Zakon o državnim službenicima - Zakon.hr

Zakon o državnim službenicima - Zakon.hr UPUTE UVJETI CJENIK KONTAKT Zakon.ai Prijava / Registracija Baza je ažurirana 08.06.2026. zaključno sa NN 43/26  EU 2024/2679 × Upozorenje Funkcionalnost kopiranja je dostupna samo prijavljenim korisnicima. Prijava / Registracija U redu Povezani zakoni Država, uprava i javne ovlasti Zakon o općem upravnom postupku Ustav Republike Hrvatske Zakon o upravnim sporovima Zakon o državnim službenicima Zakon o pravu na pristup informacijama Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina Zakon o koncesijama Zakon o Vladi Republike Hrvatske Zakon o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskog sabora Zakon o zaštiti osobnih podataka Zakon o sustavu državne uprave Zakon o javnoj nabavi Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske Zakon o strateškim robnim zalihama Zakon o komasaciji Zakon o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo Zakon o proračunu Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći Zakon o državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina Zakon o Državnom inspektoratu Zakon o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju Zakon o komunalnom gospodarstvu Zakon o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora Zakon o upravnim pristojbama Zakon o popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011.g. (Europska) Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda Zakon o blagdanima, spomendanima i neradanim danima u Republici Hrvatskoj Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave Ustavni zakon za provedbu Ustava Republike Hrvatske Zakon o sprječavanju sukoba interesa Zakon o fiskalnoj odgovornosti Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj Zakon o Registru zaposlenih i centraliziranom obračunu plaća u državnoj službi i javnim službama Zakon o obnovi Zakon o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru Zakon o državnim potporama Zakon o područjima posebne državne skrbi Zakon o Registru vijeća, koordinacija i predstavnika nacionalnih manjina Zakon o procjeni učinaka propisa Zakon o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske Zakon o obvezama i pravima državnih dužnosnika Zakon o političkim strankama Zakon o sanaciji javnih ustanova Zakon o uskrati isplate pojedinih materijalnih prava zaposlenima u javnim službama Zakon o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom Zakon o posebnim pravima Predsjednika Republike Hrvatske po prestanku obnašanja dužnosti Zakon o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine Zakon o vanjskim poslovima Zakon o državnim maticama Zakon o suradnji Hrvatskog sabora i Vlade Republike Hrvatske u europskim poslovima Zakon o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske 2018-2018 Zakon o Zakladi Hrvatska kuća - Croatian House Zakon o Fondu za naknadu oduzete imovine Zakon o saniranju posljedica katastrofe na području Vukovarsko-srijemske županije Zakon o državnoj informacijskoj infrastrukturi Zakon o uskrati prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža Zakon o međunarodnom privatnom pravu Zakon o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske Zakon o upravnoj inspekciji Zakon o državnim potporama 2014-2017 Zakon o državnim potporama 2013-2014 Zakon o državnim potporama 2005-2013 Zakon o državnim službenicima 2015-2017 Zakon o državnim službenicima 2013-2015 Zakon o državnom inspektoratu 2011-2014 Zakon o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi Zakon o državnom pečatu Republike Hrvatske Zakon o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te zastavi i lenti predsjednika Republike Hrvatske Zakon o istražnim povjerenstvima Zakon o izbornim jedinicama za izbor članova predstavničkih tijela novoustrojenih jedinica lokalne samouprave i uprave na području Zagrebačke županije Zakon o izdavanju obveznica za prikupljanje sredstava za obnovu Republike Hrvatske Zakon o izdavanju obveznica za restrukturiranje gospodarstva u Republici Hrvatskoj Zakon o konvalidaciji Zakon o legalizaciji isprava u međunarodnom prometu Zakon o matičnom broju Zakon o načinu i uvjetima podmirivanja obveza po kreditima i drugim poslovima iz sporazuma s vladama članicama Pariškog kluba Zakon o odlikovanjima i priznanjima Republike Hrvatske Zakon o pečatima i žigovima s grbom Republike Hrvatske Zakon o plaćama ovlaštenih državnih revizora Zakon o preoblikovanju Javnog poduzeća Narodne novine Zakon o prestanku rada društvenog pravobranioca samoupravljanja Zakon o pretvorbi prava na društvenim sredstvima bivših društveno-političkih organizacija Zakon o preuzimanju dijela duga po novom financijskom sporazumu iz 1988. godine te o izdavanju obveznica Republike Hrvatske radi zamjene toga duga Zakon o preuzimanju Zakona o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima Zakon o prihvaćanju članstva Republike Hrvatske u Međunarodnom monetarnom fondu i drugim međunarodnim financijskim organizacijama na temelju sukcesije Zakon o privremenom korištenju stanova Zakon o prestanku važenja Zakona o Hrvatskoj poljoprivredno-šumarskoj savjetodavnoj službi Zakon o Središnjem registru državne imovine Zakon o prestanku važenja Zakona o osnivanju Agencije za investicije i konkurentnost Zakon o potpomognutim područjima Zakon o reviziji pretvorbe i privatizacije Zakon o rješavanju potraživanja prema poduzećima i drugim pravnim osobama s područja Republike Hrvatske oslobođenih akcijama "Bljesak" i "Oluja" i područja istočne Hrvatske koja su integrirana u postupku mirne reintegracije Zakon o sanaciji određenih poduzeća Zakon o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj Zakon o uvjetima odobravanja kredita i zajmova određenih pravnih osoba Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti Zakon o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora Zakon o ovjeravanju potpisa, rukopisa i prijepisa Zakon o Tjednu solidarnosti Zakon o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave Zakon o potvrđivanju Ugovora o pitanjima sukcesije Zakon o službenoj iskaznici Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor Zakon o potvrđivanju ugovora između svete stolice i republike hrvatske o pravnim pitanjima Zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama Zakon o instrumentima politike boljih propisa Zakon o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske Zakon o dostavi sudskih pismena Zakon o lobiranju Zakon o vanjskim poslovima 2025 Zakon o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske Zakon o Centru za restrukturiranje i prodaju Zakon o državnom odvjetništvu 2022-2025 Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2022/868 o europskom upravljanju podacima i izmjeni Uredbe (EU) 2018/1724 (Akt o upravljanju podacima) Unutarnji poslovi Zakon o osobnom imenu Prekršajni zakon Zakon o sigurnosti prometa na cestama Zakon o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda Zakon o osobnom identifikacijskom broju Ustav Republike Hrvatske Zakon o državnim službenicima Zakon o privatnim detektivima Zakon o pravu na pristup informacijama Zakon o strancima Zakon o policijskim poslovima i ovlastima Zakon o kaznenom postupku Zakon o tajnosti podataka Zakon o zaštiti osobnih podataka Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira Zakon o policiji Zakon o privatnoj zaštiti Zakon o suzbijanju zlouporabe droga Zakon o azilu Zakon o javnom okupljanju Zakon o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima Zakon o hrvatskom državljanstvu Zakon o osobnoj iskaznici Zakon o putnim ispravama hrvatskih državljana Zakon o nadzoru državne granice Zakon o Zakladi policijske solidarnosti Zakon o sigurnosnim provjerama Zakon o prebivalištu Zakon o nadzoru prometa robe vojne namjene i nevojnih ubojnih sredstava Zakon o sigurnosno-obavještajnom sustavu Republike Hrvatske Zakon o pojednostavljenju razmjene podataka između tijela država članica Europske unije nadležnih za provedbu zakona Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti Zakon o sustavu civilne zaštite Zakon o protuminskom djelovanju Zakon o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja Zakon o sustavu domovinske sigurnosti Zakon o prijenosu i obradi podataka o putnicima u zračnom prometu Zakon o nabavi i posjedovanju oružja građana Zakon o ispitivanju i žigosanju odnosno obilježavanju ručnog vatrenog oružja i municije Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 258/2012 o provedbi članka 10. Protokola Ujedinjenih naroda o vatrenom oružju, utvrđivanju odobrenja za izvoz vatrenog oružja, mjera za uvoz i provoz vatrenog oružja, njegovih dijelova i komponenata i streljiva Zakon o državljanima država članica Europskog gospodarskog prostora i članovima njihovih obitelji Zakon o obradi biometrijskih podataka Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2019/1148 Europskog parlamenta i vijeća od 20. lipnja 2019. o stavljanju na tržište i uporabi prekursora eksploziva te izmjeni Uredbe (EZ) br. 1907/2006 i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 98/2013 Zakon o kritičnoj infrastrukturi Zakon o državnim službenicimaNN  155/23, 85/24 na snazi od 20.07.2024. Uživajte... Preuzmite dokumentu PDF formatu Zanimljivi linkovi PODZAKONSKI PROPISIArhiva:Zakon o državnim službenicima 2024-2024Zakon o državnim službenicima 2022-2023Zakon o državnim službenicima 2019-2022Zakon o državnim službenicima 2017-2019Zakon o državnim službenicima 2015-2017Zakon o državnim službenicima i namještenicima 2010-2024Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacijeEtički kodeks državnih službenikaKolektivni ugovor za državne službenike i namještenike + Dodatak 2022 GLAVA I.   UVODNE ODREDBE Članak 1. Predmet Zakona Ovim Zakonom uređuje se radnopravni odnos između državnih službenika odnosno namještenika i države kao poslodavca, jedinstvena pravila za prijam u državnu službu, napredovanje u službi, ocjenjivanje, odgovornost za povrede službene dužnosti i štetu, stručno osposobljavanje i usavršavanje državnih službenika, kao i druga pitanja od značaja za ostvarivanje prava i obveza državnih službenika i namještenika. Članak 2. Primjena Zakona Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se na državne službenike i namještenike u tijelima državne uprave, pravosudnim tijelima, kaznenim tijelima, stručnoj službi Hrvatskoga sabora, Uredu predsjednika Republike Hrvatske, uredima i drugim stručnim službama Vlade Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada), stručnoj službi Ustavnog suda Republike Hrvatske, stručnoj službi Državnog sudbenog vijeća, stručnoj službi Državnoodvjetničkog vijeća, stručnoj službi Pučkog pravobranitelja, stručnoj službi Pravobranitelja za djecu, stručnoj službi Pravobranitelja za ravnopravnost spolova, stručnoj službi Pravobranitelja za osobe s invaliditetom, Državnom uredu za reviziju i u drugim tijelima koja se osnivaju za obavljanje državne službe (u daljnjem tekstu: državna tijela). Članak 3. Rodna neutralnost izraza Izrazi koji imaju rodno značenje korišteni u ovom Zakonu odnose se jednako na muški i ženski rod. Članak 4. Državni službenici i namještenici (1) Poslove u državnim tijelima obavljaju državni službenici i namještenici. (2) Državni službenici su osobe koje u državnim tijelima kao redovito zanimanje obavljaju poslove iz djelokruga tih tijela utvrđene Ustavom Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Ustav), zakonom ili drugim propisima donesenim na temelju Ustava i zakona. (3) Državni službenici su i osobe koje u državnim tijelima obavljaju informatičke poslove, opće i administrativne poslove, planske, materijalno-financijske i računovodstvene poslove i slične poslove. (4) Namještenici su osobe koje u državnim tijelima rade na pomoćno-tehničkim poslovima i ostalim poslovima čije je obavljanje potrebno radi pravodobnog i kvalitetnog obavljanja poslova iz djelokruga državnih tijela. (5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, ovisno o organizaciji i potrebama službe u državnim tijelima pomoćno-tehnički poslovi mogu se povjeriti vanjskim pružateljima usluga u skladu s propisima o javnoj nabavi, uz prethodnu procjenu sigurnosnih rizika i financijske isplativosti. Članak 5. Pružatelji stručnih usluga izvan državne službe (1) Pojedini poslovi koji se obavljaju u državnom tijelu, osim poslova koje obavljaju državni službenici iz članka 4. stavka 2. ovoga Zakona, mogu se na temelju ugovora o djelu povjeriti pružateljima stručnih usluga izvan državne službe. Na odnos pružatelja usluga i državnog tijela primjenjuju se propisi kojima se uređuju obveznopravni odnosi. (2) Izdaci za pružatelje stručnih usluga iz stavka 1. ovoga članka ne smiju prelaziti 2% ukupnog iznosa sredstava za osnovne plaće s doprinosima u tekućoj godini osiguranim za to tijelo. (3) Odredba stavka 2. ovoga članka ne odnosi se na izdatke za pružatelje usluga izobrazbe državnih službenika, obavljanje poslova koji se odnose na ispunjavanje preuzetih međunarodnih obveza Republike Hrvatske ili obveza koje se financiraju iz fondova ili programa Europske unije i drugih međunarodnih izvora. (4) Pružatelji stručnih usluga na temelju ugovora o djelu ne mogu postati državni službenici bez provođenja postupka prijma u državnu službu u skladu s ovim Zakonom. Članak 6. Prava, obveze i odgovornosti državnih službenika (1) Prava, obveze i odgovornosti državnih službenika uređuju se zakonom i na temelju zakona donesenim propisima. (2) Na pitanja koja nisu uređena ovim ili posebnim zakonom, uredbama Vlade ili drugim propisima donesenim na temelju Ustava i zakona ili kolektivnim ugovorom primjenjuju se opći propisi o radu. 2. Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike (NN 56/22, 127/22, 58/23, 128/23, 29/24, PROČIŠĆENI TEKST) GLAVA II.   TEMELJNA NAČELA, PRAVA I OBVEZE 1. NAČELA POSTUPANJA Članak 7. Načelo zakonitosti i pravne sigurnosti Državni službenici u obavljanju državne službe postupaju na temelju zakona i drugih propisa donesenih na temelju zakona. Članak 8. Načelo zabrane diskriminacije i povlašćivanja Državni službenici u svojem postupanju ne smiju diskriminirati građane po osnovi rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog nasljeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije. Članak 9. Načelo hijerarhijske podređenosti (1) Državni službenici dužni su izvršavati naloge čelnika tijela te naloge nadređenog dužnosnika i nadređenog državnog službenika (u daljnjem tekstu: nadređena osoba) vezane za poslove radnog mjesta na koje su raspoređeni, osim ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije propisano. (2) Ovlasti i odgovornosti u državnoj službi odgovaraju propisanom hijerarhijskom redu prema kojem svakoj hijerarhijskoj razini pripada određeni stupanj ovlasti i odgovornosti. Članak 10. Načelo odgovornosti za rezultate Državni službenici dužni su ostvariti postavljene ciljeve i odgovaraju za svoje postupke i rezultate rada. 2. TEMELJNA PRAVA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA Članak 11. Pravo na rad u prikladnim uvjetima (1) Državnom službeniku moraju biti osigurani potrebni organizacijski i tehnički uvjeti u kojima će moći obavljati zadatke u skladu s načelima i standardima rada koji se zahtijevaju u državnoj službi. (2) Državnom službeniku s invaliditetom osigurat će se razumna prilagodba uvjeta za rad. (3) Državnom službeniku moraju biti osigurani zdravi uvjeti rada, bez izlaganja okolnostima koje bi mogle ugroziti njegovo zdravlje ili sigurnost. (4) Državni službenik ima pravo na zaštitu fizičkog i moralnog integriteta tijekom obavljanja službenih dužnosti. (5) Državni službenik ima pravo na pravnu pomoć na trošak tijela kada se protiv njega poduzimaju radnje u prethodnom i sudskom postupku ili postupku naknade štete u vezi s obavljanjem poslova radnog mjesta na koje je raspoređen odnosno na naknadu troškova u tim postupcima ako je po ocjeni čelnika tijela navedene poslove obavio u skladu sa zakonom. (6) Državni službenik kojem je uskraćena pravna pomoć iz stavka 5. ovoga članka, a po završetku postupka se utvrdi da je ocjena čelnika tijela bila pogrešna, ima pravo na povrat troškova pravne pomoći. Članak 12. Pravo na plaću i druga materijalna prava (1) Državni službenici za svoj rad imaju pravo na plaću. (2) Državni službenici imaju pravo na jednaku plaću za jednak rad odnosno rad jednake vrijednosti, neovisno o tome jesu li u državnoj službi na neodređeno vrijeme ili određeno vrijeme. (3) Plaće i druga materijalna prava državnih službenika uređuju se posebnim zakonom. (4) Kolektivnim ugovorom mogu se urediti materijalna i druga prava državnih službenika. 2. Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike (NN 56/22, 127/22, 58/23, 128/23, 29/24, PROČIŠĆENI TEKST) Članak 13. Pravo na jednako postupanje i jednake mogućnosti napredovanja (1) Čelnik državnog tijela i nadređena osoba dužni su pravedno i jednako postupati prema svim državnim službenicima, bez obzira na njihovu rasu ili etničku pripadnost ili boju kože, spol, jezik, vjeru, političko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, imovno stanje, članstvo u sindikatu, obrazovanje, društveni položaj, bračni ili obiteljski status, dob, zdravstveno stanje, invaliditet, genetsko nasljeđe, rodni identitet, izražavanje ili spolnu orijentaciju. (2) Čelnik državnog tijela i nadređena osoba državnom službeniku dužni su poštivati dostojanstvo državnog službenika. (3) Državni službenici imaju jednake mogućnosti za napredovanje i stručno usavršavanje organiziranom izobrazbom i drugim načinima usavršavanja. (4) Državna tijela planiraju odgovarajuće mjere za osiguranje uravnotežene rodne zastupljenosti državnih službenika pri zapošljavanju i napredovanju. Članak 14. Pravo na zaštitu od neopravdanog premještaja ili udaljenja s radnog mjesta (1) Državnom službeniku jamči se zaštita od svakoga neopravdanog ili nepotrebnog premještaja ili udaljenja s radnog mjesta. (2) U slučajevima korištenja dopusta određenih ovim ili drugim zakonom ili kolektivnim ugovorom te upućivanja na rad u tijela Europske unije ili međunarodne organizacije, državni službenik ima pravo vratiti se na isto ili drugo odgovarajuće radno mjesto, vodeći računa o njegovu stručnom znanju, radnom iskustvu i kompetencijama. Članak 15. Pravo na kandidiranje na izborima (1) Državni službenik ima pravo kandidirati se na državnim i lokalnim izborima. (2) Izbor i političko mišljenje izraženo tijekom izborne kampanje nakon izbora ne smiju utjecati na status i napredovanje u državnoj službi. (3) Politička opredijeljenost državnog službenika ne smije utjecati na uredno obavljanje poslova na kojima radi i ne može biti razlog za nepoštivanje propisa i izvršavanje zakonitih naloga i uputa čelnika tijela i nadređene osobe. Članak 16. Pravo na predstavku i pritužbu Državni službenik ima pravo uputiti čelniku tijela predstavku i pritužbu u vezi s ostvarivanjem prava iz državne službe te dobiti na njih odgovor u roku od 30 dana. Članak 17. Pravo na zaštitu državnog službenika koji prijavi sumnju na korupciju (1) Obraćanje državnog službenika zbog opravdane sumnje na korupciju ili podnošenje prijave o toj sumnji odgovornim osobama ili nadležnim državnim tijelima ne predstavlja opravdan razlog za prestanak državne službe. (2) Državnom službeniku koji zbog opravdane sumnje na korupciju podnese prijavu o toj sumnji odgovornim osobama ili nadležnim državnim tijelima jamči se zaštita anonimnosti, zaštita od uskraćivanja ili ograničavanja prava utvrđenih ovim Zakonom i zaštita od bilo kojeg oblika zlostavljanja. (3) Čelnik tijela dužan je pokrenuti postupak zbog teške povrede službene dužnosti protiv rukovodećega državnog službenika koji postupa protivno stavku 2. ovoga članka. (4) Zlouporaba obveze državnog službenika na prijavljivanje opravdane sumnje na korupciju predstavlja tešku povredu službene dužnosti. 3. TEMELJNE DUŽNOSTI DRŽAVNIH SLUŽBENIKA Članak 18. Dužnost pravodobnog i stručnog obavljanja poslova Državni službenik dužan je poslove radnog mjesta na koje je raspoređen obavljati savjesno, stručno i na vrijeme, u skladu s načelima državne službe, te se u radu koristiti novim saznanjima, usvajati i primjenjivati stručna dostignuća u svojoj struci te se trajno stručno usavršavati. Članak 19. Zabrana zlouporabe ovlasti i postupanja izvan ovlasti (1) Državni službenik obvezan je pri obavljanju poslova radnog mjesta na koje je raspoređen postupati u skladu s načelima državne službe i zabranjuje mu se zlouporaba ovlasti u postupanju radi postizanja vlastitog interesa ili interesa fizičke ili pravne osobe. (2) Državni službenik ne smije obavljati poslove koji prelaze ovlasti koje su mu dane sukladno radnom mjestu na koje je raspoređen. (3) U slučaju nužde državni službenik može biti privremeno ovlašten da djeluje izvan svojih redovitih ovlasti, ali samo uz izričito odobrenje čelnika tijela ili nadređene osobe. Članak 20. Izvršavanje poslova koji nisu u opisu radnog mjesta državnog službenika (1) Od državnog službenika može se zatražiti da u iznimnim ili hitnim slučajevima, a najduže 30 dana neprekidno, sukladno svojim stručnim sposobnostima i vještinama, obavlja poslove koji nisu u opisu poslova radnog mjesta na koje je raspoređen. (2) Državnom službeniku iz stavka 1. ovoga članka ne može se dati nalog za obavljanje poslova radnog mjesta ako ne ispunjava uvjete za raspored na radno mjesto. (3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, državnom službeniku može se dati nalog za obavljanje poslova radnog mjesta za koje ne ispunjava propisane uvjete ako se radi o obavljanju poslova koji ne trpe odgodu i u posebnom su interesu službe. Nalog mora biti obrazložen. Članak 21. Dužnost čuvanja tajnosti podataka i poštivanja privatnosti (1) Državni službenik dužan je čuvati kao tajnu sve podatke koje je doznao tijekom postupka o strankama i njihovim pravima, obvezama i pravnim interesima, sukladno zakonu. (2) Državni službenik dužan je čuvati tajnost klasificiranih podataka u skladu sa zakonom kojim se uređuje tajnost podataka. Obveza čuvanja tajnosti klasificiranih podataka traje za vrijeme i nakon prestanka obavljanja državne službe, sve dok je podatak utvrđen jednim od stupnjeva tajnosti ili dok se odlukom nadležnog tijela u okviru čijeg djelovanja je klasificirani podatak nastao ne oslobodi obveze čuvanja tajnosti podataka. (3) Državni službenik dužan je čuvati poslovnu ili profesionalnu tajnu utvrđenu zakonom ili drugim propisom. Obveza čuvanja poslovne ili profesionalne tajne traje i nakon prestanka državne službe, a najduže pet godina od prestanka službe, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno. (4) Čelnik državnog tijela može državnog službenika osloboditi obveze čuvanja poslovne ili profesionalne tajne u sudskom ili upravnom postupku ako se radi o podacima bez kojih u tom postupku nije moguće utvrditi činjenično stanje i donijeti zakonitu odluku. Članak 22. Dužnost prisutnosti na radnom mjestu (1) Državni službenik dužan je poštivati propisano radno vrijeme tijela u kojem je zaposlen i koristiti ga za obavljanje dodijeljenih dužnosti te mora biti prisutan na radnom mjestu u skladu s uvjetima službe. (2) Državni službenik se za vrijeme radnog vremena ne smije bez odobrenja čelnika tijela ili nadređene osobe udaljavati iz radnih prostorija, osim radi korištenja prava na stanku, a u slučaju hitnog razloga svoje udaljavanje mora opravdati odmah nakon povratka. (3) U slučaju spriječenosti dolaska na rad državni službenik dužan je obavijestiti čelnika tijela ili nadređenu osobu o razlozima spriječenosti najkasnije u roku od 24 sata od njihova nastanka, osim ako to nije moguće učiniti zbog objektivnih razloga ili više sile, u kojem je slučaju dužan obavijestiti čelnika tijela ili nadređenu osobu odmah po prestanku razloga koji su onemogućili ranije obavješćivanje. Državni službenik nema pravo na plaću za vrijeme neopravdane odsutnosti s rada. (4) Fleksibilno radno vrijeme može se odobriti državnim službenicima koji su roditelji ili posvojitelji djeteta do osme godine života ili djeteta s poteškoćama u razvoju ili su pružatelji skrbi. (5) Mogućnost fleksibilnog radnog vremena i rada s nepunim radnim vremenom detaljnije uređuje Vlada uredbom. 7. Uredba o mogućnosti fleksibilnog radnog vremena i rada s nepunim radnim vremenom u državnoj službi Članak 23. Rad na izdvojenom mjestu rada i rad na daljinu (1) Državni službenik može obavljati poslove radnog mjesta na izdvojenom mjestu rada i radom na daljinu. (2) Rad na izdvojenom mjestu rada je rad kod kojeg državni službenik poslove obavlja od kuće ili u drugom prostoru slične namjene u Republici Hrvatskoj, koji je određen na temelju dogovora državnog službenika i državnog tijela, a koji nije prostor državnog tijela. (3) Rad na daljinu je rad koji se uvijek obavlja putem informacijsko-komunikacijske tehnologije, pri čemu državno tijelo i državni službenik utvrđuju pravo državnog službenika da samostalno određuje gdje će taj rad obavljati u Republici Hrvatskoj, što može biti promjenjivo i ovisiti o volji državnog službenika, zbog čega se takav rad ne smatra radom na mjestu rada odnosno na izdvojenom mjestu rada u smislu propisa o zaštiti na radu. (4) Rad na izdvojenom mjestu rada i rad na daljinu može se obavljati kao privremen ili povremen (hibridni model rada). (5) Privremeni rad na izdvojenom mjestu rada ili rad na daljinu je rad kod kojeg državni službenik u određenom razdoblju, a osobito u slučaju roditelja djeteta do navršene osme godine života ili pružatelja skrbi sukladno posebnom zakonu, obavlja poslove radnog mjesta na izdvojenom mjestu rada ili radom na daljinu. (6) Povremeni rad na izdvojenom mjestu rada ili rad na daljinu je rad kod kojeg državni službenik određeni dio tjedna odnosno mjeseca obavlja poslove radnog mjesta na izdvojenom mjestu rada ili radom na daljinu, a preostali dio u prostoru državnog tijela. (7) Državna tijela poticat će primjenu hibridnog modela rada u skladu sa svojim organizacijskim i tehničkim uvjetima, osobito vodeći računa o kvaliteti poslovanja, dostupnosti javnih usluga, informacijskoj sigurnosti, zaštiti zdravlja i ravnoteži između poslovnog i privatnog života. (8) Poslovi koji su ovim ili drugim zakonom utvrđeni kao poslovi s posebnim uvjetima rada odnosno poslovi na kojima, ni uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi državnog službenika od štetnih utjecaja ne smiju se obavljati radom na izdvojenom mjestu rada ni radom na daljinu. (9) U slučaju izvanrednih okolnosti nastalih zbog epidemije bolesti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava čelnik državnog tijela može, radi osiguranja redovitog obavljanja poslova državnog tijela te zaštite zdravlja i sigurnosti državnih službenika i drugih osoba, odrediti rad na izdvojenom mjestu rada za sve ili pojedine državne službenike. (10) Rad na izdvojenom mjestu rada i rad na daljinu detaljnije uređuje Vlada uredbom. 9. Uredba o radu na izdvojenom mjestu rada i radu na daljinu u državnoj službi Članak 24. Dužnost odbijanja ponuđenih darova Državnom službeniku zabranjeno je zahtijevati ili primati darove za osobnu korist, korist obitelji ili organizacije radi povoljnog rješenja predmeta upravnog ili drugog postupka. Članak 25. Zabrana neopravdanog nagrađivanja drugih državnih službenika Državni službenik ne smije nuditi ni davati darove ili druge koristi drugom državnom službeniku, njegovu srodniku, bračnom odnosno izvanbračnom drugu ili životnom partneru odnosno neformalnom životnom partneru radi ostvarivanja vlastite koristi. Članak 26. Dužnost pružanja informacija Državni službenik dužan je pripremiti sve potrebne podatke o obavljenim poslovima radi informiranja javnosti sukladno propisima kojima se uređuje pravo na pristup informacijama. Članak 27. Uporaba povjerene imovine Državni službenik obvezan je s dužnom pažnjom koristiti se imovinom koja mu je povjerena u svrhu obavljanja njegovih dužnosti i ne smije ju koristiti za postizanje osobnog interesa ili druge nezakonite aktivnosti. Članak 28. Dužnost etičnog ponašanja (1) Državni službenik mora se ponašati tako da ne umanji svoj ugled i ugled državne službe te ne dovede u pitanje svoju nepristranost u postupanju. (2) Pravila ponašanja, komunikaciju i ostale standarde u državnoj službi uređuje etičkim kodeksom Vlada. 8. Etički kodeks državnih službenika i namještenika Članak 29. Zabrana poticanja na političko organiziranje Državni službenik za vrijeme radnog vremena ne smije poticati ostale državne službenike da se uključe u rad političke stranke. Članak 30. Dužnost zamjene odsutnog državnog službenika (1) Državni službenik dužan je po nalogu čelnika tijela ili nadređene osobe sukladno svojim sposobnostima, u interesu službe zamijeniti privremeno odsutnog državnog službenika. (2) Državni službenik iz stavka 1. ovoga članka mora ispunjavati uvjete za raspored na radno mjesto odsutnog državnog službenika kojeg zamjenjuje. Članak 31. Dužnost izvršavanja naloga Državni službenik dužan je poslove obavljati u skladu sa zakonom, drugim propisima i pravilima struke te izvršavati naloge čelnika tijela ili nadređene osobe, koji se odnose na državnu službu, te bez posebnog naloga obavljati zadatke radnog mjesta na koje je raspoređen. Članak 32. Dužnost odbijanja naloga (1) Državni službenik dužan je odbiti izvršenje naloga koji je nezakonit ili čije bi izvršenje bilo protivno pravilima struke i etičkom kodeksu odnosno čije bi izvršenje moglo izazvati veću štetu ili naloga čije bi izvršenje predstavljalo kazneno djelo ili prekršaj, te o tome obavijestiti nadređenu osobu ili čelnika tijela. (2) Državni službenik kome je naređeno izvršenje naloga s obilježjima iz stavka 1. ovoga članka dužan je postupiti na sljedeći način: a) pisano upozoriti davatelja naloga da je nalog nezakonit, da bi izvršenje naloga bilo protivno pravilima struke i etičkom kodeksu, da bi izvršenje naloga moglo izazvati veću štetu ili da bi izvršenje naloga predstavljalo kazneno djelo ili prekršaj b) u slučaju ponovljenog naloga, zahtijevati od davatelja naloga pisanu potvrdu o ponavljanju naloga s preciznim sadržajem naloga i s njegovim potpisom c) ako nalog bude potvrđen, državni službenik će o tome obavijestiti osobu neposredno nadređenu davatelju naloga i, ako nalog ne zahtijeva počinjenje kaznenog djela ili prekršaja, izvršiti nalog. Ako je nalog potpisao ministar ili drugi čelnik tijela državne uprave, državni službenik će o nalogu pisano obavijestiti Vladu. (3) Državni službenik ne odgovara za štetu koja nastane izvršenjem naloga ako je postupio u skladu sa stavkom 2. ovoga članka. (4) Državni službenik ne smije biti pozvan na odgovornost zbog postupanja sukladno stavku 2. ovoga članka. (5) Državni službenik ne smije izvršiti nalog čije bi izvršenje predstavljalo kazneno djelo ili prekršaj, iako je nalog ponovljen i potvrđen sukladno stavku 2. ovoga članka, jer u protivnom odgovara zajedno s nadređenom osobom ili čelnikom tijela koji je nalog izdao. Članak 33. Mogućnost odbijanja naloga (1) Državni službenik može odbiti izvršenje naloga ili provođenje odluka koje bi: a) uključivale nanošenje štete njegovim legitimnim pravima i interesima b) predstavljale opasnost za njegovo zdravlje c) tražile viši stupanj stručnog znanja od onog kojeg ima državni službenik kojem je nalog upućen. (2) Odbijanje izvršenja zadataka koji bi mogli predstavljati prijetnju zdravlju nije dopušteno u onim poslovima koji podrazumijevaju izlaganje opasnosti za zdravlje i za koje su zakonom utvrđeni posebni uvjeti rada. 4. SUKOB INTERESA Članak 34. Zabrana otvaranja obrta ili osnivanja pravne osobe Državnom službeniku nije dozvoljeno otvaranje obrta ili obiteljskog poljoprivrednoga gospodarstva te osnivanje trgovačkog društva ili druge pravne osobe u području djelatnosti na kojem je zaposlen kao državni službenik ili u području u kojem obavlja nadzor. Članak 35. Mogućnost obavljanja dodatnog posla (1) Državni službenik može izvan redovitoga radnog vremena, nakon prethodno pribavljenog odobrenja čelnika državnog tijela ili osobe koju on za to ovlasti, obavljati poslove ili pružati usluge pravnoj osobi, fizičkoj osobi ili obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu samo ako nad tim djelatnostima odnosno nad radom te pravne osobe, fizičke osobe ili obiteljskog poljoprivrednoga gospodarstva državno tijelo u kojemu je u službi ne obavlja nadzor ili ako takav rad nije zabranjen posebnim zakonom te ne predstavlja sukob interesa ili prepreku za uredno obavljanje redovitih zadataka niti šteti ugledu državne službe. (2) Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka nije potrebno za objavljivanje stručnih članaka i autorskih publikacija odnosno za obavljanje poslova povremenog predavača na stručnim seminarima i savjetovanjima. (3) O zahtjevu državnog službenika za davanje odobrenja iz stavka 1. ovoga članka čelnik tijela ili osoba koju on za to ovlasti odlučuje odlukom. Članak 36. Dužnost prijavljivanja mogućeg sukoba interesa (1) Državni službenik dužan je pisanim putem obavijestiti nadređenu osobu o financijskom ili drugom interesu koji on, njegov bračni ili izvanbračni drug, životni partner odnosno neformalni životni partner, dijete ili roditelj može imati u odlukama tijela u kojem radi. (2) Državni službenik dužan je pisanim putem obavijestiti nadređenu osobu o fizičkim i pravnim osobama te obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu s kojim je bio u poslovnom odnosu u razdoblju od dvije godine prije prijma u službu, a prema kojima tijelo u kojem radi obavlja upravne poslove. (3) Državni službenik dužan je pisanim putem obavijestiti nadređenu osobu o vlasništvu dionica i obveznica ili financijskim i drugim interesima u trgovačkim društvima prema kojima tijelo u kojem radi obavlja upravne poslove, a što bi moglo predstavljati uzrok sukoba interesa. (4) Na dan početka rada u državnom tijelu državni službenik dužan je pisanim putem obavijestiti nadređenu osobu obavlja li njegov bračni ili izvanbračni drug, životni partner odnosno neformalni životni partner, dijete ili roditelj najviše dužnosti u strukovnom udruženju, trgovačkom društvu ili drugoj pravnoj osobi koja je u poslovnom odnosu s tijelom u kojem državni službenik preuzima dužnost ili ono nad njima obavlja nadzor. (5) Nadređena osoba ispitat će okolnosti navedene u pisanoj obavijesti iz stavaka 1. – 4. ovoga članka i o tome obavijestiti čelnika tijela. Ako te okolnosti dovode ili mogu dovesti do sukoba interesa, čelnik tijela donijet će odluku o izuzimanju državnog službenika od rada na određenim poslovima. (6) Odluka o izuzimanju državnog službenika od rada na određenim poslovima unosi se u osobni dosje državnog službenika. Članak 37. Sudjelovanje u radu trgovačkog društva ili drugih pravnih osoba (1) Državni službenik ne smije biti član upravnog ili nadzornog tijela trgovačkog društva ako nad njim tijelo u kojem je zaposlen obavlja nadzor. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, državni službenik može biti član upravnog ili nadzornog tijela trgovačkog društva ako je imenovan na prijedlog državnog tijela u kojem je zaposlen sukladno posebnom propisu. (3) U okviru obavljanja službenih dužnosti državni službenik ne smije provoditi nadzor nad trgovačkim društvom ili drugom pravnom osobom u čijem radu sudjeluje. Članak 38. Potpisivanje izjave o nepostojanju sukoba interesa (1) Na dan početka rada u državnom tijelu državni službenik dužan je dati pisanu izjavu kojom potvrđuje da se ne nalazi u sukobu interesa u smislu članaka 34. – 37. ovoga Zakona. (2) Državni službenik dužan je dati novu izjavu iz stavka 1. ovoga članka u slučaju promjene okolnosti koje dovode ili mogu dovesti do sukoba interesa propisanih ovim Zakonom. (3) Izjave iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ulažu se u osobni dosje državnog službenika. Članak 39. Zabrana donošenja pojedinih odluka (1) Državni službenik ne smije donositi odluke odnosno sudjelovati u donošenju odluka koje utječu na njegov financijski ili drugi interes. (2) Državni službenik ne smije donositi odluke odnosno sudjelovati u donošenju odluka koje utječu na financijski ili drugi interes: a) njegova bračnog ili izvanbračnog druga, životnog partnera ili neformalnog životnog partnera, djeteta ili roditelja b) fizičkih ili pravnih osoba te obiteljskog poljoprivrednoga gospodarstva s kojim ostvaruje ili je ostvarivao službene ili poslovne kontakte u posljednje dvije godine c) fizičkih ili pravnih osoba te obiteljskog poljoprivrednoga gospodarstva koji su u posljednjih pet godina financirali njegovu izbornu kampanju d) fizičke ili pravne osobe te obiteljskog poljoprivrednoga gospodarstva u koje se državni službenik namjerava zaposliti e) udruženja ili pravne osobe u kojoj je na mjestu upravitelja ili člana upravnog odbora f) fizičke ili pravne osobe te obiteljskog poljoprivrednoga gospodarstva čiji je predstavnik, zakonski zastupnik ili stečajni upravitelj g) fizičke ili pravne osobe te obiteljskog poljoprivrednoga gospodarstva s kojim je državni službenik, njegov bračni drug ili izvanbračni drug, životni partner odnosno neformalni životni partner, dijete ili roditelj u sporu ili je njihov dužnik. GLAVA III.   ODLUČIVANJE U DRŽAVNOJ SLUŽBI 1. UPRAVLJANJE U DRŽAVNOJ SLUŽBI Članak 40. Tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose Tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose odgovorno je za provedbu ovoga Zakona, prati stanje i predlaže mjere za razvoj državne službe i obavlja nadzor nad provedbom ovoga Zakona. Članak 41. Ustrojstvene jedinice nadležne za upravljanje i razvoj ljudskih potencijala (1) Državna tijela u kojima je zaposleno 50 ili više državnih službenika i namještenika ustrojavaju unutarnje ustrojstvene jedinice nadležne za upravljanje i razvoj ljudskih potencijala (u daljnjem tekstu: jedinica za ljudske potencijale). (2) Jedinica za ljudske potencijale: a) obavlja stručne i upravne poslove vezane za upravljanje i razvoj ljudskih potencijala b) provodi analizu radne opterećenosti i priprema prijedlog plana zapošljavanja u državnu službu c) priprema kompetencijski model i izrađuje profile radnih mjesta u državnom tijelu d) planira razvoj ljudskih potencijala u državnom tijelu, procjenjuje potrebe izobrazbe u državnom tijelu te obavlja stručne poslove vezane za izobrazbu državnih službenika i namještenika e) izrađuje izvješća o popunjenosti radnih mjesta na temelju rodne zastupljenosti i predlaže odgovarajuće mjere za osiguranje uravnotežene rodne zastupljenosti u državnom tijelu, a osobito na rukovodećim radnim mjestima f) vodi evidencije državnih službenika i namještenika i redovito unosi nove podatke o zaposlenima u Registar zaposlenih u državnoj službi i javnim službama i ostale propisane evidencije g) sudjeluje u provedbi postupka prijma u državnu službu. (3) U državnim tijelima u kojima je zaposleno manje od 50 državnih službenika i namještenika poslove upravljanja i razvoja ljudskih potencijala obavlja pojedini državni službenik u skladu s pravilnikom o unutarnjem redu ili državno tijelo utvrđeno posebnim propisima. 2. ODLUČIVANJE O PRAVIMA I OBVEZAMA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA Članak 42. Rješenja i odluke (1) Odlučivanje o prijmu u državnu službu, rasporedu na radno mjesto, premještaju, napredovanju, plaći, produženju roka za polaganje državnog ispita, stavljanju na raspolaganje te prestanku državne službe upravna je stvar o kojoj odlučuje rješenjem čelnik tijela ili službena osoba u čijem je opisu poslova rješavanje o upravnoj stvari, sukladno propisima o ustrojstvu državnog tijela. (2) Na odlučivanje o pravima i obvezama iz državne službe, osim onih iz stavka 1. ovoga članka, odgovarajuće se primjenjuju odredbe općeg propisa o radu kojima se uređuje ostvarivanje prava i obveza iz radnog odnosa. (3) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka državni službenik može izjaviti žalbu Odboru za državnu službu u roku od 15 dana od dana dostave rješenja. (4) Žalba ne odgađa izvršenje rješenja o prijmu u državnu službu na određeno vrijeme, rasporedu na radno mjesto, plaći, premještaju, napredovanju, stavljanju na raspolaganje, otkazu državnom službeniku koji nije zadovoljio na probnom radu, prestanku državne službe po sili zakona te prestanku državne službe istekom roka. (5) Protiv rješenja Odbora za državnu službu državno tijelo i državni službenik mogu pokrenuti upravni spor u roku od 30 dana od dana dostave rješenja. 3. ODBOR ZA DRŽAVNU SLUŽBU Članak 43. (1) Odbor za državnu službu osniva se kao neovisno tijelo za rješavanje žalbi sukladno odredbama ovoga Zakona. (2) Sjedište Odbora za državnu službu je pri tijelu državne uprave nadležnom za službeničke odnose. (3) U obavljanju svojih poslova Odbor za državnu službu koristi se pečatom s grbom Republike Hrvatske. (4) Na sadržaj zaglavlja akata Odbora za državnu službu primjenjuju se propisi kojima se uređuje sadržaj zaglavlja akata tijela državne uprave. (5) Uredske i druge administrativne poslove za Odbor za državnu službu obavlja tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose. Članak 44. Imenovanje članova Odbora za državnu službu (1) Članove Odbora za državnu službu imenuje Vlada na temelju javnog natječaja na vrijeme od pet godina. Članovi Odbora moraju biti diplomirani pravnici odnosno sveučilišni magistri prava. (2) Odbor za državnu službu ima predsjednika kojeg imenuje Vlada iz reda članova Odbora za državnu službu. Do imenovanja predsjednika Odbora za državnu službu Vlada može za obavljanje poslova predsjednika Odbora ovlastiti člana Odbora najduže do šest mjeseci. (3) Protiv rješenja o imenovanju iz stavaka 1. i 2. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. (4) Predsjednik i član Odbora za državnu službu imaju položaj državnih službenika, a prava i obveze iz državne službe ostvaruju u tijelu državne uprave nadležnom za službeničke odnose. (5) Na ocjenjivanje učinkovitosti rada predsjednika i članova Odbora za državnu službu odgovarajuće se primjenjuje odredba članka 96. stavka 2. ovoga Zakona. (6) Predsjedniku i članu Odbora za državnu službu za vrijeme trajanja mandata miruju prava i obveze iz službe u državnom tijelu u kojem su bili u službi prije imenovanja. (7) Vlada uredbom propisuje broj članova, uvjete za imenovanje, način imenovanja, ustrojstvo i način rada Odbora za državnu službu. 4. Uredba o ustrojstvu i načinu rada Odbora za državnu službu Članak 45. Nepristranost i neovisnost članova Odbora za državnu službu (1) Predsjednik i članovi Odbora za državnu službu neovisni su u radu i svoje zadaće obavljaju nepristrano i u skladu sa zakonom. (2) Predsjednik i članovi Odbora za državnu službu ne smiju obavljati drugu službu ili posao koji bi mogli utjecati na njihovu samostalnost, nepristranost i neovisnost ili umanjiti njihov društveni ugled ili koji su inače nespojivi s obnašanjem dužnosti u Odboru za državnu službu. Članak 46. Razrješenje članova Odbora za državnu službu (1) Predsjednika i članove Odbora za državnu službu Vlada može razriješiti: – na njihov osobni zahtjev – ako su proglašeni odgovornima za tešku povredu službene dužnosti – u slučaju prestanka državne službe na način propisan ovim Zakonom. (2) Protiv rješenja o razrješenju iz stavka 1. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. Rješenje o razrješenju mora biti obrazloženo. (3) Razriješeni predsjednik Odbora za državnu službu ostaje u sastavu Odbora u svojstvu člana ako ga Vlada istodobno nije razriješila i dužnosti člana Odbora za državnu službu. (4) Razriješeni član Odbora za državnu službu, kao i član Odbora za državnu službu kojem je istekao rok na koji je imenovan imaju pravo povratka na odgovarajuće radno mjesto u državnom tijelu u kojem su bili u službi prije imenovanja za člana Odbora za državnu službu, a ako nisu bili u državnoj službi, imaju pravo rasporeda na odgovarajuće radno mjesto u tijelu državne uprave nadležnom za službeničke odnose, na temelju zahtjeva koji su dužni podnijeti nadležnom tijelu u roku od 15 dana od dana razrješenja. Pri donošenju rješenja o rasporedu na odgovarajuće radno mjesto vodit će se računa o stručnom znanju i radnom iskustvu te kompetencijama dotadašnjeg člana Odbora za državnu službu. (5) Nadležno državno tijelo dužno je donijeti rješenje o rasporedu iz stavka 4. ovoga članka u roku od 15 dana od zaprimanja zahtjeva razriješenog člana odnosno člana Odbora za državnu službu kojem je istekao rok na koji je imenovan. Do donošenja tog rješenja dotadašnji član Odbora za državnu službu ostvaruje prava iz službe u Odboru prema dotadašnjem rješenju. (6) Odredbe stavaka 3. do 5. ovoga članka ne odnose se na člana Odbora za državnu službu koji je razriješen zbog prestanka državne službe na način propisan ovim Zakonom. GLAVA IV.   RADNA MJESTA U DRŽAVNOJ SLUŽBI Članak 47. Nazivi radnih mjesta i uvjeti za raspored Nazive radnih mjesta u državnoj službi, uvjete za raspored, klasifikaciju i vrednovanje radnih mjesta primjenom standardnih mjerila za klasifikaciju i vrednovanje utvrđuje Vlada uredbom. 1. Uredba o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u državnoj službi Članak 48. Kompetencijski model (1) Kompetencijski model je temelj za upravljanje ljudskim potencijalima, a osobito pri planiranju zapošljavanja, rasporeda na radno mjesto, napredovanja i utvrđivanja potreba za dodatnom izobrazbom državnih službenika. (2) Kompetencijski model priprema jedinica za ljudske potencijale u suradnji s rukovodećim službenicima radi izrade profila radnih mjesta s opisom, zastupljenošću te složenošću pojedinih poslova, kvalifikacijama te potrebnim općim, specifičnim i rukovodećim kompetencijama. (3) Kompetencijski model iz stavka 1. ovoga članka sastavni je dio pravilnika o unutarnjem redu državnog tijela. (4) Kompetencije su znanja, vještine, sposobnosti i odgovarajuća ponašanja državnih službenika potrebna za uspješno obavljanje poslova radnog mjesta. (5) Opće kompetencije moraju imati svi državni službenici bez obzira na vrstu i složenost poslova radnoga mjesta. (6) Specifične kompetencije vezane su za pojedine skupine poslova koji zahtijevaju stručno znanje i iskustvo u određenom području rada te posebne vještine, sposobnosti i ponašanja potrebne za kvalitetno obavljanje tih poslova. (7) Rukovodeće kompetencije moraju imati državni službenici koji upravljaju ustrojstvenom jedinicom ili državnim tijelom. Članak 49. Pravilnik o unutarnjem redu (1) Pravilnikom o unutarnjem redu utvrđuju se radna mjesta u državnom tijelu, potreban broj državnih službenika na svakom radnom mjestu i uvjeti za raspored, potrebne kompetencije te druga pitanja od značaja za organizaciju i način rada u državnom tijelu sukladno zakonu. (2) Pravilnik o unutarnjem redu donosi čelnik tijela. (3) Tijela državne uprave te uredi i druge stručne službe Vlade obvezno dostavljaju prijedlog pravilnika o unutarnjem redu na prethodnu suglasnost tijelu državne uprave nadležnom za službeničke odnose. (4) Pravosudna tijela, stručna služba Državnog sudbenog vijeća i stručna služba Državnoodvjetničkog vijeća obvezno dostavljaju prijedlog pravilnika o unutarnjem redu na prethodnu suglasnost tijelu državne uprave nadležnom za poslove pravosuđa. (5) Ured predsjednika Republike Hrvatske, stručne službe Hrvatskoga sabora, Ustavnog suda Republike Hrvatske, Pučkog pravobranitelja, Pravobranitelja za djecu, Pravobranitelja za ravnopravnost spolova i Pravobranitelja za osobe s invaliditetom, Državni ured za reviziju te druga tijela koja se osnivaju za obavljanje državne službe dužni su dostaviti pravilnik o unutarnjem redu tijelu državne uprave nadležnom za službeničke odnose. Članak 50. Radna mjesta rukovodećih državnih službenika koje imenuje Vlada (1) Na radna mjesta zamjenika državnog tajnika središnjeg državnog ureda, glavnog tajnika ministarstva, zamjenika glavnog državnog inspektora, ravnatelja i glavnog inspektora koji upravlja upravnom organizacijom u sastavu ministarstva, zamjenika glavnog ravnatelja državne upravne organizacije, glavnog tajnika državne upravne organizacije, ravnatelja ureda Vlade, predstojnika Ureda potpredsjednika Vlade, ravnatelja ureda, agencija, direkcija i drugih stručnih službi koje Vlada osniva uredbom, službenike imenuje i razrješava Vlada na prijedlog čelnika tijela, na temelju internog oglasa, na razdoblje od četiri godine. (2) Odlučivanje o imenovanju i razrješenju rukovodećih službenika iz stavka 1. ovoga članka upravna je stvar. (3) Ako se radna mjesta iz stavka 1. ovoga članka nisu mogla popuniti putem internog oglasa, raspisat će se javni natječaj za imenovanje. (4) Na mogućnost raspisivanja i provedbe javnog natječaja za imenovanje rukovodećih državnih službenika odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 59. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona, u slučaju isteka vremena na koje su imenovani dotadašnji službenici. (5) Na dostavu rješenja o imenovanju odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona o dostavi rješenja o prijmu u državnu službu. Protiv rješenja o imenovanju nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. (6) Do imenovanja rukovodećeg državnih službenika iz stavka 1. ovoga članka Vlada može za obavljanje poslova rukovodećeg državnog službenika ovlastiti najduže do šest mjeseci državnog službenika zatečenog u državnoj službi. (7) Rukovodećeg državnog službenika iz stavka 1. ovoga članka Vlada će razriješiti: 1. na osobni zahtjev 2. ako je proglašen odgovornim za tešku povredu službene dužnosti 3. nakon ukidanja ili promjene djelokruga ustrojstvene jedinice ili državnog tijela kojim upravlja 4. u slučaju prestanka državne službe na način propisan ovim Zakonom. (8) Rješenje o razrješenju mora biti obrazloženo. (9) Protiv rješenja o razrješenju nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. (10) Razriješeni rukovodeći državni službenik, kao i rukovodeći državni službenik kojem je istekao rok na koji je imenovan rasporedit će se na drugo odgovarajuće radno mjesto u istom državnom tijelu, za koje ispunjavaju uvjete, vodeći računa o njihovu stručnom znanju i radnom iskustvu te kompetencijama. (11) Postupak raspisivanja i provedbe internog oglasa i javnog natječaja za imenovanje rukovodećih državnih službenika iz stavaka 1. i 3. ovoga članka uređuje Vlada uredbom iz članka 75. ovoga Zakona. Članak 51. Radna mjesta u kabinetu ministra (1) Državni službenici raspoređuju se na radna mjesta u kabinetu ministra na određeno vrijeme najduže do dana prestanka mandata ministra. (2) Na radno mjesto u kabinetu ministra može se rasporediti državni službenik iz istog ili drugog državnog tijela. Na raspored državnog službenika odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona o premještaju. (3) Državni službenik drugog državnog tijela premješta se u kabinet ministra, na određeno vrijeme, na temelju sporazuma čelnika državnih tijela, a prava iz službe ostvaruje u državnom tijelu iz kojeg je premješten. (4) Za vrijeme privremenog premještaja državni službenik iz stavka 3. ovoga članka ima pravo na povoljniju plaću, a državno tijelo iz kojeg je službenik premješten ima pravo na povrat sredstava za plaću premještenog službenika od državnog tijela u koje je službenik premješten. (5) Nakon prestanka mandata ministra državni službenici iz stavka 1. ovoga članka raspoređuju se na odgovarajuća radna mjesta u državnom tijelu u kojem su radili do premještaja u kabinet ministra, za koja ispunjavaju uvjete, vodeći računa o njihovu stručnom znanju i radnom iskustvu te kompetencijama. (6) Odredbe ovoga članka primjenjuju se na odgovarajući način na radna mjesta u odgovarajućoj ustrojstvenoj jedinici Ureda predsjednika Republike Hrvatske, Uredu predsjednika Hrvatskoga sabora, Uredu predsjednika Vlade, Uredu potpredsjednika Hrvatskoga sabora, Uredu potpredsjednika Vlade koji nije čelnik ministarstva i kabinetu državnog tajnika središnjeg državnog ureda. Članak 52. Uvjeti za prijam u državnu službu i raspored na radno mjesto (1) Osoba koja se prima u državnu službu mora: a) imati odgovarajuću razinu obrazovanja b) imati radno iskustvo na odgovarajućim poslovima, osim u slučaju prijma vježbenika c) biti zdravstveno sposobna za obavljanje poslova radnog mjesta na koje se prima d) imati hrvatsko državljanstvo, ako ovim zakonom nije drukčije propisano. (2) U državnu službu može se primiti državljanin države članice Europskog gospodarskog prostora ili Švicarske Konfederacije koji zna hrvatski jezik i latinično pismo. (3) U državnu službu može se primiti državljanin treće zemlje, uz prethodno odobrenje tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose, ako zna hrvatski jezik i latinično pismo i ima odobren boravak na temelju kojeg može raditi bez dozvole za boravak i rad, sukladno posebnom zakonu. (4) Državljanin države članice Europskoga gospodarskog prostora ili Švicarske Konfederacije i državljanin treće zemlje ne mogu se primiti u državnu službu na poslove iz članka 4. stavka 2. ovoga Zakona. (5) Osim uvjeta iz stavka 1. ovoga članka posebnim zakonom, uredbom ili pravilnikom o unutarnjem redu državnog tijela mogu se propisati potrebne kompetencije i drugi uvjeti za prijam u državnu službu i raspored na radno mjesto. Članak 53. Radno iskustvo na odgovarajućim poslovima (1) U smislu ovoga Zakona radno iskustvo na odgovarajućim poslovima je radno iskustvo ostvareno u državnoj službi ili u radnom odnosu izvan državne službe u istoj razini obrazovanja i struci koja je uvjet za raspored na radno mjesto. (2) U radno iskustvo na odgovarajućim poslovima uračunava se vrijeme stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa i vrijeme obavljanja poslova na temelju ugovora iz članka 5. ovoga Zakona. Članak 54. Zapreke za prijam u državnu službu U državnu službu ne može biti primljena osoba: a) protiv koje se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti ili koja je proglašena krivom za kazneno djelo za koje se kazneni postupak vodi po službenoj dužnosti, osim za kazneno djelo koje se odnosi na sigurnost prometa pod uvjetom da za to kazneno djelo nije osuđena na bezuvjetnu kaznu zatvora b) kojoj je prestala državna služba zbog teške povrede službene dužnosti, u razdoblju od četiri godine od prestanka državne službe c) kojoj je prestala državna služba izvanrednim otkazom, u razdoblju od četiri godine od prestanka državne službe d) kojoj je prestala državna služba zbog toga što nije zadovoljila na probnom radu, u razdoblju od dvije godine od prestanka državne službe e) kojoj je prestala državna služba jer je ocijenjena ocjenom »ne zadovoljava«, u razdoblju od dvije godine od prestanka državne službe f) kojoj je odlukom službeničkog suda izrečena zabrana prijma u državnu službu sukladno ovom Zakonu, u razdoblju za koje je zabrana izrečena. Članak 55. Zabrana rasporeda državnih dužnosnika na radna mjesta državnih službenika Državni dužnosnici ne mogu biti raspoređeni na radna mjesta državnih službenika bez provedenog postupka zapošljavanja u državnu službu iz članka 57. stavka 2. točaka b) i c) ovoga Zakona, ako posebnim zakonom nije drukčije propisano. GLAVA V.   POPUNJAVANJE RADNIH MJESTA NAČINI POPUNJAVANJA RADNIH MJESTA Članak 56. Popunjavanje radnih mjesta (1) Slobodna radna mjesta u državnim tijelima popunjavaju se zapošljavanjem, napredovanjem, premještajem ili rasporedom državnog službenika u skladu s ovim Zakonom. (2) Javnim natječajem obvezno je popunjavanje radnih mjesta za koja je to zakonom izrijekom propisano i kod prijma vježbenika. 1. ZAPOŠLJAVANJE Članak 57. Provedba zapošljavanja (1) Zapošljavanje se provodi u Centraliziranom sustavu za zapošljavanje. (2) Zapošljavanje se provodi putem: a) internog oglasa b) zapošljavanja iz baze kandidata za rad u državnoj službi c) javnog natječaja. (3) Odredbe ovoga Zakona o internom oglasu ne odnose se na zapošljavanje policijskih službenika i službenika pravosudne policije te zapošljavanje na određeno vrijeme. Članak 58. Centralizirani sustav za zapošljavanje (1) Centralizirani sustav za zapošljavanje je informacijski sustav u kojem se planira zapošljavanje, podnose prijave na interni oglas i javni natječaj i provodi testiranje kandidata elektroničkim putem, pozivaju kandidati na intervju, objavljuje odluka o izboru kandidata u postupku internog oglasa i rješenje o prijmu u državnu službu, vodi baza podataka o kandidatima za rad u državnoj službi i baza podataka o kandidatima u postupku internog oglasa i javnog natječaja te obavljaju drugi poslovi vezani za zapošljavanje u državnoj službi. (2) Centralizirani sustav za zapošljavanje dostupan je putem mrežnih stranica tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose. (3) Interni oglas, javni poziv za iskaz interesa za rad u državnoj službi i javni natječaj za prijam u državnu službu te rješenja o prijmu u državnu službu i odluke o izboru kandidata objavljeni u Centraliziranom sustavu za zapošljavanje javno su dostupni. (4) Tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose je voditelj obrade osobnih podataka u Centraliziranom sustavu za zapošljavanje. Članak 59. Pretpostavke za zapošljavanje (1) Postupak zapošljavanja može se pokrenuti ako: a) postoji slobodno radno mjesto predviđeno pravilnikom o unutarnjem redu b) je popunjavanje radnog mjesta predviđeno planom zapošljavanja u državnoj službi c) su osigurana financijska sredstva. (2) Iznimno od stavka 1. točke a) ovoga članka, postupak zapošljavanja može se pokrenuti i prije nego što radno mjesto postane slobodno, ako je prije pokretanja postupka postalo izvršno rješenje o prestanku službe dotadašnjem državnom službeniku, neovisno o danu prestanka službe. (3) Kandidat izabran u postupku javnog natječaja raspisanog u skladu sa stavkom 2. ovoga članka ne može početi raditi prije nego što radno mjesto postane slobodno. (4) Postupak zapošljavanja može se provesti neovisno o planu zapošljavanja u državnoj službi u slučaju: a) prijma na određeno vrijeme radi obavljanja privremenih poslova ili poslova čiji se opseg privremeno povećao, a koji se nisu mogli predvidjeti u vrijeme donošenja plana zapošljavanja te radi zamjene duže vrijeme odsutnog državnog službenika b) popunjavanja radnog mjesta koje je ostalo upražnjeno odlaskom državnog službenika iz državnog tijela tijekom tekuće kalendarske godine ili u prosincu prethodne godine. (5) Tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose neće raspisati interni oglas i javni natječaj za zapošljavanje iz stavka 4. ovoga članka ako nisu ispunjeni uvjeti za zapošljavanje. Članak 60. (na snazi od 01.06.2024.) Plan zapošljavanja u državnoj službi (1) Planom zapošljavanja utvrđuju se potrebe zapošljavanja u državnim tijelima na neodređeno i određeno vrijeme, broj državnih službenika i radna mjesta u državnim tijelima koja se planiraju popuniti zapošljavanjem te se utvrđuje broj vježbenika. (2) Plan zapošljavanja u državnu službu donosi se u pravilu za kalendarsku godinu. Plan zapošljavanja može se donijeti za razdoblje od dvije ili tri godine. (3) Planom zapošljavanja u državnoj službi utvrđuje se i popunjenost radnih mjesta u državnim tijelima pripadnicima nacionalnih manjina i planira zapošljavanje potrebnog broja pripadnika nacionalnih manjina radi ostvarivanja njihove zastupljenosti sukladno ustavnom zakonu kojim se uređuju prava nacionalnih manjina i posebnom zakonu. (4) Planom zapošljavanja u državnoj službi utvrđuje se i popunjenost radnih mjesta u državnom tijelu osoba s invaliditetom i planira zapošljavanje osoba s invaliditetom sukladno posebnom zakonu. Članak 61. (na snazi od 01.06.2024.) Donošenje plana zapošljavanja u državnoj službi (1) Državna tijela pripremaju prijedlog plana zapošljavanja u vrijeme pripreme državnog proračuna za sljedeću kalendarsku godinu, na temelju potreba službe i analize radne opterećenosti. (2) Plan zapošljavanja u državnoj službi može se dopuniti tijekom kalendarske godine na koju se odnosi. …