Pravilnik o prikupljanju podataka, načinu evidentiranja i utvrđivanja rezervi mineralnih sirovina te o izradi bilance tih rezervi

Pravilnik o prikupljanju podataka, načinu evidentiranja i utvrđivanja rezervi mineralnih sirovina te o izradi bilance tih rezervi Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Pravilnik o prikupljanju podataka, načinu evidentiranja i utvrđivanja rezervi mineralnih sirovina te o izradi bilance tih rezervi NN 48/1992 (1.8.1992.), Pravilnik o prikupljanju podataka, načinu evidentiranja i utvrđivanja rezervi mineralnih sirovina te o izradi bilance tih rezervi MISTARSTVO ENERGETIKE I INDUSTRIJE Na temelju članka 6. Zakona o preuzimanju saveznih Zakona iz područja organizacije i poslovanja gospodarskih subjekata koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuju kao republički zakoni ("Narodne novine" br. 53/91), članka 7. Zakona o jedinstvenom načinu utvrđivanja, evidentiranja i prikupljanja podataka o rezervama mineralnlh sirovina i: podzemnih voda i o bilanci tih rezervi ("Službeni list SFRJ" br. 53/77, 24/85 i 17/90 i "Narodne novine" br. 53/91), članka 58. stavka 2. Zakona o rudarstvu ("Narodne novine" br. 27/91) te odredbe članka 91. Zakona o upravi ("Narodne novine" br.16/78, 50/79, 29/85, 48/85, 41/90, 47/90 i 56A/91) ministar energetike i industrije donosi PRAVILNIK o prikupljanju podataka, načinu evidentiranja i utvrđivanja rezervi mineralnih sirovina te o izradi bilance tih rezervi I. UVODNE ODREDBE Članak 1. Ovim se pravilnikom propisuju jedinstveni kriteriji za utvrđivanje, evidentiranje i prikupljanje podataka o rezervama mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj. Članak 2. Mineralne sirovine za koje se u smislu odredbi ovoga pravilnika utvrđuju, evidentiraju i prikupljaju podaci o rezervama i izraduje bilanca jesu: 1. energetske mineralne sirovine: nafta, kondenzat, prirodni plinovi, sve vrste fosilnog ugljena, bituminozne i uljne stijene te radioaktivne mineralne sirovine; 2. mineralne sirovine iz kojih se mogu proizvoditi metali i njihovi spojevi; 3. nemetalne mineralne sirovine: grafit, sumpor, magnezit, fluorit, barit, azbest, tinjac, fosfat, gips, kalcit, kreda, bentonitna glina, kremen, kremeni pijesak, kaolin, keramička i vatrostalna glina, feldspat, talk, tuf, sirovine za proizvodnju cementa i vapna, te karbonatne i silikatne sirovine za industrijsku preradu; 4. arhitektonski građevni kamen; 5. sve vrste soli i solnih voda; 6. mineralne i geotermalne vode iz kojih se mogu prldobivati mineralne sirovine ili koristiti akumulirana toplina u energetske svrhe, osim mineralnih i termalnih voda koje se koriste u ljekovite, balneološke i rekreativne svrhe ili kao vode za piće (u daljeni tekstu: mineralne i geotermalile vode); 7. tehnički građevni kamen, gradevni pijesak i šljunak te opekarska glina. Članak 3. Rudarska poduzeča i samostalni poduzetnlci, nositelji prava istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina, dužni su podatke o rezervama mineralnih sirovina iz članka 2. ovoga pravilnika utvrđivati i evidentirati na način određen ovim pravilnikom za ležišta kod kojih je istraživanje prekinuto, za ležišta čije je istraživanje završeno, za ležišta u eksploataciji i za ležišta izvan eksploatacije koja nisu iscrpljena. Članak 4. Rudarska poduzeća i samostalni poduzetnici duini su Ministarstvu energetike i industrije dostaviti podatke o rezervama mineralnih sirovina na obrascima broj 1. i 2. te, zavisno o mineralnoj sirovini, na obrascima broj 3, 4, 5 6. i 7. koji su tiskani uz ovaj pravilnik i čine njegov sastavni dio. II. KATEGORIZACIJA, KLASIFIKACIJA I EVIDENCIJA REZERVI NAFTE, KONDENZATA I PRIRODNOG PLINA II-1 Osnovne odredbe Članak 5. Ukupne rezerve nafte, kondenzata i prirodnog plina utvrđuju se i razvrstavaju prema stupnju istraženosti i stupnju poznavanja kakvoče na: utvrđene rezerve kategorije A, B i C, te potencijalne rezerve kategorija C2, D1, i D2. Utvrđene rezerve nafte, kondenzata i prirodnog plina kategortja A, B i C, svrstavaju se u klase: bilančne i izvanbilančne. Članak 6. Utvrđene i svrstane rezerve nafte, kondenzata i prirodnog plina iskazuju stupanj njihove istraženosti i pripremljenosti za eksploataciju i to: 1. bilančne rezerve kategorija A i B - kao osnova za projektiranje razrade ležišta i pripremu za eksploataciju; 2. rezerve kategorije C1 - kao podloga za izradu projekta istražnih radova u svrhu prevodenja rezervi kategorije C1 u kategoriju A i B, kao podloga za pokusnu eksploataciju radi ispitivanja proizvodnih mogučnostl ležišta; 3. potencijalne rezerve kategorije C2, - kao osnova za izradu projekata detaljnih istražnih radova; 4. potencijalne rezerve kategorije D1 - kao osnova za izradu programa ili projekata detaljnih istraživanja u prognoznim zonama nakupljanja nafte i prirodnog plina i na novim lokalitetima u okviru eksploatacionih regija; 5. potencijalne rezerve kategorije D2 - kao osnova za programiranje radova odnosno izradu projekata namjenskih regionalnih istraživanja i procjenu potencijalnosti istražnog prostora. Članak 7. Utvrđene rezerve nafte, kondenzata i prirodnog plina kategorije A, B i C, izračunavaju se za: 1. naftu; 2. kondenzat; 3. prirodni plin. Pod naftom, prema ovom pravilniku razumijeva se sirova nafta koja se dobiva iz ležišta. Pod kondenzatom, prema ovom pravilniku, razumijevaju se ugljikovodici u plinovitom stanju podležišnim uvjetima koji prelaze u tekuče štanje zbog smanjena tlaka: Pod prirodnim plinom, prema ovom pravilniku, razumijeva se smjesa ugljikovodičnih plinova, ugljikovodičnih plinova s primjesama ostalih prirodnih plinova i smjesa ostalih prirodnih plinova. Članak 8. Rezerve nafte, kondenzata i prirodnog plina kategorija A, B i C izračunavaju se posebno za: 1. naftno ležište; 2. plinsko ležište; 3. plinsko-kondenzatno ležište; 4. otopljeni plin u naftnom ležištu; 5. plinsku kapu naftnog ležišta. Rezerve nafte i prirodnog plina kategorija C2, D1 i D2 izračunavaju se: 1. za kategoriju C2 - posebno za svako perspektivno naftno ili plinsko ležište; 2. za kategoriju D1 - za prognoznu zonu nakupljanja (iskazano u uvjetnoj nafti); 3. za kategoriju D2 - za istražni prostor, sedimentni bazen ili za regionalno rasprostiranje prirodnog rezervoara (iskazano u uvjetnoj nafti). Članak 9. Prvom izračunavanju rezervi nafte, kondenzata i prirodnog plina pristupa se u fazi istraživanja kad se na osnovi istraživanja odrede parametri predviđeni ovim pravilnikom. Ponovnom izračunavanju rezervi pristupa se: a) u fazi istraživanja: 1. nakon realiziranja projekata istraživanja predviđeni člankom 6. točke 2. do 5. ovoga pravilnika; 2. u fazi istraživanja ili u fazi pripreme ležišta za eksploataciju kada izvedeni istražni radovi ukažu na bitne promjene količina rezexvi, odnosno na potrebu za novom kategorizacijom rezervi; b) u fazi eksploatacije ležišta: 1. kada se, nakon analize dinamike iskorištenja ležišta ili preispitivanjem utvrđenih parametara, zaključi da njihove vrijednosti treba mijenjati; 2. kada se bitno promijene raspoloživi podaci dobiveni izradom novih bušotina; 3. kada se, primjenom metoda razrade ležišta radi povećanja iskorištenja, bitno promijene ležišni uvjeti. II-2. Kategorizacija rezervi nafte, kondenzata i prirodnog plina Članak 10. Prema stupnju istraženosti ležišta, stupnju poznavanja kvalitete sirovine i poznavanja parametara za utvrđivanje rezervi, ukupne rezerve nafte, kondenzata i prirodnog plina svrstavaju se u: a) utvrđene rezerve nafte, kondenzata i prirodnog plina: 1. kategorije A; 2. kategorije B; 3. kategorije C; b) potenctjalne rezerve nafte i prirodnog plina: 1. kategorije C2; 2. kategorije D1 3. kategorije D2; Za svaku kategoriju iz stavka 1. ovoga članka utvrđeni su, u člancima 11. do 17. ovoga pravilnika, kriteriji, karakteristike i uvjeti za razvrstavanje rezervi. Neudovoljenje bilo kojeg od utvrđenih uvjeta uzrokuje svrstavanje rezervi u odgovarajuču nižu kategoriju. Članak 11. Rezerve nafte, kondenzata i prirodnog plina razvrstavaju se u kategorije prema osnovnim uvjetima: 1. u kategoriju A uvrštavaju se rezerve nafte, kondenzata i prirodnog plina u ležištu ili dijelu ležišta koje su potpuno utvrdene bušotinama s pritokom fluida dobivenim osvajanjem bušotina i kod kojih su potpuno utvrđeni: geološka građa, oblik i veličine ležišta ili dijela ležišta, kolektorska svojstva, hidrodinamićki odnosi i fizikalno kemijske karakteristike fluida, te obavljena potpuna hidrodinamična ispitivanja na proizvodnim bušotinama; 2. u kategoriju B uvrštavaju se rezerve nafte kondenzata i prirodnog plina u ležištu ili dijelu ležišta koje su utvrđene s nekoliko bušotina iz kojih je pritok fluida dobiven osvajanjem i potvrđen hidrodinamičkim mjerenjem ili pokusnom proizvodnjom. U ostalim bušotinama prisutnost fluida odredena je na temelju podataka karotažnih mjerenja, jezgrovanja ili testiranja u procesu izrade bušotina. Za rezerve kategorije B određeni su: geološka građa, oblik i velićina ležišta ili dijela ležišta, kolektorska svojstva, ležišni uvjeti, fizikalne i kemijske karakteristike fluida; 3. u kategoriju C, uvrštavaju se rezerve nafte, kondenzata i prirodnog plina u letištu ili dtjelu ležišta koje su utvrdene bušotinama. Pritok fluida ostvaren je osvajanjem i hidrodinamičkim ispitivanjima najmanje na jednoj bušotini. Granice ležišta određuju se na temelju podataka geološko-geofizičkih istraživanja i hidrodinamičkih ispitivanja. Za rezerve kategorije C, djelomično su poznati parametri ležišš, ležišni uvfeti i kvaliteš fluida; 4. u kategoriju C2 uvrštvaju se perspektivne rezerve nafte i prirodnog plina čija se prisutnost procjenjuje na temelju detaljnih geološko-geofizičkih podataka a parametri prirodnih rezervoara i fluida se pretpostavljaju analogijom s postoječim ležištima i bušotinama: - u odvojenim strukturno-tektonskim ili lftofacijesnim cjelinama - u nastavku pružanja ili vertikalnog razvoja prije utvrđenih naftnih i plinskfh ležišta ili samo plinskih ležišta; - na novim lokalitetima koji se nalaze u granicama zona nakupljanja ugljikovodika u kojima su u istim prirodnim rezervoarima otkrivena naftna i plinska ležišta ili samo plinska ležišta; 5. u kategoriju D, uvrštavaju se rezerve nafte i prlrodnog plina koje se mogu prognozirati na osnovi regionalnih geoloških, geokemijskih i geofizičkih istraživanja. Stupanj istraženosti područja treba omogućiti dovoljno poznavanje: rasprostranjenosti i debljine zastupljenih sedimenata, vrste kolektora i pokrovnih stijena, strukturno-tektonske građe, postojanja naftogenih sredina i indikacija o prisutnosti nafte ili prirodnog plina. Parametri za izrađunavanje rezervi kategorije D, prognoziraju se. Za rezerve kategorije D,: - približno je razjašnjeno: prisućnost prirodnog rezervoara na prognoziranom lokalitetu rezervi, njegov strukturni oblik i način zatvaranja; - prisutnost nafte i plina mora biti indicirana na istražnom području; 6. u kategorilu D2 uvrštavaju se rezerve nafte i prirodnog plina koje se mogu pretpostaviti na temelju osnovnih geoloških, geokemijskih i geofizičkih istraživanja. Članak 12. Za svrstavanje rezervi nafte, kondenzata i prirodnog plina u kategoriju A, osim osnovnim uvjetima iz članka 11. točke 1. ovoga pravilnika, mora biti udovoljeno i ovim uvjetima: 1. ležište ili dio ležišta mora po cijeloj površini biti dokazano bušotinama čiji broj i raspored osigurava pouzdanost utvrđivanja rezervi kategorije A; 2. prostiranje rezervi kategorije A ograničeno je tektonskim, litološkim i stratigrafskim ekranilna i faznim granicama fluida; 3. fazne granice fluida potpuno su određene; 4. efektivna debljina kolektora mora biti odredena kvantitativnom interpretacijom karotažnih mjerenja na svim bušotinama na podruđju rezervi kategorije A i uspoređena s podacima jezgrovanja kolektora ležišta; 5. fizikalna svojstva kolektorskih stijena, kao što su šupljlkavost, propusnost i zasičenje vodom, moraju biti određene laboratorijskim analizama uzoraka jezgara i interpretacijom karotažnih mjerenja. 6 ležišta ili skupine ležišta koja predstavljaju eksploatacijsku cjelinu moraju se: 1. odrediti fizikalna i kemijska svojstva fluida; 2. odrediti poćetni ležišni uvjeti (statički tlak i temperatura) utvrđeni dubinskim mjerenjima; 3. odrediti PVT odnosi fluida; 4. obaviti hidrodinamićka ispitivanja proizvodnih bušotina. Ako u ležištu postoje i rezerve niže kategorije, osim rezervi kategorije A, granica između rezervi kategorije A i rezervi niže kategorije određuje se prema geološkim i proizvodnim karakteristikama ležišta. Članak 13. Za svrstavanje rezervi nafte, kondenzata i prirodnog plina u kategoriju B, osim osnovnim uvjetima iz članka t 1. toćke 2. ovog pravilnika, mora biti udovoljeno i ovim uvjetima: 1. ležište ili dio ležišta mora biti dokazano bušotinama čiji broj i raspored omogućavaju da se utvrdi geološka građa, oblik, velićina i njegove granice; 2. da je prostiranje rezervi kategorije B ogranićeno tektonskim, litološkim i stratigrafskim ekranima i faznim granicama fluida; 3. fazne granice fluida moraju biti određene; 4. efektivna debljina kolektora mora biti određena kvantitativnom interpretacijom karotažnih mjerenja na svim izradenim bušotinama na području rezervi kategorije B i uspoređena s podacima uzetih jezgri iz kolektora ležišta najmanje na jednoj bušotini; 5. fizikalna svojstva kolektorskih stijena, kao što su šupljikavost, propusnost i zasićenje vodom, moraju biti odredena laboratorijskim analizama raspoloživih uzoraka jezgara i interpretacijom karotažnih mjerenja. Za ležišta ili skupinu ležišš koja predstavljaju eksploatacijski objekt moraju se: 1. odrediti i fizikalna i kemijska svojstva fluida; 2. odrediti i početni ležišnl uvjeti (statički tlak i temperatura) utvrđeni dubinskim mjerenjima; 3. odrediti i PVT odnosi fluida; 4. obaviti i hidrodinamička ispitivanja nekoliko bušotina. Ako, osim rezervi sirovina kategorije B, u ležištu postoje i rezerve kategorije C" granica izmedu njih određuje se prema geološkim i proizvodnim karakteristikama ležišta Članak 14. Za svrstavanje rezervi nafte, kondenzata i prirodnog plina u kategoriju C1 osim osnovnim uvjetima iz članka 11. točka 3. ovoga pravilnika; mora biti udovoljeno i uvjetima za slijedeće slučajeve izračunavanja rezervi: a) ako u ležištu postoje i rezerve svrstane u više kategorije od kategorije C1: 1. područje koje obuhvaća rezerve kategorije C1, mora biti određeno granicom prema višoj kategoriji rezervi i konturom ležišta; 2. kao fazne granice fluida usvajaju se fazne granice određene pri izračunavanju rezervi viših kategorija; 3. za fizikalne karakteristike kolektora i fluida, a i ležišne uvjete, uzimaju se vrijednosti koje su određene pri izračunavanju rezervi viših kategorija u istom ležištu; b) ako u ležištu postoje uvjeti za svrstavanje rezervi samo u kategoriju C,: 1: područje koje obuhvaća rezerve kategorije C, proteže se po cijelom ležištu do određenih odnosno pretpostavljenih granica; 2. ako kontakt s vodom nije utvrđen, konturu ležišta predstavlja projekcija izolinije donje granice intervala s kojega je dobiven pritok nafte ili plina na strukturnu kartu krovine ležišta, koja je izradena na temelju podataka detaljnih geoloških i geofizičkih istražnih radova i bušotina; 3. za fizikalne karakteristike kolektora i fluida, a i ležišne uvjete uzimaju se vrijednosti s najbližih sličnih ležišta, ako vrijednosti tih parametara nisu određene izravnim mjerenjima na bušotini ili u bušotinama na samom ležištu. U oba slućaja izračunavanja rezervi iz stavka 1. odredbe pod a) i b) ovoga članka: 1. prostiranje rezervi kategorije C1, ograničeno je i indiciranim tektonskim, litološkim i stratigrafskim ekranima i faznim granicama fluida, odnosno granicom viših kategorija; 2. efektivna debljina kolektora mora biti određena kvantitativnom interpretacijom karotažnih mjerenja svih bušotina na području rezervi kategorije C1. Ako između dva bloka s rezervama sirovina viših kategorija postoji blok na kojem nema bušotina, a u okviru ležišta postoji međusobna hidrodinamička veza; rezerve u tom bloku mogu se uvrstiti u kategoriju C1. Članak 15. Za svrstavanje rezervi nafte i plina u kategoriju C2, osim osnovnim uvjetima navedenim u članku 11. točka 4. ovoga pravilnika mora biti udovoljeno i ovim uvjetima: 1. strukturni oblik perspektivnog ležišta mora biti dovoljno razjašnjen za mogućnost postojanja zamki za akumulaciju nafte i plina; 2. da se rasprostiranje kolektorskih i zaštitnih stijena pretpostavlja na temelju strukturno i facijesne analize istražnog područja ili na temelju podataka prethodnih bušenja; 3. da se perspektivno ležište nalazi u projekciji konture pretpostavljene zamke za akumulaciju nafte i plina. U naftnim i plinskim poljima u kojima postoje rezerve nafte i plina višlh kategorija, u rezerve kategorije C2 uvrštavaju se rezerve u ležištima koja se nalaze iznad ili ispod ležišta s rezervama viših kategorija ako u tim ležištima postoje pozitivne indikacije nafte i plina. Za fizikalne karakteristike kolektora perspektivnog ležišta uzimaju se vrijednosti dobivene na temelju analiza jezgara i kvantitativne interpretacije karotažnih mjerenja iz istražnih bušotina na lokalitetu ili istražnom podrućju u kojem je izdvojeno perspektivno ležište. Fizikalna i kemijska svojstva fluida, ležišni uvjeti i proizvodne karakterištike perspektivnog ležišta pretpostavljaju se na osnovi istih podataka iz poznatih ležišta u kolektorima istog tipa i stratigrafske pripadnosti u granicama istražnog područja, ovisno o dubini perspektivnog ležišta i njegovu položaju u prostoru. Članak 16. Za svrstavanje rezervi nafte i plina u kategoriju D1 osim osnovnim uvjetima iz članka 11. točke 5. ovoga pravilnika, mora biti udovoljeno i ovim uvjetima: 1. da se postojanje zamke za akumulaciju nafte i plina u prognoznom ležištu, tip i veličina zamke (konture prognoznog ležišta) te vrsta kolektorskih i pokrovnih stijena pretpostavljaju na osnovi interpretacije podataka regionalnih geoloških i geofizičkih istržanih radova i bušotina na istražnom području: 2. da se fizikalna svojstva kolektora, te fizikalna i kemijska svojstva kolektora, te fizikalna i kemijska svojstva fluida i ležišni uv)eti prognoznog ležišta, usvajaju na temelju podataka istoga prirodnog rezervoara iz istražnog podrućja ili da se fizikalna i kemijska svojstva fluida i ležišni uvjeti prognoziraju na osnovi lnterpretacije organsko-geokemijskih analiza i paleogeološke rekonstrukcije razvoja istražnog prostora. Članak 17. Za svrstavanje rezervi nafte i plina u kategoriju D2, osim osnovnim uvjetima iz članka 11. točke 5. ovoga pravilnika, mora biti udovoljeno i ovim uvjetima: 1. da su za istražno područje orijentacijski poznati prostiranje i debljina naslaga u kojima je moguće postojanje prirodnog rezervoara; 2. da se prostiranje prirodnog rezervoara, njegove karakteristike i mogućnosti formiranja i oćuvanja ležtšta samo pretpostavljaju; 3. da se parametri potrebni za izračunavanje rezervi pretpostavljaju. Mogućnost postojanja nafte i plina pretpostavlja se na osnovi geološke analogije sa slićnim istražnim područjima u kojima su pronađena naftna i plinska ležišta ili na osnovi povoljnih rezultata organsko-geokemijskih analiza i povoljnih alnbljentalnih uvjeta sedimentacije bazena u dijelu sedimentnog redoslijeda. II-3. Klasifikacija rezervi nafte, kondenzata i prirodnih plinova Članak 18. U bilance rezerve iz članka 5. stavka 2. ovoga pravilnika uvrštavaju se utvrđene količine nafte, kondenzata i prirodnog plina u ležištu koje se poznatom tehnikom i tehnologijom mogu rentabilno eksploatirati. Članak 19. U izvanbilančne rezerve iz članka 5. stavka 2. ovoga pravilnikaivrštavaju se utvrđene rezerve nafte, kondenzata i prirodnog plina: 1. koje se poznatom tehnikom i tehnologijom ne mogu eksploatirati (u daljem tekstu: nepridobive); 2. koje se poznatom tehnikom i tehnologijom ne mogu rentabilno eksploatirati (u daljem tekstu: nerentabilne). Članak 20. Bilančnost rezervi nafte, kondenzata i prirodnog plina utvrđuje se tehničko-ekonomskom ocjenom. Tehničko-ekonomska ocjena rezervi nafte. kondenzata i prirodnog plina temelji se na naturalnim i vrijednosnim pokazateljima. Naturalni pokazatelji jesu: količina rezervi i mogučnosti njihovog iscrpka, kakvoča sirovine i tehnološke mogučnosti njezine eksploatacije. Vrijednosni pokazatelji jesu: financijska sredstva potrebna za razradu eksploatacionog polja, troškovi za investicijsku izgradnju (sistema za sabiranje, pripremu i otpremu sirovine, te pratećih objekata), troškovi eksploatacije, tržna vrijednost sirovine, te odgovarajući troškovi istraživanja. Članak 21. Tehničko-ekonomska ocjena iz članka 20. stavka 1. ovoga pravilnika za ležišta u istraživanju ima orjentacijski karakter, a naturalni i vrijednosni pokazatelji mogu se preuzeti iz najbližih sličnih dovoljno poznatih ležišta nafte, kondenzata i prirodnog plina. Za ležišća nafte, kondenzata i prirodnog plina koja su u eksploataciji ili koja se pripremaju za eksploataciju izrađluje se tehničko-ekonomska ocjena na osnovi utvrđenih i izračunatih naturalnih i vrijednosnih pokazatelja. II-4. Metode izračunavanja rezervi nafte, kondenzata i prirodnih plinova Članak 22. Za izračunavanje rezervi nafte, kondenzata i prirodnog plina kategorije A; B i C, primjenjuju se ove metode: 1. volumetrijska metoda; 2. metoda materijalnog balansa; 3. statistička metoda; 4. metoda matematičkog modeliranja. Izbor metode uvjetovan je količinom i pouzdanošću raspoloživih podataka u vrijeme izračunavanja rezervi. Članak 23. Potencijalne rezerve nafte, i prirodnog plina kategorija C2 i D1 izračunavaju se volumetrijskom metodom. Potencijalne rezerve nafte i prirodnog plina kategorije D2 izračunavaju se metodom geološke analogije, geostatističkom metodom ili drugom metodom. Članak 24. Rezerve nafte, kondenzata i prirodnih plinova iskazuju se, pri standardnim uvjetima 288,15 K (15"C) i 101,325 kPa (1,01325 bar), na ovaj način: 1. nafta (N) - u kubičnim metrima (m'), a prikazuje se u tisućama kubičnih metara (10'm'); 2. kondenzat (L) - u kubičnim metrima (m'), a prikazuje se u tisućama kubičnih metara (10m'); 3. prirodni plinovi (G) - u kubičnim metrima (m'), a prikazuju se u milijunima kubičnih metara (10m'); 4. rezerve kategorije D1 i D2 iskazuju se uvjetnom naftom u kubičnim metrima (m'), a prikazuju se u tisućama kubičnih metara (10'm'). Jedan kubični metar (m') uvjetne nafte je ekvivakent tisuću kubičnih metara (10'm') ugljikovodičnog plina. Članak 25. Utvrđene rezerve stabilnog kondenzata kategorije A B i C izračunavaju se množenjem prethodno izračunatih rezerve prirodnog pllna srednjim početnim sadržajem stabilnog kondenzata u plinu, iskažnog u cm'/m' pri standardnim uvjetima. Izračunate rezerve prirodnog plina smanjuju se za ekvivalentnu količinu plina iz rezervi stabilnog kondenzata. Članak 26. Za svako ležište s rezervama prirodnog plina kategorije A, B i C, prikazuju se, osim rezervi ugljikovodičnih plinova, i rezerve drugih prirodnih plinova iz članka 7. stavka 4. ovoga pravilnika, a izračunavaju se prema njihovu postotnom udjelu u utvrđenim rezervama prirodnog plina. Članak 27. Utvrđene rezerve kategorija A, B i C otopljenog prirodnog plina u nafti izračunavaju se množenjem prethodno izračunatih rezervi nafte, srednjim sadržajem otopljenog prirodnog plina u nafti pri početnim ležišnim uvjetima, iskazanog u omjeru kubičnih metara prirodnog plina (m') prema kubičnim metrima (m') nafte pri standardnim uvjetima. Članak 28. Pri izračunavanju rezervi nafte, kondenzata i prirodnih plinova kategorija A, B i C, moraju se poznavati ovi parametri: 1. za naftna ležišta: - ukupna površina ležišta (A, m'); - srednja efektivna debljina kolektora (hn m); - ukupni obujam kolektora (V, m'); - prosječna šupljikavost kolektora (u dijelovima jedinice); - prosječno početno zasićenje kolektora vodom (Swi, u dijelovima jedinice); - obujamski faktor za naftu pri početnim ležišnim uvjettma (Boi" m'/m'); - faktor otopljenog prirodnog plina u naftipri početnim ležišnimuvjetima (Bsi m'/m'), 2. za ležišta prirodnog plina i plinske kape traftnih ležišta: - ukupna površina ležišta (A, m'); - srednja efektivna debljina kolektora (h, m); - ukupni obujam kolektora (V, m'); - prosječna šupljikavost kolektora ( u dijelovima jedinice); - prosjećno početno zasičenje kolektora vodom (S u dijelovima jedinice); - obujamski faktor za plin pri početnim ležišnim uv jetima (Bqi m'/m'); - analiza sastava prirodnog plina (u molnim postocima), 3. za plinsko-kondenzatna ležišta, osim parametara navedenih za naftna i ležišta prirodnog plina treba poznavati i fazne odnose (plin-kondenzat), njihov komponentni sastav u molnim postocima, te početni sadržaj stabilnog kondenzata u prirodnom plinu pri standardnim uvjetima (CL, cm'/m'). Članak 29. Pri izračunavanju gupljikavosti kolektora razlikuju se tri slučaja; 1. kod intergranularne šupljikavosti prosječna vrijednost šupljikavosti kolektora dobiva se izračunavanjem srednje vrijednosti iz podataka kvantitativne interpretadje karotažnih mjerenja i laboratorijskih analiza uzoraka jezgara, 2. kod kolektora s isključivo sekundarnim tipom šupljikavosti vrijednost šupljikavosti kolektora dobiva se iz podataka interpretacije karotažnih mjerenfa (dijagrama). Ako su ti podaci nepouzdani, za prosječnu vrijednost šupljikavosti kolektora usvaja se iskustvena vrtjednost 0,02 difelova jedinice, 3. kod kolektora s kombiniranom šupljikavošću (integranularna i sekundarna) ukupna šupljikavost dobiva se interpretacijom karotažnih mjerenja, dok se šupljikavost matriksa dobiva iz karotažnih mjerenja i laboratorijskih analiza na uzorcima jezgara. Odnos sekundarne prema integranularnoj šupljikavosti ocjenjuje se na temelju rezultata hidrodinamičkih mjerenja. Članak 30. Ako se izračunava šupljikavost iz članka 29. točke 1. i 3. ovoga pravilnika, efektivne debljine kolektora po bušotinama, na temelju kojih se izrađuju karte efektivnih debljina, dobivaju se isključivanjem intervala ćija je propusnost niža od propusnosti koja još osigurava dotok fluida u bušotinu. Ako ne postoje podaci o vrijednosti sekundarne šupljikavosti dobivene interpretacijom karotažnih mjerenja (kad se vrijednost šupljikavosti uzima 0,02 dijelova jedinice), efektivne debljine kolektora po bušotinama jednake su ukupnim debljinama. Članak 31. Prosječna vrijednost zasičenja kolektora vodom s isključivo sekundarnim tipom šupljikavosti određuje se interpretacijom karotažnih mjerenja. Ako je ta interpretacija nepouzdana, za prosječna zasićenja kolektora vodom usvaja se iskustvena veličina od 0.1 dijelova jedinice. Članak 32. Pridobive rezerve nafte, kondenzata i prirodnog plina izračunavaju se množenjem utvrdenih rezervi s koeficijentom iskorlštenja. Koeficijent iskorištenja naftnih, plinskih i plinsko-kondenzatna ležišta pri prvom izračunavanju, ako nisu poznati energetski uvjeti, izračunava se uzimanjem u obzir najnepovoljnijih režima metodom materijalnog balansa ili se usvaja na temelju korelacijskih ovisnosti. Za određivanje koeficijenta iskorištenja naftnih ležišta kao najnepovoljniji uzima se režim otopljenog plina. Pretpostavlja se da je tlak napuštanja proizvodnje 20% od tlaka zasičenja. Pridobive rezerve otopljenog plina iz nafte dobivaju se istovremeno s izračunavanjem koeficijenta iskorištenja i pridobivih rezervi nafte pri određenom režimu. Koeficijent fskorlštenja prirodnog plina iz plinske kape odreduje se prema tlaku napuštanja ležišta, kao i za plinska ležišta. Za plinska f plinsko-kondenzatna ležišta, pri prvom izračunavanju pridobivih rezervi, pretpostavlja se vodonaporni režim i usvaja se iskustveni koeficijent iskorištenja 0.6 od utvrđenih rezervi. Za plinska ležišta s ekspanzijskim režimom, kao tlak napuštanja ležišta uzima se tlak koji če vladati u ležištu kad na ušću bušotine, u slučaju kompresorske eksploatacije, vrijednost tlaka bude jednaka 1000 kPa (10 bar). Pridobive rezerve kondenzata iz plinsko-kondenzatnih ležišta dobivaju se množenjem prethodno izračunatih pridobivih rezervi prirodnog plina prosječnim sadržajem kondenzata tijekom eksploatacije. Pritom moraju biti poznati fazni odnosi fluida (plin-tekućina) u funkciji tlaka i temperature, utvrđeni eksperimentalnim laboratorijskim ispitivanjem na uzorcima fluida ili, ako to nije moguće, analitički. Rezerve kondenzata kategorije C1 u ležištu, uz uvjet poznavanja ležišta, mogu se iskazivati kao plinovita faza uglfikovodika. Članak 33. Koeficifenti iskorištenja, odnosno pridobive rezerve nafte, kondenzata i prlrodnog plina korigiraju se, ako je potrebno, u kasnijoj fazi razrade ležišta, kad se utvrdi stvarni režim ležišta, ponovnim izračunavanjem metodom materijalnog balansa ili statističkom metodom (za ležišta koja su duže u eksploataciji) ili metodom matematičkog modeliranja. Koeficijent iskorištenja, odnosno pridobive rezerve nafte, kondenzata i prirodnog plina korigiraju se i u slučaju primjene neke od metoda razrade naftnog ili plinsko-kondenzatnog ležišta radi povećanja stupnja njegova iskorištenja. Članak 34. Parametri za izračunavanje potencijalnih rezervi nafte i prirodnog plina kategorije C2. D1 i D2 analogni su parametrima navedenim u članku 28. ovoga pravilnika. Parametri za izračunavanje rezervi nafte i prirodnog plina kategorije C2 procjenjuju se prema odredbama članka 15. ovoga pravilnika. Parametri za izračunavanje nafte i prirodnog plina kategorije D1, pretpostavljaju se prema odredbama članka 16. ovoga pravilnika. Parametri za izračunavanje rezervi nafte i prirodnog plina kategorije D2 pretpostavljaju se prema odredbama članka 17. točke 3. ovoga pravilnika, uz obrazloženje za njihovu primjenu. Članak 35. Potencijalne rezerve nafte i prirodnog plina kategorije D2 pretpostavljaju se prema odredbama članka 23. stavka 2. ovoga pravilnika, ovisno o geološkim karakteristikama područja i raspoloživim podacima. Primijenjena metoda za izračunavanje rezervi nafte i prirodnog plina mora biti obrazložena u elaboratu, a parametri potvrđeni potrebnom dokumentacijom. II-5. Elaborat o rezervama nafte, kondenzata i prirodnog plina Članak 36. Ukupne rezerve nafte, kondenzata i prirodnog plina te njihova kategorizacija i klasifikacija prikazuju se elaboratom o rezervama (u daljem tekstu: elaborat). Članak 37. Elaborat, bez obzira na kategorije i klase rezervi, sastoji se od: 1. tekstovnog dijela; 2. tablica; 3. grafičkih priloga. Članak 38. Tekstovni dio elaborata, iz članka 37. točke 1. ovoga pravilnika za rezerve kategorije A, B i C, sadrži: 1. uvod; 2. zemljopisni položaj istražnog prostora ili eksploatacionog polja (koordinate točaka, topografske značajke, glavne komunikacije i pripadnost jedinici lokalne uprave); 3. kratak pregled izvedenih istražnih radova na istražnom prostoru ili eksploatacionom polju (opseg i vrste); 4. prikaz geološke građe istražnog prostora ili eksploatacionog polja (stratigrafski i strukturno-tektonski odnosi); 5. geološko-tehnološke karakteristike ležišta i fluida (fizikalne karakteristike kolektorskih stijena, tip ležišta, veličinu ležišta, ležišne tlakove i temperature, komponentni sastav piina, fizikalna svojstva nafte, analize ležišne vode i PVT odnose fluida); 6. tehnološko-tehničke mogućnosti eksploatacije ležišta (proizvodne karakteristike ležišta); 7. prikaz izračunatih rezervi, njihovu kategorizaciju i klaslfikaciju (metoda izračunavanja rezervi, stupanj iskorištenja ležišta); 8. tehničko-ekonomsku ocjenu rezervi (dinamika rudarskih radova, investicijskih ulaganja, proizvodnje i proizvodnih troškova); 9. zaključak (opća ocjena ležišta i perspektive). Članak 39. Tablični prilozi elaborata iz članka 37. točke 2. ovoga pravilnika, za rezerve kategorija A, B i C sadrže: 1. tablične preglede svih bušotina na istražnom prostoru ili eksploatacionom polju, s podacima o konačnim dubinama, namjeni i proizvodnim sposobnostima; 2. tablični pregled analiza šupljikavosti, propusnosti i zasičenja kolektora vodom; 3. tablični pregled analiza prosječnoga granulometrijskog sastava kolektora; 4. tabliđne preglede laboratorijskih analiza nafte, kondenzata, plina i ležišne vode; 5. tabllčni pregled izmjerenoga statičkog ležišnog tlaka i temperature; 6. tablični pregled podataka o godišnjoj proizvodnji nafte, kondenzata, plina i ležišne vode ako su letišta u proizvodnji; 7. tablične preglede utvrđenih, bilančnih i izvanbilanćnih rezervi po kategorijama; 8. ispunjene obrasce broj 1, 2, 3. i 4. prIdobivih, nepridobivih i nerentabilnih rezervi. Članak 40. Grafički prilozi elaborata, iz članka 37. točke 3. ovoga pravilnika, za rezerve kategorija A, B i C sadrže: 1. topografsku kartu s ucrtanim granicama odobrenog istražnog prostora ili eksploatacionog polja; 2. strukturne karte po krovini ležišta s unesenlim bušotinama, faznim granicama i granicama ležišta; 3. uzdužne i poprečne geološke profile ležišta, s naznačenim faznim i stratigrafskim granicama; 4. karte efektivnih debljina svakog ležišta s naznačenim površinaina pojedinih kategorlja rezervi; 5. reprezentativni karotažni dijagram karakteristične bušotine na ležištu; 6. dijagramski prikaz PVT odnos nafte i plina pri ležišnim uvjetima. Grafički prilozi iz stavka 1. ovoga članka izrađuju se, ovisno o namjeni, u mjerilu pogodnom za prikazivanje njihovog sadržaja. Članak 41. Tekstovni dio elaborata iz članka 37. točke 1. ovoga pravilnika za rezerve kategorija C2, D1 i D2 sadrži: a) za rezerve kategorije C2; 1. uvod; 2. zemljopisni položaj istražnog područja (glavne komunikacije t pripadnost jedinici lokalne uprave); 3. kratki pregled obavljenih istražnih radova na istražnom području (opseg i vrste); 4. prikaz geološke grade istražnog područja (stratigrafska osnova s opisom očekivanoga stratigrafskog stupa i strukturno-tektonska osnova); 5. geološku interpretaciju perspektivnog ležišta (kgrakteristike kolektorskih i zaštitnih stijena i očekivane karakteristike fluida i ležišnih uvjeta); 6. prikaz izračunavanja rezervi; 7. zaključak; b) za rezerve kategorije D1: 1. uvod ; 2. zemljopisni položaj istražnog područja (glavne komunikacije i pripadnost jedinici lokalne uprave); 3. prikaz istražnih radova koji su osnova za izradu elaborata; 4. prikaz geološke grade istražnog područja (stratigrafska i strukturno-tektonska osnova); 5. prikaz prognoza postojanja nafte i plina s opisom izdvojenih prognoznih zamki za svaki regionalni prirodni rezervoar; 6. prikaz izračunavanja rezervi; 7. zaključak; c) za rezerve kategorije D2; 1. uvod; 2. zemljopisni položaj istražnog područja (glavne komunikacije i pripadnost jedinici lokalne uprave); 3. prikaz obavljenfh istražnih radova koji su osnova za izradu elaborata; 4. osnovne stratigrafske i strukturno-tektonske karakteristike istražnog područja i usporedbu sa sličnim područjem večeg stupnja istraženosti; 5. prognoziranje parametara za procjenu rezervi; 6. procjenu prognoznih rezervi; 7. zaključak: Članak 42. Tablični prllozi elaborata iz članka 37. točke 2. ovoga pravilnika za rezerve kategorija C2, D1, i D2, sadrže: 1. tablični prikaz istražnih radova (opseg i vrste); 2. tablični prikaz parametara za izračunavanje rezervi ; 3. tablični prikaz reprezentativnih organsko-geokemijskih analiza s oznakom stratigrafske pripadnosti uzoraka; 4. tablični prlkaz rezervi. Članak 43. Grafički prilozi elaborata iz članka 37. točke 3. ovoga pravilnika za rezerve kategorija C2, D1, i D2 sadrže: a) za rezerve kategorije C2: 1. indeksnu kartu istražnog područja; 2. karakteristični stratigrafski stup; 3. strukturne karte po krovini perspektivnih prirodnih rezervoara i/ili ležišta; 4. karakterlstične geološke profile; 5. karte debljina perspektivnih prirodnih rezervoara i/ili ležišta; b) za rezerve kategorije D1: 1. indeksnu kartu istražnog područja; 2. karakteristični stratigrafski stup; 3. strukturne karte po krovini prognoziranih prirodnih rezervoara; 4. karte debljina i litofacijesnih karakteristika prirodnfh rezervoara; 5. karakteristične geološke profile; 6. pojednostavljeni prikaz palegeološke rekonstrukcije istražnog prostora; 7. migracijske karte ugljikovodika za svaki regionalni rezervoar; 8. kartu prognoznih zamki; c) za rezerve kategorije D2: 1. indeksnu kartu istražnog područja; 2. karakteristični stratigrafski stup istražnog područja; 3. prognozne karte debljina sedimenata ili debljina objekata istraživanja; 4. prognozne karte debljina potencijalnih matičnih stijena; 5. karte rajonizacije istražnog podrućja po stupnju perspektivnosti. Članak 44. Svaki elaborat, osim sadržaja propisanog u članku 37. ovoga pravilnlka, sadrži: 1. naslovnu stranicu na kojoj je dan puni naziv poduzeća odnosno samostalnog poduzetnika koji je izradio elaborat o kategorizaciji i klasifikaciji rezervi nafte i prirodnog plina, naziv istražnog prostora ili eksploatacionog polja, naziv ležišta te vrijeme i mjesto izrade elaborata; 2. potpis odgovornih osoba poduzeća odnosno samostalnog poduzetnika, ovjeren pečatom; 3. ime i potpis ovlaštene stručne osobe za izradu elaborata i imena i potpise sudionika u izradi elaborata; 4. sadržaj elaborata s popisom priloga; 5. popis korištene dokumentacije i literature. Članak 45. Tekstovni dio elaborata i njegovi grafički i tablični prilozi moraju biti numerirani i uvezani. Ako je za neko ležište, u istražnom prostoru ili eksploatacionom polju prethodno izrađen elaborat, u slijedećim elaboratima treba obraditi samo izmijenjeni ili dopunjeni dokumentacijski materijal s tim da se posebno naznaći koji su dijelovi ispušteni. II-6. Evidenaja rezervi nafte, kondenzata i prirodnog plina Članak 46. Utvrđene rezerve nafte kondenzata i prirodnog plina evidentiraju se posebno po kategorijama A, B i C, te po klasama u bilančne i izvanbilančne za naftu, kondenzat, otopljeni plin u nafti, plin u plinskoj kapi naftnih ležišta, plin iz plinskih i plinsko-kondenzatnih ležišta. Rezerve neugljikovodičnih plinova evidentiraju se posebno, po kategorijama i klasama. Članak 47. Potenci)alne rezerve evidentiraju se samo po kategorijama C1, D1, i D2. Rezerve kategorije C1 evidentiraju se za naftu i prirodni plin, a rezerve kategorije D1 i D2 kao uvjetna nafta. Članak 48. Evidencija o rezervama nafte, kondenzata i prirodnog plina vodi se na obrascima br.1, 2, 3 i 4. III. KATEGORIZACIJA, KLASIFIKACIJA I EVIDENCIJA REZERVI ČVRSTIH MINERALNIH SIROVINA III-1. Osnovne odredbe Članak 49. Utvrđivanje i evidentiranje rezervi čvrstih mineralnih sirovina te određivanje uvjeta za razvrstavanje rezervi u kategorije i klase obavlja se prema zajedničkim kriterijima iz članka 50. do 76. ovoga pravilnika i prema posebnim kriterijima, utvrđenim u člancima 77. do 143. ovoga pravilnika, za pojedinu mineralnu sirovinu. III-2. Zajednički kriteriji za utvrđivanje i razvrstavanje rezervi čvrstih mineralnih sirovina u kategorije i klase te način evidentiranja rezervi Članak 50. Ležišta čvrstih mineralnih sirovina dijele se na skupine i podskupine na temelju: 1. veličine i složenosti oblika (morfoloških obilježja); 2. pripadnosti određenim genetskim tipovima odnosno rudonosnim formacijama; 3. mineralnog sastava i njegovih obilježja; 4. karaktera raspodjele korisnih komponenti; 5. strukturno-tektonskih obilježja; 6. zahvačenosti postrudnim tektonskim pokretima. Pripadnost ležišta odredenoj skupini i podskupini odreduje optimalnu vrstu i gustoću (međusobnu udaljenost) istražnih radova kojima se utvrduje određen stupanj istraženosti i poznavanja ležišta. Ako za ležište nije utvrđen stupanj poznavanja jednog od elemenata iz stavka 1. ovoga članka, ono se razvrstava u iduću nižu skupinu odnosno podskupinu, iako na osnovi ostalih elemenata udovoljava uvjetima za razvrstavanje u višu skupinu odnosno podskupinu. Članak 51. Stupanj istraženosti ležišta mineralne sirovine utvrđuje se na temelju stupnja poznavanja njihovih obilježja i to: 1. elemenata prostiranja, veličine, oblika i građe ležišta njihove veze s određenim stratigrafskim horizontima, tektonskim strukturama i postrudnom tektonikom; 2. pripadnosti ležišta određenim genetskim tipovima odnosno rudonosnim-formacijama; 3. mineralnog i kemijskog sastava mineralne sirovine; 4. srednjeg sadržaja korisnih i štetnih komponenti mineralne sirovine: 5. strukturno-teksturnih značajki mineralne sirovine (granulometrijskog sastava, načina srastanja korisnih mlnerala odnosno korisnih minerala i minerala jalovine i dr); 6. karaktera promjenljivosti korisnih i štetnih komponenti mineralne sirovine; 7. prostornog rasporeda različitih tipova mineralne sirovine ; 8. fizičko-kemijskih i fizičko-mehaničkih značajki mineralne sirovine i okolnih stijena; 9. prirodnih faktora (strukturno-geoloških, hidrogeoloških, inženjersko-geoloških) i drugih parametara (plinonosnost, geomehaničke karakteristike i dr.) koji određuju uvjete izvodenja rudarskih radova; 10. tehnoloških svojstava, odnosno mogućnosti i uvjeta oplemenjivanja i prerade mineralne sirovine. Članak 52. Istraženost ležišta čvrstih mineralnih sirovina utvrđuje se: svim metodama geoloških, geofizičkih, geokemijskih, hidrogeoloških i inženjersko-geoloških istraživanja: svim vrstama površinskih i podzemnih istražnih rudarskih radova te površinskim i jamskim istražnim bušenjem. Članak 53. Za svaku čvrstu mineralnu sirovinu utvrdene su po skupinama, odnosno podskupinama ležišta (čl. 77 do 140.), Vrste istražnih radova i maksimalne udaljenosti između njih, kojimse osigurava utvrđivanje dimenzija ležišta odnosno rudnog tijela i dokazivanje rezervi kategorija A, B i C. Iznimno od odredbe iz stavka 1. ovoga članka, odstupanja od utvrđenih vrsta istražnih radova ili maksimalllih udaljenosti između istražnih radova dozvoljena su: 1. kad se utvrdi da bi primjena propisanih vrsta istražnih radova ili maksimalnih udaljenosti izmedu istražnih radova dovelo do neracionalnog trošenja financijskih sredstava; 2. kad različita primjena iste mineralne sirovine iziskuje različit stupanj istraženosti ležišta odnosno poznavanja osobina mineralne sirovine; 3. kad se ležište, zbog svojih specifičnosti ne mogu uvrstiti ni u jednu skupinu ili podskupinu. Odstupanja 12 stavka 2. ovoga članka moraju se obrazložiti i biti u granicama najveće dopuštene greške odnosno vjerojatnosti utvrđivanja rezervi kategorija A, B i C navedene u članku 73. ovoga pravilnika. Članak 54. Pri istraživanju mineralne sirovine istražnim bušenjem. linijški postotak izvadene jezgre mora iznositi: 1. najmanje 75% jezgre od svakoga dužinskog intervala pri bušenju kroz mineralnu sirovinu odnosno rudnu masu; 2. najmanje 75% jezgre zajedno s talogom ako je izvršena karotaža bušotine; 3. najmanje 65% jezgre zajedno s talogom iz (jalovog) materijala. Eventualno izostavljanje jezgre iz jalovog materijala utvrđeno je posebnim kriterijima za pojedine čvrste mineralne sirovine (ćl. 77. do 143.). Mjerenje iskrivljenja (devijacije) istražne bušotine obavlja se : 1. kod vertikalnih bušotina dubine veće od 200 m na svakih 100 m dubine; 2. kod kosih i horizontalnih bušotina na svakih 50 m dubine. Članak 55. Kakvoća mineralne sirovine u ležištu određuje se analiziranjem uzoraka. Za svako ležište ili njegov dio određuje se putem optimalnih metoda (eksperimentalno, iskustveno ili na osnovi propisa) način uzimanja uzoraka. Članak 56. Kakvoča mineralne sirovine određuje se kemijskim sastavom te određivanjem fizičko-kemijskih, fizičko-mehaničkih i drugih svojstava u skladu s propisanim standardima. Rezultati ispitivanja mineralne sirovine iskazuju se za korisnu supstanciju u prirodnom stanju. Prostorna masa određuje se u prirodnom stanju za svaku vrstu - tip mineralne sirovine za koju se posebno proračunavaju rezerve Članak 57. Tehnološka ispitivanja mineralne sirovine obavljaju se na reprezentativnim uzorcima. Za rezerve kategorija A i B tehnološka svojstva mineralne sirovine utvrđuju se u laboratorijskom ili poluindustrijskom opsegu ispitivanja. Slučajevi u kojima se tehnološka ispitivanja mineralne sirovine obavljaju u industrijskom opsegu utvrđeni su posebnim kriterijima za pojedine čvrste mineralne sirovine (čl. 77. do 143.). Ako je za neko rudno tijelo izvršeno tehnološko ispitivanje mineralne sirovine u industrijskom ili poluindustrijskom opsegu i u praksi potvrđeno da između njega i ostalih rudnih tijela u istom ležištu nema bitnih razlika, za ostala rudna tijela u istom ležištu dovoljno je obaviti tehnološka ispitivanja u laboratorijskom opsegu. Za rezerve kategorije C, tehnološka svojstva mineralne sirovine utvrđuju se u laboratorijskom opsegu ispitivanja. Ako je u ležištu odnosno rudnom tijelu zastupljeno više prirodnih tipova i vrsta mineralnih sirovina, tehnološka ispitivanja se obavljaju. u pravilu, za svaki tip posebno. III-2.1. Kategorizacija rezervi vrstih mineralnih sirovina Članak 55. Prema stupnju istraženosti i stupnju poznavanja kakvoće, rezerve mineralnih sirovina razvrstavaju se u kategorije A, B, C1, C2, D1 i D2. Rezerve čvrstih minerainih sirovina razvrstavaju se u kategorije A, B i C, prema zajedničkim kriterijima i uvjetima (čl. 50. do 75.) i prema posebnim kriterijima i uvjetima za pojedine Čvrste mineralne sirovine navedenim u čl. 77 do 143. ovoga pravilnika. Članak 59. U A-kategoriju uvrštavaju se rezerve ćvrstih mineralnih sirovina kod kojih su: 1. na temelju neposrednih opažanja, obavljenih istražnih rudarskih radova ili istražnih bušenja, potpuno upoznati: ležišni uvjeti, zalijeganje, prostiranje, velićina, oblik i građa ležišta sve korisne mineralne supstancije i njihov međusobni odnos i prostorna razmještenost; 2. potpuno utvrđena kakvoča i tehnološka svojstva za njihovo oplemenjivanje i preradu; 3. potpuno utvrđeni prirodni tipovi te njihov međusobni odnos i prostorni razmještaj; 4. detaljno okontureni i izdvojeni jalovi dijelovi u okviru rudnih tijela; 5. utvrđeni tektonski, hidrogeološki, inženjersko-geološki i drugi prirodni uvjeti u opsegu koji omogućuje izbor metode eksploatacije. Za rezerve kategorije A nije dozvoljena ekstrapolacija. Članak 60. U B-kategoriju uvrštavaju se rezerve mineralne sirovine kod kojih su: 1. na temelju neposrednih opažanja, obavljenih istražnih rudarskih radova ili istražnih bušenja upoznati i utvrdeni: ležišni uvjeti, zalijeganje, prostiranje, veličina, oblik i grada ležišla korisne mineralne supstancije i njihov medusobni odnos i prostorni razmještaj; 2. utvrđene značajke i osnovna tehnološka sbojstva za njihovo oplemenjivanje i preradu; 3. utvrđeni prirodni tipovi i industrijske vrste mineralnih sirovina i zakonitosti njihova razmještaja; 4. utvrđeni odnosi i karakter nerudnih dijelova u okviru rudnog tijela bez potanko utvrđenih njihovih granica; 5. utvrđeni tektonski, hidrogeološki, inženjersko geološki i drugi prirodni uvjeti u opsegu koji omogućuje dobivanje osnovnih elemenata za izbor metode eksploatacije. Za rezerve kategorije B dozvoljena je, pod određenim uvjetima, ekstrapolacija. Stupanj dozvoljene ekstrapolacije određen je odredbama članka 72. ovoga pravilnika. Članak 61. U C1-kategoriju uvrštavaju se rezerve mineralne sirovine kod kojih su: 1. upoznati ležišni uvjeti, zalijeganje i prostiranje, oblik i grada ležišta, korisna mineralna supstancija i njezin prostorni razmještaj ; 2. utvrđene značajke i tehnološka svojstva za njihovo oplemenjivanje i preradu; 3. utvrđeni tipovi i industrijske vrste mineralne sirovine; 4. razjašnjeni tektonski hidrogeološki, inženjersko-geološki i drugi prirodni uvjeti za njihovu eksploataciju. Za rezerve kategorije C dozvoljena je, pod određenim uvjetima, ekstrapolacija. Stupanj dozvoljene ekstrapolacije određen je odredbama članka 72. ovoga pravilnika. Članak 62. U C2-kategoriju uvrštavaju se perspektivne rezerve mineralnih sirovina čiji su uvjeti zalijeganja, veličina, oblik i položaj određeni na temelju geoloških i geofizičkih podataka te djelomično provjereni istražnim radovima odnosno određeni analogijom s proučenim dijelovima ležišta. Kakvoća mineralne sirovine određena je prema pojedinačnim probama uzoraka ili prema podacima najbližih istraženih ležišta odnosno istraženih dijelova ležišta. Opseg rezervi kategorije C2 procjenjuje se u okviru geološki povoljnih struktura i stijenskih kompleks u kojima je koncentrirana mineralna sirovina. Članak 63. U D1-kategoriju uvrštavaju se rezerve mineralnih sirovinakojese prognoziraju na temelju analize općih geoloških uvjeta i usporedbe podataka detaljne prospekcije, istražnih i eksploatacijskih radova u određenom području. Rezerve kategorije D1, nalaze se u neistraženim dijelovima poznatih ležišta (u pretpostavljenim novim rudnim tijelima, horizontima, dijelovima rudnih polja i dr.). Članak 64. U D2-kategoriju uvrštavaju se rezerve mineralnih sinvina koje su pretpostavljene na osnovi podataka o geološkom razvoju i specifičnostima geološke građe određenog područja, koji su dobiveni kompleksnim geološkim, geofizičkim i geokemijskim istraživanjima i ispitivanjima te analizom litološko-stratigrafskih, mineralno-petrografskih, strukturno-tektonskih paleogeografskih i drugih faktora koji određuju uvjete lokalizacije orudnjenja mineralne sirovine. Kategoriji D2 pripadaju pretpostavljene rezerve, područja (oblasti, rajona, formacije, bazena,magimatskog masiva ili kompleksa) na kojima su otkrivena ležištali pojave određen mineralne sirovine, a i područja nakojima nisu otkrivenani ležišta ni pojave mineralne sirovine, ali se njihovo postojanje može pretpostaviti. Članak 65. Rezerve kategorija D1 i D2 razlikuju se od rezervii kategorije C2 po tome što su za rezerve kategorija D1 i D2 parametri za ocjenu (pružanja i debljine, veličine, tipa, srednjeg sadržaja korisne komponente i dr.) pretpostavljeni i određeni posredno. III-2.2. Klasifikacija rezervi čvrstih mineralnih sirovina Članak 66. Rezerve mineralnih sirovina kategorija A, B i C, ovisno o mogućnostima njihove eksploatacije, razvrstavaju se u bilančne i lzvanbilančne rezerve. Rezerve mineralnih sirovina kategorija C2, D1 i D2 smatraju se potencijalnim i ne razvrstavaju se u klase (bilančne i izvanbilančne). Članak 67. U bilančne rezerve mineralnih sirovina uvrštavaju se utvrđene mase mineralnih sirovina u ležištu koje se postojećom tehnikom i tehnologijom eksploatacije i prerade mogu rentabilno koristiti. Stupanj rentabilnosti eksploatacije i prerade bilančnih rezervi mora biti u skladu s općeprihvačenim gospodarskim i društvenim kriterijima, a može biti različit za različite genetske i industrijske tipove ležišta istih mineralnih sirovina ovisno o prirodnim, tehničko-eksploatacijskim regionalnim i drugim činiteljima. Pri ocjenjivanju stupnja rentabilnosti eksploatacije i prerade bilančnih rezervi, u određenim slučajevima, mogu se upotrebljavati i metode analogije. Članak 68. Pri utvrđivanju bilančnih rezervi osnovne mineralne sirovine utvrđuju se i sve prateće mineralne komponente u ležištu, koje se na suvremenoj razini znanosti i tehnike mogu rentabilno koristiti, a eventualno i određene mineralne sirovine koje se nalazi u podini i krovini ležišta ili bokovima rudnih tijela, a mogu se ekonomično upotrebljavati. Na temelju proračunatih bilančnih rezervi mineralnih sirovina, smanjenih za gubitke pri eksploataciji, utvrđuju se eksploatacijske rezerve. Članak 69. U izvanbilančne rezerve čvrstih mineralnih sirovina uvrštavaju se mase mineralnih sirovina u ležištu koje se postoječom tehnikom i tehnologijom eksploatacije i prerade ne mogu rentabilno eksploatirati te mineralna sirovina u zaštitnim stupovima i završnim kosinama površinskih kopova. Članak 70. Bilančne rezerve mineralnih sirovina utvrđuju se tehničko-ekonomskom ocjenom. Tehničko-ekonomska ocjena obuhvaća analizu osnovnih faktora, od kojih su najznačajniji ovi: 1. geološki faktori: tip ležišta, stupanj koncentracije rezervi i morfološke karakteristike rudnih tijela; 2. genetski faktori (utvrdivanje potencijalnosti ležišta i njegova šireg područja); 3. tehničko-eksploatacijskl faktori (opći uvjeti buduće eksploatacije, hidrogeološki i inženjersko-geološki uvjeti, plinonosnost, geomehaničke karakteristike i dr.); 4. tehnološki faktori (tehnološki tip rude, osnovni uvjeti oplemenjivanja i prerade mineralne sirovine, mogućnost kompleksnog tretmana mineralnih sirovina, mogućnost supstitucije i dr.); 5. regionalni faktori (transportni uvjeti, reljef područja, klimatski uvjeti, uvjeti opskrbe vodom i energijom, opće gospodarske karakteristike područja i dr.); 6. tržišni faktori (opći uvjeti ponude i potražnje određene mineralne sirovine, cijene. njihova perspektiva i dr.); 7. društveno-gospodarski faktori (ekonomsko značenje određene mineralne sirovine za određeno područje i zemlju, njezino strategijsko značenje, utjecaj eksploatacije mineralne sirovine na okolište mogućnost rekultiviranja zemljišta poslije završene eksploatacije). Članak 71. Utjecaj faktora navedenih u članku 70. ovoga pravilnika na utvrđivanje bilančnih rezervi mineralnih sirovina iskazuje se naturalnim i vrijednosnim pokazateljima. Naturalni su pokazatelji: količina rezervi, srednji sadržaj korisne komponente, minimalni ekonomski sadržaj mineralne sirovine, minimalna debljina ležišta. kapacitet postrojenja za preradu mineralnih sirovina s godišnjom proizvodnjom koncentrata, iskorištenje mineralne sirovine pri oplemenjivanju i dr. Vrijednosni su pokazatelji: troškovi istraživanja, proizvodnje, oplemenjivanja i prerade mineralne sirovine, transportni troškovi, ukupne investicije potrebne za izgradnju rudnika, postrojenja za preradu mineralnih sirovina i sličnih objekta, specifične investicije i dr. Na temelju naturalnih i vrijednosnih pokazatelja obavlja se ekonomska klasifikacija rezervi i utvrđuje vrijednost ležišta (ne uzimajuči u obzir vremenski faktor). Na temelju svih pokazatelja i proračunate rentabilnosti, utvrđuje se bilančnost rezervi mineralne sirovine. Za utvrđivanje određenih faktora i pokazatelja tehničko-ekonomske ocjene može se upotrebljavati i metoda analogije. Kompletna tehničko-ekonomska ocjena obavlja se samo za ležišta u eksploataciji. U ostalim slučajevima, pojedini faktori i pokažatelji tehničko-ekonomske ocjene imat će orijentacijski karakter, ovisno o stupnju istraženosti i poznavanju ležišta te njegovoj veličini i raspolaganju tehničko-ekonomskim parametrima. III-2.3. Proračunavanje rezervi čvrstih mineralnih sirovina Članak 72. Rezerve čvrstih mineralnih sirovina proračunavaju se primjenom optimalnih metoda koje osiguravaju dovoljnu točnost proračuna. Posebno se mora voditi računa o obliku i veličini ležišta odnosno rudnog tijela, karakteru promjenljivosti pojedinih parametara pa i o tome kako je rudno tijelo obuhvaćeno istražnim radovima (raspored, gustoča, vrsta istražnih radova i dr.). Pri proračunavanju rezervi ležišta jednostavne građe i ujednaćenog sastava dopuštena je ekstrapolacija za rezerve kategorija B i C1 pod uvjetom da se ekstrapolacijom izračunate rezerve bočno nastavljau na utvrđene rezerve iste ili više kategorije. U kategoriju B uvrštavaju se i rezerve mineralne sirovine dobivene ekstrapolacijom izvan utvrđenih kontura A i B kategorije, najviše do 25% maksimalnih udaljenosti između istražnih radova propisanih za odgovarajuču sirovinu B kategorije, ako to dopuštaju karakteristike ležišta. U kategoriju C uvrštavaju se rezerve mineralne sirovine dobivene ekstrapolacijom izvan utvrđenih kontura A, B i C kategorija, najviše od 25% maksimalnih udaljenosti između istražnih radova propisanih za odgovarajuču sirovinu C1, kategorije, ako to dopuštaju karakteristike ležišta. Članak 73. Najveća dopuštena greška parametara pri utvrđivanju rezervi kategorija A, B i C1 iznosi: _________________________________________ Kategorija Dopuštena greška% _________________________________________ A +- 10 B +- 20 C +- 40 _________________________________________ Ako postoji sumnja da su u obračunu rezervi proračunati parametri, metode ispitivanja, kemijske i druge analize nedovoljno točni, dobiveni se podaci mogu korigirati popravnim koeficijentima. Popravni se koeficijenti mogu odnositi na sadržaj korisnih i štetnih komponenti, prostornu masu, vlažnost, površinu, volumen rudnog tijela i dr. III-2.4. Elaborat o rezervama čvrstih mineralnih sirovina Članak 74. Proračunate rezerve mineralnih sirovina i njihova kategorizacija i klasifikacija prikazuju se elaboratom o rezervama koji sadrži: 1. tekstovni dio; 2. grafičku dokumentaciju; 3. dokumentacijski materijal. Tekstovni dio elaborata iz stavka 1. točka 1. ovoga članka sadrži: a) uvod; b) opći dio i to: 1. zemljopisno-gospodarske karakteristike područja; 2. morfološko-hidrogeološke i klimatske prilike područja: 3. historijat i geološko-ekonomske karakteristike prijašnjih istraživanja područja i postignute rezultate; 4. geološke karakteristike šireg područja; c) geološke karakteristike ležišta i to: 1. geološku građu ležišta; 2. opis ležišta; 3. genezu ležišta; 4. tektoniku ležišta; 5. hidrogeološke karakteristike ležišta; 6. inženjersko-geološke karakteristike ležišta; d) istražne radove, i to: 1. metode istraživanja; 2. opis istražnih radova: 3. analizu ostvarene efektivnosti istraživanja; e) određivanja kakvoće mineralne sirovine, i to: 1. metode uzorkovanja; 2. rezultate laboratorijskih ispitivanja; 3, proračun srednjeg sadržaja korisne mineralne sirovine i koeficijenta varijacije; 4. analizu mogućnosti i uvjeta oplemenjivanja i prerade mineralne sirovine; f) proračun rezervi, i to: 1. metode proračunavanja rezervi; 2. postupka proračunavanja rezervi; 3. prikaz popravnih koeficijenata; 4. tablični pregled ukupnih i eksploatacijskih rezervi; g) tehničko-ekonomsku ocjenu, i to: 1. geološke, genetske, tehničko-eksploatacijske tehnološke, regionalne, tržišne i društveno-gospodarske faktore; 2. naturalne i vrijednosne pokazatelje; 3. gospodarsko-vrijednosnu ocjenu ležišta; h) zaključak; 1) popis upotrijebljene literature i dokumentacije. Grafička dokumentacija elaborata iz stavka 1. točka 2. ovoga članka sadrži: 1. preglednu zemljopisnu kartu mjerila do 1:100.000 s prikazanim istražnim prostorom odnosno eksploatacionim poljem; 2. geološku kartu mjerila do 1:100.000; 3. geolosku kartu ležišta mjerila do 1:1.000; 4. geološke profile ležišta mjerila do 1:1.000 iznimno do 2.500; 5. geološke profile istražnih bušotina s rezultatima uzorkovanja, mjerila do 1:500; 6. pregledne i detaljne karte ispitivanja geofizičkim, geokemijskim i drugim metodama; 7. situacijski plan površinskih i jamskih radova, mjerila do 1:1.000 iznimno do 2.500; 8. geološku kartu horizonata, mjerila do 1:1.000 iznimno do 2.500; 9. karte površine blokova ili profila za proračun rezervi, mjerila do 1:1.000; 10. karte uzorkovanja, mjerila do 1:2.500. Dokumentacijski materijal elaborata iz stavka 1. točka 3. ovoga članka sadrži: 1. rezultate kemijskih analiza mineralne sirovine; 2. rezultate određivanja prostorne mase mineralne sirovine; 3. rezultate mineraloških i drugih ispitivanja; 4. rezultate laboratorijskog, poluindustrijskog ili industrijskog ispitivanja prerade i primjene mineralne sirovine (opis postupka, normative utrošenog materijala, opis sheme tehnološkog postupka, bilancu masa i dr.); 5. rezultate inženjersko-geoloških, geomehaničkih i drugih istraživanja koji utjeću na uvjete eksploatacije; 6. tablice rezervi za svaki proračunati dio ležišta ili cijelo ležište; 7. rekapitulaciju rezervi po kategorijama, klasama i kvaliteti; 8. ispunjene obrasce broj 1, 2. i 5. Članak 75. Elaborat o rezervama, osim sadržaja iz članka 74. ovoga pravilnika, sadrži: 1. naslovnu stranicu na kojoj je dan puni naziv poduzeča odnosno samostalnog poduzetnika koji je obavio istraživanje i proračun rezervi, naziv ležišta, eksploatacionog polja ili istražnog prostora, vrijeme i mjesto izrade elaborata. 2. potpis odgovornih osoba poduzeća odnosno samostalnog poduzetnika, ovjeren pećatom; 3. ime i potpis ovlaštene stručne osobe za izradu elaborata, imena i potpise sudionika u izradi elaborata; 4. sadržaj elaborata s popisom priloga. III-2.5. Evidencija o rezervama čvrstihmineralnih sirovina Članak 76. Poduzeća i samostalni poduzetnici koji se u okviru svoje djelatnosti bave istraživanjem ili eksploatacijom čvrstih mineralnih sirovina dužni su ustanoviti i voditi knjigu evidencije o rezervama mineralnih sirovina (u nastavku teksta "kn …