 64. odobravanje obavljanja djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja jest upravni postupak kojim Ministarstvo pravnoj ili fizičkoj osobi, tijelu državne uprave i drugom državnom tijelu ili tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dopušta obavljanje djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja davanjem odobrenja za obavljanje djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja ili rješenja o registraciji 65. odobrenje za obavljanje djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja jest rješenje kojim Ministarstvo pravnoj ili fizičkoj osobi, tijelu državne uprave i drugom državnom tijelu ili tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, dopušta obavljanje određene djelatnosti s izvorom ionizirajućeg zračenja, isključujući nuklearne djelatnosti 66. odobrenje za obavljanje nuklearne djelatnosti jest rješenje kojim Ministarstvo pravnoj ili fizičkoj osobi, tijelu državne uprave i drugom državnom tijelu ili tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dopušta obavljanje nuklearne djelatnosti 67. odobrenje za obavljanje djelatnosti zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora jest rješenje kojim Ministarstvo pravnoj ili fizičkoj osobi, tijelu državne uprave i drugom državnom tijelu ili tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dopušta obavljanje određene djelatnosti zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora 68. osiguranje kvalitete jesu sve planirane i sustavno provođene aktivnosti potrebne za osiguranje odgovarajućeg stupnja pouzdanosti da sustav, dijelovi sustava ili postupci udovoljavaju propisanim standardima. Provjera kvalitete sastavni je dio osiguranja kvalitete 69. osiromašeni uranij jest uranij koji sadržava manje izotopa uranija-235 nego prirodni uranij, tj. manje od 0,72 % 70. osoba odgovorna za zaštitu od ionizirajućeg zračenja jest pojedinac koji je tehnički osposobljen za zaštitu od ionizirajućeg zračenja u pitanjima važnim za određenu djelatnost s izvorima ionizirajućeg zračenja koju nadzire ili za provedbu mjera radiološke sigurnosti 71. osobe koje svjesno i dragovoljno pridržavaju pacijenta i pomažu mu tijekom dijagnostičkog pregleda, intervencijskog ili terapijskog postupka jesu osobe koje svjesno i dragovoljno pristaju na izlaganje ionizirajućem zračenju pomažući, isključujući u okviru svoga radnog mjesta, u potpori i pružanju pomoći pojedincima tijekom ili nakon medicinskog ozračenja tih pojedinaca 72. otvoreni radioaktivni izvor jest radioaktivni izvor koji nije zatvoreni radioaktivni izvor, a može biti u krutom, tekućem ili plinovitom stanju 73. ovlašteni izvršitelj za nuklearnu sigurnost jest pravna ili fizička osoba koju je Ministarstvo rješenjem ovlastio za obavljanje određenih stručnih poslova iz područja nuklearne sigurnosti 74. ovlašteni stručni tehnički servis jest pravna osoba koju je Ministarstvo rješenjem ovlastio za obavljanje određenih poslova radiološke sigurnosti 75. ozračenje jest izlaganje ionizirajućem zračenju. Ono može biti vanjsko ili unutarnje, ovisno o tome je li izvor ionizirajućeg zračenja izvan ili unutar tijela 76. ozračenje pojedinog stanovnika jest ozračenje pojedinca, isključujući profesionalno ili medicinsko ozračenje 77. ozračenje radonom jest ozračenje radonovim potomcima 78. plan kibernetičke sigurnosti označava provedbu kibernetičke sigurnosti putem organizacijskih uloga, odgovornosti i postupaka. Takav plan detaljno objašnjava način na koji će se postići ciljevi kibernetičke sigurnosti na određenoj lokaciji i dio je Plana nuklearnog osiguranja. Plan treba sadržavati primarne postupke s obzirom na njihovu ranjivost, zaštitne mjere, analizu i mjere ublažavanja posljedica koje je potrebno provesti da bi se uspostavio i održao prihvatljiv kibernetički rizik za određenu lokaciju te omogućio povratak na siguran način rada 79. plan nuklearnog osiguranja jest dokument, koji sastavlja nositelj odobrenja, a pregledava i daje suglasnost Ministarstvo, koji predstavlja detaljan opis mjera nuklearnog osiguranja koje se primjenjuju u građevini u kojoj se radioaktivni izvori, nuklearni materijal ili radioaktivni otpad koriste, privremeno pohranjuju ili zbrinjavaju ili tijekom transporta radioaktivnih izvora, nuklearnog materijala ili radioaktivnog otpada. Uključuje Plan kibernetičke sigurnosti i Plan postupanja pri ugrožavanju nuklearnog osiguranja 80. plan odgovora na izvanredni događaj jest skup pripremnih mjera za planiranje odgovarajućeg odgovora u slučaju izvanrednog ozračenja na temelju pretpostavljenih događaja i s njima povezanih scenarija 81. plan postupanja pri ugrožavanju nuklearnog osiguranja jest unaprijed definirani skup radnji koji predstavlja odgovor na djela koja upućuju na pokušaj neovlaštenog uklanjanja ili sabotaže, uključujući prijetnje o navedenom, osmišljenih kako bi se takva djela efektivno suzbila. Dio je Plana nuklearnog osiguranja te navodi razumno predvidljive neželjene događaje, planirane radnje (uključujući dojavu nadležnim tijelima) i jasno dodjeljuje odgovornosti 82. planirano ozračenje jest stanje ozračenja koje nastaje tijekom planiranog rada s izvorom ionizirajućeg zračenja ili iz ljudske aktivnosti koja mijenja puteve ozračenja te može dovesti do ozračenja ili mogućeg ozračenja ljudi ili okoliša. U planirano ozračenje mogu se ubrojiti normalno i moguće ozračenje 83. podaci o šarži su ukupna masa svakog elementa nuklearnog materijala, a za plutonij i uranij i izotopni sastav 84. područje izloženosti jest područje koje se nadzire radi zaštite od ionizirajućeg zračenja ili se u njemu primjenjuju posebna pravila zaštite od ionizirajućeg zračenja ili sprječavanja širenja radioaktivnog onečišćenja, a kojem je pristup kontroliran i/ili ograničen. Područje izloženosti dijeli se na područje nadgledanja i područje posebnog nadgledanja 85. pojedini stanovnik jest fizička osoba, isključujući radnike, pripravnike i studente tijekom njihova rada 86. područje nadgledanja jest dio područja izloženosti koje se nadzire radi zaštite od ionizirajućeg zračenja 87. područje posebnog nadgledanja jest dio područja izloženosti u kojem se primjenjuju posebna pravila zaštite od ionizirajućeg zračenja ili sprječavanja širenja radioaktivnog onečišćenja, a kojem je pristup kontroliran i/ili ograničen 88. ponovna prerada jest postupak ili djelatnost čija je namjena izdvojiti fisibilne i oplodne materijale iz istrošenog goriva za daljnju uporabu 89. posebna oprema jest oprema i nenuklearni materijal koji se koriste za nuklearne djelatnosti u mirnodopske svrhe, a mogu se iskoristiti i za proizvodnju nuklearnog oružja 90. posebni fisibilni materijal je plutonij-239, uranij-233, uranij obogaćen izotopom uranija-235 ili uranija-233 i svaka tvar koja sadržava jedan ili više gore navedenih izotopa te drugi fisibilni materijali koje određuje Ministarstvo 91. posjednik jest pravna ili fizička osoba koja ima radioaktivni otpad, iskorišteni izvor ili istrošeno nuklearno gorivo u posjedu 92. posjednik nuklearnog materijala jest pravna ili fizička osoba koja je nuklearni materijal preuzela od vlasnika bez obzira na svrhu ili namjenu preuzimanja 93. postojeće ozračenje jest stanje ozračenja koje već postoji kada treba donijeti odluku o njegovom nadzoru i za koje nije potrebno poduzimati hitne mjere 94. postrojenje za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora jest sklop jedne ili više građevina namijenjenih obavljanju pojedinih postupaka zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora i pripadajuće opreme 95. potrošački proizvod jest naprava ili proizvedeni predmet u koji su namjerno ugrađeni jedan ili više radionuklida ili su proizvedeni aktivacijom, ili koji stvara ionizirajuće zračenje i koji pojedini stanovnik može nabaviti u slobodnoj prodaji i za koji nakon prodaje nije potreban poseban nadzor ili se na njega ne odnose odredbe ovoga Zakona 96. povjerljivost jest obilježje informacija koje nisu dostupne ili se ne mogu dijeliti s neovlaštenim osobama, tijelima ili procesima 97. preporučeno dozno ograničenje jest predviđena gornja granica osobnog ozračenja pojedinca, a koristi se za definiranje raspona razmatranih mogućnosti u postupku optimizacije za pojedini izvor ionizirajućeg zračenja u slučaju obavljanja djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja ili radne aktivnosti 98. prijetnja jest osoba ili grupa ljudi koja ima motiv, namjeru ili sposobnost počiniti zlonamjerno djelo. U kontekstu kibernetičke sigurnosti, prijetnju ne predstavlja nužno jedna ili više osoba 99. prijetnja predviđena projektnom osnovom jest dokument koji označava obilježja i karakteristike potencijalnog vanjskog/unutarnjeg počinitelja koji bi mogao pokušati neovlašteno ukloniti radioaktivni ili nuklearni materijal ili počiniti sabotažu, a protiv kojeg je sustav nuklearnog osiguranja projektiran i procijenjen 100. pripravnik jest osoba koja se osposobljava ili izučava kod nositelja odobrenja ili korisnika u svrhu osposobljavanja za određene vještine 101. prirodna radioaktivna tvar sa svojstvima promijenjenim korištenjem tehnoloških postupaka jest prirodna tvar u kojoj je koncentracija pojedinih radionuklida promijenjena ljudskim djelovanjem izvan nuklearnog gorivnog ciklusa tako da je aktivnost ili koncentracija aktivnosti radionuklida koje sadržava takva radioaktivna tvar iznad granice koju pravilnikom propisuje ministar unutarnjih poslova (u daljnjem tekstu: ministar) 102. prirodni izvor ionizirajućeg zračenja jest izvor ionizirajućeg zračenja prirodnog, zemaljskog ili svemirskog podrijetla 103. procjena prijetnje jest procjena koja se provodi na temelju dostupnih obavještajnih podataka, informacija dobivenih od tijela nadležnih za nacionalnu sigurnost i iz javno dostupnih izvora, a opisuje motivaciju, namjere i sposobnosti prijetnje radioaktivnim i nuklearnim materijalima i s njima povezanim građevinama 104. procjena rizika jest cjelokupni proces sustavnog utvrđivanja, procjenjivanja, analize i vrednovanja rizika radi utvrđivanja prioriteta, razvoja ili usporedbe tijeka postupanja te donošenja odluka temeljem tih informacija 105. profesionalno izvanredno ozračenje jest ozračenje koje je tijekom izvanrednog događaja primio radnik koji sudjeluje u odgovoru na izvanredni događaj 106. profesionalno ozračenje jest ozračenje izloženih radnika, pripravnika i studenata tijekom njihova rada 107. prouzročitelj i/ili vlasnik radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora, odnosno istrošenog nuklearnog goriva jest pravna ili fizička osoba – obrtnik, čijom djelatnošću nastaje radioaktivni otpad, iskorišteni izvori, odnosno istrošeno nuklearno gorivo ili koji na neki drugi način ostvari vlasništvo nad njima 108. provjera kvalitete jest skup postupaka (priprema, usklađivanje, provedba) čija je svrha održanje i unaprjeđenje kvalitete. Provjera kvalitete obuhvaća praćenje stanja, ocjenu i održanje svih provjerljivih i mjerljivih parametara sustava ili uređaja na propisanoj razini 109. radioaktivni ili nuklearni materijal izvan nadzora jest radioaktivni ili nuklearni materijal: (
11. a)koji predstavlja dovoljnu radiološku opasnost da iziskuje nadzor, ali njime nije obuhvaćen; (
12. b)koji je bio pod nadzorom, ali je napušten, izgubljen, zametnut, ukraden ili prenesen bez dopuštenja; ili (
13. c)koji nikad nije podlijegao nadzoru, a podrijetlo mu je nepoznato 110. radioaktivne tvari jesu tvari koje sadržavaju, osim ostalih, i atome s nestabilnim jezgrama koje svojim raspadom proizvode ionizirajuće zračenje 111. radioaktivni izvor jest radioaktivna tvar u kojoj aktivnost i/ili koncentracija aktivnosti radionuklida prelazi propisane granične vrijednosti za izuzimanje iz nadzora 112. radioaktivni materijal jest materijal koji sadržava radioaktivne izvore 113. radioaktivni otpad jest otpadna tvar u plinovitom, tekućem ili krutom stanju za koju nije predviđena daljnja uporaba, koja sadržava radioaktivne tvari čija je aktivnost ili koncentracija aktivnosti iznad granične vrijednosti za otpuštanje iz nadzora koju pravilnikom propisuje ministar 114. radioaktivno onečišćenje jest nenamjerna ili neželjena prisutnost radioaktivnih tvari na površinama ili unutar krutih tvari, tekućina ili plinova ili na ljudskom tijelu iznad propisanih granica 115. radiološka sigurnost podrazumijeva mjere kojima je svrha smanjenje ozračenja izloženog radnika i pojedinog stanovnika, povećanje operativne sigurnosti pri radu s izvorima ionizirajućeg zračenja, sprječavanje okolnosti koje mogu prouzročiti izvanredni događaj i svođenje mogućih štetnih posljedica na minimum 116. radionuklid jest atom s karakterističnim brojem protona i neutrona i energijskim stanjem jezgre koja ima svojstvo radioaktivnosti, tj. nije stabilna 117. radna aktivnost jest ljudska aktivnost koja se ne ubraja u djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja, a pri kojoj može doći do povećanja ozračenja radnika i stanovnika od prirodnih izvora ionizirajućeg zračenja 118. radnik koji sudjeluje u odgovoru na izvanredni događaj jest bilo koja osoba koja ima utvrđenu ulogu u izvanrednom događaju i koja može biti ozračena tijekom odgovora na izvanredni događaj 119. radon jest radionuklid Rn-222 i, gdje je prikladno, njegovi kratkoživući potomci 120. referentna razina jest efektivna doza ili ekvivalentna doza ili koncentracija aktivnosti, iznad koje se u slučaju izvanrednog događaja ili postojećeg ozračenja ne smatra prikladnim dopustiti ozračenje kao posljedicu postojećeg ozračenja, ali koja ne predstavlja granicu koja ne smije biti prijeđena 121. rješenje o registraciji jest rješenje kojim Ministarstvo pravnoj ili fizičkoj osobi, tijelu državne uprave i drugom državnom tijelu ili tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dopušta obavljanje određene djelatnosti s izvorom ionizirajućeg zračenja, isključujući nuklearne djelatnosti, na temelju uvjeta pojednostavljenih u odnosu na uvjete pod kojim daje odobrenje za obavljanje djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja 122. rude u smislu primjene mjera jamstva propisanih ovim Zakonom su sve rude koje sadržavaju prosječnu koncentraciju tvari iz kojih se prikladnom kemijskom ili fizičkom obradom može dobiti izvorni materijal, i to su sve uranijeve rude koje sadržavaju najmanje 0,1 % uranija, torijeve rude koje sadržavaju najmanje 3 % torija i monaziti koji sadržavaju najmanje 10 % torija ili 0,1 % uranija 123. sabotaža jest svaki namjeran čin usmjeren protiv radioaktivnog ili nuklearnog materijala, povezanih građevina ili aktivnosti koji bi mogao izravno ili posredno ugroziti zdravlje i sigurnost radnika, stanovništva ili okoliša izlaganjem štetnom utjecaju ionizirajućeg zračenja ili nekontroliranim ispuštanjem radioaktivnih tvari 124. sanacija jest uklanjanje izvora ionizirajućeg zračenja ili smanjivanje njegove veličine (u smislu aktivnosti ili količine) ili prekid puteva ozračenja ili smanjivanje njihova učinka u svrhu izbjegavanja ili smanjivanja doza koje bi inače mogle biti primljene u slučaju postojećeg ozračenja 125. sigurnosna kultura jest skup karakteristika i stavova u organizacijama i među pojedincima kojima se, kao opći prioritet, naglašava važnost zaštite i sigurnosti 126. sivert (Sv) jest poseban naziv za jedinicu ekvivalentne ili efektivne doze. Jedan sivert jednak je jednom džulu po kilogramu: 1 Sv = 1 J/kg 127. skladište jest građevina za skladištenje radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora ili istrošenog nuklearnog goriva za potrebe obavljanja djelatnosti zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora i nuklearnih djelatnosti 128. skladištenje jest djelatnost kontroliranog smještanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva te ostalih radioaktivnih materijala i izvora radioaktivnosti u građevinu namijenjenu skladištenju s namjerom da se taj radioaktivni otpad, iskorišteni izvori i istrošeno nuklearno gorivo ponovno uključe u neku od djelatnosti 129. središnje skladište jest građevina za skladištenje radioaktivnog otpada i/ili iskorištenih izvora nastalih na teritoriju Republike Hrvatske za potrebe cjelokupnog teritorija Republike Hrvatske 130. stručnjak za medicinsku fiziku jest pojedinac ili skupina pojedinaca koji imaju znanje, osposobljenost i iskustvo djelovati ili davati savjete u pitanjima povezanima s fizikom zračenja primijenjenom u medicinskom ozračenju i čiju je radnu sposobnost za to priznalo nadležno tijelo 131. stručnjak za zaštitu od ionizirajućeg zračenja jest pojedinac ili skupina pojedinaca koji imaju znanje, osposobljenost i iskustvo za davanje savjeta u vezi sa zaštitom od ionizirajućeg zračenja kako bi se osigurala djelotvorna zaštita pojedinaca i čiju je stručnost za to potvrdio Ministarstvo 132. stupnjeviti pristup označava način primjene i nadzor načina primjene mjera radiološke i nuklearne sigurnosti i nuklearnog osiguranja koji osigurava da je zahtjevnost mjera koje nositelj odobrenja mora primijeniti u skladu s rizikom gubitka kontrole odnosno s posljedicama gubitka kontrole nad izvorom ionizirajućeg zračenja, radioaktivnim materijalom ili nuklearnim materijalom 133. sustav upravljanja odgovorom na izvanredni događaj jest pravni ili proceduralni okvir kojim se utvrđuju odgovornosti za pripravnost i odgovor u slučaju izvanrednog događaja te rješenja za donošenje odluka u slučaju izvanrednog ozračenja 134. šarža jest dio nuklearnog materijala koji se uzima kao jedinica za evidenciju na ključnoj točki mjerenja i za koji se sastav i količina definiraju jednim jedinim skupom specifikacija ili mjerenja 135. šteta za zdravlje jest smanjenje trajanja i kvalitete života stanovništva nakon ozračenja, uključujući i ono koje je posljedica reakcije tkiva, karcinoma i ozbiljnih genetskih poremećaja 136. teški uvjeti jesu uvjeti koji su teži od uvjeta pri projektnom osnovom predviđenoj nesreći; takvi uvjeti mogu biti prouzročeni višestrukim kvarovima poput potpunog zakazivanja svih razina sigurnosnog sustava ili iznimno malo vjerojatnog slučaja 137. toron jest radionuklid Rn-220 i, gdje je prikladno, njegovi kratkoživući potomci 138. unos radionuklida jest ukupna aktivnost radionuklida unesenih u tijelo 139. vanjski izloženi radnik jest svaki izloženi radnik koji nije zaposlenik nositelja odobrenja ili korisnika koji je odgovoran za područje nadgledanja i područje posebnog nadgledanja, ali obavlja djelatnost u tim područjima, uključujući i pripravnike i studente. Vanjskim izloženim radnikom ne smatra se inspektor i viši inspektor za radiološku i nuklearnu sigurnost Ministarstva 140. vanjski izvođač jest poslodavac izloženog radnika, odnosno nositelj odobrenja za obavljanje djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja koji nije nositelj odobrenja kod kojeg se obavlja djelatnost, uključujući njegove zaposlenike 141. vlasnik nuklearnog materijala jest pravna ili fizička osoba koja je na neki način ostvarila vlasništvo nad njim 142. zatvaranje jest okončanje svih djelatnosti u određenom trenutku nakon smještanja istrošenog goriva ili radioaktivnog otpada u odlagalište, uključujući završne ili druge radove koji su potrebni kako bi se u odlagalištu stvorili uvjeti koji su dugoročno sigurni 143. zatvoreni radioaktivni izvor jest radioaktivni izvor zatvoren u nepropusnoj ovojnici od neradioaktivne tvari ili ugrađen u čvrsti oblik tako da radioaktivna tvar u normalnim uvjetima rada ne može doći u dodir s okolišem 144. zbrinjavanje istrošenog nuklearnog goriva podrazumijeva sve administrativne i operativne postupke koji su uključeni u djelatnost rukovanja, skladištenja, ponovne prerade ili odlaganja istrošenog nuklearnog goriva, isključujući prijevoz izvan lokacije zbrinjavanja 145. zbrinjavanje radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora podrazumijeva sve administrativne i operativne postupke koji su uključeni u djelatnost predobrade, obrade, kondicioniranja, rukovanja, prijevoza, skladištenja i odlaganja, isključujući prijevoz izvan lokacije zbrinjavanja 146. zlonamjerno djelo jest djelo namjernog uklanjanja radioaktivnog ili nuklearnog materijala iz ovlaštenog nadzora (krađa) ili djelo usmjereno protiv istih (npr. sabotaža) koje bi moglo ugroziti radnike, stanovništvo i okoliš izlažući ga štetnom utjecaju ionizirajućeg zračenja ili ispuštanjem ili raspršivanjem radioaktivnog ili nuklearnog materijala, uključujući namjerno raspršivanje radioaktivnog ili nuklearnog materijala radi uzrokovanja gospodarskih i društvenih poremećaja te krijumčarenje 147. zona materijalne bilance jest prostor u kojem je u određeno vrijeme (kad je to potrebno) moguće obaviti fizičku inventuru nuklearnog materijala i u svako vrijeme odrediti količinu tog materijala unesenog u zonu, odnosno iznesenog iz zone. Članak 5. (NN 39/15) Brisan. Članak 6. (NN 39/15) Brisan. II. NADLEŽNOST ZA RADIOLOŠKU I NUKLEARNU SIGURNOST Članak 7. (NN 130/17)

(1)Ministarstvo kao tijelo državne uprave nadležno je za poslove radiološke i nuklearne sigurnosti.

(2)U svrhu provedbe mjera radiološke i nuklearne sigurnosti Ministarstvo:

1. odobrava obavljanje nuklearne djelatnosti
2. odobrava obavljanje djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja
3. odobrava uvoz, izvoz, prijevoz i provoz izvora ionizirajućeg zračenja
4. odobrava obavljanje djelatnosti zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora
5. provodi nezavisne analize sigurnosti i izdaje rješenja i suglasnosti za smještaj, projektiranje, gradnju, uporabu te razgradnju postrojenja u kojem će se obavljati nuklearna djelatnost i djelatnosti zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora, pritom pridržavajući se posebnih propisa kojima se uređuje područje gradnje
6. sudjeluje u postupku izdavanja lokacijske dozvole, građevinske dozvole i u postupku izdavanja uporabne dozvole za građevine u kojima su smješteni izvori ionizirajućeg zračenja ili se obavlja djelatnost s izvorima ionizirajućeg zračenja te u kojima se obavlja djelatnost zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora u skladu s propisom o gradnji
7. ovlašćuje i nadzire stručni rad ovlaštenih stručnih tehničkih servisa i ovlaštenih izvršitelja za nuklearnu sigurnost
8. organizira i nadzire, a po potrebi i provodi ispitivanja prisutnosti vrste i jakosti ionizirajućeg zračenja u okolišu, hrani i hrani za životinje i predmetima opće uporabe u redovitim uvjetima te u slučaju sumnje na izvanredni događaj
9. vodi očevidnike o dozvolama, suglasnostima, rješenjima i potvrdama, koje izdaje u okviru svojih ovlasti, te vodi i nadzire očevidnike o izvorima ionizirajućeg zračenja, nositeljima odobrenja za obavljanje djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja, djelatnosti zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora i nuklearne djelatnosti, korisnicima, izloženim radnicima, stupnju ozračenosti izloženih radnika te stupnju ozračenosti osoba izloženih medicinskom ozračenju i drugih osoba
10. obavlja inspekcijske poslove vezane uz nadzor provedbe odredbi ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona
11. izrađuje stručne podloge za nastavne programe i planove za redovito i dopunsko obrazovanje te obnovu znanja iz područja radiološke sigurnosti
12. osigurava stručnu pomoć za provođenje uredbe o mjerama zaštite od ionizirajućeg zračenja te intervencija u slučaju izvanrednoga događaja
13. obavješćuje sredstva javnog informiranja, nadležna tijela, organizacije, udruge i međunarodne institucije o izvanrednim događajima vezanim uz izvore ionizirajućeg zračenja
14. osigurava stručnu pomoć i suradnju u poslovima suzbijanja nedozvoljenog prometa nuklearnog i drugog radioaktivnog materijala tijelima državne uprave nadležnim za te poslove
15. koordinira rad relevantnih tijela državne uprave u situacijama kad je to određeno propisima donesenim na temelju ovoga Zakona
16. predlaže i definira nacionalne zahtjeve glede radiološke i nuklearne sigurnosti i nuklearnog osiguranja, uključujući prijetnju predviđenu projektnom osnovom i sudjeluje u njihovom utvrđivanju
17. promiče sigurnosnu kulturu i kulturu nuklearnog osiguranja
18. sudjeluje u postupku izdavanja suglasnosti za sanacijski program
19. prati stanje sigurnosti nuklearnih elektrana u regiji i provodi procjenu opasnosti od mogućih nuklearnih nesreća u njima, a osobito za Nuklearnu elektranu Krško u Sloveniji i Nuklearnu elektranu Paks u Mađarskoj
20. daje dozimetrijske procjene izlaganja ionizirajućem zračenju izloženih radnika, stanovništva od medicinskog ozračenja te od izlaganja ionizirajućem zračenju od radionuklida iz okoliša
21. provodi obveze koje je Republika Hrvatska preuzela prema međunarodnim konvencijama, ugovorima i sporazumima, a odnose se na zaštitu od ionizirajućeg zračenja, nuklearnu sigurnost, nuklearnu štetu i primjenu mjera zaštite u svrhu neširenja nuklearnog oružja
22. surađuje s međunarodnim i domaćim organizacijama i društvima s područja radiološke i nuklearne sigurnosti te imenuje svoje stručne predstavnike koji sudjeluju u radu tih organizacija i društava ili prate njihov rad
23. koordinira poslove tehničke suradnje s Međunarodnom agencijom za atomsku energiju za sve sudionike iz Republike Hrvatske
24. potiče i podupire znanstveni i razvojnoistraživački rad, potiče stručna, statistička i druga istraživanja u skladu sa zahtjevima i potrebama razvoja radiološke i nuklearne sigurnosti u Republici Hrvatskoj
25. izdaje upute za provođenje međunarodnih preporuka i normi te oblikuje standarde i metode u praćenju stanja radiološke i nuklearne sigurnosti
26. organizira dopunsko stručno obrazovanje te obnovu znanja o primjeni mjera radiološke sigurnosti i mjera nuklearnog osiguranja
27. obavlja i druge poslove iz svoje nadležnosti na temelju ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona i drugih propisa. Članak 7.a (NN 130/17, 118/18) U svrhu osiguranja stvarne neovisnosti od neprimjerenog utjecaja pri odlučivanju Ministarstvo:
28. funkcionalno je odvojen od bilo kojeg drugog tijela ili organizacije koji se bave promicanjem ili uporabom izvora ionizirajućeg zračenja ili nuklearne energije i ne smije tražiti niti primati naputke od bilo kojeg takvog tijela ili organizacije pri provođenju svojih zadaća
29. donosi odluke na temelju pouzdanih i transparentnih zahtjeva glede radiološke i nuklearne sigurnosti
30. financiran je proračunskim sredstvima koja su mu dodijeljena u visini i namjeni koja omogućava obavljanje njegovih zadaća kako su utvrđene u nacionalnom okviru te je odgovoran za provedbu dodijeljenih proračunskih sredstava
31. zapošljava odgovarajući broj službenika s kvalifikacijama, iskustvom i stručnošću potrebnima za ispunjavanje njegovih obveza, a može se služiti vanjskim znanstvenim i tehničkim stručnim resursima kao podrškom zadaćama Ministarstva
32. pruža informacije javnosti glede radiološke i nuklearne sigurnosti bez odobrenja bilo kojeg drugog tijela ili organizacije pod uvjetom da se time ne ugrožavaju drugi nadređeni interesi kao što je sigurnost, propisani u drugim odgovarajućim propisima ili međunarodnim instrumentima. Članak
33. (NN 118/18) Brisan. III. ODOBRENJA I DOZVOLE Članak 8.a (NN 130/17, 118/18) Obavijest o namjeri

(1)Svaka pravna ili fizička osoba, tijelo državne uprave i drugo državno tijelo ili tijelo lokalne i područne (regionalne) samouprave koje namjerava obavljati radnu aktivnost, djelatnost s izvorima ionizirajućeg zračenja ili posjedovati izvor ionizirajućeg zračenja ili djelatnost zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora obvezno je Ministarstvu mjesec dana prije planiranog početka obavljanja radne aktivnosti, djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja ili posjedovanja izvora ionizirajućeg zračenja ili obavljanja djelatnost zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora dostaviti obavijest o namjeri u pisanom obliku.

(2)Iznimno, pravna ili fizička osoba, tijelo državne uprave i drugo državno tijelo ili tijelo lokalne i područne (regionalne) samouprave koje je obvezno ishoditi odobrenje za obavljanje djelatnosti ili rješenje o registraciji sukladno člancima 9. i 50. ovoga Zakona nije obvezno Ministarstvu dostaviti obavijest o namjeri.

(3)Sadržaj obavijesti o namjeri te postupanje u slučaju izmjena uvjeta u odnosu na dan dostave obavijesti o namjeri propisat će pravilnikom ministar.

1. Pravilnik o obavješćivanju, registriranju i odobrenjima te prometu izvorima ionizirajućeg zračenja Članak
2. (NN 130/17, 118/18) Odobravanje obavljanja djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja

(1)Djelatnost s izvorima ionizirajućeg zračenja ne smije se započeti obavljati prije nego što Ministarstvo izda odobrenje ili rješenje o registraciji.

(2)Odobrenje i rješenje o registraciji iz stavka 1. ovoga članka daju se, odnosno uskraćuju rješenjem protiv kojih nije dopuštena žalba, već se protiv tih rješenja može pokrenuti upravni spor.

(3)Popis djelatnosti za koje je potrebno ishoditi odobrenje ili rješenje o registraciji iz stavka

1. ovoga članka i popis dokumenata kojima se u postupku davanja odobrenja ili rješenja o registraciji iz stavka
2. ovoga članka dokazuje da je udovoljeno uvjetima propisanim ovim Zakonom propisat će pravilnikom ministar.

(4)Odobrenje i rješenje o registraciji iz stavka 1. ovoga članka daje se na rok od najduže deset godina.

(5)Popis radnih aktivnosti te uvjete za obavljanje radnih aktivnosti propisat će pravilnikom ministar.

(6)Popis vrsta i podvrsta djelatnosti za koje se smatra da ih je opravdano obavljati uporabom izvora ionizirajućeg zračenja, isključujući preglede i postupke koji se u medicini i dentalnoj medicini provode uporabom izvora ionizirajućeg zračenja te u slučaju nemedicinskog ozračenja, propisat će pravilnikom ministar i objaviti na svojim mrežnim stranicama.

(7)Ministarstvo je obvezan popis vrsta i podvrsta djelatnosti iz stavka 6. ovoga članka obnavljati kada postoje novi ili važni dokazi o njihovoj učinkovitosti ili potencijalnim posljedicama ili nove i važne informacije o drugim tehnikama i tehnologijama.

(8)Ministarstvo po primitku dokumenata o namjeri proizvodnje ili uvoza potrošačkog proizvoda čija uporaba će vjerojatno rezultirati novom vrstom ili podvrstom djelatnosti o istome obavještava kontaktne osobe nadležnih tijela državne uprave drugih država članica Europske unije, a na zahtjev dostavlja i odluku vezano uz opravdanost, kao i temelje za donošenje iste.

(9)U slučaju izmjena uvjeta pod kojima je dano odobrenje ili rješenje o registraciji iz stavka 1. ovoga članka, nositelj odobrenja obvezan je o tome u pisanom obliku obavijestiti Ministarstvo u roku od 15 dana od dana nastupanja izmjena i priložiti dokaze o tome.

(10)U slučaju prestanka obavljanja djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja, nositelj odobrenja i korisnik obvezan je o tome u pisanom obliku obavijestiti Ministarstvo u roku od 15 dana od dana prestanka obavljanja djelatnosti nakon čega će Ministarstvo ukinuti odobrenje ili rješenje o registraciji iz stavka 1. ovoga članka.

(11)Pravni sljednik nositelja odobrenja za obavljanje djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja ili korisnika mora u roku od 15 dana od dana upisa u registar trgovačkog suda ili drugog odgovarajućeg registra u pisanom obliku o tome obavijestiti Ministarstvo i priložiti dokaze o tome.

(12)Pravna ili fizička osoba, tijelo državne uprave i drugo državno tijelo ili tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje je ostvarilo posjedništvo ili vlasništvo nad izvorom ionizirajućeg zračenja bez obzira na svrhu ili namjenu posjedovanja ili vlasništva istoga obvezno je u roku od 15 dana od dana ostvarivanja posjedništva ili vlasništva prijaviti taj izvor ionizirajućeg zračenja za upis u središnji registar koji se vodi pri Ministarstvu, putem obrasca koji će biti propisan pravilnikom iz stavka 3. ovoga članka.

(13)Ako pravna ili fizička osoba, tijelo državne uprave i drugo državno tijelo ili tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave izvor ionizirajućeg zračenja prestane koristiti, otuđi ga, premjesti, uskladišti ili pohrani obvezno je u roku od 15 dana o istome u pisanom obliku obavijestiti Ministarstvo s naznakom naziva i adrese pravne ili fizičke osobe, tijela državne uprave ili tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave kod koje se izvor ionizirajućeg zračenja nalazi ili naziva i adrese novog smještaja, a u slučaju radioaktivnog izvora i priložiti potvrdu Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada o preuzimanju radioaktivnog izvora ili izjavu krajnjeg korisnika o preuzimanju radioaktivnog izvora, odnosno presliku jedinstvene carinske deklaracije. 46. Pravilnik o obavješćivanju, registriranju i odobrenjima te prometu izvorima ionizirajućeg zračenja Članak 10. (NN 130/17) Brisan. Članak 11. (NN 130/17, 118/18) Izuzeća

(1)Uvjete za izuzimanje od obveze dostavljanja obavijesti o namjeri obavljanja radnih aktivnosti i ishođenja rješenja o registraciji ili odobrenja za obavljanje djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja propisat će pravilnikom ministar.

(2)Na tvari ili uređaje onečišćene radionuklidima čija koncentracija ne prelazi koncentracije koje su propisane pravilnikom koji donosi ministar ne primjenjuju se odredbe članka

1. ovoga Zakona.
2. Pravilnik o obavješćivanju, registriranju i odobrenjima te prometu izvorima ionizirajućeg zračenja Članak
3. (NN 118/18) Najava namjere obavljanja djelatnosti Namjera obavljanja nuklearne djelatnosti kao i iskapanja ruda ili izdvajanja i konverzije uranija i torija te smještanje radioaktivnog otpada iznad ili ispod površine zemlje bez namjere ponovnog povrata pohranjenog otpada mora biti najavljena Ministarstvu u roku od najmanje dvije godine od planiranog početka obavljanja djelatnosti, odnosno aktivnosti. Članak
4. (NN 118/18) Odobrenje za obavljanje nuklearnih djelatnosti

(1)Nuklearna djelatnost ne smije se započeti obavljati prije nego što Ministarstvo izda odobrenje.

(2)Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka daje se, odnosno uskraćuje rješenjem protiv kojeg nije dopuštena žalba, već se protiv toga rješenja može pokrenuti upravni spor.

(3)Popis dokumenata kojima se u postupku davanja odobrenja iz stavka 1. ovoga članka dokazuje da je udovoljeno uvjetima propisanim ovim Zakonom propisat će pravilnikom ministar.

(4)Odobrenje iz stavka

1. ovoga članka daje se na rok od najduže deset godina.
2. Pravilnik o popisu i sadržaju dokumenata za odobrenje nuklearnih djelatnosti Članak
3. (NN 130/17, 118/18) Analiza sigurnosti područja za smještaj nuklearnog postrojenja

(1)Izbor područja za smještaj nuklearnog postrojenja izvodi se na temelju posebne sigurnosne analize, na temelju koje se ocjenjuju: – svi čimbenici na području smještanja nuklearnog postrojenja koji mogu utjecati na nuklearnu sigurnost i nuklearno osiguranje postrojenja tijekom pogona postrojenja i – utjecaj pogona postrojenja na stanovništvo i okoliš.

(2)Popis čimbenika na području smještanja nuklearnog postrojenja koji mogu utjecati na nuklearnu sigurnost te detaljan sadržaj i opseg analize iz stavka

1. ovoga članka određuje pravilnikom ministar, u suradnji s ministrom nadležnim za zaštitu okoliša.
2. Pravilnik o vrednovanju lokacije za nuklearno postrojenje Članak
3. (NN 118/18) Gradnja koja utječe na nuklearnu sigurnost

(1)Uz zahtjev za izdavanje lokacijske, građevinske i uporabne dozvole za nuklearno postrojenje pravna osoba koja namjerava graditi nuklearno postrojenje mora priložiti suglasnost ministra.

(2)Gradnja postrojenja iz stavka 1. ovoga članka je: – gradnja, rekonstrukcija i razgradnja nuklearnog postrojenja i – izvođenje građevinskih radova na području s ograničenim korištenjem zbog nuklearnog postrojenja, koji utječu na nuklearnu sigurnost.

(3)Uvjeti nuklearne sigurnosti za davanje suglasnosti za gradnju nuklearnog postrojenja propisat će se pravilnikom koji donosi ministar.

1. Pravilnik o uvjetima nuklearne sigurnosti za davanje suglasnosti za gradnju nuklearnog postrojenja Članak
2. (NN 130/17, 118/18, 21/22) Suglasnost za gradnju nuklearnog postrojenja

(1)Uz zahtjev za dobivanje suglasnosti iz članka 15. ovoga Zakona pravna osoba koja namjerava graditi nuklearno postrojenje mora priložiti, uz projektnu dokumentaciju, prethodno sigurnosno izvješće i mišljenje ovlaštenog izvršitelja za nuklearnu sigurnost o mjerama nuklearne sigurnosti za gradnju, odnosno razgradnju postrojenja.

(2)Pravna osoba koja namjerava graditi nuklearno postrojenje mora osigurati dopunu prethodnog sigurnosnog izvješća ako za vrijeme gradnje postrojenja ili za vrijeme testnog pogona dođe do promjene stanja na koje se odnosi prethodno sigurnosno izvješće.

(3)Suglasnost iz članka 15. ovoga Zakona izdaje se uz projekt za dobivanje lokacijske, građevinske i uporabne dozvole.

(4)Ministarstvo odobrava prethodno sigurnosno izvješće iz stavka

1. ovoga članka u postupku izdavanja suglasnosti iz stavka
2. ovoga članka.

(5)Detaljni sadržaj projektne dokumentacije i prethodnog sigurnosnog izvješća iz stavka 1. ovoga članka propisat će se pravilnikom koji donosi ministar.

(6)Suglasnost iz članka 15. ovoga Zakona izdaje se u roku od 15 dana nakon zaprimanja urednog zahtjeva.

(7)Suglasnosti iz članka 15. ovoga Zakona mora sadržavati i uvjete pokusnog rada, način i vrijeme njegova trajanja.

(8)Suglasnost iz članka

1. ovoga Zakona ukinut će se ako unutar dvije godine od dana kada je suglasnost postala pravomoćna nije započela gradnja postrojenja iz članka
2. ovoga Zakona.

(9)Uz prethodno sigurnosno izvješće iz stavka

1. ovoga članka investitor mora priložiti i Plan nuklearnog osiguranja u skladu s člankom
2. ovoga Zakona.
3. Pravilnik o izvješću o analizi sigurnosti za nuklearna postrojenja Članak
4. (NN 118/18) Pokusni rad nuklearnog postrojenja

(1)Svako nuklearno postrojenje prije puštanja u redoviti rad mora se pustiti u pokusni rad.

(2)Za početak pokusnog rada nuklearnog postrojenja potrebno je ishoditi suglasnost Ministarstva.

(3)Uz zahtjev za dobivanje suglasnosti za početak pokusnog rada potrebno je priložiti završno sigurnosno izvješće i mišljenje ovlaštenog izvršitelja za nuklearnu sigurnost o mjerama nuklearne sigurnosti te drugu propisanu dokumentaciju.

(4)Završno sigurnosno izvješće i priloženu dokumentaciju iz stavka 3. ovoga članka Ministarstvo odobrava u postupku davanja suglasnosti za početak pokusnog rada.

(5)Detaljni sadržaj zahtjeva za dobivanje suglasnosti za početak pokusnog rada iz stavka

1. ovoga članka i sadržaj dokumentacije iz stavka
2. ovoga članka za područje nuklearne sigurnosti propisat će se pravilnikom koji donosi ministar.

(6)Suglasnost za pokusni rad može se, na temelju zahtjeva podnositelja zahtjeva, produžiti ako su ispunjeni svi uvjeti koji su po isteku valjanosti suglasnosti propisani za njezino izdavanje.

1. Pravilnik o sadržaju zahtjeva za dobivanje suglasnosti za odobrenje za početak pokusnog rada nuklearnog postrojenja Članak
2. (NN 118/18) Suglasnost na uporabnu dozvolu

(1)Prethodna suglasnost Ministarstva mora se ishoditi za:

1. početak ili prekidanje pogona nuklearnog postrojenja
2. početak ili završetak razgradnje nuklearnog postrojenja.

(2)Detaljan sadržaj zahtjeva i sadržaj potrebne dokumentacije za dobivanje suglasnosti iz stavka

1. ovoga članka propisat će se pravilnikom koji donosi ministar u suradnji s ministrom zaštite okoliša i prirode i ministrom graditeljstva i prostornoga uređenja.
2. Pravilnik o sadržaju zahtjeva za dobivanje suglasnosti za početak ili prestanak rada ili razgradnju nuklearnog postrojenja Članak
3. (NN 130/17, 118/18) Ukidanje odobrenja Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja iz članka
4. stavka
5. ovoga Zakona, odobrenje za obavljanje djelatnosti zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora ili odobrenje za obavljanje nuklearne djelatnosti ako utvrdi da nositelj odobrenja ili korisnik ne ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom i podzakonskim aktima donesenim na temelju ovoga Zakona. Članak
6. (NN 130/17) Odgovornosti nositelja odobrenja za obavljanje djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja i nositelja odobrenja za obavljanje nuklearne djelatnosti

(1)Nositelj odobrenja i korisnik odgovoran je za provedbu mjera radiološke i nuklearne sigurnosti i nuklearnog osiguranja te snosi troškove njihove provedbe.

(2)Prenošenje ovlaštenja za provođenje pojedinih poslova vezano uz primjenu mjera radiološke ili nuklearne sigurnosti te mjera nuklearnog osiguranja na drugu pravnu ili fizičku osobu ne oslobađa nositelja odobrenja ili korisnika odgovornosti.

(3)Propisane obveze izloženih radnika, osobe odgovorne za zaštitu od ionizirajućeg zračenja, stručnjaka za zaštitu od ionizirajućeg zračenja, stručnjaka za medicinsku fiziku, ovlaštenog stručnog tehničkog servisa ili ovlaštenih izvršitelja za nuklearnu sigurnost ne utječu na odgovornost nositelja odobrenja ili korisnika iz stavka 1. ovoga članka. Članak 21. (NN 118/18) Uvoz, izvoz, prijevoz i provoz

(1)Uvoz, izvoz, prijevoz i provoz izvora ionizirajućeg zračenja, posebne opreme te radioaktivnog otpada, istrošenog nuklearnog goriva, iskorištenih izvora mogu obavljati pravne i fizičke osobe na temelju odobrenja, odnosno dozvole Ministarstva.

(2)Pravne i fizičke osobe iz stavka 1. ovoga članka mogu obavljati djelatnost prijevoza ili provoza ako zadovoljavaju uvjete propisane ovim Zakonom i uvjete propisane podzakonskim propisima na temelju ovoga Zakona, kao i uvjete iz zakona kojim se propisuje prijevoz opasnih tvari i uvjete iz podzakonskih propisa na temelju zakona kojim se propisuje prijevoz opasnih tvari te u odnosu na prijevoz morem uvjete propisane zakonima i podzakonskim aktima iz područja pomorstva.

(3)Popis dokumenata kojima se u postupku davanja odobrenja, odnosno dozvole iz stavka 1. ovoga članka dokazuje da je udovoljeno uvjetima propisanim ovim Zakonom propisat će pravilnikom ministar.

(4)Odobrenje, odnosno dozvola iz stavka 1. ovoga članka daje se, odnosno uskraćuje rješenjem protiv kojeg nije dopuštena žalba, već se protiv toga rješenja može pokrenuti upravni spor.

(5)Odobrenje, odnosno dozvola iz stavka 1. ovoga članka daje se na rok od najduže šest mjeseci.

(6)Načine financijskih osiguranja, načine prijave prometa izvora ionizirajućeg zračenja, radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva, načine i rokove obavješćivanja nadležnih tijela drugih država o prometu, uvjete sigurnosti od zračenja i nuklearne sigurnosti te provjeru kapaciteta drugih zemalja za prihvat, odnosno slanje pošiljaka koje sadrže radioaktivni otpad i istrošeno nuklearno gorivo i izvore ionizirajućeg zračenja propisat će se pravilnikom koji donosi ministar. 46. Pravilnik o obavješćivanju, registriranju i odobrenjima te prometu izvorima ionizirajućeg zračenja Članak 22. (NN 118/18)

(1)sadrži radioaktivne izvore obavljaju granična policija, ustrojstvena jedinica Ministarstva nadležna za poslove radiološke i nuklearne sigurnosti i Carinska uprava Ministarstva financija.

(2)Način i postupak nadzora iz stavka

1. ovoga članka propisat će pravilnikom ministar uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za financije. IV. RADIOLOŠKA I NUKLEARNA SIGURNOST
2. Načela radiološke sigurnosti Članak
3. Nositelj odobrenja i korisnik obvezni su mjerama radiološke sigurnosti osigurati provedbu načela opravdanosti, optimizacije i ograničenja ozračenja.
4. Mjere radiološke sigurnosti Članak
5. (NN 130/17, 118/18) Granice ozračenja, preporučena dozna ograničenja i referentne razine

(1)Granice ozračenja za pojedinog stanovnika, izložene radnike, određene organe ili tkiva čovjekova tijela, osoba koje se obučavaju ili obrazuju za rad u području izloženosti te preporučeno dozno ograničenje za pojedinog stanovnika, osobe koje svjesno i dragovoljno pridržavaju pacijenta i pomažu mu tijekom dijagnostičkih pregleda ili postupaka u medicini i dentalnoj medicini uporabom izvora ionizirajućeg zračenja, osoba koje dragovoljno sudjeluju u medicinskim i biomedicinskim, dijagnostičkim ili terapijskim, istraživačkim programima koji uključuju uporabu izvora ionizirajućeg zračenja, osoba koje su izložene nemedicinskom ozračenju te referentne razine za postojeće ozračenje propisat će se pravilnikom koji donosi ministar uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo.

(2)Nositelj odobrenja i korisnik je za izložene radnike te vanjski izvođač za vanjske izložene radnike obvezan izraditi preporučeno dozno ograničenje.

(3)Nositelj odobrenja, korisnik te vanjski izvođač obvezni su djelatnost s izvorima ionizirajućeg zračenja obavljati na način da je ozračenje izloženih radnika i vanjskih izloženih radnika ispod preporučenog doznog ograničenja iz stavka 2. ovoga članka.

(4)Način i učestalost izrade preporučenih doznih ograničenja iz stavka

1. ovoga članka propisat će se pravilnikom iz stavka
2. ovoga članka.
3. Pravilnik o granicama ozračenja, preporučenom doznom ograničenju i procjenjivanju osobnog ozračenja Članak
4. (NN 130/17) Dobne granice za izložene radnike i osobe koje se obučavaju ili obrazuju Osobe mlađe od 18 godina, ali starije od 16 godina, koje se obučavaju ili obrazuju za rad s izvorima ionizirajućeg zračenja tijekom obučavanja ili obrazovanja ne smiju obavljati poslove koji bi ih činili izloženim radnicima. Članak
5. (NN 130/17) Zaštita tijekom trudnoće i dojenja

(1)Nositelj odobrenja, korisnik i vanjski izvođač obvezni su upozoriti izloženu radnicu, vanjsku izloženu radnicu i osobu koja se obučava ili obrazuje za rad s izvorima ionizirajućeg zračenja na potrebu ranog obavješćivanja u slučaju trudnoće vezano uz rizik izlaganja ploda ionizirajućem zračenju te u slučaju namjere dojenja vezano uz rizik izlaganja dojenčeta ionizirajućem zračenju kao posljedici unošenja radionuklida ili radioaktivnog onečišćenja tijela.

(2)Nakon što izložena radnica, vanjska izložena radnica ili osoba koja se obučava ili obrazuje za rad u području izloženosti nositelja odobrenja, korisnika ili vanjskog izvođača obavijesti o svojoj trudnoći, isti je obvezan izloženoj radnici, vanjskoj izloženoj radnici ili osobi koja se obučava ili obrazuje za rad u području izloženosti osigurati uvjete rada takve da ekvivalentna doza za plod bude toliko niska koliko je to razumno moguće postići, s minimalnom vjerojatnosti da ekvivalentna doza za plod do kraja trudnoće dosegne 1 mSv.

(3)Na radnim mjestima na kojima postoji znatan rizik od unošenja radionuklida ili radioaktivnog onečišćenja tijela ne smiju raditi žene koje doje. Članak 27. (NN 118/18) Medicinsko ozračenje

(1)Granice ozračenja određene ovim Zakonom ne odnose se na medicinsko ozračenje.

(2)Uvjete, način i mjere zaštite osoba izloženih medicinskom ozračenju propisat će pravilnikom ministar uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo.

1. Pravilnik o uvjetima za primjenu izvora ionizirajućeg zračenja u svrhu medicinskog i nemedicinskog ozračenja Članak 27.a (NN 130/17, 118/18) Nemedicinsko ozračenje Uvjete za provedbu nemedicinskog ozračenja te mjere zaštite osoba izloženih nemedicinskom ozračenju propisat će pravilnikom ministar uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo.
2. Pravilnik o uvjetima za primjenu izvora ionizirajućeg zračenja u svrhu medicinskog i nemedicinskog ozračenja Članak 27.b (NN 130/17, 118/18) Stručnjak za medicinsku fiziku

(1)Stručnjak za medicinsku fiziku djeluje ili pruža stručni savjet, koliko je svrhovito, o pitanjima vezano uz fiziku ionizirajućeg zračenja radi provedbe odredbi kojima se utvrđuju uvjeti provedbe medicinskog i nemedicinskog ozračenja.

(2)Ovisno o vrsti postupka koji se provodi u svrhu medicinskog ozračenja, stručnjak za medicinsku fiziku preuzima odgovornost za dozimetriju, uključujući provedbu fizikalnih mjerenja u svrhu procjene ozračenja pacijenta i drugih osoba podvrgnutih medicinskom ozračenju, daje savjete vezano uz opremu koja se koristi u svrhu provedbe medicinskog ozračenja i doprinosi osobito sljedećem:

1. a)optimizaciji zašite pacijenta i drugih osoba podvrgnutih medicinskom ozračenju od ionizirajućeg zračenja, uključujući primjenu i uporabu dijagnostičkih referentnih razina
2. b)definiranju i provedbi programa osiguranja kvalitete vezano u dijelu koji se odnosi na opremu koja se koristi u svrhu provedbe medicinskog ozračenja
3. c)prihvatnom ispitivanju opreme koja se koristi u svrhu provedbe medicinskog ozračenja
4. d)pripremi tehničkih specifikacija za opremu koja se koristi u svrhu provedbe medicinskog ozračenja, kao i u projektiranju i planiranju prostora u kojima će se ta oprema koristiti
5. e)radiološkom nadzoru uređaja i sve popratne opreme kojima se provodi medicinsko ozračenje
6. f)analizi događaja koji uključuju ili bi mogli uključivati neželjeno ili nenamjerno medicinsko ozračenje
7. g)izboru opreme potrebne za provedbu mjerenja u svrhu zaštite od ionizirajućeg zračenja
8. h)stručnom osposobljavanju osoba koje sudjeluju u provedbi medicinskog ozračenja o primjeni mjera radiološke sigurnosti.

(3)Pravna ili fizička osoba, tijelo državne uprave i drugo državno tijelo ili tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje provodi medicinsko ozračenje obvezno je osigurati sudjelovanje stručnjaka za medicinsku fiziku u provedbi tog ozračenja u opsegu razmjernom radiološkom riziku vezanom uz to ozračenje, a osobito na način da:

1. a)u provedbi terapijskih postupaka u okviru medicinskog ozračenja, isključujući standardne terapijske postupke u nuklearnoj medicini, stručnjak za medicinsku fiziku bude neposredno uključen
2. b)u provedbi standardnih terapijskih postupaka u nuklearnoj medicini u okviru medicinskog ozračenja, kao i u slučaju intervencijskih postupaka u okviru medicinskog ozračenja te dijagnostičkih postupaka u okviru medicinskog ozračenja koji uključuju visokodozne postupke, kao što to može biti u slučaju nuklearne medicine i kompjutorizirane tomografije, stručnjak za medicinsku fiziku bude uključen
3. c)u svim drugim postupcima koji se provode u svrhu medicinskog ozračenja, a koji nisu obuhvaćeni podstavcima
4. a)i
5. b)ovoga stavka, stručnjak za medicinsku fiziku bude uključen, koliko je svrhovito, za savjetovanje o pitanjima vezano uz zaštitu od ionizirajućeg zračenja koji se odnose na medicinsko ozračenje.

(4)Stručnjak za medicinsku fiziku mora na odgovarajući način sudjelovati u provedbi nemedicinskog ozračenja uporabom opreme koja se koristi u svrhu provedbe medicinskog ozračenja.

(5)Stručnjak za medicinsku fiziku obvezan je prema potrebi surađivati sa stručnjakom za zaštitu od ionizirajućeg zračenja.

(6)Stručnjak za medicinsku fiziku obvezan je savjete iz stavaka

1. i
2. ovoga članka nositelju odobrenja i korisniku dostaviti u pisanom obliku.

(7)Uvjeti kojima mora udovoljavati stručnjak za medicinsku fiziku propisat će se pravilnikom koji donosi ministar uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo. Članak 28. (NN 39/15, 130/17, 118/18) Mjerenje osobnog ozračenja

(1)Mjerenje osobnog ozračenja izloženih radnika, vanjskih izloženih radnika ili osoba koje se obučavaju ili obrazuju za rad s izvorima ionizirajućeg zračenja provodi se individualnim mjerenjem vanjskog ozračenja, a kod radnika koji rade s otvorenim radioaktivnim izvorima mora se i izmjeriti i/ili procijeniti i unutarnje ozračenje.

(2)Mjerenje osobnog ozračenja osoba iz stavka

1. ovoga članka mora se provoditi na način, u opsegu, trajanju i rokovima koji će biti propisani pravilnikom iz stavka
2. ovoga članka.

(3)Način, trajanje, opseg i rokove mjerenja osobnog ozračenja iz stavka

1. ovoga članka te način određivanja kategorije izloženih radnika pravilnikom propisuje ministar uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo. Članak
2. (NN 39/15, 118/18) Zdravstvena sposobnost

(1)Zdravstvena sposobnost za rad u području izloženosti mora se provjeravati za učenike, studente i specijalizante prije početka obrazovanja za rad u području izloženosti te za pripravnike i izložene radnike prije početka rada u području izloženosti u okviru prethodnog zdravstvenog pregleda.

(2)Zdravstveni uvjeti kojima moraju udovoljavati osobe iz stavka

1. ovoga članka, učestalost pregleda te sadržaj, način i rokovi čuvanja podataka o tim pregledima propisat će se pravilnikom koji donosi ministar uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo i ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Članak
2. Provjeru zdravstvene sposobnosti osoba iz članka
3. ovoga Zakona obavljaju zdravstvene ustanove koje obavljaju djelatnost medicine rada, trgovačka društva koja obavljaju djelatnost medicine rada i specijalisti medicine rada u privatnoj praksi koje ovlašćuje ministar nadležan za zdravlje. Članak
4. (NN 130/17) Obveze obrazovnih ustanova

(1)Ustanove u okviru čijih se nastavnih planova polaznici obučavaju ili obrazuju za rad s izvorima ionizirajućeg zračenja moraju polaznicima osigurati provjeru zdravstvene sposobnosti u ustanovama, trgovačkim društvima i kod specijalista medicine rada u privatnoj praksi iz članka 30. ovoga Zakona i mjerenje osobnoga ozračenja tijekom obrazovanja.

(2)Ustanove u okviru čijih se nastavnih planova polaznici obučavaju ili obrazuju za rad s izvorima ionizirajućeg zračenja ne smiju upisati kandidate koji ne ispunjavaju uvjete propisane pravilnikom iz članka 29. stavka 2. ovoga Zakona. Članak 32. (NN 130/17, 118/18) Uvjeti za prostor i uređaje

(1)Prostor, uređaji i postrojenja u kojima su smješteni izvori ionizirajućeg zračenja ili se obavljaju djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja i/ili aktivnosti iz članka

1. stavka
2. ovoga Zakona, izvori ionizirajućeg zračenja, zaštitna oprema i osobna zaštitna oprema, moraju ispunjavati uvjete kojima se osigurava radiološka sigurnost te zaštita ljudi i okoliša od ionizirajućeg zračenja i od onečišćenja radioaktivnim tvarima.

(2)Uvjeti iz stavka 1. ovoga članka te način nadziranja u području nadgledanja i posebna pravila zaštite od ionizirajućeg zračenja ili sprječavanja širenja radioaktivnog onečišćenja u području posebnog nadgledanja te način kontrole i/ili ograničavanja pristupa istom propisat će se pravilnikom koji donosi ministar.

(3)Pravilnik kojim se određuju uvjeti za projektiranje, gradnju, uporabu te razgradnju građevina u kojima su smješteni izvori ionizirajućeg zračenja ili se obavljaju djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja i/ili aktivnosti iz članka

1. stavka
2. ovoga Zakona donosi ministar uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za graditeljstvo.
3. Pravilnik o uvjetima i mjerama zaštite od ionizirajućeg zračenja za obavljanje djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja Članak
4. (NN 130/17, 118/18) Obveze nositelja odobrenja

(1)Nositelj odobrenja i korisnik mora osigurati: – provjeru zdravstvene sposobnosti izloženih radnika i osoba koje se obučavaju ili obrazuju za rad s izvorima ionizirajućeg zračenja – praćenje osobnoga ozračenja izloženih radnika i dostupnost podataka izloženom radniku o rezultatima praćenja – posebno stručno obrazovanje o primjeni mjera radiološke sigurnosti za izložene radnike i radnike koji rukuju izvorima ionizirajućeg zračenja – obrazovanje za rukovanje izvorima ionizirajućeg zračenja za radnike koji rukuju izvorima ionizirajućeg zračenja – ispitivanje izvora ionizirajućeg zračenja i uvjeta rada te mjerenje propisanih parametara – program osiguranja kvalitete i njegovo provođenje – provjeru kvalitete – osobna zaštitna sredstva i zaštitnu opremu za izložene radnike te redovitu provjeru ispravnosti tih sredstava – redovito umjeravanje i provjeru ispravnosti mjernih instrumenata te načina njihova korištenja – provjeru radioaktivnog onečišćenja osoba, predmeta, okoliša, prostorija i zraka u prostorijama u kojima se obavljaju djelatnosti ili su smješteni izvori ionizirajućeg zračenja – donošenje, redovito obnavljanje te postupanje u skladu s aktom o ustroju i provedbi mjera radiološke sigurnosti – donošenje te redovito obnavljanje analize rizika – donošenje, redovito obnavljanje te postupanje u skladu s pisanim radnim uputama za rad u području izloženosti – klasifikaciju radnika sukladno pravilniku iz članka

1. stavka
2. ovoga Zakona – označavanje područja nadgledanja i nadziranje tog područja radi zaštite od ionizirajućeg zračenja – označavanje područja posebnog nadgledanja i u tom području provođenje posebnih pravila zaštite od ionizirajućeg zračenja ili sprječavanja širenja radioaktivnog onečišćenja te kontroliranje i/ili ograničavanje pristupa tom području – zabranu rada i provedbu zabrane rada u području izloženosti izloženim radnicima, vanjskim izloženim radnicima i osobama koje se obučavaju ili obrazuju za rad u području izloženosti koje ne udovoljavaju zdravstvenim uvjetima i koje nemaju posebno stručno obrazovanje o primjeni mjera radiološke sigurnosti i posebno stručno obrazovanje za rukovanje izvorima ionizirajućeg zračenja ako rukuju istima – zabranu rada i provedbu zabrane rada radnicima koji rukuju izvorima ionizirajućeg zračenja, ali se ne smatraju izloženim radnicima, a koji nemaju posebno stručno obrazovanje o primjeni mjera radiološke sigurnosti i posebno stručno obrazovanje za rukovanje izvorima ionizirajućeg zračenja – obrazovanje izloženih radnika, vanjskih izloženih radnika, radnika koji rukuju izvorima ionizirajućeg zračenja, a ne smatraju se izloženim radnicima i osoba koje se obučavaju ili obrazuju za rad u području izloženosti radi jačanja sigurnosne kulture i kulture nuklearnog osiguranja – obrazovanje o mjerama nuklearnog osiguranja.

(2)Nositelj odobrenja i korisnik obvezni su informirati izloženog radnika o: – opasnostima za zdravlje od ionizirajućeg zračenja u njihovu radu – općenitim postupcima zaštite od ionizirajućeg zračenja i mjerama opreza koje treba poduzeti – postupcima zaštite od ionizirajućeg zračenja i mjerama opreza povezanima s operativnim i radnim uvjetima djelatnosti, kao i svake vrste radnog mjesta ili posla koji im mogu biti dodijeljeni – važnosti sukladnosti s tehničkim, medicinskim i propisanim uvjetima.

(3)Nositelj odobrenja i korisnik obvezni su: – postići i održavati optimalnu razinu zaštite pojedinog stanovnika – koristiti odgovarajuću opremu i postupke za mjerenje i procjenu ozračenja pojedinog stanovnika i radioaktivnog onečišćenja okoliša.

(4)Način i opseg provedbe procjene iz stavka

1. podstavka
2. ovoga članka propisat će pravilnikom ministar.

(5)Vanjski izvođač obvezan je informirati vanjskog izloženog radnika o: – opasnostima za zdravlje od ionizirajućeg zračenja u njihovu radu – općenitim postupcima zaštite od ionizirajućeg zračenja i mjerama opreza koje treba poduzeti – važnosti sukladnosti s tehničkim, medicinskim i propisanim uvjetima.

(6)Vanjski izvođač obvezan je osigurati posebno stručno obrazovanje o primjeni mjera radiološke sigurnosti za vanjske izložene radnike i radnike koji rukuju izvorima ionizirajućeg zračenja kojima je poslodavac.

1. Pravilnik o ustroju i provedbi mjera zaštite od ionizirajućeg zračenja Članak
2. Način, opseg i rokovi utvrđivanja i ispitivanja, sadržaj izvješća te učestalost, rokovi i postupak izvješćivanja Način, opseg i rokovi utvrđivanja osobnog ozračenja izloženih radnika, osoba izloženih medicinskom ozračenju, ispitivanja izvora ionizirajućeg zračenja i uvjeta rada, mjerenja propisanih parametara, provjere ispravnosti osobnih zaštitnih sredstava i opreme, provjere ispravnosti mjernih instrumenata, provjere radioaktivnog onečišćenja osoba, predmeta, okoliša, prostorija i zraka u prostorijama u kojima se obavljaju djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja ili su smješteni radioaktivni izvori te obvezan sadržaj izvješća o pregledima, provjerama i mjerenjima te učestalost, rokovi i postupak izvješćivanja propisat će se pravilnikom koji donosi ravnatelj Zavoda.
3. Pravilnik o uvjetima i mjerama zaštite od ionizirajućeg zračenja za obavljanje djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja Članak
4. (NN 39/15) Obveza provođenja mjera samozaštite Izloženi radnici obvezni su tijekom rada provoditi sve propisane i uobičajene mjere samozaštite od ionizirajućeg zračenja, kao i zaštite drugih osoba, koristiti propisanu zaštitnu opremu te koristiti i provoditi sve druge potrebne mjere za zaštitu od ionizirajućeg zračenja, a osobne dozimetre na način, u opsegu, trajanju i rokovima kako će biti propisano pravilnikom iz članka
5. stavka
6. ovoga Zakona. Članak
7. (NN 130/17, 118/18) Osoba odgovorna za zaštitu od ionizirajućeg zračenja

(1)Nositelj odobrenja i korisnik obvezni su imenovati osobu odgovornu za zaštitu od ionizirajućeg zračenja.

(2)Stručno obrazovanje osobe odgovorne za zaštitu od ionizirajućeg zračenja mora udovoljavati uvjetima propisanim pravilnikom iz članka 47. stavka 5. ovoga Zakona.

(3)Osoba odgovorna za zaštitu od ionizirajućeg zračenja: – osigurava da se rad s izvorima ionizirajućeg zračenja odvija u skladu s uvjetima danim u pojedinim postupcima ili pravilima nositelja odobrenja ili korisnika – nadzire provedbu programa za praćenje mjesta rada – provodi unutarnju kontrolu nad primjenom mjera radiološke sigurnosti – skrbi o uporabi zaštitne opreme i uređaja za mjerenje osobnoga ozračenja izloženih radnika – skrbi o provedbi provjere zdravstvene sposobnosti izloženih radnika – skrbi o stručnoj osposobljenosti izloženih radnika za rukovanje izvorima ionizirajućeg zračenja i primjeni mjera radiološke sigurnosti te obnovi znanja izloženih radnika – nazoči inspekcijskom nadzoru i očituje se na nalaz inspektora – osigurava vođenje svih propisanih evidencija – sudjeluje u sustavima sprječavanja, pripravnosti i odgovora u slučaju izvanrednog događaja – informira i sudjeluje u osposobljavanju radnika vezano uz primjenu mjera radiološke sigurnosti – provodi povremenu procjenu stanja odgovarajućih sustava vezanih uz primjenu mjera radiološke sigurnosti i upozoravanja – upoznaje nove radnike s programom osiguranja kvalitete, aktom o ustroju i provedbi mjera radiološke sigurnosti, analizom rizika te pisanim radnim uputama za rad u području izloženosti te ostalim pravilima i postupcima vezano uz radiološku sigurnost – savjetuje i komentira u vezi s planovima rada – uspostavlja planove rada – izvješćuje nositelja odobrenja i korisnika – savjetuje se sa stručnjakom za zaštitu od ionizirajućeg zračenja.

(4)Poslove osobe odgovorne za zaštitu od ionizirajućeg zračenja može obavljati unutarnja ustrojstvena jedinica za zaštitu od ionizirajućeg zračenja nositelja odobrenja, korisnika ili vanjskog izvođača ili stručnjak za zaštitu od ionizirajućeg zračenja.

(5)Nositelj odobrenja i korisnik obvezni su osobi odgovornoj za zaštitu od ionizirajućeg zračenja osigurati nužna sredstva za provedbu njezinih poslova.

(6)Osoba odgovorna za zaštitu od ionizirajućeg zračenja neposredno je odgovorna nositelju odobrenja, korisniku ili vanjskom izvođaču koji ju je imenovao.

(7)Osoba odgovorna za zaštitu od ionizirajućeg zračenja obvezna je bez odgađanja izvijestiti Ministarstvo o povredi odredbi ovoga Zakona i podzakonskih akata donesenih na temelju ovoga Zakona kojom su ugroženi život i zdravlje ljudi.

(8)Ako su povredom odredbi ovoga Zakona i podzakonskih akata donesenih na temelju ovoga Zakona ugroženi priroda ili okoliš, osoba odgovorna za zaštitu od ionizirajućeg zračenja obvezna je o tome bez odgađanja izvijestiti središnje tijelo državne uprave nadležno za zaštitu okoliša i Ministarstvo. Članak 37. (NN 130/17, 118/18) Zabrana uporabe radioaktivnih tvari

(1)Namjerno dodavanje radioaktivnih tvari u proizvodnji hrane, hrane za životinje, kozmetike, igračaka i osobnih ukrasa te uvoz ili izvoz takvih proizvoda nisu dozvoljeni.

(2)Djelatnosti kod kojih aktivacija materijala rezultira povećanjem aktivnosti u potrošačkom proizvodu, koja se u vrijeme stavljanja u promet toga proizvoda ne može zanemariti sa stajališta zaštite od ionizirajućeg zračenja, smatraju se neopravdanima. Iznimno, Ministarstvo takvu djelatnost može odobriti uzimajući u obzir načelo opravdanosti. Odredbe iz ovoga stavka ne utječu na provedbu propisa kojim se uređuje pitanje hrane podvrgnute ionizirajućem zračenju.

(3)Djelatnosti kojima se vrši aktivacija materijala koji se koriste u igračkama i osobnim ukrasima, a koja će rezultirati povećanjem aktivnosti koja se u vrijeme proizvodnje ili u vrijeme stavljanja na tržište tih proizvoda ne može zanemariti sa stajališta zaštite od ionizirajućeg zračenja, nisu dozvoljene. Uvoz ili izvoz takvih proizvoda ili materijala nije dozvoljen.

(4)Prodaja i/ili stavljanje na tržište potrošačkih proizvoda u smislu ovoga Zakona nije dozvoljeno ako njihova uporaba nije opravdana ili ako nije udovoljeno uvjetima za izuzimanje koje će propisati pravilnikom ministar. 46. Pravilnik o obavješćivanju, registriranju i odobrenjima te prometu izvorima ionizirajućeg zračenja Članak 37.a (NN 130/17, 118/18) Stručnjak za zaštitu od ionizirajućeg zračenja

(1)Stručnjak za zaštitu od ionizirajućeg zračenja nositelju odobrenja i korisniku daje stručne savjete vezano uz usklađivanje s odredbama sadržanim u pozitivnim propisima koje se odnose na profesionalno ozračenje i ozračenje pojedinog stanovnika.

(2)Savjet stručnjaka za zaštitu od ionizirajućeg zračenja obuhvaća prema potrebi najmanje sljedeće:

1. a)optimizaciju i uspostavu odgovarajućih preporučenih doznih ograničenja
2. b)planiranje novih građevina u kojima se koriste izvori ionizirajućeg zračenja i početak uporabe novih ili izmjene postojećih izvora ionizirajućeg zračenja vezano uz rukovanje, projektne i sigurnosne značajke te oznake upozorenja važnim za zaštitu od ionizirajućeg zračenja
3. c)klasifikaciju područja nadgledanja i područja posebnog nadgledanja
4. d)klasifikaciju radnika sukladno pravilniku iz članka 28. stavka 3. ovoga Zakona
5. e)programe praćenja radnog mjesta i pojedinca te povezano praćenje osobnog ozračenja izloženog radnika
6. f)odgovarajuću opremu potrebnu za provedbu mjerenja vezano uz zaštitu od ionizirajućeg zračenja
7. g)osiguranje kvalitete
8. h)praćenja stanja radioaktivnosti okoliša
9. i)načine upravljanja radioaktivnim otpadom
10. j)sustave za sprječavanje izvanrednog događaja
11. k)pripravnost i odgovor na izvanredni događaj
12. l)programe stručnog obrazovanja i obnove znanja izloženih radnika o primjeni mjera radiološke sigurnosti
13. m)istraživanje i analizu izvanrednog događaja i odgovarajuće sanacije
14. n)uvjete zapošljavanja trudnica i žena koje doje
15. o)pripremu odgovarajućih dokumenata poput analize rizika i pisanih procedura.

(3)Nositelj odobrenja i korisnik obvezni su od stručnjaka za zaštitu od ionizirajućeg zračenja zatražiti savjet vezano uz:

1. a)pregled i ispitivanje te redovitu provjeru djelotvornosti zaštitnih sredstava i tehnika
2. b)projektiranje prostorija u kojima se obavlja djelatnost s izvorima ionizirajućeg zračenja ili se čuvaju izvori ionizirajućeg zračenja, a vezano uz zaštitu od ionizirajućeg zračenja
3. c)određivanje područja nadgledanja i područja posebnog nadgledanja, kao i način nadziranja u području nadgledanja i posebna pravila zaštite od ionizirajućeg zračenja ili sprječavanja širenja radioaktivnog onečišćenja u području posebnog nadgledanja te način kontrole i/ili ograničavanja pristupa istom
4. d)početak obavljanja djelatnosti novim ili izmijenjenim izvorima ionizirajućeg zračenja sa stajališta zaštite od ionizirajućeg zračenja
5. e)pregled i ispitivanje te redovito umjeravanje mjernih instrumenata i redovitu provjeru u svrhu utvrđivanja njihovog uporabnog stanja i pravilne uporabe
6. f)postizanje i održavanje optimalne razine zaštite pojedinog stanovnika te korištenje odgovarajuće opreme i postupaka za mjerenje i procjenu ozračenja pojedinog stanovnika i radioaktivnog onečišćenja okoliša.

(4)Stručnjak za zaštitu od ionizirajućeg zračenja obvezan je prema potrebi surađivati sa stručnjakom za medicinsku fiziku.

(5)Stručnjak za zaštitu od ionizirajućeg zračenja obvezan je savjet iz stavka 3. ovoga članka nositelju odobrenja i korisniku dostaviti u pisanom obliku.

(6)Kao dokaz o stručnosti za zaštitu od ionizirajućeg zračenja za pojedino područje Ministarstvo izdaje potvrdu na rok od pet godina.

(7)Uvjete za davanje i obnavljanje potvrde iz stavka

1. ovoga članka propisat će pravilnikom ministar.
2. Pravilnik o stručnjacima za zaštitu od ionizirajućeg zračenja Članak 37.b (NN 130/17) Vanjski izloženi radnici

(1)Nositelj odobrenja i korisnik obvezni su osigurati mjerenje osobnog ozračenja vanjskih izloženih radnika kao i izloženim radnicima u nositelju odobrenja, odnosno korisniku, a u skladu s djelatnosti koju obavlja.

(2)Nositelj odobrenja i korisnik odgovorni su izravno ili temeljem ugovornih obveza s vanjskim izvođačem za primjenu mjera radiološke sigurnosti vanjskim izloženim radnicima u skladu s vrstom djelatnosti koje u nositelju odobrenja ili korisniku obavljaju.

(3)Nositelj odobrenja i korisnik obvezni su informirati vanjskog izloženog radnika koji ulazi u područje posebnog nadgledanja o: – postupcima zaštite od ionizirajućeg zračenja i mjerama opreza povezanima s operativnim i radnim uvjetima djelatnosti, kao i svake vrste radnog mjesta ili posla koji im mogu biti dodijeljeni te – relevantnim dijelovima planova i postupaka za odgovor na izvanredni događaj.

(4)Nositelj odobrenja i korisnik obvezni su: – za svakog vanjskog izloženog radnika kategorije A koji ulazi u područje posebnog nadgledanja provjeriti je li zdravstveno sposoban za rad u tom području – provjeriti je li vanjski izloženi radnik odgovarajuće klasificiran s obzirom na njegovo moguće ozračenje tijekom obavljanja djelatnosti kod nositelja odobrenja ili korisnika – u slučaju ulaska vanjskog izloženog radnika u područje posebnog nadgledanja osigurati da vanjski izloženi radnik posjeduje posebno stručno obrazovanje o primjeni mjera radiološke sigurnosti – u slučaju ulaska vanjskog izloženog radnika u područje nadgledanja osigurati da vanjski izloženi radnik dobije odgovarajuće radne upute specifične za djelatnost koju obavlja i rizik vezan uz obavljanje te djelatnosti – vanjskom izloženom radniku osigurati propisanu zaštitnu opremu – osigurati vanjskom izloženom radniku odgovarajuću procjenu osobnog ozračenja s obzirom na vrstu djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja, uključujući individualno mjerenje vanjskog ozračenja koje može zatrebati – primijeniti sve propisane mjere radiološke sigurnosti te – za svaki ulaz vanjskog izloženog radnika u područje posebnog nadgledanja osigurati ili poduzeti odgovarajuće mjere kojima će biti osigurano bilježenje podataka o osobnom ozračenju u skladu s pravilnikom iz članka 28. stavka 3. ovoga Zakona.

(5)Vanjski izvođač obvezan je izravno ili temeljem ugovornih obveza s nositeljem odobrenja ili korisnikom svojim radnicima osigurati zaštitu od ionizirajućeg zračenja u skladu s odredbama ovoga Zakona, a osobito: – osigurati primjenu svih propisanih mjera radiološke sigurnosti – osigurati radnicima pružanje svih propisanih informacija i propisano stručno osposobljavanje o primjeni mjera radiološke sigurnosti – jamčiti svojim radnicima procjenu osobnog ozračenja, a radnicima A kategorije propisanu provjeru zdravstvene sposobnosti – osigurati redovitu obnovu podataka o osobnom ozračenju u skladu s pravilnikom iz članka 28. stavka 3. ovoga Zakona.

(6)Vanjski izloženi radnici obvezni su tijekom rada provoditi sve propisane i uobičajene mjere samozaštite od ionizirajućeg zračenja, kao i zaštite drugih osoba, koristiti propisanu zaštitnu opremu te koristiti i provoditi sve druge potrebne mjere za zaštitu od ionizirajućeg zračenja, a osobne dozimetre na način, u opsegu, trajanju i rokovima kako će biti propisano pravilnikom iz članka 28. stavka 3. ovoga Zakona, ne dovodeći u pitanje odgovornost nositelja odobrenja, korisnika ili vanjskog izvođača. 3. Nuklearna sigurnost Članak 38. Zabrana i odgovornost za sigurnost nuklearnih postrojenja

(1)Ne smije se graditi, ispitivati, pustiti u pogon ili na bilo koji drugi način upotrebljavati nuklearna postrojenja ako nisu izdane sve suglasnosti ili odobrenja prema ovom Zakonu.

(2)Nositelj uporabne dozvole za nuklearno postrojenje iz stavka

1. ovoga članka odgovoran je za nuklearnu sigurnost postrojenja iz stavka
2. ovoga članka, uključujući i sigurnost pri rukovanju radioaktivnim tvarima, radioaktivnim otpadom ili istrošenim nuklearnim gorivom, koji se nalaze u navedenim postrojenjima ili u njima nastaju. Članak
3. (NN 118/18) Uporaba pogonskog iskustva

(1)Nositelj odobrenja mora za nuklearno postrojenje osigurati provođenje programa skupljanja i analiziranja pogonskih iskustava nuklearnog postrojenja.

(2)Zaključke programa iz stavka 1. ovoga članka nositelj odobrenja mora za nuklearno postrojenje uzeti u obzir pri ocjenjivanju, provjeravanju i poboljšanjima nuklearne sigurnosti postrojenja.

(3)Ministarstvo određuje za svako nuklearno postrojenje način, opseg i učestalost izvješćivanja o izvođenju programa skupljanja i analiziranja pogonskih iskustava nuklearnih postrojenja. Članak 40. (NN 130/17, 118/18) Povremeni sigurnosni pregled

(1)Nositelj odobrenja mora za nuklearno postrojenje osigurati redovito, cjelovito i sustavno ocjenjivanje i provjeru mjera nuklearne sigurnosti postrojenja s povremenim sigurnosnim pregledima koje uključuje provjeru postojanja mjera za sprječavanje i ublažavanje posljedica izvanrednog događaja, uključujući provjeru primjene odredbi obrane po dubini.

(2)Nositelj odobrenja obvezan je Ministarstvu prijaviti sve događaje koji bi mogli utjecati na nuklearnu sigurnost.

(3)Učestalost, sadržaj i opseg, vrijeme trajanja i način izvođenja povremenih sigurnosnih pregleda te način izvješćivanja o navedenim pregledima za nuklearno postrojenje propisat će se pravilnikom koji donosi ministar.

1. Pravilnik o učestalosti, sadržaju, opsegu i načinu izvođenja povremenih sigurnosnih pregleda nuklearnih postrojenja Članak
2. (NN 118/18) Izvješćivanje o pogonu postrojenja

(1)Nositelj odobrenja mora za nuklearno postrojenje redovito izvješćivati Ministarstvo o pogonu postrojenja, a osobito o: – kvarovima opreme, koji mogu prouzročiti izvanredni događaj, i izvanrednim događajima te o mjerama za uklanjanje posljedica kvara ili izvanrednih događaja – pogreškama radnika tijekom pogona postrojenja koje mogu prouzročiti izvanredni događaj – odstupanjima od pogonskih uvjeta i ograničenja – svim drugim događajima ili pogonskim okolnostima, koje utječu na nuklearnu sigurnost postrojenja.

(2)Sadržaj, opseg, način i učestalost te rokove izvješćivanja iz stavka

1. ovoga članka propisat će se pravilnikom koji donosi ministar.
2. Pravilnik o sadržaju, opsegu, načinu i učestalosti izvješćivanja o pogonu nuklearnog postrojenja
3. Ovlašteni stručni tehnički servisi i ovlašteni izvršitelji nuklearne sigurnosti Članak
4. (NN 118/18) Ovlašteni stručni tehnički servisi

(1)Poslove radiološke sigurnosti obavljaju ovlašteni stručni tehnički servisi koje rješenjem ovlašćuje Ministarstvo.

(2)Ministarstvo ukida ovlaštenje ovlaštenom stručnom tehničkom servisu ako se utvrdi da ne ispunjava uvjete na temelju kojih je izdano ovlaštenje.

(3)Popis poslova radiološke sigurnosti, uvjete koje trebaju ispuniti ovlašteni stručni tehnički servisi i način ovlašćivanja propisat će pravilnikom ministar.

1. Pravilnik o ovlašćivanju stručnih tehničkih servisa za obavljanje poslova radiološke sigurnosti Članak
2. Ovlašteni izvršitelji za nuklearnu sigurnost

(1)Ovlaštene poslove nuklearne sigurnosti obavljaju ovlašteni izvršitelji za nuklearnu sigurnost koje rješenjem ovlašćuje Ministarstvo za pojedino područje nuklearne sigurnosti ili za više područja na vrijeme ne dulje od pet godina.

(2)Ministarstvo oduzima ovlaštenje ovlaštenom izvršitelju za nuklearnu sigurnost ako se utvrdi da ovlašteni izvršitelj ne ispunjava uvjete na temelju kojih je izdano ovlaštenje.

(3)Uvjeti za dobivanje ovlaštenja za obavljanje pojedinih poslova nuklearne sigurnosti, evidencije ovlaštenih izvršitelja, način i opseg redovitog i izvanrednog izvješćivanja te drugi uvjeti koje moraju, vezano uz ocjenjivanje nuklearne sigurnosti, ispunjavati ovlašteni izvršitelji za pojedino područje nuklearne sigurnosti propisat će se pravilnikom koji donosi ministar. 29. Pravilnik o ovlaštenim izvršiteljima na području nuklearne sigurnosti Članak 44. (NN 118/18) Strane pravne ili fizičke osobe

(1)Strana pravna ili fizička osoba može dobiti ovlaštenje za obavljanje poslova stručnog tehničkog servisa iz članka

1. ovoga Zakona i izvršitelja za nuklearnu sigurnost iz članka
2. ovoga Zakona ako joj je ovlaštenje od nadležnog tijela države u kojoj je registrirana izdano pod uvjetima najmanje istovjetnim onima propisanim ovim Zakonom.

(2)Ispunjavanje uvjeta stranih pravnih ili fizičkih osoba iz stavka

1. ovoga članka utvrđuje Ministarstvo.
2. Osiguranje kvalitete Članak
3. (NN 118/18)

(1)Nositelj odobrenja i korisnik obvezni su uspostaviti i provoditi te redovito obnavljati program osiguranja kvalitete.

(2)Sadržaj programa kvalitete iz stavka

1. ovoga članka te način, opseg i rokove provjere kvalitete propisat će se pravilnikom koji donosi ministar. Članak
2. (NN 118/18)

(1)Nositelj odobrenja mora za nuklearno postrojenje planirati i sustavno izvoditi mjere za zadovoljavanje zahtjeva kvalitete za sastavne dijelove, sustave vođenja i nadzora tehnoloških procesa ili konstrukcije, uključujući računalnu programsku opremu te održavanje.

(2)Nositelj odobrenja iz stavka 1. ovoga članka mora za osiguranje kvalitete uspostaviti i izvoditi program osiguranja kvalitete.

(3)Zahtjevi vezani uz sadržaj i oblike programa osiguranja kvalitete za nuklearno postrojenje propisat će se pravilnikom koji donosi ministar.

1. Pravilnik o uspostavi programa osiguranja kvalitete u upravljanju nuklearnim postrojenjima
2. Stručna osposobljenost Članak
3. (NN 39/15, 118/18)

(1)Radnici koji rukuju izvorima ionizirajućeg zračenja moraju imati posebno stručno obrazovanje za rukovanje izvorima ionizirajućeg zračenja.

(2)Izloženi radnici i radnici koji rukuju izvorima ionizirajućeg zračenja moraju imati posebno stručno obrazovanje o primjeni mjera radiološke sigurnosti.

(3)Obrazovanje iz stavka 2. ovoga članka o primjeni mjera radiološke sigurnosti izloženi radnici i radnici koji rukuju izvorima ionizirajućeg zračenja stječu tijekom redovitog obrazovanja ili dopunskim obrazovanjem.

(4)Izloženi radnici i radnici koji rukuju izvorima ionizirajućeg zračenja moraju periodično obnavljati znanje o primjeni mjera radiološke sigurnosti.

(5)Uvjeti, rokovi i način stjecanja posebnog stručnog obrazovanja iz stavka

1. ovoga članka, posebnog stručnog obrazovanja iz stavka
2. ovoga članka te obnove znanja o primjeni mjera radiološke sigurnosti propisat će se pravilnikom koji donosi ministar.
3. Pravilnik o obrazovanju potrebnom za rukovanje izvorima ionizirajućeg zračenja, primjenu mjera radiološke sigurnosti i upravljanje tehničkim procesima u nuklearnim postrojenjima Članak
4. (NN 118/18)

(1)Za sva pogonska razdoblja nuklearnog postrojenja nositelj odobrenja mora osigurati dovoljan broj kvalificiranih radnika s odgovarajućim obrazovanjem, osposobljenim i dodatno školovanim za obavljanje svih djelatnosti koje se obavljaju u nuklearnom postrojenju i za provođenje mjera nuklearne sigurnosti.

(2)Poslove i zadatke upravljanja tehnološkim procesom u nuklearnom postrojenju iz stavka 1. ovoga članka i nadzora nad tim upravljanjem smiju obavljati radnici koji ispunjavaju uvjete vezane uz stručnu osposobljenost propisane pravilnikom koji donosi ministar.

(3)Nositelj odobrenja mora za nuklearno postrojenje osigurati redovito obnavljanje stručnog znanja kvalificiranih radnika te provjeravati njihovu osposobljenost.

1. Pravilnik o obrazovanju potrebnom za rukovanje izvorima ionizirajućeg zračenja, primjenu mjera radiološke sigurnosti i upravljanje tehničkim procesima u nuklearnim postrojenjima V. RADIOAKTIVNI OTPAD I ISTROŠENO NUKLEARNO GORIVO Članak
2. (NN 118/18) Zbrinjavanje radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva

(1)Radioaktivni otpad i istrošeno nuklearno gorivo koji su nastali na teritoriju Republike Hrvatske moraju se zbrinuti na dugoročno održiv način na teritoriju Republike Hrvatske.

(2)Odredbe stavka 1. ovoga članka ne primjenjuju se u sljedećim slučajevima ako: – bilateralni ugovori sklopljeni prije dana stupanja na snagu ovoga Zakona dozvoljavaju zbrinjavanje radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na teritoriju druge države ili – zbrinjavanje radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na teritoriju druge države jamči jednaku ili veću sigurnost od one zajamčene hrvatskim zakonodavstvom i praksom.

(3)Prouzročitelj radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora, odnosno istrošenog nuklearnog goriva mora osigurati da se: – radioaktivni otpad, iskorišteni izvori, odnosno istrošeno nuklearno gorivo zbrinjava na propisan način i – u najvećoj mogućoj mjeri izbjegne prebacivanje tereta odlaganja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora, odnosno istrošenog nuklearnog goriva na buduće generacije.

(4)Prouzročitelj radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora, odnosno istrošenog nuklearnog goriva mora osigurati da otpadne radioaktivne tvari nastaju u najmanjim mogućim količinama.

(5)Prouzročitelj radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora, odnosno istrošenog nuklearnog goriva obvezan je osigurati i snositi troškove njihova zbrinjavanja.

(6)U slučaju primjene odredbe stavka 2. ovoga članka, a prije odlaganja radioaktivnog otpada i/ili istrošenog nuklearnog goriva na stranom teritoriju, Republika Hrvatska će obavijestiti Europsku komisiju o sadržaju postojećeg sporazuma i poduzeti sve razumne mjere kako bi se osiguralo sljedeće: – država u kojoj se predviđa odlaganje ima sklopljen sporazum s Europskom komisijom koji obuhvaća radioaktivni otpad i istrošeno nuklearno gorivo ili je potpisnica Zajedničke konvencije o sigurnosti zbrinjavanja istrošenog goriva i sigurnosti zbrinjavanja radioaktivnog otpada (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, br. 3/99.), – država u kojoj se predviđa odlaganje ima na snazi program upravljanja i odlaganja radioaktivnog otpada s ciljevima koji predstavljaju visoki nivo sigurnosti najmanje jednako vrijedan onom koji zahtijeva hrvatsko zakonodavstvo.

(7)U slučaju primjene odredbe stavka 2. ovoga članka, odlagalište u zemlji u kojoj se predviđa odlaganje mora biti ovlašteno za prihvat radioaktivnog otpada kojeg se namjerava poslati, mora biti djelatno prije prihvata pošiljke radioaktivnog otpada i mora se njime upravljati u skladu sa zahtjevima sadržanim u programu upravljanja i odlaganja radioaktivnog otpada zemlje u kojoj se nalazi odlagalište.

(8)Uvjete te način zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva, kao i obvezu vođenja evidencija o njima, njihov sadržaj, način vođenja i rokove čuvanja te opseg i način izvješćivanja propisat će pravilnikom ministar, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za zaštitu okoliša i ministra nadležnog za graditeljstvo. 53. Pravilnik o zbrinjavanju radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora Članak 50. (NN 130/17, 118/18) Odobrenje za obavljanje djelatnosti zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora

(1)Djelatnost zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora ne smije se započeti obavljati prije nego što Ministarstvo izda odobrenje.

(2)Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka daje se, odnosno uskraćuje rješenjem protiv kojeg nije dopuštena žalba, već se protiv toga rješenja može pokrenuti upravni spor.

(3)Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka daje se na rok od najduže 10 godina.

(4)Popis djelatnosti zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora, popis dokumenata kojima se u postupku davanja odobrenja iz stavka

1. ovoga članka dokazuje da je udovoljeno uvjetima propisanim ovim Zakonom te uvjete obavljanja djelatnosti iz stavka
2. ovoga članka propisat će pravilnikom ministar.
3. Pravilnik o zbrinjavanju radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora Članak 50.a (NN 21/22) Upravljanje, dugoročni nadzor i održavanje zatvorenog odlagališta

(1)Za zatvaranje odlagališta obvezna je prethodna suglasnost Ministarstva.

(2)Suglasnost iz stavka 1. ovoga članka daje se odnosno uskraćuje rješenjem protiv kojeg nije dopuštena žalba, već se može pokrenuti upravni spor.

(3)Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško obavlja upravljanje, dugotrajnu kontrolu i održavanje zatvorenog odlagališta u skladu s uvjetima utvrđenima u izvješću sigurnosne studije za zatvoreno odlagalište.

(4)Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško osigurava provedbu programa praćenja stanja radioaktivnosti u okolišu nakon zatvaranja odlagališta te izvješćuje Ministarstvo.

(5)Obvezni sadržaj programa praćenja stanja radioaktivnosti u okolišu nakon zatvaranja odlagališta propisuje ministar pravilnikom o zbrinjavanju radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora.

(6)Izvještaj o rezultatima ispitivanja i praćenja radioaktivnosti okoliša nakon zatvaranja odlagališta dostavlja se Ministarstvu jednom godišnje u pisanom i elektroničkom obliku.

(7)Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško neodgodivo izvješćuje inspekciju Ministarstva ako su tijekom provedbe praćenja stanja radioaktivnosti okoliša izmjerene vrijednosti iznad uobičajenih fluktuacija, odnosno ako brzina ambijentalnog doznog ekvivalenta prelazi 300 nSv/h.

(8)Obvezni sadržaj izvješća iz stavaka

1. i
2. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom o zbrinjavanju radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora.
3. Pravilnik o zbrinjavanju radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora Članak
4. (NN 39/15, 21/22) Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško smije započeti sa zbrinjavanjem radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora u Centru za zbrinjavanje radioaktivnog otpada nakon ishođenja odobrenja iz članka
5. stavka
6. ovoga Zakona. Članak 51.a (NN 21/22) Krajnja odgovornost za financiranje zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva

(1)Republika Hrvatska ima krajnju odgovornost za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i istrošenog goriva te iskorištenih izvora koji su nastali na njezinu teritoriju.

(2)Odgovornost za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora nastalih na teritoriju Republike Hrvatske, a čiji prouzročitelji i/ili vlasnici nisu poznati ili ako su poznati, ali ne plaćaju naknadu zbrinjavanja, propisana je zakonom kojim se uređuje rad Fonda za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško.

(3)Ako prouzročitelj i/ili vlasnik i posjednik radioaktivnog otpada i istrošenog goriva nastalog na teritoriju Republike Hrvatske zbog stečaja, likvidacije ili drugog razloga ne može osigurati sredstva za njegovo zbrinjavanje, sredstva će se osigurati iz državnog proračuna u skladu sa stavkom 1. ovoga članka.

(4)Ako nositelj odobrenja, vlasnik i/ili posjednik iskorištenog izvora postane nesolventan ili prestane poslovati, sredstva za zbrinjavanje iskorištenog izvora osigurat će se u državnom proračunu u skladu sa stavkom 1. ovoga članka.

(5)U slučajevima iz stavaka

1. i
2. ovoga članka Republika Hrvatska ima pravo na naknadu svih troškova izvršenog zbrinjavanja, a radi osiguranja naplate troškova zbrinjavanja te na temelju ovoga Zakona stječe zakonsko založno pravo nad nekretninama i pokretninama prouzročitelja i/ili vlasnika i posjednika radioaktivnog otpada i istrošenog goriva, odnosno nositelja odobrenja, vlasnika i/ili posjednika iskorištenog izvora.

(6)Nadležan zemljišnoknjižni sud provest će uknjižbu založnog prava iz stavka 5. ovoga članka u korist Republike Hrvatske.

(7)Odredbe ovoga članka odnose se i na pravne osobe nad kojima se provodi stečajni postupak, kao i na nekretnine u vlasništvu tih pravnih osoba, pri čemu se troškovi zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog goriva nastalog na teritoriju Republike Hrvatske te iskorištenih izvora smatraju troškovima stečajnog postupka.

(8)Za zbrinjavanje izvora bez posjednika odgovorna je Republika Hrvatska.

(9)Ako se vlasnik izvora iz stavka

1. ovoga članka utvrdi naknadno, Republika Hrvatska ima pravo na povrat troškova zbrinjavanja u skladu sa zakonom. Članak
2. (NN 39/15, 130/17, 21/22) Brisan. Članak
3. Zabrana uvoza radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Zabranjuje se uvoz radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva, a koji nisu nastali u Republici Hrvatskoj, osim ako nije drukčije propisano međunarodnim ugovorima. Članak
4. (NN 118/18) Strategija zbrinjavanja radioaktivnog otpada, istrošenog nuklearnog goriva, iskorištenih zatvorenih radioaktivnih izvora i izvora ionizirajućeg zračenja koji se ne namjeravaju dalje koristiti

(1)Strategiju zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva donosi Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske.

(2)Strategiju iz stavka 1. ovoga članka Vladi Republike Hrvatske predlaže Ministarstvo.

(3)Ministarstvo predlaže i koordinira redovite obnove Strategije iz stavka

1. ovoga članka uzimajući u obzir najbolja tehnička i znanstvena dostignuća, preporuke i stečena iskustva u proteklom razdoblju te nadzire provedbu Strategije iz stavka
2. ovoga članka i izvješćuje Vladu Republike Hrvatske o provedbi Strategije iz stavka
3. ovoga članka.
4. Strategija zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva Članak
5. (NN 118/18)

(1)Ministarstvo koordinira pripremu Strategije iz članka 54. ovoga Zakona

(2)Strategija iz članka

1. ovoga Zakona mora sadržavati najmanje sljedeće: – nastajanje radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva mora biti ograničeno na najmanju moguću količinu koliko je to razumno ostvarivo, u smislu volumena, organizacije tehnologije i načina zbrinjavanja te razgradnje, uključujući ponovne upotrebe materijala – ovisnost između faza nastajanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva i njihovog zbrinjavanja mora biti uzeta u obzir u smislu racionalizacije postupaka i povećavanja učinkovitosti te radiološke i nuklearne sigurnosti – radioaktivni otpad, iskorišteni izvori i istrošeno nuklearno gorivo moraju biti zbrinuti na siguran načini, uključujući dugoročne pasivne mjere radiološke i nuklearne sigurnosti – primjena mjera radiološke i nuklearne sigurnosti mora biti sumjerljiva riziku – trošak zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva snose prouzročitelji radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva – proces zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva mora biti dokumentiran u svim svojim fazama – pravna ili fizička osoba koja obavlja djelatnost iz članka
2. stavka
3. ovoga Zakona odgovorna je za primjenu mjera radiološke i nuklearne sigurnost – učinkovit pravni okvir s institucionalnom infrastrukturom zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva mora biti dugoročno osiguran – upravljanje radiološkom i nuklearnom sigurnošću mora biti uspostavljeno u objektima i nad instalacijama koji su uključeni u obavljanje djelatnost iz članka
4. stavka
5. ovoga Zakona – obavljanja djelatnosti iz članka
6. stavka
7. ovoga Zakona mora biti osigurano na način da je nedvojbeno demonstrirana dugoročna opravdanost odabranog načina obavljanja djelatnosti, na osnovi doprinosa općem dobru – radiološka i nuklearna sigurnost prilikom obavljanja djelatnosti iz članka
8. stavka
9. ovoga Zakona mora bit optimizirana na način da osigurava najveću razinu radiološke i nuklearnu sigurnosti koliko je to razumski moguće – ograničenje rizika mora osigurati da je ozračenje pojedinca ili opterećenje okol