Zakon o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti - Zakon.hr

Zakon o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti - Zakon.hr UPUTE UVJETI CJENIK KONTAKT Zakon.ai Prijava / Registracija Baza je ažurirana 08.06.2026. zaključno sa NN 43/26  EU 2024/2679 × Upozorenje Funkcionalnost kopiranja je dostupna samo prijavljenim korisnicima. Prijava / Registracija U redu Povezani zakoni Poljoprivreda, životinje i okoliš Zakon o vodama Zakon o zaštiti od buke Zakon o poljoprivrednom zemljištu Zakon o biogorivima za prijevoz Zakon o zaštiti okoliša Zakon o poljoprivredi Zakon o uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda Zakon o financiranju vodnoga gospodarstva Zakon o duhanu Zakon o zaštiti životinja Zakon o zaštiti zraka Zakon o vinu Zakon o biljnom zdravstvu Zakon o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti Zakon o šumama Zakon o morskom ribarstvu Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima Zakon o vatrogastvu Zakon o igralištima za golf Zakon o komunalnom gospodarstvu Zakon o zaštiti od požara Zakon o zaštiti prirode Zakon o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori Zakon o lovstvu Zakon o zadrugama Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja Zakon o uskladištenju i skladišnici za žitarice i industrijsko bilje Zakon o kontaminantima Zakon o vodi za ljudsku potrošnju Zakon o osnivanju Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Zakon o šumskom reprodukcijskom materijalu Zakon o veterinarsko-medicinskim proizvodima Zakon o provedbi Uredbe (EZ) br. 396.2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u i na hrani i hrani za životinje biljnog i životnjskog podrijetla Zakon o provedbi Uredbe (EZ) br. 1107.2009 o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja Zakon o provedbi Uredbe (EZ) br. 1946.2003 o prekograničnom prijenosu genetski modificiranih organizama Zakon o prekograničnom prometu i trgovini divljim vrstama Zakon o provedbi Uredbe Komisije (EZ) br. 1234.2008 o ispitivanju izmjena uvjeta odobrenja za stavljanje veterinarsko-medicinskih proizvoda u promet Zakon o provedbi uredbi Europske unije o zaštiti životinja Zakon o održivoj uporabi pesticida Zakon o slatkovodnom ribarstvu Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 528.2012 Europskog parlamenta i Vijeća u vezi stavljanja na raspolaganje na tržištu i uporabi biocidnih proizvoda Zakon o hidrografskoj djelatnosti Zakon o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja Zakon o Fondu za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško Zakon o Hrvatskoj agronomskoj komori Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji Zakon o akvakulturi Zakon o Hrvatskoj poljoprivredno-šumarskoj savjetodavnoj službi Zakon o drvenastim kulturama kratkih ophodnji Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 511/2014 o mjerama usklađivanja za korisnike Protokola iz Nagoye o pristupu genetskim resursima te poštenoj i pravičnoj podjeli dobiti koja proizlazi iz njihova korištenja u Uniji Zakon o provedbi uredbi Europske unije o prometu drva i proizvoda od drva Zakon o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Zakon o jedinstvenom načinu utvrđivanja, evidentiranja i prikupljanja podataka o rezervama mineralnih sirovina i podzemnih voda i o bilanci tih rezervi Zakon o obavljanju poslova hidrometeorološke službe u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj Zakon o odgovornosti za nuklearnu štetu Zakon o Parku prirode "Kopački rit" Zakon o popisu poljoprivrede 2003 Zakon o prestanku važenja Zakona o zabrani nomadske ispaše ovaca Zakon o Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu Zakon o zaštiti biljnih sorti Zakon o priznavanju svojti šumskog drveća i grmlja Zakon o proglašenju Nacionalnog parka "Sjeverni Velebit" Zakon o proglašenju Parka prirode "Lastovsko otočje" Zakon o uzgoju domaćih životinja Zakon o proglašenju parka prirode "Lonjsko polje" Zakon o proglašenju Parka prirode "Papuk" Zakon o proglašenju Parka prirode "Vransko jezero" Zakon o proglašenju Žumberka i Samoborskog gorja parkom prirode Zakon o sustavu obrane od tuče Zakon o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda Zakon o popisu poljoprivrede 2020. Zakon o meteorološkoj i hidrološkoj djelatnosti Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 1257/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o recikliranju brodova i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1013/2006 i Direktive 2009/16/EZ Zakon o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2019/1021 o postojanim organskim onečišćujućim tvarima Zakon o proglašenju Hajdučkih i Rožanskih kukova strogim prirodnim rezervatom Zakon o proglašenju Nacionalnog parka "Krka" Zakon o proglašenju otoka Lokruma upravljanim prirodnim rezervatom Zakon o proglašenju parka prirode Telašćica Zakon o proglašenju planine Velebit parkom prirode Zakon o proglašenju Plitvičkih jezera nacionalnim parkom Zakon o proglašenju šume Dundo na Rabu upravljanim prirodnim rezervatom Zakon o proglašenju šume Paklenica nacionalnim parkom Zakon o proglašenju šume Risnjak nacionalnim parkom Zakon o proglašenju zapadnog dijela Medvednice parkom prirode Zakon o proglašenju zapadnog dijela otoka Mljeta nacionalnim parkom Zakon o seizmološkim poslovima Zakon o proglašenju Parka prirode »Dinara« Zakon o službenim kontrolama i drugim službenim aktivnostima koje se provode sukladno propisima o hrani, hrani za životinje, o zdravlju i dobrobiti životinja, zdravlju bilja i sredstvima za zaštitu bilja Zakon o gospodarenju otpadom Zakon o zdravlju životinja Zakon o gnojidbenim proizvodima Zakon o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima Zakon o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti pročišćeni tekst zakona NN 141/13, 39/15, 130/17, 118/18, 21/22, 114/22 na snazi od 01.01.2023. Uživajte... Preuzmite dokumentu PDF formatu Zanimljivi linkovi PODZAKONSKI PROPISI EU15 Okoliš, potrošači i zaštita zdravlja Arhiva: Zakon o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti 2022-2022 Zakon o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti 2019-2022 Zakon o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti 2018-2018 Zakon o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti 2015-2018 Zakon o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti 2013-2015 Zakon o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti 2010-2013 Ministarstvo unutarnjih poslova Ravnateljstvo civilne zaštite PODZAKONSKI PROPISI I. OPĆE ODREDBE Članak 1. (NN 130/17) Sadržaj (1) Ovim se Zakonom određuju mjere radiološke i nuklearne sigurnosti, mjere nuklearnog osiguranja, evidentiranja i nadzora nuklearnog materijala te druge mjere neširenja nuklearnog oružja pri obavljanju djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja, nuklearnih djelatnosti te djelatnosti zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora, u svrhu omogućavanja primjerene zaštite pojedinaca, društva i okoliša, u sadašnjosti i budućnosti, od štetnih posljedica ionizirajućeg zračenja i omogućavanja sigurnog obavljanja djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja, nuklearnih djelatnosti, djelatnosti zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora te nuklearnog osiguranja izvora ionizirajućeg zračenja i nuklearnih postrojenja. (2) Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na nuklearna postrojenja primjenjuju se na svako civilno nuklearno postrojenje za koje se izdaje odobrenje. Članak 2. (NN 39/15, 130/17, 118/18) (1) Ovaj Zakon sadržava odredbe koje su u skladu sa sljedećim aktima Europske unije: – Uredbom Vijeća (Euratom) br. 1493/93 od 8. lipnja 1993. o pošiljkama radioaktivnih tvari između država članica (SL L 148, 19. 6. 1993.) – Uredbom Komisije (Euratom) br. 302/2005 od 8. veljače 2005. o primjeni nadzora sigurnosti Euratoma (SL L 54, 28. 2. 2005.) – Uredbom Komisije (Euratom) br. 66/2006 od 16. siječnja 2006. o izuzeću prijenosa malih količina ruda, sirovina i posebnih fisibilnih materijala od primjene pravila poglavlja o opskrbi (SL L 11, 17. 1. 2006.) – Direktivom Vijeća 2006/117/Euratom od 20. studenoga 2006. o nadzoru i kontroli pošiljaka radioaktivnog otpada i istrošenog goriva (SL L 337, 5. 12. 2006.) – Direktivom Vijeća 2009/71/Euratom od 25. lipnja 2009. o uspostavi okvira Zajednice za nuklearnu sigurnost nuklearnih postrojenja (SL L 172, 2. 7. 2009.) – Direktivom Vijeća 2011/70/Euratom od 19. srpnja 2011. o uspostavi okvira Zajednice za odgovorno i sigurno gospodarenje istrošenim gorivom i radioaktivnim otpadom (SL L 199, 2. 8. 2011.) – Direktivom Vijeća 2013/59/Euratom od 5. prosinca 2013. o osnovnim sigurnosnim standardima za zaštitu od opasnosti koje potječu od izloženosti ionizirajućem zračenju, i o stavljanju izvan snage direktiva 89/618/Euratom, 90/641/Euratom, 96/29/Euratom, 97/43/Euratom i 2003/122/Euratom (SL L 13, 17. 1. 2014.) – Direktivom Vijeća 2014/87/Euratom od 8. srpnja 2014. o izmjeni Direktive 2009/71/Euratom o uspostavi okvira Zajednice za nuklearnu sigurnost nuklearnih postrojenja (SL L 219, 25. 7. 2014.). (2) Za provođenje uredbi iz stavka 1. ovoga članka nadležno je Ministarstvo unutarnjih poslova (u daljnjem tekstu: Ministarstvo). (3) Ovaj se Zakon donosi uzimajući u obzir postupak obavješćivanja na temelju Direktive (EU) 2015/1535 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. rujna 2015. o utvrđivanju postupka pružanja informacija u području tehničkih propisa i pravila o uslugama informacijskog društva (SL L 241, 17. 9. 2015.). Članak 3. (NN 39/15) Isključenje od primjene Zakona Ovaj se Zakon ne odnosi na: – izlaganje prirodnoj razini ionizirajućeg zračenja, kao što su radionuklidi sadržani u ljudskom tijelu i svemirsko zračenje koje je uobičajeno na razini tla – izlaganje stanovništva ili radnika svemirskom zračenju tijekom leta zrakoplovom ili u svemiru, isključujući posadu zrakoplova ili svemirskog vozila – izlaganje iznad razine tla radionuklidima prisutnima u nedirnutoj Zemljinoj kori, osim u slučaju aktivnosti iz članka 9. stavka 5. ovoga Zakona. Članak 4. (NN 39/15, 130/17, 118/18, 21/22) Pojmovi Pojedini izrazi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje: 1. aktivacija jest proces u kojem se stabilni nuklid sadržan u nekom materijalu pretvara u radionuklid ozračivanjem tog materijala česticama ili visokoenergetskim fotonima 2. aktivnost jest aktivnost neke količine radionuklida u određenom energijskom stanju u određenom vremenskom razdoblju. Označava se s A i definira se kao omjer dN i dt, gdje je dN očekivana vrijednost broja spontanih prijelaza u jezgrama atoma iz jednog energijskog stanja u drugo u vremenskom razdoblju dt: A=dN/dt. Jedinica za aktivnost je bekerel (Bq) 3. ambalaža izvora jest sklop komponenti koje jamče zadržavanje zatvorenog izvora, a koje nisu dio izvora nego služe za zaštitu izvora tijekom prijevoza i rukovanja 4. apsorbirana doza jest apsorbirana energija po jedinici mase. Označava se s A i definirana je na sljedeći način:  , gdje je –   prosječna energija koju ionizirajuće zračenje daje materiji po jedinici volumena – dm masa materije u tom elementu volumena. Za potrebe ovoga Zakona, apsorbirana doza označava dozu usrednjenu po tkivu ili organu. Jedinica za apsorbiranu dozu je grej (Gy) gdje je jedan grej jednak jednom džulu po kilogramu: 1 Gy=1 Jkg-1 5. bekerel (Bq) jest naziv za jedinicu aktivnosti. Jedan bekerel jednak je jednom prijelazu (raspadu) u sekundi: 1 Bq = 1 s-1 6. Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada jest ustrojstvena jedinica Fonda za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško, a uključuje postrojenja za predobradu, obradu, kondicioniranje, rukovanje, dugoročno skladištenje i odlaganje radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora podrijetlom s teritorija Republike Hrvatske, uključujući i središnje skladište te radioaktivnog otpada koji nije nastao na teritoriju Republike Hrvatske, a čija obveza zbrinjavanja proizlazi iz bilateralnih ugovora sklopljenih prije dana stupanja na snagu ovoga Zakona 7. djelatnost s izvorima ionizirajućeg zračenja jest ljudska aktivnost tijekom koje može doći do povećanja ozračenja pojedinca od izvora ionizirajućeg zračenja i smatra se planiranim ozračenjem 8. događaj koji ugrožava nuklearno osiguranje jest događaj s potencijalnim ili stvarnim posljedicama za nuklearno osiguranje 9. efektivna doza jest zbroj težinskih ekvivalentnih doza u svim tkivima i organima tijela kao posljedica unutarnjeg i vanjskog ozračenja. Označava se s E i definirana je na način: gdje su: – DT,R apsorbirana doza usrednjena po tkivu ili organu T, kao posljedica vrste ionizirajućeg zračenja R – wR težinski koeficijent za pojedinu vrstu ionizirajućeg zračenja – wT težinski koeficijent tkiva ili organa T. Vrijednosti za wT i wR bit će propisane pravilnikom iz članka 24. ovoga Zakona. Jedinica za efektivnu dozu je sivert (Sv) 10. ekvivalentna doza jest apsorbirana doza u tkivu ili organu T ponderirana po vrsti i kvaliteti vrste ionizirajućeg zračenja R. Označava se s HT i definirana je na način: gdje su: – DT,R apsorbirana doza zbog ionizirajućeg zračenja vrste R, usrednjena po tkivu ili organu T – wR težinski koeficijent za pojedinu vrstu ionizirajućeg zračenja. Kada se polje ionizirajućeg zračenja sastoji od više vrsta ionizirajućeg zračenja i energija, a kojima su pridijeljene odgovarajuće vrijednosti wR, ukupna ekvivalentna doza HT je definirana na način: Vrijednosti za wT i wR bit će propisane pravilnikom iz članka 24. ovoga Zakona. Jedinica za ekvivalentnu dozu je sivert (Sv) 11. električni uređaj koji proizvodi ionizirajuće zračenje jest uređaj koji proizvodi ionizirajuće zračenje kao što su rendgensko zračenje, X-zrake, neutroni, elektroni ili druge nabijene čestice 12. fisija jest proces cijepanja jezgre atoma na dva dijela sličnih masa tijekom kojeg dolazi do oslobađanja energije i emisije nekoliko neutrona 13. fizički inventar jest zbroj svih izmjerenih ili procijenjenih količina nuklearnog materijala u šaržama koji je na raspolaganju u određenom vremenu unutar pojedine zone materijalne bilance 14. granica ozračenja jest vrijednost efektivne doze (prema potrebi, očekivane efektivne doze) ili ekvivalentne doze koju pojedinac u određenom razdoblju ne smije premašiti 15. granična vrijednost za izuzimanje iz nadzora jest vrijednost propisana od strane Ministarstva, a izražena preko koncentracije aktivnosti ili ukupne aktivnosti na ili ispod koje se na radioaktivnu tvar ne odnose odredbe ovoga Zakona 16. INES ljestvica jest kategorizacija nuklearnih i radioloških događaja, nezgoda i nesreća kako je odredila Međunarodna agencija za atomsku energiju 17. intervencije jesu sustavne, unaprijed planirane mjere kojima se smanjuje već postojeća razina izlaganja ionizirajućem zračenju ili mogućnost ozračenja ionizirajućim zračenjem koje je posljedica izvanrednog događaja 18. inspekcija jest nadziranje od strane nadležnog tijela nad provedbom odredbi ovoga zakona i podzakonskih akata 19. intervencijske razine jesu razine očekivanoga ozračenja koje bi moglo nastati kao posljedica izvanrednoga događaja ili kroničnoga izlaganja ionizirajućem zračenju u okolišu, kod kojih se poduzimaju posebne zaštitne mjere 20. ionizirajuće zračenje jest prijenos energije u obliku čestica ili elektromagnetskih valova valne dužine 100 nanometara ili manje (frekvencije 3 × 1015 hertza ili veće), a koji mogu izravno ili neizravno proizvoditi ione 21. iskorišteni izvor jest onaj zatvoreni radioaktivni izvor koji se ne koristi ili se ne namjerava koristiti za obavljanje prethodno odobrene djelatnosti, ali se i dalje s njim postupa na propisan i siguran način 22. istrošeno nuklearno gorivo jest nuklearno gorivo koje je bilo ozračeno u reaktorskoj jezgri i iz nje je trajno uklonjeno; istrošeno gorivo može se smatrati uporabljivim izvorom koji se može ponovno preraditi ili ga se može namijeniti za odlaganje ako ga se smatra radioaktivnim otpadom 23. izloženi radnik jest osoba, samozaposlena ili koja radi za poslodavca, za koju postoji vjerojatnost da tijekom obavljanja djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja, nuklearne djelatnosti, djelatnosti zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora ili radne aktivnosti bude ozračena iznad granica ozračenja propisanih za pojedinog stanovnika 24. izvanredni događaj jest neuobičajena situacija ili događaj koji uključuje izvor ionizirajućeg zračenja, a koji traži brzo djelovanje radi ublažavanja ozbiljnih štetnih posljedica po ljudsko zdravlje i sigurnost, kvalitetu života, imovinu ili okoliš, ili opasnost koja bi mogla prouzročiti gore navedene štetne posljedice 25. izvanredno ozračenje jest ozračenje kao posljedica izvanrednog događaja 26. izvor bez posjednika jest radioaktivni izvor koji nije pod nadzorom u smislu ovoga Zakona niti je iz tog nadzora izuzet, bilo da nikad nije bio pod nadzorom ili je ostavljen, izgubljen, premješten, ukraden ili na druge načine prenesen bez odobrenja 27. izvor ionizirajućeg zračenja jest svaki uređaj, instalacija ili tvar koja proizvodi ili odašilje ionizirajuće zračenje, a koja nije isključena od primjene ovoga Zakona, uključujući i nuklearni materijal 28. izvor radioaktivnosti jest izvor ionizirajućeg zračenja koji sadržava radioaktivni materijal u svrhu korištenja njegove radioaktivnosti 29. izvorni materijal jest uranij koji sadržava mješavinu izotopa koja se pojavljuje u prirodi, uranij čiji je sadržaj izotopa uranija-235 manji od prirodnog, torij, sve navedene tvari u obliku metala, legure, kemijskih spojeva ili koncentrata, ostale tvari koje sadržavaju jednu od navedenih tvari ili više njih, u koncentraciji koju određuje Ministarstvo 30. kategorija izloženih radnika jest kategorija određena vjerojatnošću da izloženi radnik primi određenu dozu tijekom godine dana. Izloženi radnici mogu pripadati kategoriji A ili kategoriji B. Kriteriji za određivanje kategorije kojoj pojedini izloženi radnik pripada bit će propisani pravilnikom iz članka 28. stavka 3. ovoga Zakona 31. kibernetička sigurnost jest poseban oblik sigurnosti koji se odnosi na sigurnost svih sustava čiji se rad temelji na računalima te svih međusobno povezanih sustava i mreža. Pojmovi IT sigurnost i računalna sigurnost smatraju se istoznačnima pojmu kibernetičke sigurnosti 32. korisnik jest pravna ili fizička osoba, tijelo državne uprave i drugo državno tijelo ili tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje obavlja djelatnost s izvorima ionizirajućeg zračenja i koje je obvezno Ministarstvu dostaviti obavijest o namjeri, a izuzeto je od obveze ishođenja odobrenja za obavljanje djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja ili rješenja o registraciji 33. kultura nuklearnog osiguranja jest skup karakteristika, stavova i ponašanja pojedinaca, organizacija i institucija kao načina da se podrži, poboljša i održi nuklearno osiguranje 34. medicinsko ozračenje jest izlaganje ionizirajućem zračenju pacijenata ili pojedinaca bez simptoma bolesti tijekom dijagnostičkog pregleda, intervencijskog ili terapijskog postupka u medicini ili dentalnoj medicini u svrhu poboljšanja njihovog zdravlja, kao i izlaganje osoba koje svjesno i dragovoljno pridržavaju pacijenta i pomažu mu tijekom tog dijagnostičkog pregleda, intervencijskog ili terapijskog postupka te osoba koje dragovoljno sudjeluju u medicinskom i biomedicinskom istraživanju koje uključuje uporabu ionizirajućeg zračenja 35. mjere nuklearnog osiguranja jesu mjere čija je svrha spriječiti počinjenje kaznenog ili namjernog neovlaštenog djela koje je usmjereno protiv radioaktivnog i nuklearnog materijala, povezanih građevina ili aktivnosti te pravodobno otkriti i odgovoriti na događaje koji ugrožavaju nuklearno osiguranje 36. mjere zaštite jesu mjere, osim sanacije, koje služe izbjegavanju ili smanjenju doza koje bi inače mogle biti primljene kao posljedica izvanrednog ozračenja ili postojećeg ozračenja 37. moguće ozračenje jest ozračenje koje se ne može očekivati sa sigurnošću, ali može nastati kao posljedica događaja ili slijeda događaja određene vjerojatnosti, uključujući kvarove opreme i ljudske greške 38. načelo opravdanosti u odnosu na djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja, odnosno nuklearne djelatnosti ostvaruje se ako djelatnost koja uključuje ozračenje ljudi daje korist izloženim pojedincima ili društvu koja je u svim okolnostima veća od štetnosti zbog izlaganja ionizirajućem zračenju, uvažavajući gospodarske, socijalne i druge čimbenike. Prilikom razmatranja primjene pojedine mjere koja može prouzročiti promjenu puta izlaganja u situacijama postojećeg ozračenja i izvanrednog ozračenja potrebno je utvrditi očekuje li se da će se primjenom te mjere postići veća korist nego šteta, uvažavajući gospodarske, socijalne i druge čimbenike 39. načelo optimizacije zaštite pojedinog stanovnika ili izloženog radnika od ionizirajućeg zračenja ostvaruje se provedbom mjera zaštite kojima se ozračenje pojedinih radnika i drugih osoba, vjerojatnost ozračenja i broj ozračenih osoba smanjuje toliko nisko koliko je razumno moguće, uvažavajući tehničke, organizacijske, gospodarske i socijalne čimbenike. Primjena načela optimizacije ne odnosi se samo na ozračenje u smislu efektivne doze pojedinca, već i ekvivalentnih doza, gdje je to potrebno, kao mjera opreza koja dopušta nesigurnosti glede štete za zdravlje ispod granica za reakciju tkiva 40. načelo ograničenja ozračenja provodi se tako da ozračenje pri planiranom ozračenju mora biti ograničeno, a primijenjene mjere radiološke i nuklearne sigurnosti određene ovim Zakonom moraju osigurati da izlaganje osoba ionizirajućem zračenju neće prijeći utvrđene granice za profesionalno ozračenje, odnosno ozračenje pojedinog stanovnika 41. nadležno tijelo jest jedno ili više tijela državne uprave koja su nadležna za poslove radiološke i nuklearne sigurnosti u državi 42. nadzor jest bilo koji oblik provjere koja se primjenjuje nad ljudskom aktivnošću u svrhu provođenja mjera radiološke i nuklearne sigurnosti te mjera nuklearnog osiguranja 43. nemedicinsko ozračenje jest svako namjerno izlaganje ljudi ionizirajućem zračenju u svrhu dobivanja snimke kada primarna namjera tog izlaganja nije korist za zdravlje pojedinca koji je ozračen 44. nenamjerno ozračenje jest medicinsko ozračenje koje je bitno različito od namjeravanog medicinskog ozračenja sa zadanom svrhom 45. neuobičajeni rad jest operativni postupak koji odstupa od normalnog rada za koji se očekuje da će se pojaviti najmanje jednom tijekom radnog vijeka postrojenja, ali koji, s obzirom na odgovarajuće mjere projektiranja, ne uzrokuje nikakvu znatnu štetu za stavke bitne za sigurnost ili ne dovodi do uvjeta nesreće 46. neželjeno ozračenje jest svako ozračenje pojedinaca, osim radnika koji sudjeluju u odgovoru na izvanredni događaj, nastalo kao rezultat nesreće 47. normalno ozračenje jest ozračenje do kojeg dolazi u redovitim radnim uvjetima za vrijeme rada objekta ili radne aktivnosti (uključujući održavanje, provjeru, razlaganje), uključujući i manje nezgode koje se mogu kontrolirati, odnosno tijekom redovitog rada i predvidljivih događaja za vrijeme rada 48. nositelj odobrenja jest pravna ili fizička osoba, tijelo državne uprave i drugo državno tijelo ili tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave kojem je dano odobrenje i koje je odgovorno za obavljanje određene djelatnosti s izvorom ionizirajućeg zračenja ili nuklearne djelatnosti ili djelatnosti zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora ili obavljanje radnih aktivnosti. Nositeljem odobrenja smatra se i pravna ili fizička osoba, tijelo državne uprave i drugo državno tijelo ili tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave kojem je dano rješenje o registraciji 49. nuklearna sigurnost obuhvaća postizanje odgovarajućih pogonskih uvjeta radi sprječavanja izvanrednog događaja ili umanjivanja posljedica izvanrednog događaja, radi zaštite radnika, javnosti i okoliša od štetnih posljedica ionizirajućeg zračenja 50. nuklearne djelatnosti su: a) korištenje nuklearnog materijala u energetske svrhe (nuklearni reaktor u nuklearnoj elektrani, nuklearnoj toplani i nuklearnoj propulziji) b) korištenje nuklearnog materijala u istraživačke svrhe (istraživački reaktor) c) obogaćivanje i proizvodnja nuklearnog goriva d) prerada istrošenog goriva e) skladištenje radioaktivnog otpada na lokaciji nuklearnog postrojenja u svrhu pogona nuklearnog postrojenja f) skladištenje i odlaganje istrošenog nuklearnog goriva 51. nuklearni gorivni ciklus podrazumijeva sve djelatnosti u proizvodnji nuklearne energije, uključujući: nalaženje sirovina i proizvodnju nuklearnoga goriva, uporabu nuklearnoga goriva u nuklearnome reaktoru, prestanak rada i razgradnju nuklearnoga postrojenja, zbrinjavanje radioaktivnoga otpada podrijetlom iz nuklearnih postrojenja, zbrinjavanje istrošenog nuklearnog goriva te sva istraživanja u vezi s tim djelatnostima 52. nuklearni materijal uključuje posebni fisibilni materijal, izvorni materijal i rude. Za potrebe nuklearnog osiguranja nuklearni materijal uključuje samo onaj posebni fisibilni materijal i izvorni materijal koji podliježe mjerama nuklearnog osiguranja u skladu s Konvencijom o fizičkoj zaštiti nuklearnog materijala (»Narodne novine« – Međunarodni ugovori, br. 5/01.) i pravilnikom kojim se regulira nuklearno osiguranje 53. nuklearno osiguranje podrazumijeva otkrivanje, sprječavanje te reakciju na neovlašteno uklanjanje (npr. krađu), gubitak, sabotažu, neovlašteni pristup, štetu, neovlašteni prijenos ili druga zlonamjerna djela koja uključuju ili su usmjerena protiv radioaktivnog i nuklearnog materijala ili s njima povezanih građevina, aktivnosti i posebne opreme. Nuklearno osiguranje uključuje kibernetičku sigurnost 54. nuklearno postrojenje jest: a) nuklearna elektrana, postrojenje za obogaćivanje, postrojenje za proizvodnju nuklearnog goriva, postrojenje za preradu, istraživački reaktor, skladište istrošenog goriva, odlagalište istrošenog goriva b) postrojenje za skladištenje radioaktivnog otpada koje se nalazi na lokaciji i izravno je u vezi s radom nuklearnog postrojenja navedenog pod točkom a) ove definicije 55. obavijest o namjeri jest dokument kojim pravna ili fizička osoba, tijelo državne uprave i drugo državno tijelo ili tijelo lokalne i područne (regionalne) samouprave obavještava Ministarstvo o namjeri obavljanja radnih aktivnosti, djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja ili djelatnosti zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora 56. obogaćeni uranij jest uranij obogaćen izotopom 235 ili 233, znači uranij koji sadržava izotop 235 ili 233 ili oba u takvoj količini da je omjer zbroja tih izotopa prema izotopu 238 veći od omjera izotopa 235 prema izotopu 238 koji se pojavljuje u prirodi 57. obogaćenje jest odnos zajedničke težine uranija-233 i uranija-235 prema težini ukupnog uranija o kojem je riječ 58. obrada jesu kemijski ili materijalni postupci s radioaktivnim materijalima, uključujući iskopavanje rude, konverziju, obogaćivanje fisijskog ili oplodnog nuklearnog materijala te ponovnu preradu iskorištenog goriva 59. obrana po dubini u nuklearnom osiguranju jest kombinacija sukcesivnih slojeva sustava i mjera zaštite od prijetnji nuklearnom osiguranju 60. očekivana efektivna doza jest zbroj očekivanih ekvivalentnih doza HT  ozračenih organa ili tkiva kao posljedica unosa radionuklida, svaka pomnožena odgovarajućim težinskim koeficijentom tkiva wT. Označava se E  i definirana je na način: Kod utvrđivanja E(τ), τ se izražava u broju godina po kojima se vrši integriranje. Za potrebe poštovanja granica ozračenja, τ je razdoblje od 50 godina nakon unosa radionuklida za odrasle, a u slučaju novorođenčadi i djece do starosti od 70 godina. Jedinica za očekivanu efektivnu dozu je sivert (Sv) 61. očekivana ekvivalentna doza jest integral po vremenu (t) brzine ekvivalentne doze u tkivu ili organu T koju će primiti pojedinac kao posljedicu unosa radionuklida. Označava se s HT(τ) i definirana je na način: za unos radionuklida u organizam u vremenu t0 gdje je  relevantna brzina ekvivalentne doze u organu ili tkivu T u vremenu t  vrijeme po kojem se vrši integriranje. Kod utvrđivanja HT(τ), τ se izražava u broju godina tijekom kojih se vrši integriranje. τ je razdoblje od 50 godina za odrasle, a u slučaju novorođenčadi i djece do starosti od 70 godina. Jedinica za očekivanu ekvivalentnu dozu je sivert (Sv) 62. odlagalište jest građevina čija je svrha odlaganje radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora ili istrošenog nuklearnog goriva 63. odlaganje jest djelatnost kontroliranog, trajnog smještaja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva u odlagalište bez namjere da se ponovno uključe u bilo koju djelatnost s radioaktivnim tvarima 64. odobravanje obavljanja djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja jest upravni postupak kojim Ministarstvo pravnoj ili fizičkoj osobi, tijelu državne uprave i drugom državnom tijelu ili tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dopušta obavljanje djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja davanjem odobrenja za obavljanje djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja ili rješenja o registraciji 65. odobrenje za obavljanje djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja jest rješenje kojim Ministarstvo pravnoj ili fizičkoj osobi, tijelu državne uprave i drugom državnom tijelu ili tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, dopušta obavljanje određene djelatnosti s izvorom ionizirajućeg zračenja, isključujući nuklearne djelatnosti 66. odobrenje za obavljanje nuklearne djelatnosti jest rješenje kojim Ministarstvo pravnoj ili fizičkoj osobi, tijelu državne uprave i drugom državnom tijelu ili tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dopušta obavljanje nuklearne djelatnosti 67. odobrenje za obavljanje djelatnosti zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora jest rješenje kojim Ministarstvo pravnoj ili fizičkoj osobi, tijelu državne uprave i drugom državnom tijelu ili tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dopušta obavljanje određene djelatnosti zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora 68. osiguranje kvalitete jesu sve planirane i sustavno provođene aktivnosti potrebne za osiguranje odgovarajućeg stupnja pouzdanosti da sustav, dijelovi sustava ili postupci udovoljavaju propisanim standardima. Provjera kvalitete sastavni je dio osiguranja kvalitete 69. osiromašeni uranij jest uranij koji sadržava manje izotopa uranija-235 nego prirodni uranij, tj. manje od 0,72 % 70. osoba odgovorna za zaštitu od ionizirajućeg zračenja jest pojedinac koji je tehnički osposobljen za zaštitu od ionizirajućeg zračenja u pitanjima važnim za određenu djelatnost s izvorima ionizirajućeg zračenja koju nadzire ili za provedbu mjera radiološke sigurnosti 71. osobe koje svjesno i dragovoljno pridržavaju pacijenta i pomažu mu tijekom dijagnostičkog pregleda, intervencijskog ili terapijskog postupka jesu osobe koje svjesno i dragovoljno pristaju na izlaganje ionizirajućem zračenju pomažući, isključujući u okviru svoga radnog mjesta, u potpori i pružanju pomoći pojedincima tijekom ili nakon medicinskog ozračenja tih pojedinaca 72. otvoreni radioaktivni izvor jest radioaktivni izvor koji nije zatvoreni radioaktivni izvor, a može biti u krutom, tekućem ili plinovitom stanju 73. ovlašteni izvršitelj za nuklearnu sigurnost jest pravna ili fizička osoba koju je Ministarstvo rješenjem ovlastio za obavljanje određenih stručnih poslova iz područja nuklearne sigurnosti 74. ovlašteni stručni tehnički servis jest pravna osoba koju je Ministarstvo rješenjem ovlastio za obavljanje određenih poslova radiološke sigurnosti 75. ozračenje jest izlaganje ionizirajućem zračenju. Ono može biti vanjsko ili unutarnje, ovisno o tome je li izvor ionizirajućeg zračenja izvan ili unutar tijela 76. ozračenje pojedinog stanovnika jest ozračenje pojedinca, isključujući profesionalno ili medicinsko ozračenje 77. ozračenje radonom jest ozračenje radonovim potomcima 78. plan kibernetičke sigurnosti označava provedbu kibernetičke sigurnosti putem organizacijskih uloga, odgovornosti i postupaka. Takav plan detaljno objašnjava način na koji će se postići ciljevi kibernetičke sigurnosti na određenoj lokaciji i dio je Plana nuklearnog osiguranja. Plan treba sadržavati primarne postupke s obzirom na njihovu ranjivost, zaštitne mjere, analizu i mjere ublažavanja posljedica koje je potrebno provesti da bi se uspostavio i održao prihvatljiv kibernetički rizik za određenu lokaciju te omogućio povratak na siguran način rada 79. plan nuklearnog osiguranja jest dokument, koji sastavlja nositelj odobrenja, a pregledava i daje suglasnost Ministarstvo, koji predstavlja detaljan opis mjera nuklearnog osiguranja koje se primjenjuju u građevini u kojoj se radioaktivni izvori, nuklearni materijal ili radioaktivni otpad koriste, privremeno pohranjuju ili zbrinjavaju ili tijekom transporta radioaktivnih izvora, nuklearnog materijala ili radioaktivnog otpada. Uključuje Plan kibernetičke sigurnosti i Plan postupanja pri ugrožavanju nuklearnog osiguranja 80. plan odgovora na izvanredni događaj jest skup pripremnih mjera za planiranje odgovarajućeg odgovora u slučaju izvanrednog ozračenja na temelju pretpostavljenih događaja i s njima povezanih scenarija 81. plan postupanja pri ugrožavanju nuklearnog osiguranja jest unaprijed definirani skup radnji koji predstavlja odgovor na djela koja upućuju na pokušaj neovlaštenog uklanjanja ili sabotaže, uključujući prijetnje o navedenom, osmišljenih kako bi se takva djela efektivno suzbila. Dio je Plana nuklearnog osiguranja te navodi razumno predvidljive neželjene događaje, planirane radnje (uključujući dojavu nadležnim tijelima) i jasno dodjeljuje odgovornosti 82. planirano ozračenje jest stanje ozračenja koje nastaje tijekom planiranog rada s izvorom ionizirajućeg zračenja ili iz ljudske aktivnosti koja mijenja puteve ozračenja te može dovesti do ozračenja ili mogućeg ozračenja ljudi ili okoliša. U planirano ozračenje mogu se ubrojiti normalno i moguće ozračenje 83. podaci o šarži su ukupna masa svakog elementa nuklearnog materijala, a za plutonij i uranij i izotopni sastav 84. područje izloženosti jest područje koje se nadzire radi zaštite od ionizirajućeg zračenja ili se u njemu primjenjuju posebna pravila zaštite od ionizirajućeg zračenja ili sprječavanja širenja radioaktivnog onečišćenja, a kojem je pristup kontroliran i/ili ograničen. Područje izloženosti dijeli se na područje nadgledanja i područje posebnog nadgledanja 85. pojedini stanovnik jest fizička osoba, isključujući radnike, pripravnike i studente tijekom njihova rada 86. područje nadgledanja jest dio područja izloženosti koje se nadzire radi zaštite od ionizirajućeg zračenja 87. područje posebnog nadgledanja jest dio područja izloženosti u kojem se primjenjuju posebna pravila zaštite od ionizirajućeg zračenja ili sprječavanja širenja radioaktivnog onečišćenja, a kojem je pristup kontroliran i/ili ograničen 88. ponovna prerada jest postupak ili djelatnost čija je namjena izdvojiti fisibilne i oplodne materijale iz istrošenog goriva za daljnju uporabu 89. posebna oprema jest oprema i nenuklearni materijal koji se koriste za nuklearne djelatnosti u mirnodopske svrhe, a mogu se iskoristiti i za proizvodnju nuklearnog oružja 90. posebni fisibilni materijal je plutonij-239, uranij-233, uranij obogaćen izotopom uranija-235 ili uranija-233 i svaka tvar koja sadržava jedan ili više gore navedenih izotopa te drugi fisibilni materijali koje određuje Ministarstvo 91. posjednik jest pravna ili fizička osoba koja ima radioaktivni otpad, iskorišteni izvor ili istrošeno nuklearno gorivo u posjedu 92. posjednik nuklearnog materijala jest pravna ili fizička osoba koja je nuklearni materijal preuzela od vlasnika bez obzira na svrhu ili namjenu preuzimanja 93. postojeće ozračenje jest stanje ozračenja koje već postoji kada treba donijeti odluku o njegovom nadzoru i za koje nije potrebno poduzimati hitne mjere 94. postrojenje za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora jest sklop jedne ili više građevina namijenjenih obavljanju pojedinih postupaka zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora i pripadajuće opreme 95. potrošački proizvod jest naprava ili proizvedeni predmet u koji su namjerno ugrađeni jedan ili više radionuklida ili su proizvedeni aktivacijom, ili koji stvara ionizirajuće zračenje i koji pojedini stanovnik može nabaviti u slobodnoj prodaji i za koji nakon prodaje nije potreban poseban nadzor ili se na njega ne odnose odredbe ovoga Zakona 96. povjerljivost jest obilježje informacija koje nisu dostupne ili se ne mogu dijeliti s neovlaštenim osobama, tijelima ili procesima 97. preporučeno dozno ograničenje jest predviđena gornja granica osobnog ozračenja pojedinca, a koristi se za definiranje raspona razmatranih mogućnosti u postupku optimizacije za pojedini izvor ionizirajućeg zračenja u slučaju obavljanja djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja ili radne aktivnosti 98. prijetnja jest osoba ili grupa ljudi koja ima motiv, namjeru ili sposobnost počiniti zlonamjerno djelo. U kontekstu kibernetičke sigurnosti, prijetnju ne predstavlja nužno jedna ili više osoba 99. prijetnja predviđena projektnom osnovom jest dokument koji označava obilježja i karakteristike potencijalnog vanjskog/unutarnjeg počinitelja koji bi mogao pokušati neovlašteno ukloniti radioaktivni ili nuklearni materijal ili počiniti sabotažu, a protiv kojeg je sustav nuklearnog osiguranja projektiran i procijenjen 100. pripravnik jest osoba koja se osposobljava ili izučava kod nositelja odobrenja ili korisnika u svrhu osposobljavanja za određene vještine 101. prirodna radioaktivna tvar sa svojstvima promijenjenim korištenjem tehnoloških postupaka jest prirodna tvar u kojoj je koncentracija pojedinih radionuklida promijenjena ljudskim djelovanjem izvan nuklearnog gorivnog ciklusa tako da je aktivnost ili koncentracija aktivnosti radionuklida koje sadržava takva radioaktivna tvar iznad granice koju pravilnikom propisuje ministar unutarnjih poslova (u daljnjem tekstu: ministar) 102. prirodni izvor ionizirajućeg zračenja jest izvor ionizirajućeg zračenja prirodnog, zemaljskog ili svemirskog podrijetla 103. procjena prijetnje jest procjena koja se provodi na temelju dostupnih obavještajnih podataka, informacija dobivenih od tijela nadležnih za nacionalnu sigurnost i iz javno dostupnih izvora, a opisuje motivaciju, namjere i sposobnosti prijetnje radioaktivnim i nuklearnim materijalima i s njima povezanim građevinama 104. procjena rizika jest cjelokupni proces sustavnog utvrđivanja, procjenjivanja, analize i vrednovanja rizika radi utvrđivanja prioriteta, razvoja ili usporedbe tijeka postupanja te donošenja odluka temeljem tih informacija 105. profesionalno izvanredno ozračenje jest ozračenje koje je tijekom izvanrednog događaja primio radnik koji sudjeluje u odgovoru na izvanredni događaj 106. profesionalno ozračenje jest ozračenje izloženih radnika, pripravnika i studenata tijekom njihova rada 107. prouzročitelj i/ili vlasnik radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora, odnosno istrošenog nuklearnog goriva jest pravna ili fizička osoba – obrtnik, čijom djelatnošću nastaje radioaktivni otpad, iskorišteni izvori, odnosno istrošeno nuklearno gorivo ili koji na neki drugi način ostvari vlasništvo nad njima 108. provjera kvalitete jest skup postupaka (priprema, usklađivanje, provedba) čija je svrha održanje i unaprjeđenje kvalitete. Provjera kvalitete obuhvaća praćenje stanja, ocjenu i održanje svih provjerljivih i mjerljivih parametara sustava ili uređaja na propisanoj razini 109. radioaktivni ili nuklearni materijal izvan nadzora jest radioaktivni ili nuklearni materijal: (a) koji predstavlja dovoljnu radiološku opasnost da iziskuje nadzor, ali njime nije obuhvaćen; (b) koji je bio pod nadzorom, ali je napušten, izgubljen, zametnut, ukraden ili prenesen bez dopuštenja; ili (c) koji nikad nije podlijegao nadzoru, a podrijetlo mu je nepoznato 110. radioaktivne tvari jesu tvari koje sadržavaju, osim ostalih, i atome s nestabilnim jezgrama koje svojim raspadom proizvode ionizirajuće zračenje 111. radioaktivni izvor jest radioaktivna tvar u kojoj aktivnost i/ili koncentracija aktivnosti radionuklida prelazi propisane granične vrijednosti za izuzimanje iz nadzora 112. radioaktivni materijal jest materijal koji sadržava radioaktivne izvore 113. radioaktivni otpad jest otpadna tvar u plinovitom, tekućem ili krutom stanju za koju nije predviđena daljnja uporaba, koja sadržava radioaktivne tvari čija je aktivnost ili koncentracija aktivnosti iznad granične vrijednosti za otpuštanje iz nadzora koju pravilnikom propisuje ministar 114. radioaktivno onečišćenje jest nenamjerna ili neželjena prisutnost radioaktivnih tvari na površinama ili unutar krutih tvari, tekućina ili plinova ili na ljudskom tijelu iznad propisanih granica 115. radiološka sigurnost podrazumijeva mjere kojima je svrha smanjenje ozračenja izloženog radnika i pojedinog stanovnika, povećanje operativne sigurnosti pri radu s izvorima ionizirajućeg zračenja, sprječavanje okolnosti koje mogu prouzročiti izvanredni događaj i svođenje mogućih štetnih posljedica na minimum 116. radionuklid jest atom s karakterističnim brojem protona i neutrona i energijskim stanjem jezgre koja ima svojstvo radioaktivnosti, tj. nije stabilna 117. radna aktivnost jest ljudska aktivnost koja se ne ubraja u djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja, a pri kojoj može doći do povećanja ozračenja radnika i stanovnika od prirodnih izvora ionizirajućeg zračenja 118. radnik koji sudjeluje u odgovoru na izvanredni događaj jest bilo koja osoba koja ima utvrđenu ulogu u izvanrednom događaju i koja može biti ozračena tijekom odgovora na izvanredni događaj 119. radon jest radionuklid Rn-222 i, gdje je prikladno, njegovi kratkoživući potomci 120. referentna razina jest efektivna doza ili ekvivalentna doza ili koncentracija aktivnosti, iznad koje se u slučaju izvanrednog događaja ili postojećeg ozračenja ne smatra prikladnim dopustiti ozračenje kao posljedicu postojećeg ozračenja, ali koja ne predstavlja granicu koja ne smije biti prijeđena 121. rješenje o registraciji jest rješenje kojim Ministarstvo pravnoj ili fizičkoj osobi, tijelu državne uprave i drugom državnom tijelu ili tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dopušta obavljanje određene djelatnosti s izvorom ionizirajućeg zračenja, isključujući nuklearne djelatnosti, na temelju uvjeta pojednostavljenih u odnosu na uvjete pod kojim daje odobrenje za obavljanje djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja 122. rude u smislu primjene mjera jamstva propisanih ovim Zakonom su sve rude koje sadržavaju prosječnu koncentraciju tvari iz kojih se prikladnom kemijskom ili fizičkom obradom može dobiti izvorni materijal, i to su sve uranijeve rude koje sadržavaju najmanje 0,1 % uranija, torijeve rude koje sadržavaju najmanje 3 % torija i monaziti koji sadržavaju najmanje 10 % torija ili 0,1 % uranija 123. sabotaža jest svaki namjeran čin usmjeren protiv radioaktivnog ili nuklearnog materijala, povezanih građevina ili aktivnosti koji bi mogao izravno ili posredno ugroziti zdravlje i sigurnost radnika, stanovništva ili okoliša izlaganjem štetnom utjecaju ionizirajućeg zračenja ili nekontroliranim ispuštanjem radioaktivnih tvari 124. sanacija jest uklanjanje izvora ionizirajućeg zračenja ili smanjivanje njegove veličine (u smislu aktivnosti ili količine) ili prekid puteva ozračenja ili smanjivanje njihova učinka u svrhu izbjegavanja ili smanjivanja doza koje bi inače mogle biti primljene u slučaju postojećeg ozračenja 125. sigurnosna kultura jest skup karakteristika i stavova u organizacijama i među pojedincima kojima se, kao opći prioritet, naglašava važnost zaštite i sigurnosti 126. sivert (Sv) jest poseban naziv za jedinicu ekvivalentne ili efektivne doze. Jedan sivert jednak je jednom džulu po kilogramu: 1 Sv = 1 J/kg 127. skladište jest građevina za skladištenje radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora ili istrošenog nuklearnog goriva za potrebe obavljanja djelatnosti zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora i nuklearnih djelatnosti 128. skladištenje jest djelatnost kontroliranog smještanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva te ostalih radioaktivnih materijala i izvora radioaktivnosti u građevinu namijenjenu skladištenju s namjerom da se taj radioaktivni otpad, iskorišteni izvori i istrošeno nuklearno gorivo ponovno uključe u neku od djelatnosti 129. središnje skladište jest građevina za skladištenje radioaktivnog otpada i/ili iskorištenih izvora nastalih na teritoriju Republike Hrvatske za potrebe cjelokupnog teritorija Republike Hrvatske 130. stručnjak za medicinsku fiziku jest pojedinac ili skupina pojedinaca koji imaju znanje, osposobljenost i iskustvo djelovati ili davati savjete u pitanjima povezanima s fizikom zračenja primijenjenom u medicinskom ozračenju i čiju je radnu sposobnost za to priznalo nadležno tijelo 131. stručnjak za zaštitu od ionizirajućeg zračenja jest pojedinac ili skupina pojedinaca koji imaju znanje, osposobljenost i iskustvo za davanje savjeta u vezi sa zaštitom od ionizirajućeg zračenja kako bi se osigurala djelotvorna zaštita pojedinaca i čiju je stručnost za to potvrdio Ministarstvo 132. stupnjeviti pristup označava način primjene i nadzor načina primjene mjera radiološke i nuklearne sigurnosti i nuklearnog osiguranja koji osigurava da je zahtjevnost mjera koje nositelj odobrenja mora primijeniti u skladu s rizikom gubitka kontrole odnosno s posljedicama gubitka kontrole nad izvorom ionizirajućeg zračenja, radioaktivnim materijalom ili nuklearnim materijalom 133. sustav upravljanja odgovorom na izvanredni događaj jest pravni ili proceduralni okvir kojim se utvrđuju odgovornosti za pripravnost i odgovor u slučaju izvanrednog događaja te rješenja za donošenje odluka u slučaju izvanrednog ozračenja 134. šarža jest dio nuklearnog materijala koji se uzima kao jedinica za evidenciju na ključnoj točki mjerenja i za koji se sastav i količina definiraju jednim jedinim skupom specifikacija ili mjerenja 135. šteta za zdravlje jest smanjenje trajanja i kvalitete života stanovništva nakon ozračenja, uključujući i ono koje je posljedica reakcije tkiva, karcinoma i ozbiljnih genetskih poremećaja 136. teški uvjeti jesu uvjeti koji su teži od uvjeta pri projektnom osnovom predviđenoj nesreći; takvi uvjeti mogu biti prouzročeni višestrukim kvarovima poput potpunog zakazivanja svih razina sigurnosnog sustava ili iznimno malo vjerojatnog slučaja 137. toron jest radionuklid Rn-220 i, gdje je prikladno, njegovi kratkoživući potomci 138. unos radionuklida jest ukupna aktivnost radionuklida unesenih u tijelo 139. vanjski izloženi radnik jest svaki izloženi radnik koji nije zaposlenik nositelja odobrenja ili korisnika koji je odgovoran za područje nadgledanja i područje posebnog nadgledanja, ali obavlja djelatnost u tim područjima, uključujući i pripravnike i studente. Vanjskim izloženim radnikom ne smatra se inspektor i viši inspektor za radiološku i nuklearnu sigurnost Ministarstva 140. vanjski izvođač jest poslodavac izloženog radnika, odnosno nositelj odobrenja za obavljanje djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja koji nije nositelj odobrenja kod kojeg se obavlja djelatnost, uključujući njegove zaposlenike 141. vlasnik nuklearnog materijala jest pravna ili fizička osoba koja je na neki način ostvarila vlasništvo nad njim 142. zatvaranje jest okončanje svih djelatnosti u određenom trenutku nakon smještanja istrošenog goriva ili radioaktivnog otpada u odlagalište, uključujući završne ili druge radove koji su potrebni kako bi se u odlagalištu stvorili uvjeti koji su dugoročno sigurni 143. zatvoreni radioaktivni izvor jest radioaktivni izvor zatvoren u nepropusnoj ovojnici od neradioaktivne tvari ili ugrađen u čvrsti oblik tako da radioaktivna tvar u normalnim uvjetima rada ne može doći u dodir s okolišem 144. zbrinjavanje istrošenog nuklearnog goriva podrazumijeva sve administrativne i operativne postupke koji su uključeni u djelatnost rukovanja, skladištenja, ponovne prerade ili odlaganja istrošenog nuklearnog goriva, isključujući prijevoz izvan lokacije zbrinjavanja 145. zbrinjavanje radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora podrazumijeva sve administrativne i operativne postupke koji su uključeni u djelatnost predobrade, obrade, kondicioniranja, rukovanja, prijevoza, skladištenja i odlaganja, isključujući prijevoz izvan lokacije zbrinjavanja 146. zlonamjerno djelo jest djelo namjernog uklanjanja radioaktivnog ili nuklearnog materijala iz ovlaštenog nadzora (krađa) ili djelo usmjereno protiv istih (npr. sabotaža) koje bi moglo ugroziti radnike, stanovništvo i okoliš izlažući ga štetnom utjecaju ionizirajućeg zračenja ili ispuštanjem ili raspršivanjem radioaktivnog ili nuklearnog materijala, uključujući namjerno raspršivanje radioaktivnog ili nuklearnog materijala radi uzrokovanja gospodarskih i društvenih poremećaja te krijumčarenje 147. zona materijalne bilance jest prostor u kojem je u određeno vrijeme (kad je to potrebno) moguće obaviti fizičku inventuru nuklearnog materijala i u svako vrijeme odrediti količinu tog materijala unesenog u zonu, odnosno iznesenog iz zone. Članak 5. (NN 39/15) Brisan. Članak 6. (NN 39/15) Brisan. II. NADLEŽNOST ZA RADIOLOŠKU I NUKLEARNU SIGURNOST Članak 7. (NN 130/17) (1) Ministarstvo kao tijelo državne uprave nadležno je za poslove radiološke i nuklearne sigurnosti. (2) U svrhu provedbe mjera radiološke i nuklearne sigurnosti Ministarstvo: 1. odobrava obavljanje nuklearne djelatnosti 2. odobrava obavljanje djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja 3. odobrava uvoz, izvoz, prijevoz i provoz izvora ionizirajućeg zračenja 4. odobrava obavljanje djelatnosti zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora 5. provodi nezavisne analize sigurnosti i izdaje rješenja i suglasnosti za smještaj, projektiranje, gradnju, uporabu te razgradnju postrojenja u kojem će se obavljati nuklearna djelatnost i djelatnosti zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora, pritom pridržavajući se posebnih propisa kojima se uređuje područje gradnje 6. sudjeluje u postupku izdavanja lokacijske dozvole, građevinske dozvole i u postupku izdavanja uporabne dozvole za građevine u kojima su smješteni izvori ionizirajućeg zračenja ili se obavlja djelatnost s izvorima ionizirajućeg zračenja te u kojima se obavlja djelatnost zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora u skladu s propisom o gradnji 7. ovlašćuje i nadzire stručni rad ovlaštenih stručnih tehničkih servisa i ovlaštenih izvršitelja za nuklearnu sigurnost 8. organizira i nadzire, a po potrebi i provodi ispitivanja prisutnosti vrste i jakosti ionizirajućeg zračenja u okolišu, hrani i hrani za životinje i predmetima opće uporabe u redovitim uvjetima te u slučaju sumnje na izvanredni događaj 9. vodi očevidnike o dozvolama, suglasnostima, rješenjima i potvrdama, koje izdaje u okviru svojih ovlasti, te vodi i nadzire očevidnike o izvorima ionizirajućeg zračenja, nositeljima odobrenja za obavljanje djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja, djelatnosti zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora i nuklearne djelatnosti, korisnicima, izloženim radnicima, stupnju ozračenosti izloženih radnika te stupnju ozračenosti osoba izloženih medicinskom ozračenju i drugih osoba 10. obavlja inspekcijske poslove vezane uz nadzor provedbe odredbi ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona 11. izrađuje stručne podloge za nastavne programe i planove za redovito i dopunsko obrazovanje te obnovu znanja iz područja radiološke sigurnosti 12. osigurava stručnu pomoć za provođenje uredbe o mjerama zaštite od ionizirajućeg zračenja te intervencija u slučaju izvanrednoga događaja 13. obavješćuje sredstva javnog informiranja, nadležna tijela, organizacije, udruge i međunarodne institucije o izvanrednim događajima vezanim uz izvore ionizirajućeg zračenja 14. osigurava stručnu pomoć i suradnju u poslovima suzbijanja nedozvoljenog prometa nuklearnog i drugog radioaktivnog materijala tijelima državne uprave nadležnim za te poslove 15. koordinira rad relevantnih tijela državne uprave u situacijama kad je to određeno propisima donesenim na temelju ovoga Zakona 16. predlaže i definira nacionalne zahtjeve glede radiološke i nuklearne sigurnosti i nuklearnog osiguranja, uključujući prijetnju predviđenu projektnom osnovom i sudjeluje u njihovom utvrđivanju 17. promiče sigurnosnu kulturu i kulturu nuklearnog osiguranja 18. sudjeluje u postupku izdavanja suglasnosti za sanacijski program 19. prati stanje sigurnosti nuklearnih elektrana u regiji i provodi procjenu opasnosti od mogućih nuklearnih nesreća u njima, a osobito za Nuklearnu elektranu Krško u Sloveniji i Nuklearnu elektranu Paks u Mađarskoj 20. daje dozimetrijske procjene izlaganja ionizirajućem zračenju izloženih radnika, stanovništva od medicinskog ozračenja te od izlaganja ionizirajućem zračenju od radionuklida iz okoliša 21. provodi obveze koje je Republika Hrvatska preuzela prema međunarodnim konvencijama, ugovorima i sporazumima, a odnose se na zaštitu od ionizirajućeg zračenja, nuklearnu sigurnost, nuklearnu štetu i primjenu mjera zaštite u svrhu neširenja nuklearnog oružja 22. surađuje s međunarodnim i domaćim organizacijama i društvima s područja radiološke i nuklearne sigurnosti te imenuje svoje stručne predstavnike koji sudjeluju u radu tih organizacija i društava ili prate njihov rad 23. koordinira poslove tehničke suradnje s Međunarodnom agencijom za atomsku energiju za sve sudionike iz Republike Hrvatske 24. potiče i podupire znanstveni i razvojnoistraživački rad, potiče stručna, statistička i druga istraživanja u skladu sa zahtjevima i potrebama razvoja radiološke i nuklearne sigurnosti u Republici Hrvatskoj 25. izdaje upute za provođenje međunarodnih preporuka i normi te oblikuje standarde i metode u praćenju stanja radiološke i nuklearne sigurnosti 26. organizira dopunsko stručno obrazovanje te obnovu znanja o primjeni mjera radiološke sigurnosti i mjera nuklearnog osiguranja 27. obavlja i druge poslove iz svoje nadležnosti na temelju ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona i drugih propisa. Članak 7.a (NN 130/17, 118/18) U svrhu osiguranja stvarne neovisnosti od neprimjerenog utjecaja pri odlučivanju Ministarstvo: 1. funkcionalno je odvojen od bilo kojeg drugog tijela ili organizacije koji se bave promicanjem ili uporabom izvora ionizirajućeg zračenja ili nuklearne energije i ne smije tražiti niti primati naputke od bilo kojeg takvog tijela ili organizacije pri provođenju svojih zadaća 2. donosi odluke na temelju pouzdanih i transparentnih zahtjeva glede radiološke i nuklearne sigurnosti 3. financiran je proračunskim sredstvima koja su mu dodijeljena u visini i namjeni koja omogućava obavljanje njegovih zadaća kako su utvrđene u nacionalnom okviru te je odgovoran za provedbu dodijeljenih proračunskih sredstava 4. zapošljava odgovarajući broj službenika s kvalifikacijama, iskustvom i stručnošću potrebnima za ispunjavanje njegovih obveza, a može se služiti vanjskim znanstvenim i tehničkim stručnim resursima kao podrškom zadaćama Ministarstva 5. pruža informacije javnosti glede radiološke i nuklearne sigurnosti bez odobrenja bilo kojeg drugog tijela ili organizacije pod uvjetom da se time ne ugrožavaju drugi nadređeni interesi kao što je sigurnost, propisani u drugim odgovarajućim propisima ili međunarodnim instrumentima. Članak 8. (NN 118/18) Brisan. III. ODOBRENJA I DOZVOLE Članak 8.a (NN 130/17, 118/18) Obavijest o namjeri (1) Svaka pravna ili fizička osoba, tijelo državne uprave i drugo državno tijelo ili tijelo lokalne i područne (regionalne) samouprave koje namjerava obavljati radnu aktivnost, djelatnost s izvorima ionizirajućeg zračenja ili posjedovati izvor ionizirajućeg zračenja ili djelatnost zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora obvezno je Ministarstvu mjesec dana prije planiranog početka obavljanja radne aktivnosti, djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja ili posjedovanja izvora ionizirajućeg zračenja ili obavljanja djelatnost zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora dostaviti obavijest o namjeri u pisanom obliku. (2) Iznimno, pravna ili fizička osoba, tijelo državne uprave i drugo državno tijelo ili tijelo lokalne i područne (regionalne) samouprave koje je obvezno ishoditi odobrenje za obavljanje djelatnosti ili rješenje o registraciji sukladno člancima 9. i 50. ovoga Zakona nije obvezno Ministarstvu dostaviti obavijest o namjeri. (3) Sadržaj obavijesti o namjeri te postupanje u slučaju izmjena uvjeta u odnosu na dan dostave obavijesti o namjeri propisat će pravilnikom ministar. 46. Pravilnik o obavješćivanju, registriranju i odobrenjima te prometu izvorima ionizirajućeg zračenja Članak 9. (NN 130/17, 118/18) Odobravanje obavljanja djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja (1) Djelatnost s izvorima ionizirajućeg zračenja ne smije se započeti obavljati prije nego što Ministarstvo izda odobrenje ili rješenje o registraciji. (2) Odobrenje i rješenje o registraciji iz stavka 1. ovoga članka daju se, odnosno uskraćuju rješenjem protiv kojih nije dopuštena žalba, već se protiv tih rješenja može pokrenuti upravni spor. (3) Popis djelatnosti za koje je potrebno ishoditi odobrenje ili rješenje o registraciji iz stavka 1. ovoga članka i popis dokumenata kojima se u postupku davanja odobrenja ili rješenja o registraciji iz stavka 1. ovoga članka dokazuje da je udovoljeno uvjetima propisanim ovim Zakonom propisat će pravilnikom ministar. (4) Odobrenje i rješenje o registraciji iz stavka 1. ovoga članka daje se na rok od najduže deset godina. (5) Popis radnih aktivnosti te uvjete za obavljanje radnih aktivnosti propisat će pravilnikom ministar. (6) Popis vrsta i podvrsta djelatnosti za koje se smatra da ih je opravdano obavljati uporabom izvora ionizirajućeg zračenja, isključujući preglede i postupke koji se u medicini i dentalnoj medicini provode uporabom izvora ionizirajućeg zračenja te u slučaju nemedicinskog ozračenja, propisat će pravilnikom ministar i objaviti na svojim mrežnim stranicama. (7) Ministarstvo je obvezan popis vrsta i podvrsta djelatnosti iz stavka 6. ovoga članka obnavljati kada postoje novi ili važni dokazi o njihovoj učinkovitosti ili potencijalnim posljedicama ili nove i važne informacije o drugim tehnikama i tehnologijama. (8) Ministarstvo po primitku dokumenata o namjeri proizvodnje ili uvoza potrošačkog proizvoda čija uporaba će vjerojatno rezultirati novom vrstom ili podvrstom djelatnosti o istome obavještava kontaktne osobe nadležnih tijela državne uprave drugih država članica Europske unije, a na zahtjev dostavlja i odluku vezano uz opravdanost, kao i temelje za donošenje iste. (9) U slučaju izmjena uvjeta pod kojima je dano odobrenje ili rješenje o registraciji iz stavka 1. ovoga članka, nositelj odobrenja obvezan je o tome u pisanom obliku obavijestiti Ministarstvo u roku od 15 dana od dana nastupanja izmjena i priložiti dokaze o tome. (10) U slučaju prestanka obavljanja djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja, nositelj odobrenja i korisnik obvezan je o tome u pisanom obliku obavijestiti Ministarstvo u roku od 15 dana od dana prestanka obavljanja djelatnosti nakon čega će Ministarstvo ukinuti odobrenje ili rješenje o registraciji iz stavka 1. ovoga članka. (11) Pravni sljednik nositelja odobrenja za obavljanje djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja ili korisnika mora u roku od 15 dana od dana upisa u registar trgovačkog suda ili drugog odgovarajućeg registra u pisanom obliku o tome obavijestiti Ministarstvo i priložiti dokaze o tome. (12) Pravna ili fizička osoba, tijelo državne uprave i drugo državno tijelo ili tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje je ostvarilo posjedništvo ili vlasništvo nad izvorom ionizirajućeg zračenja bez obzira na svrhu ili namjenu posjedovanja ili vlasništva istoga obvezno je u roku od 15 dana od dana ostvarivanja posjedništva ili vlasništva prijaviti taj izvor ionizirajućeg zračenja za upis u središnji registar koji se vodi pri Ministarstvu, putem obrasca koji će biti propisan pravilnikom iz stavka 3. ovoga član …