Pravilnik o prikupljanju podataka, načinu evidentiranja i utvrđivanja rezervi mineralnih sirovina te o izradi bilance tih rezervi

Pravilnik o prikupljanju podataka, načinu evidentiranja i utvrđivanja rezervi mineralnih sirovina te o izradi bilance tih rezervi Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Pravilnik o prikupljanju podataka, načinu evidentiranja i utvrđivanja rezervi mineralnih sirovina te o izradi bilance tih rezervi NN 48/1992 (1.8.1992.), Pravilnik o prikupljanju podataka, načinu evidentiranja i utvrđivanja rezervi mineralnih sirovina te o izradi bilance tih rezervi MISTARSTVO ENERGETIKE I INDUSTRIJE Na temelju članka 6. Zakona o preuzimanju saveznih Zakona iz područja organizacije i poslovanja gospodarskih subjekata koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuju kao republički zakoni ("Narodne novine" br. 53/91), članka 7. Zakona o jedinstvenom načinu utvrđivanja, evidentiranja i prikupljanja podataka o rezervama mineralnlh sirovina i: podzemnih voda i o bilanci tih rezervi ("Službeni list SFRJ" br. 53/77, 24/85 i 17/90 i "Narodne novine" br. 53/91), članka 58. stavka 2. Zakona o rudarstvu ("Narodne novine" br. 27/91) te odredbe članka 91. Zakona o upravi ("Narodne novine" br.16/78, 50/79, 29/85, 48/85, 41/90, 47/90 i 56A/91) ministar energetike i industrije donosi PRAVILNIK o prikupljanju podataka, načinu evidentiranja i utvrđivanja rezervi mineralnih sirovina te o izradi bilance tih rezervi I. UVODNE ODREDBE

Članak 1

Ovim se pravilnikom propisuju jedinstveni kriteriji za utvrđivanje, evidentiranje i prikupljanje podataka o rezervama mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj.

Članak 2

Mineralne sirovine za koje se u smislu odredbi ovoga pravilnika utvrđuju, evidentiraju i prikupljaju podaci o rezervama i izraduje bilanca jesu:

Članak 3Rudarska poduzeča i samostalni poduzetnlci, nositelji prava istraživanja

i eksploatacije mineralnih sirovina, dužni su podatke o rezervama mineralnih sirovina iz članka 2. ovoga pravilnika utvrđivati i evidentirati na način određen ovim pravilnikom za ležišta kod kojih je istraživanje prekinuto, za ležišta čije je istraživanje završeno, za ležišta u eksploataciji i za ležišta izvan eksploatacije koja nisu iscrpljena.

Članak 4Rudarska poduzeća i samostalni poduzetnici duini su Ministarstvu energetike

i industrije dostaviti podatke o rezervama mineralnih sirovina na obrascima broj 1. i 2. te, zavisno o mineralnoj sirovini, na obrascima broj 3, 4, 5 6. i 7. koji su tiskani uz ovaj pravilnik i čine njegov sastavni dio.

II. KATEGORIZACIJA, KLASIFIKACIJA I EVIDENCIJA REZERVI NAFTE, KONDENZATA I PRIRODNOG PLINA II-1 Osnovne odredbe

Članak 5Ukupne rezerve nafte, kondenzata i prirodnog plina utvrđuju se i razvrstavaju

prema stupnju istraženosti i stupnju poznavanja kakvoče na: utvrđene rezerve kategorije A, B i C, te potencijalne rezerve kategorija C2, D1, i D2.

Utvrđene rezerve nafte, kondenzata i prirodnog plina kategortja A, B i C, svrstavaju se u klase: bilančne i izvanbilančne.

Članak 6Utvrđene i svrstane rezerve nafte, kondenzata i prirodnog plina iskazuju

stupanj njihove istraženosti i pripremljenosti za eksploataciju i to:

Članak 7Utvrđene rezerve nafte, kondenzata i prirodnog plina kategorije A, B

i C, izračunavaju se za:

Pod naftom, prema ovom pravilniku razumijeva se sirova nafta koja se dobiva iz ležišta.

Pod kondenzatom, prema ovom pravilniku, razumijevaju se ugljikovodici u plinovitom stanju podležišnim uvjetima koji prelaze u tekuče štanje zbog smanjena tlaka:

Pod prirodnim plinom, prema ovom pravilniku, razumijeva se smjesa ugljikovodičnih plinova, ugljikovodičnih plinova s primjesama ostalih prirodnih plinova i smjesa ostalih prirodnih plinova.

Članak 8Rezerve nafte, kondenzata i prirodnog plina kategorija A, B i C izračunavaju

se posebno za:

Rezerve nafte i prirodnog plina kategorija C2, D1 i D2 izračunavaju se:

Članak 9Prvom izračunavanju rezervi nafte, kondenzata i prirodnog plina pristupa

se u fazi istraživanja kad se na osnovi istraživanja odrede parametri predviđeni ovim pravilnikom.

Ponovnom izračunavanju rezervi pristupa se:

II-2. Kategorizacija rezervi nafte, kondenzata i prirodnog plina

Članak 10Prema stupnju istraženosti ležišta, stupnju poznavanja kvalitete sirovine

i poznavanja parametara za utvrđivanje rezervi, ukupne rezerve nafte, kondenzata i prirodnog plina svrstavaju se u:

Za svaku kategoriju iz stavka 1. ovoga članka utvrđeni su, u člancima 11. do 17. ovoga pravilnika, kriteriji, karakteristike i uvjeti za razvrstavanje rezervi. Neudovoljenje bilo kojeg od utvrđenih uvjeta uzrokuje svrstavanje rezervi u odgovarajuču nižu kategoriju.

Članak 11Rezerve nafte, kondenzata i prirodnog plina razvrstavaju se u kategorije

prema osnovnim uvjetima:

Za rezerve kategorije D,:

Članak 12Za svrstavanje rezervi nafte, kondenzata i prirodnog plina u kategoriju

A, osim osnovnim uvjetima iz članka 11. točke 1. ovoga pravilnika, mora biti udovoljeno i ovim uvjetima:

6 ležišta ili skupine ležišta koja predstavljaju eksploatacijsku cjelinu moraju se:

Ako u ležištu postoje i rezerve niže kategorije, osim rezervi kategorije A, granica između rezervi kategorije A i rezervi niže kategorije određuje se prema geološkim i proizvodnim karakteristikama ležišta.

Članak 13Za svrstavanje rezervi nafte, kondenzata i prirodnog plina u kategoriju

B, osim osnovnim uvjetima iz članka t 1. toćke 2. ovog pravilnika, mora biti udovoljeno i ovim uvjetima:

Za ležišta ili skupinu ležišš koja predstavljaju eksploatacijski objekt moraju se:

Ako, osim rezervi sirovina kategorije B, u ležištu postoje i rezerve kategorije C" granica izmedu njih određuje se prema geološkim i proizvodnim karakteristikama ležišta

Članak 14Za svrstavanje rezervi nafte, kondenzata i prirodnog plina u kategoriju

C1 osim osnovnim uvjetima iz članka 11. točka 3. ovoga pravilnika; mora biti udovoljeno i uvjetima za slijedeće slučajeve izračunavanja rezervi:

1: područje koje obuhvaća rezerve kategorije C, proteže se po cijelom ležištu do određenih odnosno pretpostavljenih granica;

U oba slućaja izračunavanja rezervi iz stavka 1. odredbe pod a) i b) ovoga članka:

Ako između dva bloka s rezervama sirovina viših kategorija postoji blok na kojem nema bušotina, a u okviru ležišta postoji međusobna hidrodinamička veza; rezerve u tom bloku mogu se uvrstiti u kategoriju C1.

Članak 15Za svrstavanje rezervi nafte i plina u kategoriju C2, osim osnovnim

uvjetima navedenim u članku 11. točka 4. ovoga pravilnika mora biti udovoljeno i ovim uvjetima:

U naftnim i plinskim poljima u kojima postoje rezerve nafte i plina višlh kategorija, u rezerve kategorije C2 uvrštavaju se rezerve u ležištima koja se nalaze iznad ili ispod ležišta s rezervama viših kategorija ako u tim ležištima postoje pozitivne indikacije nafte i plina.

Za fizikalne karakteristike kolektora perspektivnog ležišta uzimaju se vrijednosti dobivene na temelju analiza jezgara i kvantitativne interpretacije karotažnih mjerenja iz istražnih bušotina na lokalitetu ili istražnom podrućju u kojem je izdvojeno perspektivno ležište.

Fizikalna i kemijska svojstva fluida, ležišni uvjeti i proizvodne karakterištike perspektivnog ležišta pretpostavljaju se na osnovi istih podataka iz poznatih ležišta u kolektorima istog tipa i stratigrafske pripadnosti u granicama istražnog područja, ovisno o dubini perspektivnog ležišta i njegovu položaju u prostoru.

Članak 16Za svrstavanje rezervi nafte i plina u kategoriju D1 osim osnovnim uvjetima

iz članka 11. točke 5. ovoga pravilnika, mora biti udovoljeno i ovim uvjetima:

Članak 17Za svrstavanje rezervi nafte i plina u kategoriju D2, osim osnovnim

uvjetima iz članka 11. točke 5. ovoga pravilnika, mora biti udovoljeno i ovim uvjetima:

Mogućnost postojanja nafte i plina pretpostavlja se na osnovi geološke analogije sa slićnim istražnim područjima u kojima su pronađena naftna i plinska ležišta ili na osnovi povoljnih rezultata organsko-geokemijskih analiza i povoljnih alnbljentalnih uvjeta sedimentacije bazena u dijelu sedimentnog redoslijeda.

II-3. Klasifikacija rezervi nafte, kondenzata i prirodnih plinova

Članak 18U bilance rezerve iz članka 5. stavka 2. ovoga pravilnika uvrštavaju

se utvrđene količine nafte, kondenzata i prirodnog plina u ležištu koje se poznatom tehnikom i tehnologijom mogu rentabilno eksploatirati.

Članak 19U izvanbilančne rezerve iz članka 5. stavka 2. ovoga pravilnikaivrštavaju

se utvrđene rezerve nafte, kondenzata i prirodnog plina:

Članak 20Bilančnost rezervi nafte, kondenzata i prirodnog plina utvrđuje se tehničko-ekonomskom

ocjenom.

Tehničko-ekonomska ocjena rezervi nafte. kondenzata i prirodnog plina temelji se na naturalnim i vrijednosnim pokazateljima.

Naturalni pokazatelji jesu: količina rezervi i mogučnosti njihovog iscrpka, kakvoča sirovine i tehnološke mogučnosti njezine eksploatacije.

Vrijednosni pokazatelji jesu: financijska sredstva potrebna za razradu eksploatacionog polja, troškovi za investicijsku izgradnju (sistema za sabiranje, pripremu i otpremu sirovine, te pratećih objekata), troškovi eksploatacije, tržna vrijednost sirovine, te odgovarajući troškovi istraživanja.

Članak 21Tehničko-ekonomska ocjena iz članka 20. stavka 1. ovoga pravilnika za

ležišta u istraživanju ima orjentacijski karakter, a naturalni i vrijednosni pokazatelji mogu se preuzeti iz najbližih sličnih dovoljno poznatih ležišta nafte, kondenzata i prirodnog plina.

Za ležišća nafte, kondenzata i prirodnog plina koja su u eksploataciji ili koja se pripremaju za eksploataciju izrađluje se tehničko-ekonomska ocjena na osnovi utvrđenih i izračunatih naturalnih i vrijednosnih pokazatelja.

II-4. Metode izračunavanja rezervi nafte, kondenzata i prirodnih plinova

Članak 22Za izračunavanje rezervi nafte, kondenzata i prirodnog plina kategorije

A; B i C, primjenjuju se ove metode:

Izbor metode uvjetovan je količinom i pouzdanošću raspoloživih podataka u vrijeme izračunavanja rezervi.

Članak 23Potencijalne rezerve nafte, i prirodnog plina kategorija C2 i D1 izračunavaju

se volumetrijskom metodom.

Potencijalne rezerve nafte i prirodnog plina kategorije D2 izračunavaju se metodom geološke analogije, geostatističkom metodom ili drugom metodom.

Članak 24Rezerve nafte, kondenzata i prirodnih plinova iskazuju se, pri standardnim

uvjetima 288,15 K (15"C) i 101,325 kPa (1,01325 bar), na ovaj način:

Članak 25Utvrđene rezerve stabilnog kondenzata kategorije A B i C izračunavaju

se množenjem prethodno izračunatih rezerve prirodnog pllna srednjim početnim sadržajem stabilnog kondenzata u plinu, iskažnog u cm'/m' pri standardnim uvjetima.

Izračunate rezerve prirodnog plina smanjuju se za ekvivalentnu količinu plina iz rezervi stabilnog kondenzata.

Članak 26Za svako ležište s rezervama prirodnog plina kategorije A, B i C, prikazuju

se, osim rezervi ugljikovodičnih plinova, i rezerve drugih prirodnih plinova iz članka 7. stavka 4. ovoga pravilnika, a izračunavaju se prema njihovu postotnom udjelu u utvrđenim rezervama prirodnog plina.

Članak 27Utvrđene rezerve kategorija A, B i C otopljenog prirodnog plina u nafti

izračunavaju se množenjem prethodno izračunatih rezervi nafte, srednjim sadržajem otopljenog prirodnog plina u nafti pri početnim ležišnim uvjetima, iskazanog u omjeru kubičnih metara prirodnog plina (m') prema kubičnim metrima (m') nafte pri standardnim uvjetima.

Članak 28Pri izračunavanju rezervi nafte, kondenzata i prirodnih plinova kategorija

A, B i C, moraju se poznavati ovi parametri:

Članak 29

Pri izračunavanju gupljikavosti kolektora razlikuju se tri slučaja;

Članak 30

Ako se izračunava šupljikavost iz članka 29. točke 1. i 3. ovoga pravilnika, efektivne debljine kolektora po bušotinama, na temelju kojih se izrađuju karte efektivnih debljina, dobivaju se isključivanjem intervala ćija je propusnost niža od propusnosti koja još osigurava dotok fluida u bušotinu.

Ako ne postoje podaci o vrijednosti sekundarne šupljikavosti dobivene interpretacijom karotažnih mjerenja (kad se vrijednost šupljikavosti uzima 0,02 dijelova jedinice), efektivne debljine kolektora po bušotinama jednake su ukupnim debljinama.

Članak 31Prosječna vrijednost zasičenja kolektora vodom s isključivo sekundarnim

tipom šupljikavosti određuje se interpretacijom karotažnih mjerenja. Ako je ta interpretacija nepouzdana, za prosječna zasićenja kolektora vodom usvaja se iskustvena veličina od 0.1 dijelova jedinice.

Članak 32Pridobive rezerve nafte, kondenzata i prirodnog plina izračunavaju se

množenjem utvrdenih rezervi s koeficijentom iskorlštenja.

Koeficijent iskorištenja naftnih, plinskih i plinsko-kondenzatna ležišta pri prvom izračunavanju, ako nisu poznati energetski uvjeti, izračunava se uzimanjem u obzir najnepovoljnijih režima metodom materijalnog balansa ili se usvaja na temelju korelacijskih ovisnosti.

Za određivanje koeficijenta iskorištenja naftnih ležišta kao najnepovoljniji uzima se režim otopljenog plina. Pretpostavlja se da je tlak napuštanja proizvodnje 20% od tlaka zasičenja.

Pridobive rezerve otopljenog plina iz nafte dobivaju se istovremeno s izračunavanjem koeficijenta iskorištenja i pridobivih rezervi nafte pri određenom režimu.

Koeficijent fskorlštenja prirodnog plina iz plinske kape odreduje se prema tlaku napuštanja ležišta, kao i za plinska ležišta.

Za plinska f plinsko-kondenzatna ležišta, pri prvom izračunavanju pridobivih rezervi, pretpostavlja se vodonaporni režim i usvaja se iskustveni koeficijent iskorištenja 0.6 od utvrđenih rezervi.

Za plinska ležišta s ekspanzijskim režimom, kao tlak napuštanja ležišta uzima se tlak koji če vladati u ležištu kad na ušću bušotine, u slučaju kompresorske eksploatacije, vrijednost tlaka bude jednaka 1000 kPa (10 bar).

Pridobive rezerve kondenzata iz plinsko-kondenzatnih ležišta dobivaju se množenjem prethodno izračunatih pridobivih rezervi prirodnog plina prosječnim sadržajem kondenzata tijekom eksploatacije. Pritom moraju biti poznati fazni odnosi fluida (plin-tekućina) u funkciji tlaka i temperature, utvrđeni eksperimentalnim laboratorijskim ispitivanjem na uzorcima fluida ili, ako to nije moguće, analitički.

Rezerve kondenzata kategorije C1 u ležištu, uz uvjet poznavanja ležišta, mogu se iskazivati kao plinovita faza uglfikovodika.

Članak 33Koeficifenti iskorištenja, odnosno pridobive rezerve nafte, kondenzata

i prlrodnog plina korigiraju se, ako je potrebno, u kasnijoj fazi razrade ležišta, kad se utvrdi stvarni režim ležišta, ponovnim izračunavanjem metodom materijalnog balansa ili statističkom metodom (za ležišta koja su duže u eksploataciji) ili metodom matematičkog modeliranja.

Koeficijent iskorištenja, odnosno pridobive rezerve nafte, kondenzata i prirodnog plina korigiraju se i u slučaju primjene neke od metoda razrade naftnog ili plinsko-kondenzatnog ležišta radi povećanja stupnja njegova iskorištenja.

Članak 34Parametri za izračunavanje potencijalnih rezervi nafte i prirodnog plina

kategorije C2. D1 i D2 analogni su parametrima navedenim u članku 28. ovoga pravilnika.

Parametri za izračunavanje rezervi nafte i prirodnog plina kategorije C2 procjenjuju se prema odredbama članka 15. ovoga pravilnika.

Parametri za izračunavanje nafte i prirodnog plina kategorije D1, pretpostavljaju se prema odredbama članka 16. ovoga pravilnika.

Parametri za izračunavanje rezervi nafte i prirodnog plina kategorije D2 pretpostavljaju se prema odredbama članka 17. točke 3. ovoga pravilnika, uz obrazloženje za njihovu primjenu.

Članak 35Potencijalne rezerve nafte i prirodnog plina kategorije D2 pretpostavljaju

se prema odredbama članka 23. stavka 2. ovoga pravilnika, ovisno o geološkim karakteristikama područja i raspoloživim podacima.

Primijenjena metoda za izračunavanje rezervi nafte i prirodnog plina mora biti obrazložena u elaboratu, a parametri potvrđeni potrebnom dokumentacijom.

II-5. Elaborat o rezervama nafte, kondenzata i prirodnog plina

Članak 36Ukupne rezerve nafte, kondenzata i prirodnog plina te njihova kategorizacija

i klasifikacija prikazuju se elaboratom o rezervama (u daljem tekstu: elaborat).

Članak 37Elaborat, bez obzira na kategorije i klase rezervi, sastoji se od:

Članak 38Tekstovni dio elaborata, iz članka 37. točke 1. ovoga pravilnika za

rezerve kategorije A, B i C, sadrži:

Članak 39

Tablični prilozi elaborata iz članka 37. točke 2. ovoga pravilnika, za rezerve kategorija A, B i C sadrže:

Članak 40

Grafički prilozi elaborata, iz članka 37. točke 3. ovoga pravilnika, za rezerve kategorija A, B i C sadrže:

Grafički prilozi iz stavka 1. ovoga članka izrađuju se, ovisno o namjeni, u mjerilu pogodnom za prikazivanje njihovog sadržaja.

Članak 41Tekstovni dio elaborata iz članka 37. točke 1. ovoga pravilnika za rezerve

kategorija C2, D1 i D2 sadrži:

Članak 42Tablični prllozi elaborata iz članka 37. točke 2. ovoga pravilnika za

rezerve kategorija C2, D1, i D2, sadrže:

Članak 43Grafički prilozi elaborata iz članka 37. točke 3. ovoga pravilnika za

rezerve kategorija C2, D1, i D2 sadrže:

Članak 44

Svaki elaborat, osim sadržaja propisanog u članku 37. ovoga pravilnlka, sadrži:

Članak 45Tekstovni dio elaborata i njegovi grafički i tablični prilozi moraju

biti numerirani i uvezani.

Ako je za neko ležište, u istražnom prostoru ili eksploatacionom polju prethodno izrađen elaborat, u slijedećim elaboratima treba obraditi samo izmijenjeni ili dopunjeni dokumentacijski materijal s tim da se posebno naznaći koji su dijelovi ispušteni.

II-6. Evidenaja rezervi nafte, kondenzata i prirodnog plina

Članak 46Utvrđene rezerve nafte kondenzata i prirodnog plina evidentiraju se

posebno po kategorijama A, B i C, te po klasama u bilančne i izvanbilančne za naftu, kondenzat, otopljeni plin u nafti, plin u plinskoj kapi naftnih ležišta, plin iz plinskih i plinsko-kondenzatnih ležišta. Rezerve neugljikovodičnih plinova evidentiraju se posebno, po kategorijama i klasama.

Članak 47Potenci)alne rezerve evidentiraju se samo po kategorijama C1, D1, i

D2.

Rezerve kategorije C1 evidentiraju se za naftu i prirodni plin, a rezerve kategorije D1 i D2 kao uvjetna nafta.

Članak 48Evidencija o rezervama nafte, kondenzata i prirodnog plina vodi se na

obrascima br.1, 2, 3 i 4.

III. KATEGORIZACIJA, KLASIFIKACIJA I EVIDENCIJA REZERVI ČVRSTIH MINERALNIH SIROVINA III-1. Osnovne odredbe

Članak 49Utvrđivanje i evidentiranje rezervi čvrstih mineralnih sirovina te određivanje

uvjeta za razvrstavanje rezervi u kategorije i klase obavlja se prema zajedničkim kriterijima iz članka 50. do 76. ovoga pravilnika i prema posebnim kriterijima, utvrđenim u člancima 77. do 143. ovoga pravilnika, za pojedinu mineralnu sirovinu.

III-2. Zajednički kriteriji za utvrđivanje i razvrstavanje rezervi čvrstih mineralnih sirovina u kategorije i klase te način evidentiranja rezervi

Članak 50Ležišta čvrstih mineralnih sirovina dijele se na skupine i podskupine

na temelju:

Ako za ležište nije utvrđen stupanj poznavanja jednog od elemenata iz stavka 1. ovoga članka, ono se razvrstava u iduću nižu skupinu odnosno podskupinu, iako na osnovi ostalih elemenata udovoljava uvjetima za razvrstavanje u višu skupinu odnosno podskupinu.

Članak 51Stupanj istraženosti ležišta mineralne sirovine utvrđuje se na temelju

stupnja poznavanja njihovih obilježja i to:

Članak 52Istraženost ležišta čvrstih mineralnih sirovina utvrđuje se: svim metodama

geoloških, geofizičkih, geokemijskih, hidrogeoloških i inženjersko-geoloških istraživanja: svim vrstama površinskih i podzemnih istražnih rudarskih radova te površinskim i jamskim istražnim bušenjem.

Članak 53Za svaku čvrstu mineralnu sirovinu utvrdene su po skupinama, odnosno

podskupinama ležišta (čl. 77 do 140.), Vrste istražnih radova i maksimalne udaljenosti između njih, kojimse osigurava utvrđivanje dimenzija ležišta odnosno rudnog tijela i dokazivanje rezervi kategorija A, B i C.

Iznimno od odredbe iz stavka 1. ovoga članka, odstupanja od utvrđenih vrsta istražnih radova ili maksimalllih udaljenosti između istražnih radova dozvoljena su:

Odstupanja 12 stavka 2. ovoga članka moraju se obrazložiti i biti u granicama najveće dopuštene greške odnosno vjerojatnosti utvrđivanja rezervi kategorija A, B i C navedene u članku 73. ovoga pravilnika.

Članak 54Pri istraživanju mineralne sirovine istražnim bušenjem. linijški postotak

izvadene jezgre mora iznositi:

Eventualno izostavljanje jezgre iz jalovog materijala utvrđeno je posebnim kriterijima za pojedine čvrste mineralne sirovine (ćl. 77. do 143.).

Mjerenje iskrivljenja (devijacije) istražne bušotine obavlja se :

Članak 55

Kakvoća mineralne sirovine u ležištu određuje se analiziranjem uzoraka.

Za svako ležište ili njegov dio određuje se putem optimalnih metoda (eksperimentalno, iskustveno ili na osnovi propisa) način uzimanja uzoraka.

Članak 56Kakvoča mineralne sirovine određuje se kemijskim sastavom te određivanjem

fizičko-kemijskih, fizičko-mehaničkih i drugih svojstava u skladu s propisanim standardima.

Rezultati ispitivanja mineralne sirovine iskazuju se za korisnu supstanciju u prirodnom stanju.

Prostorna masa određuje se u prirodnom stanju za svaku vrstu - tip mineralne sirovine za koju se posebno proračunavaju rezerve

Članak 57Tehnološka ispitivanja mineralne sirovine obavljaju se na reprezentativnim

uzorcima.

Za rezerve kategorija A i B tehnološka svojstva mineralne sirovine utvrđuju se u laboratorijskom ili poluindustrijskom opsegu ispitivanja. Slučajevi u kojima se tehnološka ispitivanja mineralne sirovine obavljaju u industrijskom opsegu utvrđeni su posebnim kriterijima za pojedine čvrste mineralne sirovine (čl. 77. do 143.). Ako je za neko rudno tijelo izvršeno tehnološko ispitivanje mineralne sirovine u industrijskom ili poluindustrijskom opsegu i u praksi potvrđeno da između njega i ostalih rudnih tijela u istom ležištu nema bitnih razlika, za ostala rudna tijela u istom ležištu dovoljno je obaviti tehnološka ispitivanja u laboratorijskom opsegu.

Za rezerve kategorije C, tehnološka svojstva mineralne sirovine utvrđuju se u laboratorijskom opsegu ispitivanja.

Ako je u ležištu odnosno rudnom tijelu zastupljeno više prirodnih tipova i vrsta mineralnih sirovina, tehnološka ispitivanja se obavljaju. u pravilu, za svaki tip posebno.

III-2.1. Kategorizacija rezervi vrstih mineralnih sirovina

Članak 55Prema stupnju istraženosti i stupnju poznavanja kakvoće, rezerve mineralnih

sirovina razvrstavaju se u kategorije A, B, C1, C2, D1 i D2.

Rezerve čvrstih minerainih sirovina razvrstavaju se u kategorije A, B i C, prema zajedničkim kriterijima i uvjetima (čl. 50. do 75.) i prema posebnim kriterijima i uvjetima za pojedine Čvrste mineralne sirovine navedenim u čl. 77 do 143. ovoga pravilnika.

Članak 59U A-kategoriju uvrštavaju se rezerve ćvrstih mineralnih sirovina kod

kojih su:

Za rezerve kategorije A nije dozvoljena ekstrapolacija.

Članak 60U B-kategoriju uvrštavaju se rezerve mineralne sirovine kod kojih su:

Za rezerve kategorije B dozvoljena je, pod određenim uvjetima, ekstrapolacija.

Stupanj dozvoljene ekstrapolacije određen je odredbama članka 72. ovoga pravilnika.

Članak 61U C1-kategoriju uvrštavaju se rezerve mineralne sirovine kod kojih su:

Za rezerve kategorije C dozvoljena je, pod određenim uvjetima, ekstrapolacija.

Stupanj dozvoljene ekstrapolacije određen je odredbama članka 72. ovoga pravilnika.

Članak 62U C2-kategoriju uvrštavaju se perspektivne rezerve mineralnih sirovina

čiji su uvjeti zalijeganja, veličina, oblik i položaj određeni na temelju geoloških i geofizičkih podataka te djelomično provjereni istražnim radovima odnosno određeni analogijom s proučenim dijelovima ležišta. Kakvoća mineralne sirovine određena je prema pojedinačnim probama uzoraka ili prema podacima najbližih istraženih ležišta odnosno istraženih dijelova ležišta. Opseg rezervi kategorije C2 procjenjuje se u okviru geološki povoljnih struktura i stijenskih kompleks u kojima je koncentrirana mineralna sirovina.

Članak 63U D1-kategoriju uvrštavaju se rezerve mineralnih sirovinakojese prognoziraju

na temelju analize općih geoloških uvjeta i usporedbe podataka detaljne prospekcije, istražnih i eksploatacijskih radova u određenom području.

Rezerve kategorije D1, nalaze se u neistraženim dijelovima poznatih ležišta (u pretpostavljenim novim rudnim tijelima, horizontima, dijelovima rudnih polja i dr.).

Članak 64U D2-kategoriju uvrštavaju se rezerve mineralnih sinvina koje su pretpostavljene

na osnovi podataka o geološkom razvoju i specifičnostima geološke građe određenog područja, koji su dobiveni kompleksnim geološkim, geofizičkim i geokemijskim istraživanjima i ispitivanjima te analizom litološko-stratigrafskih, mineralno-petrografskih, strukturno-tektonskih paleogeografskih i drugih faktora koji određuju uvjete lokalizacije orudnjenja mineralne sirovine.

Kategoriji D2 pripadaju pretpostavljene rezerve, područja (oblasti, rajona, formacije, bazena,magimatskog masiva ili kompleksa) na kojima su otkrivena ležištali pojave određen mineralne sirovine, a i područja nakojima nisu otkrivenani ležišta ni pojave mineralne sirovine, ali se njihovo postojanje može pretpostaviti.

Članak 65Rezerve kategorija D1 i D2 razlikuju se od rezervii kategorije C2 po

tome što su za rezerve kategorija D1 i D2 parametri za ocjenu (pružanja i debljine, veličine, tipa, srednjeg sadržaja korisne komponente i dr.) pretpostavljeni i određeni posredno.

III-2.2. Klasifikacija rezervi čvrstih mineralnih sirovina

Članak 66Rezerve mineralnih sirovina kategorija A, B i C, ovisno o mogućnostima

njihove eksploatacije, razvrstavaju se u bilančne i lzvanbilančne rezerve.

Rezerve mineralnih sirovina kategorija C2, D1 i D2 smatraju se potencijalnim i ne razvrstavaju se u klase (bilančne i izvanbilančne).

Članak 67U bilančne rezerve mineralnih sirovina uvrštavaju se utvrđene mase mineralnih

sirovina u ležištu koje se postojećom tehnikom i tehnologijom eksploatacije i prerade mogu rentabilno koristiti.

Stupanj rentabilnosti eksploatacije i prerade bilančnih rezervi mora biti u skladu s općeprihvačenim gospodarskim i društvenim kriterijima, a može biti različit za različite genetske i industrijske tipove ležišta istih mineralnih sirovina ovisno o prirodnim, tehničko-eksploatacijskim regionalnim i drugim činiteljima.

Pri ocjenjivanju stupnja rentabilnosti eksploatacije i prerade bilančnih rezervi, u određenim slučajevima, mogu se upotrebljavati i metode analogije.

Članak 68Pri utvrđivanju bilančnih rezervi osnovne mineralne sirovine utvrđuju

se i sve prateće mineralne komponente u ležištu, koje se na suvremenoj razini znanosti i tehnike mogu rentabilno koristiti, a eventualno i određene mineralne sirovine koje se nalazi u podini i krovini ležišta ili bokovima rudnih tijela, a mogu se ekonomično upotrebljavati.

Na temelju proračunatih bilančnih rezervi mineralnih sirovina, smanjenih za gubitke pri eksploataciji, utvrđuju se eksploatacijske rezerve.

Članak 69U izvanbilančne rezerve čvrstih mineralnih sirovina uvrštavaju se mase

mineralnih sirovina u ležištu koje se postoječom tehnikom i tehnologijom eksploatacije i prerade ne mogu rentabilno eksploatirati te mineralna sirovina u zaštitnim stupovima i završnim kosinama površinskih kopova.

Članak 70Bilančne rezerve mineralnih sirovina utvrđuju se tehničko-ekonomskom

ocjenom. Tehničko-ekonomska ocjena obuhvaća analizu osnovnih faktora, od kojih su najznačajniji ovi:

Članak 71Utjecaj faktora navedenih u članku 70. ovoga pravilnika na utvrđivanje

bilančnih rezervi mineralnih sirovina iskazuje se naturalnim i vrijednosnim pokazateljima.

Naturalni su pokazatelji: količina rezervi, srednji sadržaj korisne komponente, minimalni ekonomski sadržaj mineralne sirovine, minimalna debljina ležišta. kapacitet postrojenja za preradu mineralnih sirovina s godišnjom proizvodnjom koncentrata, iskorištenje mineralne sirovine pri oplemenjivanju i dr.

Vrijednosni su pokazatelji: troškovi istraživanja, proizvodnje, oplemenjivanja i prerade mineralne sirovine, transportni troškovi, ukupne investicije potrebne za izgradnju rudnika, postrojenja za preradu mineralnih sirovina i sličnih objekta, specifične investicije i dr.

Na temelju naturalnih i vrijednosnih pokazatelja obavlja se ekonomska klasifikacija rezervi i utvrđuje vrijednost ležišta (ne uzimajuči u obzir vremenski faktor).

Na temelju svih pokazatelja i proračunate rentabilnosti, utvrđuje se bilančnost rezervi mineralne sirovine.

Za utvrđivanje određenih faktora i pokazatelja tehničko-ekonomske ocjene može se upotrebljavati i metoda analogije.

Kompletna tehničko-ekonomska ocjena obavlja se samo za ležišta u eksploataciji.

U ostalim slučajevima, pojedini faktori i pokažatelji tehničko-ekonomske ocjene imat će orijentacijski karakter, ovisno o stupnju istraženosti i poznavanju ležišta te njegovoj veličini i raspolaganju tehničko-ekonomskim parametrima.

III-2.3. Proračunavanje rezervi čvrstih mineralnih sirovina

Članak 72Rezerve čvrstih mineralnih sirovina proračunavaju se primjenom optimalnih

metoda koje osiguravaju dovoljnu točnost proračuna. Posebno se mora voditi računa o obliku i veličini ležišta odnosno rudnog tijela, karakteru promjenljivosti pojedinih parametara pa i o tome kako je rudno tijelo obuhvaćeno istražnim radovima (raspored, gustoča, vrsta istražnih radova i dr.).

Pri proračunavanju rezervi ležišta jednostavne građe i ujednaćenog sastava dopuštena je ekstrapolacija za rezerve kategorija B i C1 pod uvjetom da se ekstrapolacijom izračunate rezerve bočno nastavljau na utvrđene rezerve iste ili više kategorije.

U kategoriju B uvrštavaju se i rezerve mineralne sirovine dobivene ekstrapolacijom izvan utvrđenih kontura A i B kategorije, najviše do 25% maksimalnih udaljenosti između istražnih radova propisanih za odgovarajuču sirovinu B kategorije, ako to dopuštaju karakteristike ležišta.

U kategoriju C uvrštavaju se rezerve mineralne sirovine dobivene ekstrapolacijom izvan utvrđenih kontura A, B i C kategorija, najviše od 25% maksimalnih udaljenosti između istražnih radova propisanih za odgovarajuču sirovinu C1, kategorije, ako to dopuštaju karakteristike ležišta.

Članak 73Najveća dopuštena greška parametara pri utvrđivanju rezervi kategorija

A, B i C1 iznosi: _________________________________________ Kategorija Dopuštena greška% _________________________________________ A +- 10 B +- 20 C +- 40 _________________________________________ Ako postoji sumnja da su u obračunu rezervi proračunati parametri, metode ispitivanja, kemijske i druge analize nedovoljno točni, dobiveni se podaci mogu korigirati popravnim koeficijentima.

Popravni se koeficijenti mogu odnositi na sadržaj korisnih i štetnih komponenti, prostornu masu, vlažnost, površinu, volumen rudnog tijela i dr.

III-2.4. Elaborat o rezervama čvrstih mineralnih sirovina

Članak 74Proračunate rezerve mineralnih sirovina i njihova kategorizacija i klasifikacija

prikazuju se elaboratom o rezervama koji sadrži:

Tekstovni dio elaborata iz stavka 1. točka 1. ovoga članka sadrži:

3, proračun srednjeg sadržaja korisne mineralne sirovine i koeficijenta varijacije;

Grafička dokumentacija elaborata iz stavka 1. točka 2. ovoga članka sadrži:

Dokumentacijski materijal elaborata iz stavka 1. točka 3. ovoga članka sadrži:

Članak 75

Elaborat o rezervama, osim sadržaja iz članka 74. ovoga pravilnika, sadrži:

III-2.5. Evidencija o rezervama čvrstihmineralnih sirovina

Članak 76Poduzeća i samostalni poduzetnici koji se u okviru svoje djelatnosti

bave istraživanjem ili eksploatacijom čvrstih mineralnih sirovina dužni su ustanoviti i voditi knjigu evidencije o rezervama mineralnih sirovina (u nastavku teksta "knjiga evidencije") na obrascima broj 1, 2. i 5.

III-3. Posebni kriteriji ze utvrđivanje i razvrstavanje rezervi pojedinih vrstih mineralnih sirovina u kategorije i klase III-3.1. Ugljen Podjela ležišta ugljena na skupine i podskupine

Članak 77Prema složenosti geološke grade, stupnju tektonske poremečenosti te

promjenljivosti slojeva ugljena (morfologije, debljine i kvalitete) ležišta ugljena razvrstavaju se u skupine i podskupine.

Prema složenosti geološke grade ležišta ugljena razvrstavaju se u tri skupine:

Prema promjeni debljine i kakvoće slojeva ugljena svaka skupina ležišta iz stavka 2. ovoga članka dijeli se na tri podskupine ležišta:

Istraživanje ležišta ugljena

Članak 78Ležišta ugljena istražuju se prema odredbama članaka 52. do 54. ovoga

pravllnika pri ćemu se istražna bušenja ili istražni rudarski radovi za utvrđivanje i razvrstavanje rezervi ugljena kategorija A, B i C1 obavljaju u okviru najvećih udaljenosti koje, za pojedine podskupine u okviru skupina ležišta, iznose:

Tablica 1 _________________________________________________________________________________ Najveće udaljenosti između istražnih radova u m Skupine i A-kategorija B-kategorija C-kategorija podskupine smjerom pravcem smjerom pravcem smjerom pravc. ležilšta nagiba pružnja nagiba pružanja nagiba pružan. _________________________________________________________________________________ prva skupina I podskupina 250 250 500 500 1000 1000 II podskupina 175 175 350 350 750 750 III podskupina 125 125 250 250 500 500 druga skupina I podskupina 175 250 350 500 750 1000 II podskupina 125 175 175 350 500 750 III podskupina 65 125 125 250 250 500 treća skupina I podskupina 125 250 250 350 500 750 II podskupina 65 125 175 250 350 500 III podskupina u procesu eksploat. 125 175 175 350 _________________________________________________________________________________ U dislokacijskim zonama u ležištu te zonama isklinjavanja slojeva ugljena, udaljenosti izmedu istražnih radova moraju blti dva puta manje od udaljenosti danih u tablici 1.

Za ležišta ugljena s površinom večom od 10 km' udaljenosti izmedu istražnih radova mogu biti i veće od udaljenosti danih u tablici 1, ako se utvrdi da su te udaljenosti dovoljne za poznavanje ležišta i razvrstavanje rezervi ugljena u odgovarajuče kategorije.

Određivanje kakvoće rezervi ugljena

Članak 79Kakvoća ugljena određuje se prema zajedničkim kriterijima navedenim

u čl. 55 do 57 ovoga pravilnika pri ćemu za određivanje kakvoće ugljena rezervi kategorija A, B i C1 mora biti udovoljeno i slijedećim uvjetima:

Na temelju parametara iz tehničke analize odnosno podataka o ukupnoj vlazi, toplinskoj vrijednosti ugljena bez vlage i pepela, hlapivim tvarima, izgledu i svojstvima koksnog ostatka, ugljen se razvrstava u slijedeće vrste:

Tablica 2 _______________________________________________________________________________ Ukupna Donja toplinska Hlapive Vrsta vlaga u vrijednost bez tvari u Koksni Simbol ugljena % vlage i pepela u % ostatak uglj. kJ/kg _______________________________________________________________________________ lignit više od 40 23.000-25000 - prah L smedi 30-40 25.000-26.000 - prah P (mrki) lignit _______________________________________________________________________________ smed 10-30 26.000-30,000 - prah S (mrki) lignit _______________________________________________________________________________ kameni manje praškast dugoplameči od 10 30.000-31.500 40 dozrnast KD _______________________________________________________________________________ kameni manje plinski od 10 32.500-35.000 32 do 40 stopljen KP1 _______________________________________________________________________________ Kameni manje 34.000-35,000 do 32 staljen, KM masni od 10 porozan _______________________________________________________________________________ kameni manje 34,000-35,000 18 do 26 staljen KK koksni od 10 _______________________________________________________________________________ Za istraživana ležište mora se, prema parametrima danim u tablici 2 odrediti vrsta ugljena.

Kategorizacija rezervi ugljena

Članak 80Za razvrstavanje rezervi ugljena u kategorije A, B i C uz uvjete iz

članaka 58. do 61. te uvjeta iz članka 72. ovoga pravilnika, mora biti udovoljeno i slijedećim posebnim uvjetima:

III-3.2 Bituminozne i uljne stijene Podjela ležišta bituminoznih i uljnih (kerogenih) stijena na skupine i podskupine

Članak 81Prema veličini i geološkoj složenosti ležišta bituminoznih i uljnih

stijena razvrstvaju se u tri skupine:

Prema promjenjivosti debljine i kakvoče bituminoznih i uljnih stijena svaka od skupina ležišta iz savka 1. ovoga članka dijeli se na tri podskupine:

2; udrugupodskupinu uvrštavaiu se ležišta srednje promjenjljivosti debljine i kakvoće;

Debljina slojeva bituminoznih i uljnih stijena za sve skupine i podskupine iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka može biti: mala od 1,00 do 10,00 m, srednja od 10,00 do 30,00 m i velika više od 30,00 m.

Istraživanje ležišta bituminoznih i uljnih stijena

Članak 82Ležišta bituminoznih i uljnih stijena istražuju se bušačim i rudarskim

istražnim radovima prema odredbama članaka 52. do 54. ovoga pravilnika, pri čemu se istražni radovi (bušenje i rudarski radovi) za utvrdivanje i razvrstavanje rezervi kategorija A, B i C1 izvode u okviru najvećih udaljenosti koje za pojedine skupine i podskupine iznose.

Određivanje kakvoće bituminoznih i uljnih stijena

Članak 83Kakvoča bituminoznih i uljnih stijena određuje se prema zajedničkim

kriterijima navedenim u člancima 55. do 57. ovoga pravilnika, pri ćemu se za određivanje kakvoće bituminoznih i uljnih stijena uvrštenih u kategorije A, B i C1 mora obaviti:

Kategorizacija rezervi bituminoznih i uljnih stijena

Članak 84

Za uvrštavanje rezervi bituminoznih i uljnih stijena u kategorije A, B i C1 uz uvjete iz članaka 58. do 61. te uvjeta iz članka 72. ovoga pravilnika mora biti udovoljeno i slijedećim uvjetima:

III - 3.3. Boksiti Podjela ležišta boksita na skupine

Članak 85

Prema strukturno-morfološkim značajkama, velićini i ekonomskom značenju, ležišta boksita razvrstavaju se u četiri skupine;

Istraživanje ležišta boksita

Članak 86Ležišta boksita istražuju se prema odredbama članaka 52. do 54. ovoga

pravilnika, s tim što za utvrđivanje i razvrstavanje rezervi kategorija A, B i C1 najveće udaljenosti izmedu istražnih radova, za pojedine skupine ležišta, iznose:

Tablica 4. _______________________________________________________________________________ Najveće udaljenosti izmedu Skupina istražnih radova u m ležišta A-kategorija B-kategorija C-kategorija _______________________________________________________________________________ Prva 40 80 160 druga 20 40 80 treća 10 20 40 četvrta 5 10 20 _______________________________________________________________________________ Određivanje kakvoće rezervi boksita

Članak 87

Kakvoća rezervi boksita određuje se prema odredbama članaka 55. do 57. ovoga pravilnika, s tim što za određivanje kakvoće rezervi kategorija A, B i C, mora biti udovoljeno i slijedećim uvjetima:

V, S, P, Pb, Zn, Cu, Ct; 'Mn, Mg, Ga, Ba, Sr, Li i drugih prisutnih elemenata;

Tablica 5. _______________________________________________________________________________ Vrsta boksita prema kemijskom i mineralnom sastavu _______________________________________________________________________________ monohidroksidi trihidroksidi miješani _______________________________________________________________________________ gubitak žarenjem gubitak žarenjem gubitak žarenjem do 15% do 27% od 15 do 27% _______________________________________________________________________________ vrsta Al2O2 SiO2 Al2O2 SiO2 Al2O2 SiO2 _______________________________________________________________________________ 1 2 3 4 5 6 7 _______________________________________________________________________________ 1 min. maks. min. maks. min. maks.

55 5.5 49 5 51 5.5 _______________________________________________________________________________ 2 min. min. min.

52 5,5 do 8 47 5 do 8 49 5,6 do 8 _______________________________________________________________________________ 3 min. min. min.

48 8 do 12 46 8 do 10 48 8 do 14 _______________________________________________________________________________ 4 min min min 44 12 do 18 45 10 do 12 48 12 do 18 _______________________________________________________________________________ 5 ispod iznad ispod iznad ispod iznad 44 18 45 12 48 18 _______________________________________________________________________________ Uz brojčanu oznaku vrste boksita stavljaju se slova B, odnosno D, B + D, H ili B + H u ovisnosti od mineralskog sastava boksita (B = bemit;

D = dijaspor; H = hidrargilit).

Kategorizacija rezervi boksita

Članak 88Rezerve boksita uvrštavaju se u kategorije A, B i C, prema odredbama

članaka 58. do 61. te uvjeta iz članka 72. ovoga pravilnika i prema slijedećim uvjetima:

III-3.4. Karbonatne sirovine za industrijsku preradu (dolomit, vapnenac i kreda) Podjela ležišta dolomite vapnenca i krede na skupine i podskupine

Članak 89

Prema genetskim značajkama veličini i složenosti oblika; ležišta dolomita, vapnenca i krede (u nastavku teksta "karbonatne sirovine") razvrstavaju su četiri skupine;

Svaka skupina iz stavka 1. ovoga članka; ovisno o ustaljenosti debljine, tektonskoj poremećenosti, ujednačenost kakvoće i sadržaju štetnih komponenti, dijeli se na dvije podskupine:

Istraživanje ležišta karbonatnih sirovina

Članak 90Ležišta karbonatnih sirovina istražuju se prema odredbama čl. 52. do

Tablica 6. _______________________________________________________________________________ Skupine i Najveće udaljenosti izmedu. istraž. rado podskupine va po pravcu pružanja ležišta u m ležišta A-kategorija B-kategorija C1-kategorija _______________________________________________________________________________ prva skupina I podskupina 160 320 480 II podskupina 80 160 240 druga skupina I podskupina 120 240 360 II podskupina 60 120 180 treća skupina I podskupina 80 160 240 II podskupina 40 80 120 Četvrta skupina I podskupina 60 120 180 II podskupina 30 60 90 _______________________________________________________________________________ Pri istraživanju ležišta karbonatnih sirovina mora biti udovoljeno i slijedećim uvjetima:

Određivanje kakvoće rezervi karbonatnih sirovina

Članak 91Kakvoća rezervi određuje se prema odredbama članaka 55. do 57. ovoga

pravilnika, pri ćemu se odredivanje kakvoće rezervi kategorija A, B i C1 mora biti udovoljeno i slijedećim uvjetima:

Kategorizacia rezervi karbonatnih sirovina

Članak 92

Rezerve karbonatnih sirovina razvrstavaju se u kategorije A, B i C1, preme odredbama članaka 58. do st 1. članka 72. ovoga pravilnika i prema slijedećim uvjetima:

III-3.5. Barit Podjela ležišta barita na skupine

Članak 93Prema načinu pojavljivanja, veličini i mineralnom sastavu, ležišta barite

razvrstavaju se u šest skupina:

Istraživanje ležište barita

Članak 94Ležišta barita istražuju se prema odredbama članaka 52. do 54. ovoga

pravilnika, pri čemu za utvrđivanje i razvrstavanje rezervi kategorija A, B i C, najveće udaljenosti izmedu istražnih radova, za pojedine skupine ležišta iznose:

Tablica 7. _______________________________________________________________________________ Najveće udaljenosti izmedu istražnih radova u m Vrsta A-kategorija B-kategorija C-kategorija istraž. radova prav. smjerom pravcem smjerom pravcem smjerom pruž. nagiba pruž. nagiba pruž. nagiba _______________________________________________________________________________ I bušotine 30 20 60 40 120 80 smjerni hodnic - 30 - 30 - 60 prečni hodnici 20 - 40 - 80 - uskopi 50 - - - - - II bušotine 20 20 40 40 80 60 smjerni hodnici - 30 - 30 - 60 prečni hodnici 15 - 30 - 60 - uskopi 30 - - - - - III bušotine 25 20 50 40 100 80 smjerni hodnici - 30 - 30 - 60 prečni hodnici 15 - 30 - - 60 uskopi 30 - - - - - IV bušotine 20 20 40 40 80 80 smjerni hodnici - 30 - 30 - 60 prećni hodnici 15 - 30 - 60 - uskopi 30 - - - - - V bušotine 25 - 50 - 100 - Okna i raskopi 15 - 30 - 60 - hodnici i uskopi 25 - 50 - - - VI bušotine 20 - 40 - 80 - okna i raskopi 15 - 30 - 60 - Određivanje kakvoće rezervi barita

Članak 95

Kakvoća rezervi barita odreduje se prema odredbama članka 55. do 57. ovoga pravilnika, pri čemu za određivanje kakvoće rezervi kategorija A, B i C1, mora biti udovoljeno i slijedećim uvjetima:

Kategorizacija rezervi barita

Članak 96Rezerve barita razvrstavaju se u kategorije A, B i C1, prema odredbama

članaka 58. do sl. 1 članka 72. ovoga pravilnika te prema slijedećim uvjetima:

III-3.6. Kremene sirovine (kremen, kremeni pješčenjaci i rožnaci) Podjela ležišta kremenih sirovina na skupine

Članak 97

Prema genetskim značajkama, veličini, obliku i kemijsko-mineralnom sastavu, ležišta kremenih sirovina razvrstavaju se učetiri skupine:

Istraživanje ležišta kremenih sirovina

Članak 98Ležišta kremenih sirovina istražuju se prema odredbama članaka 52. do

Tablica 8 _______________________________________________________________________________ Najveće udaljenosti izmedu Skupina istražnih radova u m ležišta A-kategorija B-kategorija C-kategorija _______________________________________________________________________________ I 50 100 150 II 40 80 120 III 30 60 90 IV 25 50 75 _______________________________________________________________________________ Određivanje kakvoće rezervi

Članak 99Kakvoća rezervi kremenih sirovina određuje se prema odredbama članaka

Kategorizacija rezervi kremenih sirovina

Članak 100Rezerve kremenih sirovina razvrstavaju se u kategorije A, B i C1 prema

odredbama članaka 58. do 61. i članka 72. ovoga pravilnika te prema slijedećim uvjetima:

III-3.7. Kremeni pijesak i kremeni šljunak Podjela ležišta kremenog pijeska i kremenog šljunka na skupine

Članak 101Ležište kremenog pijeska i kremenog šljunka koja genetski pripadaju

sedimentnom tipu razvrstavaju se prema obliku, veličini i sastavu u tri skupine:

Istraživanje ležišta kremenog pijeska i kremenog šljunka

Članak 102Ležišta kremenog pijeska i kremenog šljunka se istražuju prema odredbama

članaka 52. do 54. ovoga pravilnika, pri čemu za utvrđivanje i razvrstavanje rezervi kategorija A, B i C1, najveće udaljenosti između istražnih radova (istražna bušenja, raskopi, usjeci i okna), za pojedine skupine ležišta, iznose:

Tablica 9. _______________________________________________________________________________ Najveće udaljenosti izmedu Skupina istražnih radova u m ležišta A-kategorija B-kategorija C-kategorija _______________________________________________________________________________ I 60 120 240 II 50 100 200 III 30 60 120 _______________________________________________________________________________ Pri istraživanju ležišta istražnim bušenjem mora biti udovoljeno slijedećim uvjetima:

Određivanje kakvoće rezervi kremenog pijeska i kremenog šljunka

Članak 103Kakvoća rezervi kremenog pijeska i kremenog šljunka određuje se prema

odredbama članaka 55. do 57. ovoga pravilnika, pri čemu za određivanje kakvoće rezervi kategorija A, B i C1 mora biti udovoljeno i slijedećim uvjetima:

Kategorizacija rezervi kremenog pijeska i kremenog šljunka

Članak 104Rezerve kremenog pijeska i kremenog šljunka razvrstavaju se u kategorije

A, B i C1 prema odredbama članaka 58. do 61. i članka 72. ovoga pravilnika te prema slijedećim uvjetima:

III-3.8. Bentoniti Podjela ležišta bentonita na skupine

Članak 105Prema obliku, veličini, složenosti geološke građe, tektonskoj poremečenosti

i ravnomjernosti raspodjele mineralnlh komponenti, ležišta bentonita razvrstavaju se u tri skupine:

Istraživanje ležišta bentonita

Članak 106I.ežišta bentonita istražuju se prema odredbama članaka 52. do 54. ovoga

pravilnika, pri čemu za utvrđivanje i razvrstavanje rezervi kategorija A, B i C1 najveće udaljenosti izmedu istražnih radova (bušenje, rudarski radovi, plitka okna i raskopi), za pojedine skupine ležišta iznose:

Tablica 10. _______________________________________________________________________________ Najveće udaljenosti izmedu Skupina istražnih radova u m ležišta A-kategorija B-kategorija C-kategorija _______________________________________________________________________________ I 50 100 200 II 30 50 120 III 20 40 80 _______________________________________________________________________________ Određivanje kakvoće rezervi bentonita

Članak 107Kakvoča rezervi bentonita određuje se prema odredbama članaka 55. do

Kategorizacija rezerevi bentonita

Članak 108Rezerve bentonita razvrstavaju se u kategorije A, B i C, p.ma odredbama

članaka 58. do 61. i članka 72. ovoga pravilnika te prema slijedećim uvjetima:

2: u B-kategorifu uvrštavaju se rezerve bentonita čije su dimenzije u ležištu odgovarajuće skupine utvrđene istražnim radovima u granicama najvećih udaljenosti predviđenih u kategoriju B (tablica 10);

III-3.9. Keramićke i vatrostalne gline Podjela ležišta keramićkih i vatrostalnih glina na skupine

Članak 109

Prema geološkim prilikama i načinu pojavljivanja, složenosti građe, veličini, obliku, tektonskoj poremećenosti i tehnološkim značajkama, ležišta keramičkih i vatrostalnih glina (u nastavku teksta "gline") razvrstavaju se u dvije skupine:

Istraživanje ležišta glina

Članak 110Ležišta glina ištražuju se prema odredbama članaka 52. do 54. ovoga

pravilnika; pri ćemu za utvrđivanje i razvrstavanje rezervi kategorija A, B i C1 največe udaljenosti između istražnih radova (istražna bušenja, plitka okna i drugi istražni rudarski radovi), za pojedine skupine ležišta iznose :

Tablica 11. _______________________________________________________________________________ Najveće udaljenosti izmedu Skupina istražnih radova u m ležišta A-kategorija B-kategorija C-kategorija _______________________________________________________________________________ I 60 120 240 II 30 60 120 _______________________________________________________________________________ Određivanje kakvoće rezervi glina

Članak 111

Kakvoča rezervi glina određuje se premaodredbama članaka 55. do 57. ovoga pravilnika, pri čemu za određivanje kakvoče rezervi kategorija A, B i C1 mora biti udovoljeno i slijedečim uvjetima:

Kompozitni uzorci predstavljaju mješavine pojedinačnih uzoraka i pripremaju se po vrstamaglina koje su u ležištu prisutne;

Kategorizacija rezervi glina

Članak 112Rezerve glina razvrstavaju se u kategorije A, B i C prema odredbama

članaka 58. do 61. i članka 72. ovoga pravilnika te prema slijedećim uvjetima:

III-3.10. Gips i anhidrit Podjela ležišta gipsa i anhidrita na skupine

Članak 113Prema genezi, morfološkim obilježjima, postojanosti građe i ujednačenosti

kakvoće ležišta gipsa i anhidrita razvrsatavaju se u tri skupine:

Prema ujednačenosti kakvoće ležišta druge skupine mogu imati neravnomjernu raspodjelu sporednih sastojaka ili štetnih primjesa;

Istraživanje ležišta gipsa i anhidrita

Članak 114Ležišta gipsa i anhidrita istražuju se prema odredbama članaka 52. do

Tablica 12. _______________________________________________________________________________ Najveće udaljenosti izmedu Skupina istražnih radova u m ležišta A-kategorija B-kategorija C-kategorija _______________________________________________________________________________ I 50 100 200 II 40 80 160 III 25 50 100 _______________________________________________________________________________ Određivanje kakvoće rezervi gipsa i anhidrita

Članak 115Kakvoća rezervi gipsa i anhidrita određuje se prema odredbama članaka

Kategorizacija rezervi gipsa i anhidrita

Članak 115Rezerve gipsa i anhidrita razvrstavaju se u kategorije A, B i C1, prema

odredbama članaka 58. do 61. i članka 72. ovoga pravilnika te prema slijedečim uvjetima:

III-3.11. Sirovine za proizvodnju cementa Podjela ležišta sirovina za proizvodnju cementa na skupine i podskupine

Članak 117Prema genetskim značajkama, složenosti oblika i veličine ležišta sirovina

za proizvodnju cementa (u nastavku teksta: lapori i vapnenci) razvrstavaju se u tri skupine:

Svaka skupina ležišta lapora i vapnenaca iz stavka I. ovoga članka, ovisno o ravnomjernosti i raspodjele osnovnih korisnih komponenti i o strukturno-tektonskim značajkama, dijeli se na dvije podskupine i to:

Istraživanje ležišta lapora i vapnenca

Članak 118

I.ežišta lapora i vapnenaca istražuju se prema odredbama članaka 52. do 54. ovoga pravilnika, pri čemu za utvrđivanje i razvrstavanje rezervi kategorija A, B i C1 najveće udaljenosti izmedu istražnih radova (bušenje ili kombinacljabušenja i raskopa te promatranje otvorenih profila), za pojedine skupine i podskupine ležišta iznose:

Tablica 13 ____________________________________________________________________________________ Skupina Podskupina Najveće udaljenosti između ležišta ležišta istražnih radova u m A-kategorija B-kategorija C-kategorija ____________________________________________________________________________________ I prva 100 200 400 druga 75 150 300 II prva 75 150 300 druga 50 100 200 III prva 40 80 160 druga 20 40 80 ____________________________________________________________________________________ Određivanje kakvoće rezervi lapora i vapnenca

Članak 119Kakvoča rezervi lapora i vapnenaca određuje se prema odredbama članaka

Kategorizacija rezervi lapora i vapnenca

Članak 120Rezerve lapora i vapnenca razvrstavaju se u kategorije A, B i C1 prema

odredbama članaka 58. do 61. te članka 7 ovoga pravllnika te prema slijedećim uvjetima:

III-3.12. Tuf Podjela ležišta tufa na skupine

Članak 121Prema morfološkim značajkama, veličini, složenosti građe, ujednačenosti

sastava i tektonskoj poremećenosti, letišta tufa (pucolanskoga) razvrstavaju se u tri skupine:

Istraživanje ležišta tufa

Članak 122

Ležišta tufa istražuju se prema odredbama članaka 52. do 54. ovoga pravilnika, pri čemu za utvrđivanje i razvrstavanje rezervi kategorija A, B i C1 najveće udaljenosti izmedu istražnih radova (bušenje, rudarski istražni radovi) za pojedine skupine ležišta iznose:

Tablica 14. _______________________________________________________________________________ Najveće udaljenosti izmedu Skupina istražnih radova u m ležišta A-kategorija B-kategorija C-kategorija _______________________________________________________________________________ I 40 80 120 II 30 60 100 III 20 40 80 _______________________________________________________________________________ Određivanje kakvoće rezervi tufa

Članak 123

Kakvoća rezervi tufa određuje se prema odredbama članaka 55. do 57. ovoga pravilnika, pri čemu za određivanje kakvoće rezervi kategorija A, B i C1, mora biti udovoljeno i slijedećim uvjetima:

KategorizacIja rezervi tufa

Članak 124Rezerve tufa razvrstavaju se u kategorije A, B i C1, prema odredbama

članaka 58. do 61. i članka 72. ovoga pravilnika te prema slijedećim uvjetima:

III-3.13. Arhitektonski građevni kamen Podjela ležišta arhitektonskoga građevnog kamena na skupine

Članak 125Prema vrsti stijena, obliku pojavljivanja, veličini i oštećenosti stijenske

mase, tektonskim pokretima, hidrotermalnim procesima i drugim utjecajima, ležišta arhitektonskoga-građevnog kamena razvrstavaju se u četiri skupine:

Zahvaćenost tektonskim pokretims je neznatna i bitno ne utječe na iskorištenje stijenske mase;

Istraživanje ležišta arhitektonskoga građevnog kamena

Članak 126Ležišta arhitektonskoga građevnog kamena istražuju se prema odredbama

članaka 52. do 54. ovoga pravilnika, pri čemu za utvrđivanje i razvrstavanje rezervi kategorija A, B i C1 treba biti udovoljeno i slijedećtm uvjetima:

Tablica 15 _______________________________________________________________________________ Najveće udaljenosti izmedu Skupina istražnih radova u m ležišta A-kategorija B-kategorija C1-kategorija _______________________________________________________________________________ I 60 120 240 II 50 100 200 III 40 80 160 IV 30 60 120 _______________________________________________________________________________ 2. za razvrstavanje rezervi arhitektonskoga građevnog kamena u kategoriju A i B treba probnom eksploatacijom utvrditi mogučnost pridobivanja komercijalnih blokova.

Određivanje kakvoče arhitektonskoga građevnog kamena

Članak 127Kakvoča arhitektonskoga građevnog kamena određuje se prema odredbama

članaka 55. do 57. ovoga pravilnika, pri ćemu za određivanje kakvoće rezervi kategorija A, B i C1, mora biti udovoljeno i slijedećim uvjetima:

Kategorizacija rezervi arhitektonskoga građevnog kamena

Članak 128Rezerve arhitektonskoga građevnog kamena razvrstavaju se u kategorije

A, B i C1, prema odredbama članaka 58. do sl. i članka 72. ovoga pravilnika te prema slijedečim uvjetima: