Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja - Zakon.hr

Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja - Zakon.hr UPUTE UVJETI CJENIK KONTAKT Zakon.ai Prijava / Registracija Baza je ažurirana 08.06.2026. zaključno sa NN 43/26  EU 2024/2679 × Upozorenje Funkcionalnost kopiranja je dostupna samo prijavljenim korisnicima. Prijava / Registracija U redu Povezani zakoni Banke, financije i investicije Zakon o deviznom poslovanju Zakon o platnom prometu Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma Zakon o računovodstvu Zakon o posredovanju u prometu nekretnina Stečajni zakon Zakon o tržištu kapitala 1/2 Zakon o trgovini Zakon o zaštiti potrošača Zakon o kreditnim institucijama Zakon o javno-privatnom partnerstvu Zakon o elektroničkoj trgovini Zakon o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga Zakon o tajnosti podataka Zakon o informacijskoj sigurnosti Zakon o arbitraži Zakon o leasingu Zakon o financijskom inspektoratu Republike Hrvatske Zakon o jamstvenom fondu za gospodarski oporavak i razvitak Zakon o sudskom registru Zakon o Upisniku sudskih i javnobilježničkih osiguranja tražbina vjerovnika na pokretnim stvarima i pravima Zakon o obrtu Pomorski zakonik Zakon o igrama na sreću Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima Zakon o mjenici Zakon o preuzimanju dioničkih društava Zakon o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima Zakon o osiguranju Zakon o financijskim konglomeratima Zakon o čeku Zakon o kamatama Zakon o reviziji Zakon o elektroničkom novcu Zakon o subvencioniranju i državnom jamstvu stambenih kredita Zakon o državnim potporama Zakon o Državnom uredu za reviziju Zakon o kreditnim unijama Zakon o potrošačkom kreditiranju Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva Zakon o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata Zakon o financijskom osiguranju Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi Zakon o trgovačkim društvima Zakon o istraživanju, uređenju i održavanju vojnih groblja, groblja žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja Zakon o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje Zakon o Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka Zakon o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom Zakon o alternativnim investicijskim fondovima Zakon o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak Zakon o provedbi uredbi Europske unije iz područja platnog prometa Zakon o Hrvatskoj narodnoj banci Zakon o unapređenju poduzetničke infrastrukture Zakon o Vijeću za financijsku stabilnost Zakon o nadzoru predmeta od plemenitih kovina Zakon o obveznim mirovinskim fondovima Zakon o dobrovoljnim mirovinskim fondovima Zakon o mirovinskim osiguravajućim društvima Zakon o faktoringu Zakon o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava Zakon o Hrvatskoj gospodarskoj komori Zakon o zaštiti novčarskih institucija Zakon o poticanju ulaganja Zakon o iznimnim mjerama kontrole cijena Zakon o provedbi Uredbe (EZ) br. 1060/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o agencijama za kreditni rejting Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku Zakon o subvencioniranju stambenih kredita Zakon o postupcima naknade štete zbog povreda prava tržišnog natjecanja Zakon o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu Zakon o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjima sklopljenih u Republici Hrvatskoj s neovlaštenim vjerovnikom Zakon o stambenom potrošačkom kreditiranju Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2015/2365 o transparentnosti transakcija financiranja vrijednosnih papira i ponovne uporabe Zakon o zaštiti neobjavljenih informacija s tržišnom vrijednosti Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2016/1011 o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti Zakon o Financijskoj agenciji Zakon o alternativnim investicijskim fondovima 2014-2018 Zakon o davanju ovlasti Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za izdavanje obveznica Zakon o dobrovoljnim mirovinskim fondovima 2014-2018 Zakon o pretvorbi kapitala društava osiguranja i reosiguranja u Republici Hrvatskoj Zakon o načinu likvidacije poslovanja glavnih filijala Jugobanke d.d. Beograd koje su poslovale na teritoriju Republike Hrvatske Zakon o ništavnosti određenih vrsta ugovora o osiguranju i ugovora o kreditu Zakon o prestanku važenja Zakona o financijskom poslovanju Zakon o pretvaranju deviznih depozita građana u javni dug Republike Zakon o prihvaćanju članstva Republike Hrvatske u Europskoj banci za obnovu i razvoj Zakon o prihvaćanju članstva Republike Hrvatske u Međunarodnom monetarnom fondu i drugim međunarodnim financijskim organizacijama na temelju sukcesije Zakon o privatizacijskim investicijskim fondovima Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 1286/2014 o dokumentima s ključnim informacijama za upakirane investicijske proizvode Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 2017/1131 o novčanim fondovima Zakon o stavljanju izvan snage propisa Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije iz oblasti financija Zakon o uvođenju Europske zadruge - Societas Cooperativa Europaea (SCE) Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2017/2402 o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2019/1150 o promicanju pravednosti i transparentnosti za poslovne korisnike usluga internetskog posredovanja Zakon o sustavu osiguranja depozita Zakon o prisilnoj likvidaciji kreditnih institucija Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2019/2088 o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga i Uredbe (EU) 2020/852 o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2020/1503 o europskim pružateljima usluga skupnog financiranja Zakon o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj Zakon o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 2182/2004 o medaljama i žetonima koji nalikuju eurokovanicama Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2021/23 o okviru za oporavak i sanaciju središnjih drugih ugovornih strana Zakon o provedbi uredbe (EU) br. 236/2012 Europskog parlamenta i vijeća od 14. ožujka 2012 godine o kratkoj prodaji i određenim aspektima kreditnih izvedenica na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza Zakon o provedbi uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. godine o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju Zakon o načinu, uvjetima i postupku servisiranja i kupoprodaje potraživanja Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2023/1114 o tržištima kriptoimovine Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2022/2554 o digitalnoj operativnoj otpornosti za financijski sektor Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2023/2631 o europskim zelenim obveznicama i neobveznim objavama za obveznice koje se stavljaju na tržište kao okolišno održive i za obveznice povezane s održivošću Zakon o provjeri stranih ulaganja EU08 Politika tržišnog natjecanja Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja Poduzetništvo Ovršni zakon Zakon o obveznim odnosima Zakon o deviznom poslovanju Zakon o osobnom identifikacijskom broju Zakon o platnom prometu Zakon o mirovinskom osiguranju Opći porezni zakon Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma Zakon o strancima Zakon o zaštiti na radu Zakon o trgovini Zakon o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke Zakon o zaštiti potrošača Zakon o elektroničkoj trgovini Zakon o javnoj nabavi Zakon o nedopuštenom oglašavanju Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima Zakon o arbitraži Zakon o leasingu Zakon o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju suglasnosti Zakon o sudskom registru Zakon o državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave Zakon o obrtu Zakon o radu Zakon o preuzimanju dioničkih društava Zakon o osiguranju Zakon o reviziji Zakon o zadrugama Zakon o jamstvenom fondu za poticaj gospodarskom razvitku Zakon o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti Zakon o nadzoru robe s dvojnom namjenom Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi Zakon o trgovačkim društvima Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom Zakon o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak Zakon o unapređenju poduzetničke infrastrukture Zakon o slobodnim zonama Zakon o zaštiti novčarskih institucija Zakon o poticanju ulaganja Zakon o alternativnom rješavanju potrošačkih sporova Zakon o zaštiti neobjavljenih informacija s tržišnom vrijednosti Zakon o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti Stečajni zakon 2015-2017 Zakon o legalizaciji isprava u međunarodnom prometu Zakon o obeštećenju radnika trgovačkog društva Salonit d.d. u stečaju Vranjic Zakon o preuzimanju saveznih zakona iz područja organizacije i poslovanja gospodarskih subjekata koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuju kao republički zakoni Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2018/302 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. veljače 2018. o rješavanju pitanja neopravdanog geografskog blokiranja i drugih oblika diskriminacije na unutarnjem tržištu na temelju državljanstva, mjesta boravišta ili mjesta po Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2017/2394 Europskoga parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. o suradnji između nacionalnih tijela odgovornih za izvršavanje propisa o zaštiti potrošača i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 2006/2004 Zakon o predstavničkim tužbama za zaštitu kolektivnih interesa i prava potrošača Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2020/740 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. svibnja 2020. o označivanju guma s obzirom na učinkovitost potrošnje goriva i druge parametre Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2023/988 o općoj sigurnosti proizvoda Zakon o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga Zakon o zaštiti tržišnog natjecanjapročišćeni tekst zakona NN 79/09, 80/13, 41/21, 153/23 na snazi od 24.04.2021. Uživajte... Preuzmite dokumentu PDF formatu Zanimljivi linkovi PODZAKONSKI PROPISIArhiva:Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja 2013-2021Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja 2009-2013Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja 2003-2009Agencija za zaštitu tržišnog natjecanjaMinistarstvo gospodarstva I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Predmet Zakona Ovim se Zakonom uređuju pravila i sustav mjera za zaštitu tržišnog natjecanja, ovlasti i zadaće te ustrojstvo tijela za zaštitu tržišnog natjecanja i postupanje u vezi s provedbom ovoga Zakona. Članak 2. Primjena Zakona Ovaj se Zakon primjenjuje na sve oblike sprječavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja (u daljnjem tekstu: narušavanje tržišnog natjecanja) od strane poduzetnika, na teritoriju Republike Hrvatske ili izvan teritorija Republike Hrvatske, ako imaju učinak na Republiku Hrvatsku. Članak 2.a (NN 79/09, 80/13) Primjena pravne stečevine Europske unije Ovim se Zakonom uređuje i primjena članaka 101. i 102. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (SL C 115 od 9. 5. 2008.; u daljnjem tekstu: UFEU) na sve oblike narušavanja tržišnog natjecanja od strane poduzetnika koji imaju učinak na trgovinu između Republike Hrvatske i država članica Europske unije sukladno s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1/2003 od 16. prosinca 2002. o provedbi pravila o tržišnom natjecanju koja su propisana člancima 81. i 82. Ugovora o osnivanju EZ-a (Tekst značajan za EGP) (SL L 1, 4. 1. 2003.; str. 1.– 25., u daljnjem tekstu: Uredba Vijeća (EZ) br. 1/2003) i Uredbom Vijeća (EZ) br. 139/2004 od 20. siječnja 2004. o kontroli koncentracija između poduzetnika (Uredba EZ o koncentracijama) (Tekst značajan za EGP) (SL L 24, 29. 1. 2004. str. 1.– 22.; u daljnjem tekstu: Uredba Vijeća (EZ) br. 139/2004). Članak 2.b (NN 79/09, 41/21) Usklađivanje s pravnim aktima Europske unije (1) Ovim Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzima se Direktiva (EU) 2019/1 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o ovlašćivanju tijela država članica nadležnih za tržišno natjecanje za učinkovitiju provedbu pravila o tržišnom natjecanju i osiguravanju pravilnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta (SL L 11, 14. 1. 2019.). (2) U postupcima utvrđivanja povrede ovoga Zakona te članaka 101. i/ili 102. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (SL C 115 od 9. 5. 2008.; u daljnjem tekstu: UFEU), poštuju se opća načela prava Europske unije i Povelja Europske unije o temeljnim pravima. Članak 2.c (NN 79/09, 41/21) Značenje pojmova Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje: 1. »nacionalno tijelo nadležno za zaštitu tržišnog natjecanja« je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, 2. »tijelo nadležno za zaštitu tržišnog natjecanja« je nacionalno tijelo nadležno za zaštitu tržišnog natjecanja države članice Europske unije i/ili Europska komisija, 3. »kartel« je sporazum ili usklađeno djelovanje između dva ili više konkurenata kojem je cilj usklađivanje njihovih postupanja na tržištu ili utjecaj na relevantne parametre tržišnog natjecanja putem praksi poput, ali ne ograničujući se na, dogovaranja ili usklađivanja kupovnih ili prodajnih cijena, odnosno drugih trgovinskih uvjeta, među ostalim u pogledu prava intelektualnog vlasništva, određivanja kvota proizvodnje ili prodaje, dijeljenja tržišta i kupaca, uključujući manipuliranje postupkom podnošenja ponuda, ograničenja uvoza ili izvoza ili protutržišnih djelovanja protiv drugih konkurenata, 4. »tajni kartel« je kartel čije je postojanje djelomično ili u potpunosti prikriveno, 5. »pokajnički program« je program povezan s primjenom članka 101. UFEU-a ili odgovarajuće odredbe ovoga Zakona kojom se uređuju zabranjeni sporazumi, na temelju kojeg sudionik u tajnom kartelu, neovisno o drugim sudionicima kartela, surađuje u postupku tijela nadležnog za zaštitu tržišnog natjecanja dobrovoljnim iznošenjem svojih saznanja o kartelu i svoje uloge u njemu, za što taj sudionik zauzvrat dobiva, odlukom tijela nadležnog za zaštitu tržišnog natjecanja oslobođenje od novčane kazne ili umanjenje novčane kazne za sudjelovanje u kartelu, 6. »podnositelj prijave za oslobođenje od novčane kazne ili za umanjenje novčane kazne – pokajnik« je poduzetnik – sudionik kartela koji podnosi prijavu tijelu nadležnom za zaštitu tržišnog natjecanja za oslobođenje od novčane kazne ili za umanjenje novčane kazne u okviru pokajničkog programa, 7. »izjava poduzetnika pokajnika« je usmeno ili pisano dobrovoljno izlaganje poduzetnika ili takvo izlaganje u ime poduzetnika, podneseno tijelu nadležnom za zaštitu tržišnog natjecanja, ili zapis tog usmenog izlaganja, u kojem se opisuje uključenost tog poduzetnika u kartel, njegova saznanja o kartelu i uloga koju u njemu ima, a koje izlaganje je posebno sastavljeno za podnošenje tijelu nadležnom za zaštitu tržišnog natjecanja radi dobivanja oslobođenja od novčane kazne ili umanjenja novčane kazne u okviru pokajničkog programa. Navedeno ne uključuje već postojeće informacije, odnosno dokaze koji postoje neovisno o tom postupku, bez obzira na to nalaze li se te informacije u spisu predmeta tijela nadležnog za zaštitu tržišnog natjecanja ili ne, 8. »oslobođenje od novčane kazne« je oslobođenje od novčane kazne koju bi tijelo nadležno za zaštitu tržišnog natjecanja inače izreklo poduzetniku pokajniku za njegovo sudjelovanje u tajnom kartelu, a koje mu se odobrava za suradnju s tijelom nadležnim za zaštitu tržišnog natjecanja u okviru pokajničkog programa, 9. »umanjenje novčane kazne« je umanjenje iznosa novčane kazne koju bi tijelo nadležno za zaštitu tržišnog natjecanja inače izreklo poduzetniku za njegovo sudjelovanje u tajnom kartelu, a koje mu se odobrava za suradnju s tijelom nadležnim za zaštitu tržišnog natjecanja u okviru pokajničkog programa, 10. »skraćena prijava« je prijava za oslobođenje od novčane kazne ili za umanjenje novčane kazne koju u skraćenom obliku tijelu nadležnom za zaštitu tržišnog natjecanja podnosi poduzetnik pokajnik za isti tajni kartel za koji je već podnio punu prijavu Europskoj komisiji ili se već prijavio za zabilježbu Europskoj komisiji kada se ta prijava odnosi na tajni kartel koji obuhvaća više od tri države članice kao zahvaćena područja, 11. »Europska mreža za tržišno natjecanje« je mreža javnih tijela koju čine tijela nadležna za zaštitu tržišnog natjecanja u državama članicama Europske unije i Europska komisija te koja služi kao forum za raspravu i suradnju u pogledu primjene članaka 101. i 102. UFEU-a, 12. »tijelo podnositelj zahtjeva« je tijelo nadležno za zaštitu tržišnog natjecanja države članice Europske unije koje podnosi zahtjev za uzajamnu pomoć, 13. »tijelo primatelj zahtjeva« je tijelo nadležno za zaštitu tržišnog natjecanja države članice Europske unije koje primi zahtjev drugog tijela za uzajamnu pomoć te u tom slučaju tijelo primatelj zahtjeva postaje nadležno javno tijelo za provedbu odluka drugih tijela nadležnih za zaštitu tržišnog natjecanja u skladu s nacionalnim zakonima i drugim propisima, 14. »nagodba u postupcima utvrđivanja kartela« je poseban institut u pravu tržišnog natjecanja u kojem stranka u postupku dobrovoljno i u cijelosti priznaje tijelu nadležnom za zaštitu tržišnog natjecanja da je sudjelovala u sklapanju zabranjenog horizontalnog sporazuma – kartela ili tajnog kartela i time počinila povredu članka 8. ovoga Zakona i/ili članka 101. UFEU-a i izjavljuje da neće osporavati odluku tijela nadležnog za zaštitu tržišnog natjecanja. U slučaju prihvata prijedloga nagodbe stranki se određuje novčana kazna u umanjenom iznosu. Članak 3. (NN 79/09, 41/21) Pojam poduzetnika (1) Poduzetnicima, u smislu ovoga Zakona, smatraju se trgovačka društva, trgovci, udruženje poduzetnika, obrtnici i druge pravne i fizičke osobe koje obavljajući gospodarsku djelatnost sudjeluju u proizvodnji i/ili prometu robe, odnosno pružanju usluga, državna tijela i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kada izravno ili neizravno djeluju na tržištu, kao i sve druge pravne ili fizičke osobe (udruge, sportske organizacije, ustanove, vlasnici autorskih i sličnih prava i ostali) koje djeluju na tržištu. (2) Pravni oblik, način financiranja i namjera ili činjenica ostvarivanja dobiti, sjedište ili prebivalište u Republici Hrvatskoj ili inozemstvu, kao i činjenica obavlja li se djelatnost na tržištu izravno ili neizravno, trajno, povremeno ili jednokratno, nije od utjecaja na određivanje pojma poduzetnika iz stavka 1. ovoga članka. (3) Ovaj se Zakon primjenjuje i na poduzetnike kojima je na temelju posebnih propisa povjereno obavljanje usluga od općeg gospodarskog interesa, poduzetnike koji su po svojoj prirodi monopoli koji ostvaruju prihod ili kojima je, na temelju dodijeljenih posebnih ili isključivih prava, povjereno obavljanje određene djelatnosti, i to samo u slučajevima ako primjena ovoga Zakona ne bi sprječavala, pravno i činjenično, obavljanje zadaća koje su im posebnim propisima i mjerama utvrđene i zbog kojih su te osobe osnovane. (4) Za primjenu ovoga Zakona i izricanje novčanih kazni ili dnevnih novčanih kazni za povrede ovoga Zakona i/ili članaka 101. i 102. UFEU-a društvu majci i njezinim pravnim i gospodarskim sljednicima, Agencija uzima u obzir pojam poduzetnika u skladu sa sudskom praksom Suda Europske unije. Članak 4. (NN 79/09, 41/21) Poduzetnik pod kontrolom drugog poduzetnika u postupcima ocjene koncentracija Poduzetnikom pod kontrolom drugog poduzetnika smatra se poduzetnik u kojem drugi poduzetnik izravno ili neizravno: 1. ima više od polovine udjela ili dionica ili 2. može ostvarivati više od polovine glasačkih prava ili 3. ima pravo na postavljanje više od polovine članova uprave, ili nadzornog odbora ili odgovarajućeg tijela za upravljanje te vođenje poslova ili 4. na drugi način ima pravo na upravljanje poslovanjem poduzetnika na temelju posebnog ugovora o funkcioniranju samog poduzetnika kojim se stječe mogućnost ostvarivanja prevladavajućeg utjecaja na trajnijoj osnovi. Članak 5. Pravni odnosi i poduzetnici na koje se ovaj Zakon ne primjenjuje Ovaj se Zakon ne primjenjuje na odnose između poslodavaca i radnika te na odnose koji su uređeni kolektivnim ugovorima između poslodavaca i sindikata. Članak 6. Nadležnost tijela za provedbu ovoga Zakona Za provedbu ovoga Zakona nadležna je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (u daljnjem tekstu: Agencija). Članak 7. Mjerodavno tržište (1) U smislu ovoga Zakona, mjerodavno tržište određuje se kao tržište određene robe i/ili usluga koje su predmet obavljanja djelatnosti poduzetnika na određenom zemljopisnom području. (2) Mjerodavno tržište u proizvodnom smislu obuhvaća sve robe i/ili usluge za koje potrošači smatraju da su međusobno zamjenjive s obzirom na njihove bitne značajke, cijenu ili način uporabe. (3) Mjerodavno tržište u zemljopisnom smislu obuhvaća zemljopisno područje na kojem poduzetnici sudjeluju u ponudi ili nabavi robe i/ili usluga. (4) Vlada Republike Hrvatske će na prijedlog Agencije utvrditi kriterije i način određivanja mjerodavnog tržišta. 5. Uredba o načinu i kriterijima utvrđivanja mjerodavnog tržišta UPRAVNA PRAKSA: Rješenje II. SPORAZUMI PODUZETNIKA Članak 8. Zabranjeni sporazumi (1) Zabranjeni su svi sporazumi između dva ili više neovisnih poduzetnika, odluke udruženja poduzetnika i usklađeno djelovanje, koje kao cilj ili posljedicu imaju narušavanje tržišnog natjecanja na mjerodavnom tržištu, a osobito oni kojima se: 1. izravno ili neizravno utvrđuju kupovne ili prodajne cijene, odnosno drugi trgovinski uvjeti, 2. ograničava ili nadzire proizvodnja, tržište, tehnološki razvoj ili ulaganje, 3. dijele tržišta ili izvori nabave, 4. primjenjuju nejednaki uvjeti na istovrsne poslove s različitim poduzetnicima, čime ih se dovodi u nepovoljniji položaj u odnosu na konkurenciju, 5. uvjetuje sklapanje ugovora prihvaćanjem od drugih ugovornih strana dodatnih obveza, koje po svojoj prirodi ili običajima u trgovini nisu u vezi s predmetom tih ugovora. (2) Sporazumima u smislu stavka 1. ovoga članka smatraju se osobito ugovori, pojedine odredbe ugovora, usmeni ili pisani dogovori među poduzetnicima te usklađena praksa koja je posljedica takvih dogovora, odluke poduzetnika ili udruženja poduzetnika, opći uvjeti poslovanja i drugi akti poduzetnika koji jesu ili mogu biti sastavni dio ugovora i slično, neovisno o tome jesu li takvi sporazumi sklopljeni između poduzetnika koji djeluju na istoj razini proizvodnje, odnosno distribucije (horizontalni sporazumi) ili između poduzetnika koji ne djeluju na istoj razini proizvodnje, odnosno distribucije (vertikalni sporazumi). (3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, određeni sporazumi neće se smatrati zabranjenim sporazumima, odnosno izuzet će se od opće zabrane ako kumulativno, za vrijeme njihova trajanja, ispunjavaju sljedeće uvjete i to: 1. pridonose unapređenju proizvodnje ili distribucije robe i/ili usluga ili promicanju tehnološkog ili gospodarskog razvoja, 2. pružaju potrošačima razmjernu korist, 3. poduzetnicima ne nameću ograničenja koja nisu neophodna za postizanje navedenih ciljeva i 4. poduzetnicima ne omogućuju isključivanje znatnog dijela konkurencije s tržišta, za robe i/ili usluge koje su predmetom sporazuma. (4) Sporazumi kojima se narušava tržišno natjecanje u smislu stavka 1. ovoga članka, a koji ne ispunjavaju uvjete iz stavka 3. ovoga članka, ili na koje se ne odnosi članak 10. ovoga Zakona, su ex lege ništetni. (5) Teret dokaza o postojanju uvjeta iz stavka 3. ovoga članka snose poduzetnici sudionici sporazuma. PRAKSA AZTN: Rješenje, Rješenje, Presuda, Rješenje Članak 9. (NN 79/09, 80/13, 41/21) Rješenje o utvrđivanju zabranjenog sporazuma (1) Agencija na temelju odredbe članka 8. stavka 1. i 4. ovoga Zakona ili članka 101. UFEU rješenjem: 1. utvrđuje postojanje zabranjenog sporazuma, sudionike tog sporazuma, vrstu sporazuma, robe i/ili usluge na koje sporazum ima ili može imati učinak, zemljopisno područje na kojem sporazum ima učinak, trajanje sporazuma, cilj sporazuma i način provođenja sporazuma, 2. određuje mjere, uvjete i rokove za otklanjanje štetnih učinaka zabranjenog sporazuma, 3. izriče novčanu kaznu sukladno odredbama ovoga Zakona. (2) Agencija može kao mjeru iz stavka 1. točke 2. ovoga članka odrediti mjeru praćenja poslovanja i/ili strukturnu mjeru koje su proporcionalne počinjenoj povredi i nužne su da bi se ta povreda uspješno otklonila. (3) Strukturna mjera iz stavka 2. ovoga članka može se odrediti samo ako ne postoji jednako učinkovita mjera praćenja poslovanja ili ako je ta mjera veće opterećenje za poduzetnika od strukturne mjere. Članak 10. (NN 79/09, 41/21) Skupno izuzeće (1) Propisima o skupnom izuzeću utvrđuju se uvjeti koje pojedini sporazumi moraju ispuniti kako bi bili izuzeti od opće zabrane iz članka 8. stavka 1. ovoga Zakona. (2) Vlada Republike Hrvatske će na prijedlog Agencije propisati uvjete za skupna izuzeća, a osobito za: 1. vertikalne sporazume kojima se smatraju sporazumi između poduzetnika koji ne djeluju na istoj razini proizvodnje, odnosno distribucije, a osobito sporazumi o isključivoj distribuciji, selektivnoj distribuciji, isključivoj kupnji i franchisingu, 2. horizontalne sporazume kojima se smatraju sporazumi između poduzetnika koji djeluju na istoj razini proizvodnje, odnosno distribucije, a osobito sporazumi o istraživanju i razvoju te o specijalizaciji, 3. sporazume o prijenosu tehnologije, 4. sporazume o distribuciji i servisiranju motornih vozila, te 5. sporazume u sektoru prometa. (3) Propisima iz stavka 1. ovoga članka određuju se osobito: 1. uvjeti koje sporazumi moraju sadržavati te 2. ograničenja ili uvjeti koje takvi sporazumi ne smiju sadržavati. (4) Agencija može pokrenuti postupak za ocjenu pojedinog sporazuma koji ispunjava uvjete za skupno izuzeće kada učinci tog sporazuma, samostalno ili kumulativno sa sličnim sporazumima na mjerodavnom tržištu, ne ispunjavaju uvjete iz članka 8. stavka 3. ovoga Zakona. Ako se u postupku ocjene pojedinog sporazuma utvrdi da sporazum ima učinke koji su u suprotnosti s uvjetima propisanim člankom 8. stavkom 3. ovoga Zakona, Agencija će rješenjem ukinuti skupno izuzeće za taj sporazum. 6. Uredba o skupnom izuzeću sporazuma o prijenosu tehnologije 8. Uredba o skupnom izuzeću sporazuma o distribuciji i servisiranju motornih vozila 9. Uredba o skupnom izuzeću vertikalnih sporazuma između poduzetnika 11. Uredba o skupnom izuzeću horizontalnih sporazuma između poduzetnika 13. Uredba o skupnom izuzeću sporazuma u sektoru prometa Članak 10.a (NN 79/09, 80/13) (1) Skupna izuzeća primijenit će se i na sporazume s učinkom na trgovinu između Republike Hrvatske i država članica Europske unije koji ispunjavaju uvjete iz članka 101. stavka 3. UFEU i odgovarajućih uredbi Komisije (EU) ili Vijeća (EU) o skupnom izuzeću određene kategorije sporazuma od opće zabrane sporazuma iz članka 101. stavka 1. UFEU. (2) Agencija može u smislu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1/2003 rješenjem ukinuti skupno izuzeće iz stavka 1. ovoga članka, odnosno odlučiti da se Uredbe Komisije (EU) ili Vijeća (EU) o skupnom izuzeću određene kategorije sporazuma od opće zabrane iz članka 101. stavka 1. UFEU neće primijeniti na određeni sporazum s učinkom na teritoriju Republike Hrvatske ili nekom njegovu dijelu koji ima obilježja posebnog tržišta u zemljopisnom smislu koji nije usklađen s odredbom članka 101. stavka 3. UFEU. (3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka Agencija neće u rješenju o ukidanju skupnog izuzeća izreći novčanu kaznu, nego će sudionicima sporazuma odrediti rok za njegovo usklađivanje s uvjetima iz članka 101. stavka 3. UFEU ili ako to nije moguće naložiti stavljanje sporazuma izvan snage. Članak 11. Sporazumi male vrijednosti (1) Odredbe o zabranjenim sporazumima iz članka 8. stavka 1. ovoga Zakona ne primjenjuju se na sporazume male vrijednosti. (2) Sporazumom male vrijednosti iz stavka 1. ovoga članka smatra se sporazum u kojem je zajednički tržišni udio sudionika sporazuma i poduzetnika pod njihovom kontrolom neznatan, pod uvjetom da ne sadrži odredbe koje se smatraju teškim ograničenjima tržišnog natjecanja, a koje unatoč neznatnom tržišnom udjelu sudionika sporazuma dovode do narušavanja tržišnog natjecanja. (3) Vlada Republike Hrvatske će na prijedlog Agencije utvrditi uvjete kojima sporazumi male vrijednosti moraju udovoljavati te ograničenja ili odredbe koje ne smiju sadržavati. (4) Agencija će pokrenuti postupak za ocjenu pojedinog sporazuma koji udovoljava uvjetima propisanim propisom iz stavka 3. ovoga članka ako učinci tog sporazuma i drugih sporazuma na mjerodavnom tržištu značajno narušavaju tržišno natjecanje. 7. Uredba o sporazumima male vrijednosti III. VLADAJUĆI POLOŽAJ I OGRANIČAVAJUĆA DJELOVANJA Članak 12. Vladajući položaj (1) Pretpostavlja se da je poduzetnik u vladajućem položaju ako se zbog svoje tržišne snage može ponašati na mjerodavnom tržištu u značajnoj mjeri neovisno o svojim stvarnim ili mogućim konkurentima, potrošačima, kupcima ili dobavljačima, a osobito ako: 1. nema značajnih konkurenata na mjerodavnom tržištu, i/ili 2. ima značajnu tržišnu snagu na mjerodavnom tržištu u odnosu na stvarne ili moguće konkurente, a osobito s obzirom na: – tržišni udjel i položaj te vrijeme kroz koje ga ostvaruje,i/ili – financijsku snagu, i/ili – prednosti u pristupu izvorima nabave ili tržištu, i/ili – povezanost s drugim poduzetnicima, i/ili – pravne ili činjenične zapreke pristupa drugih poduzetnika tržištu, i/ili – sposobnost nametanja tržišnih uvjeta s obzirom na njegovu ponudu ili potražnju, i/ili – sposobnost isključivanja konkurenata s tržišta usmjeravanjem na druge poduzetnike. (2) U smislu ovoga Zakona poduzetnik čiji tržišni udjel na mjerodavnom tržištu iznosi više od 40 posto može biti u vladajućem položaju. (3) Dva ili više pravno neovisna poduzetnika mogu biti u zajedničkom vladajućem položaju ako u odnosu na svoje konkurente i/ili dobavljače i/ili potrošače, na određenom tržištu nastupaju ili djeluju zajednički. Članak 13. Zlouporabe vladajućeg položaja Zabranjena je svaka zlouporaba vladajućeg položaja jednog ili više poduzetnika na mjerodavnom tržištu, a osobito: 1. izravno ili neizravno nametanje nepravednih kupovnih ili prodajnih cijena, odnosno drugih nepravednih trgovinskih uvjeta, 2. ograničavanje proizvodnje, tržišta ili tehnološkog razvitka na štetu potrošača, 3. primjena nejednakih uvjeta na istovrsne poslove s drugim poduzetnicima, čime ih se dovodi u nepovoljniji položaj u odnosu na konkurenciju, 4. uvjetovanje sklapanja ugovora pristankom drugih ugovornih strana na dodatne obveze, koje po svojoj prirodi ili običajima u trgovini nisu u izravnoj vezi s predmetom tih ugovora. PRAKSA AZTN: Rješenje, Rješenje Članak 14. (NN 79/09, 80/13, 41/21) Rješenje o utvrđivanju zlouporabe vladajućeg položaja (1) Agencija na temelju odredba članka 12. i 13. ovoga Zakona ili članka 102. UFEU rješenjem o zlouporabi vladajućeg položaja: 1. utvrđuje postojanje vladajućeg položaja i postupanje poduzetnika kojim se taj položaj zlorabi, odnosno narušava tržišno natjecanje te trajanje takvoga postupanja, 2. zabranjuje svako daljnje postupanje poduzetnika iz točke 1. ovoga članka, 3. određuje mjere, uvjete i rokove za otklanjanje štetnih učinaka takvoga postupanja, 4. izriče novčanu kaznu sukladno odredbama ovoga Zakona. (2) Agencija može kao mjeru iz stavka 1. točke 3. ovoga članka odrediti i mjeru praćenja poslovanja i/ili strukturnu mjeru koje su proporcionalne počinjenoj povredi i nužne da bi se ta povreda uspješno otklonila. Strukturna mjera može se odrediti samo u slučaju ako ne postoji jednako učinkovita mjera praćenja poslovanja, ili ako je ta mjera veće opterećenje za poduzetnika od strukturne mjere. IV. KONCENTRACIJE PODUZETNIKA Članak 15. (NN 79/09, 80/13, 41/21) Pojam koncentracije (1) Koncentracija poduzetnika nastaje promjenom kontrole nad poduzetnikom na trajnoj osnovi koja se stječe: 1. pripajanjem ili spajanjem dva ili više neovisnih poduzetnika ili dijelova tih poduzetnika, 2. stjecanjem izravne ili neizravne kontrole ili prevladavajućeg utjecaja jednog, odnosno više poduzetnika nad drugim, odnosno više drugih poduzetnika ili dijelom, odnosno dijelovima drugih poduzetnika i to: – stjecanjem većine dionica ili udjela, ili – stjecanjem većine prava glasa, ili – na drugi način u skladu s odredbama Zakona o trgovačkim društvima. (2) Stjecanje kontrole u smislu stavka 1. ovoga članka ostvaruje se prijenosom prava, ugovora ili drugih sredstava kojima jedan ili više poduzetnika, bilo pojedinačno, bilo zajednički, uzimajući u obzir sve pravne i činjenične okolnosti, stječe mogućnost ostvarivanja prevladavajućeg utjecaja nad jednim ili više poduzetnika na trajnijoj osnovi. (3) Stvaranje zajedničkog pothvata (joint venture) od strane dva ili više neovisnih poduzetnika, koji na trajnijoj osnovi djeluje kao neovisan gospodarski subjekt, smatrat će se koncentracijom u smislu stavka 1. ovoga članka. (4) Vlada Republike Hrvatske će na prijedlog Agencije utvrditi način prijave i kriterije za ocjenu koncentracije. (5) Koncentracijom poduzetnika u smislu odredbi stavka 1. do 3. ovoga članka ne smatra se: 1. kada kreditne ili druge financijske institucije, investicijski fondovi ili društva za osiguranje, u svojem redovnom poslovanju, koje uključuje promet i posredovanje vrijednosnim papirima, za vlastiti račun ili račun trećih, privremeno, ali ne dulje od 12 mjeseci, stječu ili drže dionice ili udjele s namjerom njihove daljnje prodaje i to, ako ne koriste pravo glasa s obzirom na te dionice ili udjele na takav način da to utječe na konkurentno ponašanje tog poduzetnika. Na zahtjev, Agencija može produljiti rok od 12 mjeseci ako poduzetnik dokaže da se takva prodaja nije mogla provesti u zadanom roku, 2. stjecanje dionica ili udjela koje je posljedica internog restrukturiranja poduzetnika povezanih zajedničkom kontrolom (pripajanje, spajanje, prijenos vlasništva i sl.), 3. kada je kontrola nad poduzetnikom prenesena na stečajnog upravitelja ili likvidatora sukladno odredbama Stečajnog zakona i Zakona o trgovačkim društvima ili drugih primjenjivih propisa. (6) Osnivanje zajedničkog pothvata (joint venture) od strane dvaju ili više neovisnih poduzetnika, koji na trajnijoj osnovi djeluje kao neovisan gospodarski subjekt, ako je cilj ili posljedica osnivanja zajedničkog pothvata usklađivanje konkurentskog ponašanja poduzetnika koji ostaju neovisni, smatrat će se koncentracijom, ali će se za ocjenu takvog usklađivanja primijeniti kriteriji iz članka 8. stavka 1. i 3. ovoga Zakona. Članak 16. Zabranjena koncentracija Zabranjena je koncentracija poduzetnika koja može značajno narušiti tržišno natjecanje, a osobito ako je takvo narušavanje tržišnog natjecanja posljedica jačanja postojećeg ili stvaranja novog vladajućeg položaja sudionika koncentracije. Članak 17. (NN 79/09, 80/13, 41/21) Obveza prijave namjere provedbe koncentracije (1) Radi ocjene dopuštenosti koncentracije, u smislu ovoga Zakona, sudionici koncentracije obvezni su Agenciji prijaviti svaku namjeru provedbe koncentracije ako su kumulativno ostvareni sljedeći uvjeti: 1. ukupan godišnji konsolidirani prihod svih poduzetnika sudionika koncentracije ostvaren prodajom robe i/ili usluga (u daljnjem tekstu: ukupan poslovni prihod) na svjetskom tržištu, iznosi najmanje jednu milijardu kuna sukladno financijskim izvješćima za financijsku godinu koja je prethodila koncentraciji, ako najmanje jedan sudionik koncentracije ima sjedište i/ili podružnicu u Republici Hrvatskoj, i 2. ukupan poslovni prihod svakog od najmanje dva sudionika koncentracije, u Republici Hrvatskoj, sukladno financijskim izvještajima iznosi najmanje 100.000.000 kuna, u financijskoj godini koja je prethodila koncentraciji. (2) Ako do podnošenja prijave koncentracije sudionici koncentracije nemaju zaključena godišnja financijska izvješća za financijsku godinu koja je prethodila koncentraciji, kao mjerodavna godina u postupku ocjene koncentracije smatrat će se posljednja godina za koju sudionici koncentracije imaju zaključena godišnja financijska izvješća. (3) U izračun ukupnog godišnjeg prihoda iz stavka 1. ovoga članka: 1. Uzima se u obzir prihod: – poduzetnika sudionika koncentracije, – poduzetnika u kojima sudionik koncentracije izravno ili neizravno ima više od polovine udjela ili dionica ili poslovne imovine, ili može ostvarivati više od polovine glasačkih prava, ili ima pravo na postavljanje više od polovine članova uprave, ili nadzornog odbora ili odgovarajućeg tijela za upravljanje te vođenje poslova ili na drugi način ima pravo na upravljanje poslovanjem poduzetnika, – poduzetnika koji u poduzetniku sudioniku koncentracije (stjecatelju) imaju prava ili ovlasti iz podstavka 2. ove točke, – poduzetnika u kojima poduzetnici iz podstavka 3. ove točke imaju prava ili ovlasti navedene u podstavku 2. ove točke i – poduzetnika u kojima dva ili više poduzetnika iz podstavaka 1. do 4. ove točke zajednički imaju prava ili ovlasti iz podstavka 2. ove točke. 2. Ne uzima se u obzir prihod: – ostvaren prodajom robe odnosno pružanjem usluga između društava unutar koncerna (prihod unutar grupe), – od poreza i parafiskalnih davanja. (4) U slučaju kad se koncentracija iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona odnosi na pripajanje ili spajanje dijela ili dijelova jednog ili više poduzetnika, neovisno o njihovom pravnom statusu, pri izračunu prihoda u smislu stavka 1. ovoga članka, obračunava se samo prihod onih dijelova poduzetnika koji su predmet koncentracije. (5) Dvije ili više transakcija u smislu stavka 4. ovoga članka koje su provedene u razdoblju od dvije godine, smatrat će se jednom koncentracijom, provedenom na dan posljednje transakcije. (6) Agencija ocjenjuje dopuštenost koncentracija koje podliježu obvezi prijave namjere provedbe koncentracije iz stavka 1. ovoga članka, koncentracija za koje je posebnim propisima uređena obveza prijave Agenciji te koncentracija koje Europska komisija ustupi Agenciji na nadležno postupanje u smislu odredaba Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 od 20. siječnja 2004. o kontroli koncentracija između poduzetnika (Tekst značajan za EGP) (SL L 24, 29. 1. 2004. str. 1. – 22.; u daljnjem tekstu: Uredba Vijeća (EZ) br. 139/2004). (7) Iznimno, sudionici koncentracije nisu obvezni podnijeti prijavu namjere provedbe koncentracije Agenciji, iako su ispunjeni kumulativni uvjeti iz stavka 1. ovoga članka, pod uvjetom da ista podliježe obvezi prijave Europskoj komisiji u smislu Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004. Praksa: Rješenje AZTN Članak 18. Ukupni prihod kreditnih i drugih financijskih institucija (1) Pri ocjeni dopuštenosti koncentracije, koja uključuje kreditne i druge financijske institucije, uključujući i društva za osiguranje i društva za reosiguranje kao sudionike koncentracije, ukupni prihod iz članka 17. ovoga Zakona, utvrđuje se za te poduzetnike prema ukupnom prihodu iz njihovoga redovnog poslovanja u financijskoj godini koja prethodi koncentraciji. (2) Za kreditne i druge institucije koje pružaju financijske usluge, ukupan prihod iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se po odbitku neizravnih poreza vezanih uz te usluge, uzimajući u obzir zbroj sljedećih stavki prihoda: 1. prihod od kamata i drugi slični prihod, 2. prihod od vrijednosnih papira: – prihod od udjela i ostalih vrijednosnih papira s promjenjivim prinosom, – prihod od sudjelovanja u temeljnom kapitalu gospodarskih subjekata, – prihod od udjela u povezanim gospodarskim subjektima, 3. potraživanja na temelju provizija, 4. neto dobit od financijskih operacija i 5. drugi poslovni prihodi. (3) Za društva za osiguranje i društva za reosiguranje, ukupan prihod iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se od vrijednosti bruto premija koja uključuje iznose plaćene i primljene u svezi s ugovorima o osiguranju sklopljenim od ili u ime i za račun društva za osiguranje uključujući i premije za reosiguranje, po odbitku poreza i parafiskalnih doprinosa obračunatih na iznos pojedinačnih premija ili vezanih za ukupan iznos premija. Praksa: Rješenje AZTN Članak 19. (NN 79/09, 80/13, 41/21) Prijava namjere provedbe koncentracije (1) Svaku namjeru provedbe koncentracije poduzetnika iz članka 15. ovoga Zakona, sudionici koncentracije obvezni su prijaviti Agenciji kada se ispune uvjeti iz članka 17. ovoga Zakona. (2) U slučaju kada jedan poduzetnik stječe kontrolu ili prevladavajući utjecaj nad cijelim ili dijelom drugog poduzetnika, prijavu namjere koncentracije podnosi poduzetnik koji stječe kontrolu. U svim drugim slučajevima svi sudionici koncentracije kao obveznici podnošenja prijave podnose jednu prijavu, sukladno njihovom zajedničkom dogovoru. (3) Prijava namjere koncentracije podnosi se Agenciji na ocjenu nakon zaključenja ugovora kojim se stječe kontrola ili prevladavajući utjecaj nad poduzetnikom ili dijelom poduzetnika, odnosno nakon objave javne ponude na temelju koje dolazi do stjecanja kontrole ili prevladavajućeg utjecaja nad poduzetnikom ili dijelom poduzetnika, a prije provedbe koncentracije. (4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, sudionici koncentracije mogu i prije zaključenja ugovora, odnosno objave javne ponude na temelju koje dolazi do stjecanja kontrole ili prevladavajućeg utjecaja nad poduzetnikom ili dijelom poduzetnika, podnijeti prethodnu prijavu namjere provedbe koncentracije, ako u dobroj vjeri dokažu stvarnu namjeru zaključenja ugovora ili javno oglase namjeru objave javne ponude. (5) Provedba prijavljene koncentracije dopuštena je tek po isteku roka iz članka 22. stavka 1. ovoga Zakona, odnosno danom dostave rješenja Agencije kojim se koncentracija ocjenjuje dopuštenom ili uvjetno dopuštenom u smislu članka 22. stavka 7. točke 1. i 2. ovoga Zakona. (6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, u opravdanim slučajevima, a na zahtjev sudionika koncentracije, Agencija može dopustiti provedbu određenih radnji provedbe prijavljene koncentracije i prije isteka roka, odnosno dostave rješenja iz stavka 5. ovoga članka. Pri ocjeni opravdanosti takvog zahtjeva, Agencija uzima u obzir sve okolnosti slučaja, a osobito prirodu i težinu štete koja bi mogla nastupiti sudionicima koncentracije ili trećim stranama, te učinke na tržišno natjecanje koji bi mogli nastati provedbom koncentracije. (7) Ako Europska komisija u smislu odredaba Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 odluči ustupiti na ocjenu Agenciji koncentraciju s učinkom na trgovinu između država članica Europske unije, Agencija će ocjenjivati dopuštenost te koncentracije u smislu ovoga Zakona neovisno o tome ispunjavaju li sudionici ustupljene koncentracije uvjete iz članka 17. stavka 1. ovoga Zakona, budući da oni ispunjavaju više prihodovne uvjete iz Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004. (8) Sudionici koncentracije iz stavka 7. ovoga članka obvezni su podnijeti prijavu namjere provedbe koncentracije Agenciji u roku od 30 dana od dana zaprimanja takve odluke Europske komisije. Praksa: Rješenje AZTN Članak 20. (NN 79/0979/09, 80/13, 41/21) Sadržaj prijave namjere provedbe koncentracije (1) Uz prijavu namjere provedbe koncentracije iz članka 19. ovoga Zakona, podnositelj prijave obvezan je dostaviti: 1. izvornik ili ovjereni prijepis izvornika dokumenta iz kojeg je vidljiv pravni temelj koncentracije, odnosno ovjereni prijevod na hrvatski jezik ako dokument nije napisan na hrvatskom jeziku, 2. godišnja financijska izvješća sudionika koncentracije za financijsku godinu koja je prethodila koncentraciji, 3. ostale dokumente i podatke uređene propisom iz članka 15. stavka 4. ovoga Zakona. (2) Agencija može, na zahtjev sudionika koncentracije, u opravdanim slučajevima, odlučiti da ne postoji obveza dostave određenih dokumenata i podataka iz stavka 1. točke 3. ovoga članka, ako utvrdi da za ocjenu koncentracije navedeni dokumenti i podaci nisu neophodni. (3) Podnositelj prijave namjere provedbe koncentracije obvezan je u prijavi navesti ima li obvezu podnijeti zahtjev za ocjenu koncentracije nekom drugom tijelu ovlaštenom za ocjenu koncentracije izvan teritorija Republike Hrvatske, ili je već takav zahtjev podnio te dostaviti odluku toga tijela, ako je ona već donesena. (4) Iznimno od odredbi stavka 1. ovoga članka, u slučaju kada Agencija u skraćenom postupku ocjenjuje prijavu namjere provedbe koncentracije, obveznik prijave koncentracije dostavlja Agenciji Kratki obrazac prijave koncentracije. Skraćeni postupak ocjene namjere provedbe koncentracije vodi se osobito u slučajevima kada: 1. niti jedan od sudionika koncentracije ne djeluje na istom mjerodavnom tržištu u proizvodnom i zemljopisnom smislu te među njima nema horizontalnog preklapanja, ili kada niti jedan sudionik ne djeluju na tržištu koje je uzlazno ili silazno u odnosu na tržište na kojem djeluje drugi sudionik koncentracije pa među njima nema vertikalne povezanosti, 2. dva ili više sudionika koncentracije djeluju na istom mjerodavnom tržištu u proizvodnom i zemljopisnom smislu, ali njihov zajednički tržišni udjel iznosi manje od 20%, i/ili kad jedan ili više sudionika koncentracije djeluju na mjerodavnom tržištu u proizvodnom smislu koje je uzlazno ili silazno u odnosu na mjerodavno tržište na kojem djeluje bilo koji sudionik koncentracije, ali njihov pojedinačni ili zajednički tržišni udjel niti na jednom tržištu ne iznosi 30% ili više, 3. sudionik koncentracije stječe samostalno kontrolu nad poduzetnikom nad kojim već ima zajedničku kontrolu, ili 4. u slučajevima kada dva ili više poduzetnika stječu kontrolu nad zajedničkim pothvatom (joint venture), koji nema značajnijih aktivnosti u Republici Hrvatskoj, ili kada se takve značajnije aktivnosti ne predviđaju u razumno vrijeme. (5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, Agencija može od podnositelja prijave namjere provedbe koncentracije zatražiti potpunu prijavu koncentracije u smislu stavka 1. ovoga članka, ako ocijeni da postoje dostatne indicije o negativnim učincima te koncentracije na tržišno natjecanje, i u tom slučaju neće voditi skraćeni postupak njezine ocjene. (6) Danom primitka potpune prijave koncentracije smatra se dan kada je Agencija primila sve dokumente i podatke iz stavka 1. i 3. ovoga članka, o čemu Agencija daje podnositelju prijave potvrdu. Agencija će podnositelju prijave dati potvrdu i u slučaju iz stavka 2. ovoga članka. Praksa: Rješenje AZTN Članak 21. Postupak ocjene dopuštenosti koncentracije (1) Agencija će pokrenuti postupak ocjene dopuštenosti koncentracije po zaprimanju potpune prijave iz članka 20. stavka 6. ovoga Zakona. (2) Prilikom ocjene dopuštenosti koncentracije, Agencija će utvrditi njezine učinke na tržišno natjecanje te moguće zapreke pristupu tržištu, a osobito u slučajevima kada se koncentracijom stvara novi ili jača postojeći vladajući položaj sudionika koncentracije. (3) Pri ocjeni učinaka koncentracije iz stavka 2. ovoga članka Agencija utvrđuje osobito: 1. strukturu mjerodavnog tržišta, postojeće i moguće buduće konkurente na mjerodavnom tržištu na teritoriju Republike Hrvatske ili izvan njega, strukturu i izbor ponude i potražnje na tržištu te njihove trendove, cijene, rizike, ekonomske, pravne i ostale zapreke pristupu ili izlasku s tržišta, 2. položaj, tržišne udjele te ekonomsku i financijsku snagu poduzetnika na mjerodavnom tržištu, stupanj konkurentnosti sudionika koncentracije, moguće promjene u poslovanju sudionika koncentracije i alternativne izvore nabave za kupce koji nastaju kao posljedica koncentracije, 3. učinke koncentracije na druge poduzetnike ili na potrošače, kao što su kraći putevi distribucije, sniženje troškova transporta ili distribucije, specijalizacija u proizvodnji, tehnološke inovacije, sniženje cijena proizvoda i/ili usluga, kao i druge prednosti koje izravno proizlaze iz provedbe koncentracije. (4) Agencija je ovlaštena od podnositelja prijave zatražiti svu dokumentaciju koju smatra bitnom za utvrđivanje činjenica iz stavka 3. ovoga članka, na temelju članka 41. ovoga Zakona, a podnositelj prijave, odnosno sudionici koncentracije mogu Agenciji dostaviti i drugu dokumentaciju i podatke koje smatraju bitnim za ocjenu koncentracije, budući da je teret dokaza o postojanju pozitivnih učinaka koncentracije na sudionicima koncentracije. (5) Po zaprimanju potpune prijave namjere provedbe koncentracije iz članka 20. stavka 6. ovoga Zakona, Agencija sukladno članku 32. točki 1. a) i b) ovoga Zakona, na internetskoj stranici Agencije objavljuje javni poziv svim zainteresiranim osobama, za dostavljanje pisanih primjedaba i mišljenja o koncentraciji, kako bi tako prikupljeni podatci pridonijeli pojašnjenju, odnosno boljem razumijevanju odnosa i stanja na mjerodavnim tržištima. (6) Javni poziv iz stavka 5. ovoga članka osobito sadrži: 1. naziv djelatnosti koje u Republici Hrvatskoj obavljaju sudionici koncentracije, 2. tržišta u Republici Hrvatskoj na koja će koncentracija imati učinke, 3. poziv svim poduzetnicima koji djeluju na tržištima na kojima će koncentracija imati učinke, kao i poduzetnicima koji djeluju na uzlaznim, silaznim ili susjednim tržištima na kojima bi navedena koncentracija mogla imati učinke, strukovnim udrugama, udrugama poslodavaca, udrugama za zaštitu potrošača, te ostalim osobama koje nisu stranke u postupku, odnosno konkurenti sudionika koncentracije, ali za koje se može razumno pretpostaviti da imaju saznanja o odnosima na navedenim tržištima, na dostavu svojih primjedaba, stavova i mišljenja o mogućim konkretnim značajnim učincima koncentracije na njihovo poslovanje, kao i na moguće značajne učinke te koncentracije na tržišno natjecanje na navedenim tržištima, te 4. rok za dostavu primjedbi, stavova i mišljenja, koji ne može biti kraći od 8 niti dulji od 15 dana. (7) Ako u tijeku postupka ocjene koncentracije Agencija zaprimi jednu ili više novih prijava namjere provedbe koncentracije u kojoj isti poduzetnik stječe kontrolu ili prevladavajući utjecaj, Agencija može sve prijave smatrati jednom koncentracijom, o tome voditi jedan postupak i donijeti jedno rješenje ako to smatra svrsishodnim i ekonomičnim. Rok za ocjenu koncentracije iz članka 22. stavka 1. i 3. ovoga Zakona u tom slučaju počinje teći od trenutka davanja potvrde o potpunosti prijave posljednje prijavljene namjere koncentracije u smislu članka 20. stavka 6. ovoga Zakona. Praksa: Rješenje AZTN Članak 22. (NN 79/09, 80/13) Potvrda o dopuštenosti koncentracije i rješenje o ocjeni koncentracije (1) Ako Agencija na temelju dokumenata i podataka dostavljenih uz prijavu namjere provedbe koncentracije, u smislu članka 19. ovoga Zakona, odnosno na temelju drugih raspoloživih podataka i saznanja kojima raspolaže ocijeni da se može razumno pretpostaviti da nije riječ o zabranjenoj koncentraciji u smislu odredbe članka 16. ovoga Zakona, te ako u roku od 30 dana od dana zaprimanja potpune prijave koncentracije sukladno odredbi članka 39. ovoga Zakona ne donese zaključak o pokretanju postupka ocjene koncentracije, smatrat će se da je koncentracija dopuštena. (2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, Agencija bez odgađanja dostavlja podnositelju prijave namjere provedbe koncentracije potvrdu (obavijest) da je koncentracija dopuštena, a potvrda se i objavljuje na internetskim stranicama Agencije. (3) Ako Agencija na temelju dokaza dostavljenih uz prijavu namjere koncentracije, u smislu članka 19. ovoga Zakona, odnosno na temelju drugih raspoloživih podataka i saznanja ocijeni da bi provedba koncentracije mogla imati značajan učinak na tržišno natjecanje na mjerodavnom tržištu, a osobito ako se tom koncentracijom stvara novi ili jača postojeći vladajući položaj sudionika koncentracije u smislu članka 16. ovoga Zakona, donijet će u smislu članka 39. ovoga Zakona zaključak o pokretanju postupka ocjene dopuštenosti koncentracije. (4) Ako tijekom postupka ocjene koncentracije Agencija utvrdi da se koncentracija može dopustiti samo uz ispunjavanje određenih mjera i uvjeta, o tome će bez odgode, sukladno odredbi članka 48. ovoga Zakona, dostaviti obavijest podnositelju prijave, koji je obvezan, u roku ne duljem od mjesec dana od dana primitka obavijesti, predložiti odgovarajuće mjere praćenja poslovanja i/ili strukturne mjere, i uvjete kojima bi se trebali otkloniti negativni učinci predmetne koncentracije. (5) Mjere i uvjete iz stavka 4. ovoga članka podnositelj prijave može predložiti i ranije, pa i u samoj prijavi namjere koncentracije. (6) U slučaju iz stavka 4. ovoga članka, Agencija može u cijelosti ili djelomično prihvatiti mjere, uvjete i rokove predložene od sudionika koncentracije, ako utvrdi da su iste dostatne za otklanjanje negativnih učinaka te koncentracije na tržišno natjecanje. Ukoliko Agencija ne prihvati ili samo djelomično prihvati mjere, uvjete i rokove predložene od sudionika koncentracije, ovlaštena je sama odrediti i druge mjere praćenja poslovanja i/ili strukturne mjere te uvjete i rokove za njihovo ispunjenje. (7) U roku od 3 mjeseca od dana donošenja zaključka o pokretanju postupka iz stavka 3. ovoga članka, Agencija će donijeti rješenje: 1. kojim se koncentracija ocjenjuje dopuštenom, 2. kojim se koncentracija ocjenjuje uvjetno dopuštenom ako se ispune određene mjere i uvjeti u rokovima koje odredi Agencija, 3. kojim se koncentracija ocjenjuje zabranjenom. (8) U slučaju iz stavka 7. točke 2. ovoga članka, sudionici koncentracije mogu poduzimati radnje radi provedbe koncentracije počevši od dana dostave rješenja kojim Agencija koncentraciju ocjenjuje uvjetno dopuštenom. Ako sudionici koncentracije ne ispune mjere i uvjete u rokovima određenim rješenjem, Agencija će ovisno o utvrđenju razloga neispunjenja, ukinuti ili izmijeniti rješenje o uvjetno dopuštenoj koncentraciji u smislu članka 23. ovoga Zakona. (9) Rok iz stavka 7. ovoga članka ne teče počevši od dana dostave sudionicima koncentracije obavijesti iz članka 48. ovoga Zakona, do dana dostave Agenciji prijedloga mjera, uvjeta i rokova iz stavka 4. ovoga članka. Praksa: Rješenje AZTN Članak 23. (NN 79/09, 80/13) Ukidanje ili djelomično ukidanje rješenja o koncentraciji (1) Agencija može po službenoj dužnosti ili na zahtjev sudionika koncentracije ukinuti rješenje iz članka 22. ovoga Zakona, u slučajevima: 1. ako je rješenje bilo doneseno na temelju netočnih ili neistinitih podataka koji su bili od odlučujućeg utjecaja za njegovo donošenje, i/ili 2. ako bilo koji od sudionika koncentracije nije ispunio mjere i uvjete u rokovima određenim rješenjem Agencije. (2) U rješenju iz stavka 1. ovoga članka Agencija će uz odluku o ukidanju rješenja koncentraciju ocijeniti zabranjenom u smislu članka 16. ovoga Zakona, sudionicima koncentracije odrediti mjere, uvjete i rokove za ponovnu uspostavu učinkovitog tržišnog natjecanja, te izreći novčanu kaznu sukladno odredbama ovoga Zakona. (3) Agencija može po službenoj dužnosti ili na zahtjev sudionika koncentracije rješenjem djelomično ukinuti rješenje iz članka 22. ovoga Zakona kada stranke ne mogu ispuniti neki od uvjeta ili ih ne mogu ispuniti u određenim rokovima, zbog okolnosti koje se nisu mogle predvidjeti niti izbjeći i ne ovise o volji stranke, te u rješenju odrediti nove mjere, uvjete i rokove za ponovnu uspostavu učinkovitog tržišnog natjecanja. Članak 24. Mjere nakon provedbe nedopuštene koncentracije (1) Agencija po službenoj dužnosti posebnim rješenjem određuje neophodne mjere praćenja poslovanja ili strukturne mjere potrebne za ponovnu uspostavu tržišnog natjecanja na mjerodavnom tržištu, te određuje rokove za njihovo izvršenje u slučajevima kada je: 1. predmetna koncentracija provedena protivno rješenju Agencije kojim se ona ocjenjuje zabranjenom u smislu članka 22. stavka 7. točke 3. ovoga Zakona, ili 2. koncentracija provedena bez podnošenja obvezne prijave namjere koncentracije iz članka 19. ovoga Zakona. (2) Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka, Agencija osobito može: 1. naložiti prodaju ili prijenos stečenih dionica ili poslovnih udjela, 2. zabraniti ili ograničiti ostvarivanje prava glasa vezanog uz dionice ili udjele u poduzetnicima – sudionicima koncentracije i narediti prestanak zajedničkog pothvata (joint venture) ili drugih oblika stjecanja kontrole iz članka 15. ovoga Zakona koji su doveli do nedopuštene koncentracije. (3) U rješenju iz stavka 1. ovoga članka Agencija izriče i novčanu kaznu sukladno odredbama ovoga Zakona. V. STRUČNA MIŠLJENJA AGENCIJE Članak 25. Davanje stručnih mišljenja (1) Agencija, na zahtjev Hrvatskoga sabora, Vlade Republike Hrvatske, središnjih tijela državne uprave, pravnih osoba s javnim ovlastima u skladu s posebnim zakonom i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave daje stručna mišljenja o sukladnosti nacrta prijedloga zakona i drugih propisa s ovim Zakonom te o ostalim pitanjima koja mogu značajno utjecati na tržišno natjecanje. (2) Agencija može zatražiti od središnjih tijela državne uprave ili drugih državnih tijela dostavljanje na uvid nacrta prijedloga zakona i drugih propisa, radi davanja stručnih mišljenja o njihovoj sukladnosti s ovim Zakonom, ako smatra da mogu značajno utjecati na tržišno natjecanje. (3) Agencija može tijelima iz stavka 1. ovoga članka davati mišljenja o sukladnosti važećih zakona i drugih propisa s ovim Zakonom, donositi mišljenja kojima se promiče znanje o tržišnom natjecanju, odnosno podiže razina svijesti i informiranosti o ulozi politike i prava tržišnog natjecanja, kao i donositi mišljenja i stručne stavove o rješenjima i razvoju komparativne prakse iz područja prava i politike tržišnog natjecanja. VI. AGENCIJA ZA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA Članak 26. (NN 79/09, 80/13, 41/21) Pravni položaj i neovisnost Agencije (1) Agencija je samostalna i neovisna pravna osoba s javnim ovlastima koja obavlja poslove općeg, nacionalnog, regulatornog tijela nadležnog za zaštitu tržišnog natjecanja na svim tržištima u okviru djelokruga i nadležnosti određenih ovim Zakonom te člancima 101. i/ili 102. UFEU-a, Uredbom Vijeća (EZ) br. 1/2003 od 16. prosinca 2002. o provedbi pravila o tržišnom natjecanju koja su propisana člancima 81. i 82. Ugovora o osnivanju EZ-a (Tekst značajan za EGP) (SL L 1, 4. 1. 2003.; str. 1. – 25., u daljnjem tekstu: Uredba Vijeća (EZ) br. 1/2003) te Uredbom Vijeća (EZ) br. 139/2004. (2) Agencija svoje ovlasti izvršava neovisno i nepristrano u interesu učinkovite i ujednačene primjene odredbi ovoga Zakona te članaka 101. i/ili 102. UFEU-a ne dovodeći u pitanje suradnju među tijelima nadležnima za zaštitu tržišnog natjecanja u Europskoj mreži za tržišno natjecanje. (3) Agencija u provedbi poslova iz stavka 2. ovoga članka surađuje s Europskom komisijom i tijelima nadležnim za zaštitu tržišnog natjecanja država članica Europske unije. (4) Agencija je ovlaštena odrediti prioritete u svom radu i u slučaju kada zaprimi inicijativu za pokretanje postupka po službenoj dužnosti u smislu ovoga Zakona te članaka 101. i/ili 102. UFEU-a. (5) Agencija utvrđuje povredu ovoga Zakona i/ili članaka 101. ili 102. UFEU-a te za utvrđene povrede izriče novčane kazne ili dnevne novčane kazne. (6) Za obavljanje poslova iz svoje nadležnosti Agencija odgovara Hrvatskome saboru kojem Agencija jednom godišnje podnosi Izvješće o radu za proteklu kalendarsku godinu, a obvezna ga je podnijeti do 30. lipnja tekuće godine. (7) Izvješće o radu posebno sadrži podatke o imenovanjima i razrješenjima predsjednika i članova Vijeća, dodijeljenim financijskim sredstvima te promjene u dodijeljenom proračunu u odnosu na prijašnje godine. (8) Statut Agencije potvrđuje Hrvatski sabor. (9) Agencija se upisuje u sudski registar kao javna ustanova. (10) Zabranjen je svaki oblik utjecaja na rad Agencije, a osobito onaj koji bi mogao ugroziti njezinu samostalnost i neovisnost. (11) U smislu stavka 6. ovoga članka Vijeće za zaštitu tržišnog natjecanja (u daljnjem tekstu: Vijeće) i stručna služba Agencije, kao tijela Agencije provode svoje ovlasti iz ovoga Zakona neovisno o političkom i drugom vanjskom utjecaju te bez traženja i primanja uputa od Vlade Republike Hrvatske ili bilo kojeg drugog javnog ili privatnog subjekta pri obavljanju svojih dužnosti i izvršavanju svojih ovlasti, ne dovodeći u pitanje pravo Vlade Republike Hrvatske da, prema potrebi, donese prav …