Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti - Zakon.hr

Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti - Zakon.hr UPUTE UVJETI CJENIK KONTAKT Zakon.ai Prijava / Registracija Baza je ažurirana 08.06.2026. zaključno sa NN 43/26  EU 2024/2679 Povezani zakoni EU16 Znanost, informiranje, obrazovanje i kultura Zakon o elektroničkim komunikacijama Zakon o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti Obrazovanje Zakon o Pravosudnoj akademiji Zakon o Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih Zakon o ustanovama Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi Zakon o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina Zakon o Hrvatskoj zakladi za znanost Zakon o Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja Zakon o strukovnom obrazovanju Zakon o obrazovanju odraslih Zakon o Agenciji za mobilnost i programe Europske unije Zakon o pučkim otvorenim učilištima Zakon o prosvjetnoj inspekciji Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju Zakon o umjetničkom obrazovanju Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru Zakon o tehničkoj kulturi Zakon o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte Zakon o Nagradi Ivan Filipović Zakon o Agenciji za odgoj i obrazovanje Zakon o dokazivanju stečene školske spreme Zakon o obavljanju studentskih poslova Zakon o hrvatskim državnim nagradama za znanost Zakon o Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža Zakon o Nacionalnoj zakladi za potporu učeničkom i studentskom standardu Zakon o osnivanju Sveučilišta u Dubrovniku Zakon o osnivanju Sveučilišta u Puli Zakon o osnivanju Sveučilišta u Slavonskom Brodu Zakon o osnivanju Sveučilišta u Zadru Zakon o preuzimanju saveznih zakona iz oblasti prosvjete i kulture koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuju kao republički zakoni Zakon o prijenosu osnivačkih prava nad Sveučilištem Sjever na Republiku Hrvatsku Zakon o udžbenicima i drugim obrazovnim materijalima za osnovnu i srednju školu Zakon o sanaciji studentskih centara Zakon o stručno-pedagoškom nadzoru Zakon o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti 2019-2019 Zakon o socijalnopedagoškoj djelatnosti Zakon o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti Zakon o osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti Zakon o osobnoj asistenciji Zakon o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju Zakon o logopedskoj djelatnosti Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnostiNN 119/22  na snazi od 22.10.2022. Uživajte... Preuzmite dokumentu PDF formatu Zanimljivi linkovi PODZAKONSKI PROPISIArhiva:Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju 2018-2022Ministarstvo znanosti i obrazovanjaAgencija za znanost i visoko obrazovanjeNacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvojNezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanjaHrvatska zaklada za znanostLeksikografski zavod Miroslava KrležeHrvatska akademska i istraživačka mreža CARNetSveučilište u ZagrebuSveučilište u SplituSveučilište u ZadruSveučilište u OsijekuSveučilište u RijeciSveučilište u Puli PRVI DIO   OPĆE ODREDBE Članak 1. Predmet normiranja (1) Ovim Zakonom uređuju se temeljna načela obavljanja djelatnosti visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti, osnivanje i djelovanje ustanova u sustavu visokog obrazovanja, znanstvene odnosno umjetničke djelatnosti, postupak zapošljavanja i napredovanja nastavnika, znanstvenika i suradnika te njihova prava i obveze, osnovna pitanja izvođenja studija, prava i obveze studenata, obavljanje znanstvene, umjetničke i stručne djelatnosti, potpora i financiranje ovih djelatnosti te nadzor i prekršajne sankcije. (2) Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod. Članak 2. Osnovna načela visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti (1) Djelatnost visokog obrazovanja, znanstvena i umjetnička djelatnost od interesa su za Republiku Hrvatsku te su dio međunarodnog, posebno europskog obrazovnog, znanstvenog i umjetničkog prostora. (2) Visoko obrazovanje temelji se na: 1. europskoj humanističkoj i demokratskoj tradiciji te europskom sustavu visokog obrazovanja 2. otvorenosti visokih učilišta prema javnosti, građanima i lokalnoj zajednici 3. uzajamnosti i partnerstvu pripadnika akademske zajednice 4. nedjeljivosti i visokoj kvaliteti nastavnog rada i znanstvenog istraživanja odnosno umjetničkog stvaralaštva na sveučilištima 5. jedinstvu stručnog i obrazovnog rada u svrhu osposobljavanja za specifična stručna znanja i vještine 6. konceptu cjeloživotnog obrazovanja 7. obvezi razvijanja društvene odgovornosti studenata i drugih članova akademske zajednice 8. interakciji s društvenom zajednicom. (3) Djelatnost visokog obrazovanja obavlja se kao javna služba. (4) Znanstvena i umjetnička djelatnost temelji se na: 1. slobodi i autonomiji znanstvenog i umjetničkog stvaralaštva 2. otvorenoj znanosti 3. etičnosti znanstvenika, umjetnika i nastavnika 4. javnoj dostupnosti rezultata znanstvenih istraživanja i umjetničkog stvaralaštva 5. istraživanjima u svrhu inovacija i razvoja tehnologija u Europskom istraživačkom prostoru 6. povezanosti sa sustavom obrazovanja 7. međunarodnim mjerilima kvalitete 8. poticanju i prihvaćanju specifičnosti nacionalnih sadržaja 9. zaštiti intelektualnog vlasništva 10. društvenoj odgovornosti znanstvenika, umjetnika i nastavnika. (5) Jamči se sloboda znanstvenog i umjetničkog stvaralaštva. Članak 3. Akademska zajednica (1) Akademsku zajednicu čine nastavnici, znanstvenici, suradnici, studenti i drugi sudionici u procesu visokog obrazovanja. (2) Članovima akademske zajednice jamče se akademske slobode, koje posebno obuhvaćaju slobodu znanstvenog istraživanja i umjetničkog stvaralaštva, slobodu izražavanja, objavljivanja i poučavanja, slobodu izražavanja mišljenja o sustavu i ustanovi u kojima djeluju, pravo na međusobnu suradnju i udruživanje te pravo na izravno i neizravno participiranje u kolegijalnim tijelima upravljanja i stručnim tijelima ustanova u sustavu visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti. (3) Članovi akademske zajednice u radu trebaju štititi znanstvenu istinu i istraživačku nepristranost, poštovati autorska prava te postupati odgovorno i angažirano prema društvenoj zajednici u kojoj djeluju. Članovi akademske zajednice obvezni su poštovati etička načela pri znanstvenom istraživanju, umjetničkom stvaralaštvu i poučavanju te rezultate znanstvenog istraživanja učiniti dostupnim javnosti. Članovi akademske zajednice obvezni su svoje odnose temeljiti na međusobnom povjerenju te poštovanju dostojanstva svake osobe. Članak 4. Akademska samouprava i autonomija sveučilišta (1) Visoko obrazovanje u Republici Hrvatskoj temelji se na akademskoj samoupravi visokih učilišta i autonomiji sveučilišta u skladu s Ustavom, međunarodnim ugovorima i ovim Zakonom. (2) Akademska samouprava obuhvaća: 1. utvrđivanje pravila studiranja i upisa studenata 2. predlaganje odnosno izbor čelnika te izbor nastavnika 3. upravljanje financijskim i drugim resursima, u skladu s načelom javne odgovornosti, ovim Zakonom i drugim propisima. (3) Autonomija sveučilišta obuhvaća: 1. uređenje unutarnjeg ustroja u skladu s ovim Zakonom 2. utvrđivanje obrazovnih, znanstvenih, umjetničkih i stručnih programa 3. odlučivanje o prihvaćanju projekata i međunarodnoj suradnji 4. financijsku autonomiju u sklopu programskog ugovora u skladu s ovim Zakonom 5. ostale oblike autonomije u skladu s ovim Zakonom. (4) Autonomija sveučilišta predstavlja institucionalni okvir čija je svrha zaštita akademskih prava i sloboda članova akademske zajednice te intelektualne neovisnosti sveučilišta od svakog političkog pritiska i ekonomske moći. Autonomija sveučilišta uključuje odgovornost prema društvenoj zajednici. (5) Prostor sveučilišta je nepovrediv. Nadležna državna tijela i tijela državne uprave na prostoru sveučilišta mogu postupati samo uz suglasnost rektora ili na temelju odluke nadležnog suda ili u slučaju neposredne opasnosti za život i zdravlje ljudi ili imovinu veće vrijednosti. (6) Državna tijela i tijela državne uprave ovlaštena obavljati inspekcijski nadzor mogu djelovati na prostoru sveučilišta bez suglasnosti rektora, u skladu s propisima kojima se uređuje obavljanje inspekcijskog nadzora. (7) Pretraga prostora sveučilišta može se poduzeti bez nazočnosti rektora odnosno osobe koju on ovlasti, samo ako se bez opravdanog razloga nisu odazvali pravodobnom pozivu. Članak 5. Podredna primjena propisa (1) Na pitanja ustroja i upravljanja ustanovama u sustavu visokog obrazovanja te znanstvene i umjetničke djelatnosti koja nisu drukčije uređena ovim Zakonom primjenjuje se zakon kojim se uređuju ustanove. (2) Postupak inicijalne akreditacije i reakreditacije ustanova iz ovoga Zakona te postupak inicijalne akreditacije i reakreditacije studija provodi se u skladu s propisima kojima se uređuje osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti. (3) Na postupak kojim se odlučuje o pravima i obvezama nastavnika, znanstvenika, suradnika i studenata te na postupak koji vode matični odbori i matična povjerenstva primjenjuju se odredbe zakona kojim je uređen opći upravni postupak. (4) Na financijsko poslovanje javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta primjenjuje se zakon kojim se uređuje sustav proračuna i podzakonski propisi doneseni na temelju njega. DRUGI DIO   USTANOVE U SUSTAVU VISOKOG OBRAZOVANJA, ZNANSTVENE I UMJETNIČKE DJELATNOSTI GLAVA I.   VISOKA UČILIŠTA Članak 6. Visoko učilište (1) Visoko učilište osniva se s ciljem obavljanja djelatnosti visokog obrazovanja te znanstvene, umjetničke i stručne djelatnosti. (2) Visoko učilište je sveučilište, fakultet, umjetnička akademija i veleučilište. (3) Visoko učilište je ustanova. Temeljni opći akt visokog učilišta je statut. (4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, javno visoko učilište osnovano za potrebe vojnog, policijskog i diplomatskog obrazovanja može biti ustrojeno kao ustrojstvena jedinica nadležnog tijela državne uprave. Članak 7. Osnivanje visokog učilišta (1) Visoko učilište osniva se kao javno ili privatno visoko učilište. (2) Javno visoko učilište osniva Republika Hrvatska. Javno sveučilište osniva se zakonom. Javno veleučilište osniva se uredbom Vlade Republike Hrvatske. Javni fakultet odnosno javna umjetnička akademija osniva se odlukom sveučilišta odnosno tijela državne uprave nadležnog za poslove obrane, unutarnje poslove te vanjske i europske poslove. (3) Osnivačka prava nad javnim visokim učilištem u ime Republike Hrvatske obavlja ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), u skladu s ovim Zakonom i aktom o osnivanju. (4) Privatno visoko učilište osniva fizička ili pravna osoba. (5) Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne može osnovati visoko učilište. Članak 8. Naziv visokog učilišta i znanstvenog instituta (1) Naziv sveučilište, fakultet, umjetnička akademija, veleučilište i znanstveni institut mogu nositi samo ustanove osnovane u skladu s ovim Zakonom. (2) Umjetnička akademija u svom nazivu umjesto riječi umjetnička može koristiti naziv područja umjetnosti u kojemu djeluje. (3) Suglasnost na naziv visokog učilišta koji izvodi studije u području reguliranih profesija daje Ministarstvo. (4) Ako pravna osoba koja nije osnovana u skladu s ovim Zakonom u nazivu koristi neki od pojmova propisanih u stavku 1. ovoga članka, sud ili drugo nadležno državno tijelo neće odobriti upis u odgovarajući registar pravne osobe ili njezine podružnice. Članak 9. Upis u Upisnik visokih učilišta (1) Visoko učilište započinje obavljati djelatnost nakon upisa u Upisnik visokih učilišta. (2) Upis visokog učilišta u Upisnik visokih učilišta provodi Ministarstvo na temelju ishođene dopusnice za rad visokog učilišta koja se donosi u postupku inicijalne akreditacije, koji provodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (u daljnjem tekstu: Agencija). (3) Upisnik visokih učilišta vodi Ministarstvo. Ministar nadležan za poslove znanosti i obrazovanja (u daljnjem tekstu: ministar) pravilnikom uređuje ustroj i način vođenja Upisnika visokih učilišta te postupak upisa i brisanja. 4. Pravilnik o Upisniku visokih učilišta POGLAVLJE I.   SVEUČILIŠTE Članak 10. Ustroj sveučilišta (1) Sveučilište obavlja djelatnost visokog obrazovanja, znanstvenu odnosno umjetničku djelatnost i stručnu djelatnost u najmanje dva znanstvena područja ili u znanstvenom i umjetničkom području te u najmanje tri polja. Sveučilište može obavljati i druge djelatnosti u skladu sa zakonom i statutom. (2) Sveučilište kao sastavnicu s pravnom osobnosti može osnovati fakultet ili umjetničku akademiju. (3) Sveučilište kao sastavnicu bez pravne osobnosti može osnovati sveučilišni odjel, fakultet odnosno umjetničku akademiju bez pravne osobnosti, institut, centar, zavod, kliniku ili drugu ustrojstvenu jedinicu sveučilišta. (4) Sveučilišni odjel, fakultet bez pravne osobnosti odnosno umjetnička akademija bez pravne osobnosti izvodi studije te razvija znanstveni, umjetnički i stručni rad u jednom polju ili interdisciplinarnom znanstvenom ili umjetničkom području. (5) Sveučilište može osnovati pravnu osobu čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata i sveučilišta. (6) Unutarnji ustroj sveučilišta i njegovih sastavnica uređuje se statutom sveučilišta u skladu s ovim Zakonom. Članak 11. Tijela sveučilišta (1) Sveučilištem upravljaju senat i rektor. Rad javnog sveučilišta i njegovih sastavnica nadzire sveučilišno vijeće. (2) Sveučilište ima gospodarski savjet te može imati druga nadzorna, stručna i savjetodavna tijela. Sastav, način osnivanja, djelokrug i ovlasti ovih tijela uređuje se statutom, u skladu s ovim Zakonom. Članak 12. Senat (1) Sastav senata, izbor članova senata i njihov mandat uređuje se statutom sveučilišta. (2) Studentski predstavnici koje biraju studenti u skladu sa zakonom kojim se uređuju studentske organizacije i statutom sveučilišta čine 10 % članova senata od čega najviše 20 % čine studenti poslijediplomskih studija. (3) Senat ima sljedeće ovlasti: 1. donosi odluke o nastavnim, znanstvenim odnosno umjetničkim i stručnim pitanjima 2. donosi statut i druge opće akte utvrđene statutom 3. donosi misiju i strategiju razvoja sveučilišta 4. usvaja prijedlog programskog ugovora 5. donosi sveučilišni financijski plan 6. odlučuje o statusnim promjenama sveučilišta 7. daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata i sveučilišta 8. odlučuje o osnivanju i ukidanju te promjeni statusa sastavnica 9. odlučuje o osnivanju pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata i sveučilišta 10. provodi postupak izbora rektora i imenovanja prorektora te postupak razrješenja rektora i prorektora 11. imenuje čelnike pravnih osoba čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata i sveučilišta 12. donosi dodatne kriterije za izbor na znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna, nastavna, suradnička i stručna radna mjesta zaposlenika sveučilišta 13. provodi reizbore i izbore na znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna, nastavna, suradnička i stručna radna mjesta zaposlenika sveučilišta, ako statutom sveučilišta nije drukčije uređeno 14. provodi reizbore i izbore naslovnih nastavnika sveučilišta, ako statutom sveučilišta nije drukčije uređeno 15. provodi postupak stjecanja doktorata ili povjerava sastavnicama provedbu postupka stjecanja doktorata 16. dodjeljuje počasne doktorate 17. bira professore emerituse iz reda zaposlenika sveučilišta 18. usvaja godišnje izvješće rektora 19. obavlja druge poslove u skladu sa statutom i drugim općim aktima sveučilišta. (4) Senat odluke donosi na sjednicama. Sjednicu saziva i njome predsjeda rektor. Način rada i odlučivanja senata uređuje se poslovnikom o njegovu radu. Na sjednice senata poziva se predstavnik reprezentativnih sindikata na sveučilištu u djelatnosti znanosti i visokog obrazovanja koji sudjeluje u radu senata bez prava glasa. (5) Studentski predstavnici u senatu imaju pravo suspenzivnog veta pri odlučivanju o pitanjima promjene uvjeta studiranja, izmjene nastavnih programa i izvedbenog plana studija, pitanjima studentskog standarda te drugim pitanjima važnim za studente koja su utvrđena statutom sveučilišta. Način upotrebe suspenzivnog veta i potrebna većina prilikom obveznoga ponovnog odlučivanja uređuje se statutom sveučilišta. (6) Studentski predstavnici u senatu ne sudjeluju u glasanju u postupku izbora nastavnika i suradnika na radna mjesta. Članak 13. Rektor (1) Rektor je čelnik sveučilišta. Rektor predstavlja i zastupa sveučilište te odgovara za zakonitost rada sveučilišta. Rektor ima ovlasti i obveze ravnatelja ustanove. (2) Rektor javnog sveučilišta ima sljedeće ovlasti: 1. organizira rad i poslovanje sveučilišta 2. saziva i predsjeda sjednicama senata 3. predlaže senatu donošenje općih akata te donosi opće akte koji nisu u nadležnosti senata 4. u suradnji s čelnicima sastavnica izrađuje prijedlog programskog ugovora sveučilišta 5. predlaže sveučilišni financijski plan 6. upravlja izvršenjem sveučilišnog financijskog plana u skladu s ovim Zakonom, statutom sveučilišta i odredbama programskog ugovora 7. upravlja imovinom sveučilišta uz prethodnu suglasnost senata 8. obavlja druge poslove utvrđene zakonom, statutom i drugim općim aktima sveučilišta. (3) Rektor javnog sveučilišta obvezan je podnijeti senatu i sveučilišnom vijeću godišnje izvješće o provedbi strategije razvoja sveučilišta, izvješće o poslovanju i provedbi programskog ugovora te druga izvješća određena statutom sveučilišta. (4) Rektoru u radu pomažu prorektori. Prorektore imenuje i razrješava senat na prijedlog rektora. Članak 14. Izbor i razrješenje rektora (1) Rektora javnog sveučilišta bira senat. (2) Postupak i uvjeti izbora rektora uređuju se statutom sveučilišta. Ako u postupku izbora rektor ne bude izabran, izbori će se ponoviti. (3) Na javnom sveučilištu rektor zasniva radni odnos u punom radnom vremenu. (4) Mandat rektora na javnom sveučilištu traje četiri godine te se ista osoba može još jednom ponovo izabrati. (5) Rektoru mandat prestaje prije isteka vremena na koje je izabran: 1. ostvarivanjem prava na mirovinu 2. prestankom ugovora o radu 3. prelaskom na drugu dužnost 4. zasnivanjem radnog odnosa s drugom pravnom osobom ili nastavnom bazom izvan sveučilišta. (6) Rektor može biti razriješen prije isteka vremena na koje je izabran: 1. ako zatraži razrješenje 2. ako nastupe razlozi koji prema zakonu, statutu sveučilišta ili propisima o radu dovode do prestanka radnog odnosa 3. ako ne postupa prema zakonu, statutu sveučilišta i drugim općim aktima 4. ako nesavjesnim ili nepravilnim radom prouzroči sveučilištu ili sastavnici veću štetu ili ako zanemaruje ili nesavjesno obavlja svoje dužnosti. (7) Postupak razrješenja rektora javnog sveučilišta pokreće se na prijedlog sveučilišnog vijeća ili jedne trećine članova senata u skladu sa statutom sveučilišta. O razrješenju rektora odlučuje senat natpolovičnom većinom glasova svih članova. Sjednicom senata na kojoj se odlučuje o razrješenju rektora predsjeda najstariji član senata. (8) Ako rektor nije izabran u postupku izbora ili ako rektoru prestane mandat odnosno ako je razriješen dužnosti prije vremena na koje je izabran, do izbora rektora na javnom sveučilištu senat imenuje vršitelja dužnosti rektora najdulje do godinu dana, u skladu sa statutom sveučilišta. Članak 15. Sveučilišno vijeće (1) Sveučilišno vijeće na javnom sveučilištu sastoji se od predsjednika i četiri, šest ili osam članova. Polovinu članova sveučilišnog vijeća imenuje senat sveučilišta, a polovinu osnivač. (2) Predsjednika sveučilišnog vijeća zajednički izabiru članovi sveučilišnog vijeća na temelju javnog poziva. Javni poziv raspisuje rektor, najkasnije u roku od 15 dana od imenovanja posljednjeg člana sveučilišnog vijeća. Ako predsjednik sveučilišnog vijeća ne bude izabran u roku od 30 dana od isteka roka za prijavu na javni poziv, rektor najkasnije u roku od 15 dana još jednom raspisuje javni poziv za izbor predsjednika sveučilišnog vijeća. Ako predsjednik sveučilišnog vijeća ne bude izabran niti u roku od 30 dana od isteka roka za prijavu na drugom javnom pozivu, predsjednika sveučilišnog vijeća imenuje Hrvatski sabor na prijedlog Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj (u daljnjem tekstu: Nacionalno vijeće) iz reda pristupnika na prvi i drugi javni poziv za izbor predsjednika sveučilišnog vijeća. (3) Za predsjednika i člana sveučilišnog vijeća može biti imenovana osoba koja ima završen najmanje sveučilišni prijediplomski i diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij. Član sveučilišnog vijeća kojeg imenuje osnivač te predsjednik sveučilišnog vijeća ne smije biti državni dužnosnik, član Nacionalnog vijeća, službenik Ministarstva ni zaposlenik i vanjski suradnik javnog sveučilišta. (4) Mandat člana sveučilišnog vijeća na javnom sveučilištu traje šest godina. Ista osoba može se jednom ponovo izabrati za predsjednika odnosno člana sveučilišnog vijeća. Ako članu sveučilišnog vijeća prestane dužnost prije isteka mandata, novi član imenuje se do isteka mandata u postupku propisanom ovim Zakonom. (5) Sveučilišno vijeće brine se o zakonitosti rada javnog sveučilišta, racionalnoj uporabi materijalnih i kadrovskih resursa te ima sljedeće ovlasti: 1. nadzire provedbu odluka senata i rektora 2. nadzire izvršenje sveučilišnog financijskog plana te upravljanje financijskim sredstvima u skladu sa zakonom i statutom 3. pokreće postupak razrješenja rektora 4. potvrđuje godišnje izvješće o poslovanju i provedbi programskog ugovora 5. daje suglasnost na opravdanost prijedloga troškova osnivanja pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata i sveučilišta 6. obavlja druge poslove u skladu sa statutom i drugim općim aktima sveučilišta. (6) Sveučilišno vijeće odluke donosi na sjednicama. Sjednicu saziva i njome predsjeda predsjednik sveučilišnog vijeća. Način rada i odlučivanja sveučilišnog vijeća uređuje se poslovnikom o radu sveučilišnog vijeća koji donosi sveučilišno vijeće. (7) Sveučilišno vijeće osnivaču podnosi godišnje izvješće o djelovanju sveučilišta. (8) Ako posumnja u nepravilnost u radu sveučilišta, sveučilišno vijeće obvezno je upozoriti senat i rektora, predložiti mjere koje je nužno poduzeti radi otklanjanja nepravilnosti te odrediti rok za otklanjanje nepravilnosti. Ako tijela sveučilišta u roku ne otklone nepravilnost u radu, sveučilišno vijeće može obustaviti od izvršenja odluku senata i rektora ako je u suprotnosti sa zakonom odnosno statutom sveučilišta te sazvati sjednicu senata radi raspravljanja tog pitanja. Članak 16. Statusne promjene javnog sveučilišta (1) Senat javnog sveučilišta može predložiti Vladi Republike Hrvatske izdvajanje fakulteta, umjetničke akademije ili više fakulteta odnosno umjetničkih akademija iz sastava postojećega javnog sveučilišta i osnivanje novoga javnog sveučilišta odlukom donesenom natpolovičnom većinom svih članova. (2) Postupak statusnih promjena javnog sveučilišta uređuje se u skladu s odredbama zakona kojim se uređuju ustanove. (3) Protiv odluke o statusnim promjenama javnog sveučilišta može se pokrenuti upravni spor. POGLAVLJE II.   FAKULTET I UMJETNIČKA AKADEMIJA Članak 17. Ustroj fakulteta i umjetničke akademije (1) Fakultet odnosno umjetnička akademija sastavnica je sveučilišta s pravnom osobnosti koja obavlja djelatnost visokog obrazovanja, znanstvenu, umjetničku i stručnu djelatnost. (2) Unutarnje ustrojstvo fakulteta odnosno umjetničke akademije uređuje se statutom. Statut fakulteta odnosno umjetničke akademije mora biti u skladu sa statutom sveučilišta. (3) Položaj vjerskog fakulteta kao sastavnice javnog sveučilišta uređuje se ugovorom između sveučilišta i osnivača vjerskog fakulteta, u skladu s međunarodnim ugovorima. Članak 18. Tijela fakulteta i umjetničke akademije (1) Fakultetom upravljaju fakultetsko vijeće i dekan. Umjetničkom akademijom upravljaju akademijsko vijeće i dekan. (2) Fakultet odnosno umjetnička akademija može imati i druga nadzorna, stručna i savjetodavna tijela. Sastav, način osnivanja, djelokrug i ovlasti ovih tijela uređuju se statutom fakulteta odnosno umjetničke akademije u skladu s ovim Zakonom. Članak 19. Fakultetsko odnosno akademijsko vijeće (1) Sastav fakultetskog odnosno akademijskog vijeća, izbor članova ovoga vijeća i mandat uređuju se statutom fakulteta odnosno umjetničke akademije. (2) Studentski predstavnici koje biraju studenti u skladu sa zakonom kojim se uređuju studentske organizacije i statutom fakulteta odnosno umjetničke akademije čine 10 % članova fakultetskog vijeća od čega najviše 20 % čine studenti poslijediplomskih studija. (3) Fakultetsko odnosno akademijsko vijeće ima sljedeće ovlasti: 1. donosi odluke o nastavnim, znanstvenim odnosno umjetničkim i stručnim pitanjima 2. donosi statut i druge opće akte utvrđene statutom 3. donosi misiju i strategiju razvoja fakulteta odnosno umjetničke akademije 4. usvaja prijedlog dijela programskog ugovora koji se odnosi na fakultet odnosno umjetničku akademiju 5. donosi financijski plan fakulteta odnosno umjetničke akademije 6. provodi postupak izbora dekana i imenovanja prodekana te postupak razrješenja dekana i prodekana 7. donosi dodatne kriterije za izbor na znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna, nastavna, suradnička i stručna radna mjesta zaposlenika fakulteta odnosno umjetničke akademije 8. provodi reizbore i izbore na znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna, nastavna, suradnička i stručna radna mjesta zaposlenika fakulteta odnosno umjetničke akademije 9. utvrđuje broj upisnih mjesta na pojedinom studiju 10. provodi reizbore i izbore naslovnih nastavnika 11. bira professore emerituse iz reda zaposlenika fakulteta odnosno umjetničke akademije 12. usvaja godišnje izvješće dekana 13. obavlja druge poslove u skladu sa statutom i drugim općim aktima fakulteta odnosno umjetničke akademije. (4) Fakultetsko odnosno akademijsko vijeće odluke donosi na sjednicama. Sjednicu saziva i njome predsjeda dekan. Način rada i odlučivanja fakultetskog odnosno akademijskog vijeća uređuje se poslovnikom o radu fakultetskog odnosno akademijskog vijeća. Na sjednice fakultetskog odnosno akademijskog vijeća poziva se predstavnik na fakultetu odnosno umjetničkoj akademiji reprezentativnih sindikata u djelatnosti znanosti i visokog obrazovanja, koji sudjeluje u radu fakultetskog odnosno akademijskog vijeća bez prava glasa. (5) Studentski predstavnici u fakultetskom odnosno akademijskom vijeću imaju pravo suspenzivnog veta pri odlučivanju o pitanjima promjene uvjeta studiranja, izmjene nastavnih programa i izvedbenog plana studija, pitanjima studentskog standarda te drugim pitanjima važnim za studente koja su uređena statutom fakulteta odnosno umjetničke akademije. Način upotrebe suspenzivnog veta i potrebna većina prilikom obveznog ponovnog odlučivanja uređuju se statutom. (6) Studentski predstavnici u fakultetskom odnosno akademijskom vijeću ne sudjeluju u glasanju u postupku izbora nastavnika i suradnika na radna mjesta. Članak 20. Dekan fakulteta odnosno umjetničke akademije (1) Dekan je čelnik fakulteta odnosno umjetničke akademije. Dekan predstavlja i zastupa fakultet odnosno umjetničku akademiju te odgovara za zakonitost rada fakulteta odnosno umjetničke akademije. Dekan ima ovlasti i obveze ravnatelja ustanove. (2) Dekan fakulteta odnosno umjetničke akademije ima sljedeće ovlasti: 1. organizira rad i poslovanje fakulteta odnosno umjetničke akademije 2. saziva i predsjeda sjednicama fakultetskog odnosno akademijskog vijeća 3. predlaže fakultetskom odnosno akademijskom vijeću donošenje općih akata te donosi opće akte koji nisu u nadležnosti fakultetskog odnosno akademijskog vijeća 4. izrađuje prijedlog dijela programskog ugovora koji se odnosi na fakultet odnosno umjetničku akademiju 5. predlaže financijski plan fakulteta odnosno umjetničke akademije 6. upravlja izvršenjem financijskog plana fakulteta odnosno umjetničke akademije u skladu s ovim Zakonom, statutom i odredbama programskog ugovora 7. upravlja imovinom fakulteta odnosno umjetničke akademije uz prethodnu suglasnost fakultetskog odnosno akademijskog vijeća 8. obavlja druge poslove utvrđene zakonom, statutom i drugim općim aktima fakulteta odnosno umjetničke akademije. (3) Dekan je obvezan podnijeti fakultetskom odnosno akademijskom vijeću godišnje izvješće o provedbi strategije fakulteta odnosno umjetničke akademije, izvješće o poslovanju i provedbi dijela programskog ugovora i druga izvješća utvrđena statutom fakulteta odnosno umjetničke akademije. (4) Dekanu u radu pomažu prodekani. Prodekane imenuje i razrješava fakultetsko odnosno akademijsko vijeće na prijedlog dekana. Članak 21. Izbor i razrješenje dekana fakulteta odnosno umjetničke akademije (1) Dekana javnog fakulteta odnosno javne umjetničke akademije bira fakultetsko odnosno akademijsko vijeće. (2) Postupak i uvjeti izbora dekana fakulteta odnosno umjetničke akademije uređuju se statutom fakulteta odnosno umjetničke akademije. Ako u postupku izbora dekan ne bude izabran, izbori će se ponoviti. (3) Dekan javnog fakulteta odnosno javne umjetničke akademije zasniva radni odnos u punom radnom vremenu. (4) Mandat dekana javnog fakulteta odnosno javne umjetničke akademije traje tri godine te se ista osoba može još jednom ponovo izabrati. (5) Dekanu fakulteta odnosno umjetničke akademije mandat prestaje prije isteka vremena na koje je izabran: 1. ostvarivanjem prava na mirovinu 2. prestankom ugovora o radu 3. prelaskom na drugu dužnost 4. zasnivanjem radnog odnosa s drugom pravnom osobom ili nastavnom bazom izvan sveučilišta. (6) Dekan fakulteta odnosno umjetničke akademije može biti razriješen prije isteka vremena na koje je izabran: 1. ako zatraži razrješenje 2. ako nastupe razlozi koji prema zakonu, statutu fakulteta odnosno umjetničke akademije ili propisima o radu dovode do prestanka radnog odnosa 3. ako ne postupa prema zakonu, statutu fakulteta odnosno umjetničke akademije i drugim općim aktima 4. ako nesavjesnim ili nepravilnim radom prouzroči fakultetu odnosno umjetničkoj akademiji veću štetu ili ako zanemaruje ili nesavjesno obavlja svoje dužnosti. (7) Postupak razrješenja dekana javnog fakulteta odnosno javne umjetničke akademije pokreće se na prijedlog jedne trećine članova fakultetskog odnosno akademijskog vijeća u skladu sa statutom fakulteta odnosno umjetničke akademije ili u slučaju propisanom člankom 22. stavkom 4. ovoga Zakona na prijedlog rektora. O razrješenju dekana odlučuje fakultetsko odnosno akademijsko vijeće natpolovičnom većinom glasova svih članova. Sjednicom fakultetskog odnosno akademijskog vijeća na kojoj se odlučuje o razrješenju dekana predsjeda najstariji član fakultetskog odnosno akademijskog vijeća. (8) Ako dekan javnog fakulteta odnosno javne umjetničke akademije nije izabran u postupku izbora ili ako dekanu prestane mandat odnosno ako je razriješen dužnosti prije vremena na koje je izabran, do izbora dekana fakultetsko odnosno akademijsko vijeće imenuje vršitelja dužnosti dekana najdulje do godinu dana, u skladu sa statutom fakulteta odnosno umjetničke akademije. Članak 22. Nadzorne ovlasti sveučilišta nad fakultetom odnosno umjetničkom akademijom (1) Ako rektor smatra da je opći akt fakulteta odnosno umjetničke akademije u suprotnosti sa zakonom odnosno statutom sveučilišta, obvezan je obustaviti opći akt od izvršenja te Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske podnijeti zahtjev za ocjenu zakonitosti općeg akta. (2) Ako rektor smatra da je odluka fakulteta odnosno umjetničke akademije u suprotnosti sa zakonom odnosno statutom sveučilišta, obvezan je upozoriti dekana, obrazložiti razloge nezakonitosti i odrediti rok za usklađivanje odluke sa zakonom odnosno statutom sveučilišta. (3) Ako dekan ne postupi u skladu s upozorenjem rektora iz stavka 2. ovoga članka, rektor je obvezan predložiti senatu ukidanje takve odluke. Prijedlog odluke o ukidanju mora biti obrazložen. O ukidanju odluke fakulteta odnosno umjetničke akademije odlučuje senat. Protiv odluke senata fakultet odnosno umjetnička akademija može pokrenuti upravni spor. (4) Ako senat ukine odluku fakulteta odnosno umjetničke akademije, rektor može fakultetskom odnosno akademijskom vijeću predložiti razrješenje dekana. POGLAVLJE III.   VELEUČILIŠTE Članak 23. Ustroj veleučilišta (1) Veleučilište obavlja djelatnost visokog obrazovanja i stručnu djelatnost. Veleučilište može obavljati znanstvenu odnosno umjetničku djelatnost te druge djelatnosti u skladu sa zakonom i statutom. (2) Unutarnji ustroj veleučilišta uređuje se statutom veleučilišta u skladu s ovim Zakonom. (3) Veleučilište može osnovati pravnu osobu čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija veleučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata i veleučilišta. Veleučilište ne može biti osnivač drugoga visokog učilišta. Članak 24. Tijela veleučilišta (1) Veleučilištem upravljaju upravno vijeće, dekan i vijeće veleučilišta. (2) Veleučilište može imati i druga nadzorna, stručna i savjetodavna tijela. Sastav, način osnivanja, djelokrug i ovlasti ovih tijela uređuju se statutom u skladu s ovim Zakonom. Članak 25. Upravno vijeće veleučilišta (1) Upravno vijeće javnog veleučilišta sastoji se od pet članova. Predsjednika i dva člana upravnog vijeća imenuje osnivač, jednog člana imenuje vijeće veleučilišta, a jedan član imenuje se ili bira iz reda zaposlenika veleučilišta. (2) Članovi upravnog vijeća javnog veleučilišta moraju imati odgovarajuće obrazovanje i iskustvo nužno za procjenu zakonitosti i svrhovitosti obavljanja djelatnosti veleučilišta. (3) Mandat članova upravnog vijeća javnog veleučilišta traje četiri godine. Ako članu upravnog vijeća prestane dužnost prije isteka mandata, novi član imenuje se do isteka mandata, u postupku propisanom ovim Zakonom. (4) Upravno vijeće veleučilišta brine se o zakonitosti rada veleučilišta, racionalnoj uporabi materijalnih i kadrovskih resursa te ima sljedeće ovlasti: 1. donosi statut i druge opće akte utvrđene statutom 2. donosi misiju i strategiju razvoja veleučilišta 3. usvaja prijedlog programskog ugovora 4. donosi financijski plan veleučilišta 5. provodi postupak izbora dekana i imenovanja prodekana te postupak razrješenja dekana i prodekana 6. usvaja godišnje izvješće dekana 7. nadzire provedbu odluka vijeća veleučilišta i dekana 8. nadzire izvršenje financijskog plana te upravljanje financijskim sredstvima u skladu sa zakonom i statutom veleučilišta 9. odlučuje o osnivanju pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija veleučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata i veleučilišta 10. potvrđuje odluke dekana i vijeća veleučilišta određene statutom veleučilišta 11. obavlja druge poslove u skladu sa statutom i drugim općim aktima veleučilišta. (5) Upravno vijeće veleučilišta odluke donosi na sjednicama. Sjednicu saziva i njome predsjeda predsjednik upravnog vijeća. Način rada i odlučivanja upravnog vijeća uređuje se poslovnikom o radu upravnog vijeća. (6) Dekan sudjeluje u radu upravnog vijeća veleučilišta bez prava glasa. Članak 26. Vijeće veleučilišta (1) Vijeće veleučilišta čine: 1. dekan 2. predstavnici nastavnika, suradnika i drugih zaposlenika 3. studentski predstavnici. (2) Sastav vijeća veleučilišta, izbor članova ovoga vijeća i mandat uređuje se statutom veleučilišta. Studentski predstavnici, koje biraju studenti u skladu sa zakonom kojim se uređuju studentske organizacije i statutom veleučilišta, čine 10 % članova vijeća. (3) Vijeće veleučilišta ima sljedeće ovlasti: 1. donosi odluke o nastavnim, znanstvenim odnosno umjetničkim i stručnim pitanjima 2. donosi dodatne kriterije za izbor na nastavna, suradnička i stručna radna mjesta 3. provodi reizbore i izbore na nastavna, suradnička i stručna radna mjesta 4. provodi reizbore i izbore naslovnih nastavnika 5. daje dekanu mišljenje o prijedlogu programskog ugovora veleučilišta 6. utvrđuje broj upisnih mjesta na pojedinom studiju 7. predlaže upravnom vijeću kandidate za dekana 8. predlaže upravnom vijeću strategiju razvoja veleučilišta 9. predlaže upravnom vijeću ustroj novih stručnih studija 10. obavlja druge poslove u skladu sa statutom i drugim općim aktima veleučilišta. (4) Vijeće veleučilišta odluke donosi na sjednicama. Sjednicu saziva i njome predsjeda dekan. Način rada i odlučivanja vijeća veleučilišta uređuje se poslovnikom o radu vijeća veleučilišta. Na sjednice vijeća veleučilišta poziva se predstavnik na veleučilištu reprezentativnih sindikata u djelatnosti visokog obrazovanja, koji sudjeluje u radu vijeća veleučilišta bez prava glasa. (5) Studentski predstavnici u vijeću veleučilišta imaju pravo suspenzivnog veta pri odlučivanju o pitanjima promjene uvjeta studiranja, izmjene nastavnih programa i izvedbenog plana studija, pitanjima studentskog standarda te drugim pitanjima važnim za studente koja su uređena statutom veleučilišta. Način upotrebe suspenzivnog veta i potrebna većina prilikom obveznog ponovnog odlučivanja uređuje se statutom veleučilišta. (6) Studentski predstavnici u vijeću veleučilišta ne sudjeluju u glasanju u postupku izbora nastavnika i suradnika na radna mjesta. Članak 27. Dekan veleučilišta (1) Dekan je čelnik veleučilišta. Dekan predstavlja i zastupa veleučilište te odgovara za zakonitost rada veleučilišta. Dekan ima ovlasti i obveze ravnatelja ustanove. (2) Dekan veleučilišta ima sljedeće ovlasti: 1. organizira rad i poslovanje veleučilišta 2. saziva i predsjeda sjednicama vijeća veleučilišta 3. predlaže upravnom vijeću donošenje općih akata te donosi opće akte čije donošenje nije u nadležnosti upravnog vijeća 4. izrađuje prijedlog programskog ugovora veleučilišta 5. predlaže financijski plan veleučilišta 6. upravlja izvršenjem financijskog plana veleučilišta u skladu s ovim Zakonom, statutom i odredbama programskog ugovora 7. upravlja imovinom veleučilišta uz suglasnost upravnog vijeća 8. obavlja druge poslove utvrđene zakonom, statutom i drugim općim aktima veleučilišta. (3) Dekan je obvezan podnijeti upravnom vijeću i vijeću veleučilišta godišnje izvješće o provedbi strategije razvoja veleučilišta, izvješće o poslovanju i provedbi programskog ugovora te druga izvješća utvrđena statutom veleučilišta. (4) Dekanu u radu pomažu prodekani. Prodekane imenuje i razrješava upravno vijeće na prijedlog dekana. Članak 28. Izbor i razrješenje dekana veleučilišta (1) Dekana javnog veleučilišta bira upravno vijeće iz reda viših predavača, profesora stručnog studija, profesora stručnog studija u trajnom izboru ili nastavnika izabranih na znanstveno-nastavno odnosno umjetničko-nastavno radno mjesto. (2) Postupak i uvjeti za izbor dekana veleučilišta uređuju se statutom veleučilišta. Ako u postupku izbora dekan ne bude izabran, izbori će se ponoviti. (3) Dekan javnog veleučilišta zasniva radni odnos u punom radnom vremenu. (4) Mandat dekana na javnom veleučilištu traje tri godine te se ista osoba može još jednom ponovo izabrati. (5) Dekanu veleučilišta prestaje mandat prije isteka vremena na koje je izabran: 1. ostvarivanjem prava na mirovinu 2. prestankom ugovora o radu 3. prelaskom na drugu dužnost 4. zasnivanjem radnog odnosa s drugom pravnom osobom izvan veleučilišta. (6) Dekan veleučilišta može biti razriješen prije isteka vremena na koje je izabran: 1. ako zatraži razrješenje 2. ako nastupe razlozi koji prema zakonu, statutu veleučilišta ili propisima o radu dovode do prestanka radnog odnosa 3. ako ne postupa prema zakonu, statutu veleučilišta i drugim općim aktima 4. ako nesavjesnim ili nepravilnim radom prouzroči veleučilištu veću štetu ili ako zanemaruje ili nesavjesno obavlja svoje dužnosti. (7) Postupak razrješenja dekana javnog veleučilišta pokreće se na prijedlog upravnog vijeća ili jedne trećine članova vijeća veleučilišta u skladu sa statutom veleučilišta. O razrješenju dekana veleučilišta odlučuje upravno vijeće natpolovičnom većinom glasova svih članova. (8) Ako dekan javnog veleučilišta nije izabran u postupku izbora ili ako dekanu prestane mandat odnosno ako je razriješen dužnosti prije vremena na koje je izabran, do izbora dekana upravno vijeće imenuje vršitelja dužnosti dekana iz reda viših predavača, profesora stručnog studija ili profesora stručnog studija u trajnom izboru najdulje do godinu dana. GLAVA II.   ZNANSTVENI INSTITUTI Članak 29. Znanstveni institut (1) Znanstveni institut osniva se s ciljem obavljanja znanstvene i stručne djelatnosti. (2) Znanstveni institut je ustanova. (3) Temeljni opći akt znanstvenog instituta je statut. Članak 30. Osnivanje znanstvenog instituta (1) Znanstveni institut osniva se kao javni ili privatni znanstveni institut. (2) Javni znanstveni institut osniva Republika Hrvatska. Nadležno ministarstvo odlukom osniva javni znanstveni institut. Osnivačka prava nad javnim znanstvenim institutom u ime Republike Hrvatske obavlja Ministarstvo, u skladu s ovim Zakonom i aktom o osnivanju. (3) Privatni znanstveni institut osniva fizička ili pravna osoba. (4) Znanstveni institut započinje obavljati djelatnost na temelju ishođene dopusnice za rad znanstvenog instituta koja se donosi u postupku inicijalne akreditacije, koji provodi Agencija, te nakon upisa u sudski registar. Članak 31. Javni znanstveni institut (1) Javni znanstveni institut obavlja temeljnu djelatnost utvrđenu aktom o osnivanju, djelatnost ugovorenu programskim ugovorom te provodi znanstvene i stručne projekte. (2) U skladu s nacionalnim znanstvenim prioritetima utvrđenim nacionalnim aktima strateškog planiranja, javni znanstveni institut posebno: 1. potiče provedbu i sustavno unaprjeđivanje znanstvene djelatnosti 2. diseminira rezultate istraživanja radi jačanja konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva 3. integrira hrvatski znanstveni sustav u Europski istraživački prostor uz prihvaćanje posebnosti društvenih i humanističkih znanosti 4. izrađuje znanstvene i stručne podloge za potrebe Republike Hrvatske. Članak 32. Ustroj znanstvenog instituta (1) Znanstvenim institutom upravljaju upravno vijeće i ravnatelj. Znanstveno vijeće obavlja poslove stručnog vijeća znanstvenog instituta. (2) Unutarnji ustroj znanstvenog instituta utvrđuje se statutom. (3) Znanstveni institut može imati druga stručna i savjetodavna tijela. Sastav, način osnivanja, djelokrug i ovlasti ovih tijela uređuju se statutom znanstvenog instituta u skladu s ovim Zakonom. (4) Na statut i opći akt o unutarnjem ustroju javnog znanstvenog instituta prethodnu suglasnost daje Ministarstvo. Članak 33. Upravno vijeće znanstvenog instituta (1) Upravno vijeće javnog znanstvenog instituta sastoji se od pet do devet članova. Sastav i način imenovanja upravnog vijeća uređuje se statutom. Natpolovični broj članova upravnog vijeća znanstvenog instituta, koji uključuje predsjednika upravnog vijeća, imenuje osnivač. Najmanje jednog člana upravnog vijeća imenuje znanstveno vijeće, a jedan član se imenuje ili bira iz reda zaposlenika znanstvenog instituta. (2) Mandat članova upravnog vijeća javnog znanstvenog instituta traje četiri godine. Ako članu upravnog vijeća prestane dužnost prije isteka mandata, novi član imenuje se do isteka mandata, u postupku propisanom ovim Zakonom. (3) Upravno vijeće brine o zakonitosti rada znanstvenog instituta, racionalnoj uporabi materijalnih i kadrovskih resursa te ima sljedeće ovlasti: 1. donosi statut i druge opće akte utvrđene statutom 2. donosi misiju i strategiju razvoja znanstvenog instituta 3. usvaja prijedlog programskog ugovora 4. donosi financijski plan znanstvenog instituta 5. imenuje i razrješava ravnatelja i pomoćnike ravnatelja 6. usvaja godišnje izvješće ravnatelja 7. nadzire provedbu odluka znanstvenog vijeća i ravnatelja 8. nadzire izvršenje financijskog plana te upravljanje financijskim sredstvima u skladu sa zakonom i statutom znanstvenog instituta 9. predlaže osnivaču promjenu djelatnosti i statusne promjene znanstvenog instituta 10. potvrđuje odluke ravnatelja i znanstvenog vijeća određene statutom 11. obavlja druge poslove u skladu sa statutom i drugim općim aktima znanstvenog instituta. (4) Upravno vijeće odluke donosi na sjednicama. Sjednicu saziva i njome predsjeda predsjednik upravnog vijeća. Način rada i odlučivanja upravnog vijeća uređuje se poslovnikom o radu upravnog vijeća. (5) Ravnatelj sudjeluje u radu upravnog vijeća bez prava glasa. Članak 34. Znanstveno vijeće (1) Znanstveno vijeće javnog znanstvenog instituta čine ravnatelj, predstavnici zaposlenika na znanstvenim radnim mjestima i najmanje jedan predstavnik suradnika. Znanstveno vijeće može imati najviše 40 članova. (2) Sastav znanstvenog vijeća, izbor članova ovoga vijeća i mandat uređuje se statutom znanstvenog instituta. (3) Znanstveno vijeće ima sljedeće ovlasti: 1. utvrđuje i provodi znanstvenu politiku instituta 2. donosi odluke o znanstvenim i stručnim pitanjima 3. donosi dodatne kriterije za izbor i reizbor na znanstvena, suradnička i stručna radna mjesta 4. provodi reizbore i izbore na znanstvena, suradnička i stručna radna mjesta 5. provodi reizbore i izbore naslovnih znanstvenika 6. daje ravnatelju mišljenje o prijedlogu programskog ugovora javnog znanstvenog instituta 7. daje upravnom vijeću mišljenje u postupku imenovanja ravnatelja 8. predlaže upravnom vijeću misiju i strategiju razvoja znanstvenog instituta 9. bira znanstvenike emerituse 10. obavlja druge poslove u skladu sa statutom i drugim općim aktima znanstvenog instituta. (4) Znanstveno vijeće odluke donosi na sjednicama. Sjednicu saziva i njome predsjeda predsjednik znanstvenog vijeća. Način rada i odlučivanja znanstvenog vijeća uređuje se poslovnikom o radu znanstvenog vijeća. Članak 35. Ravnatelj (1) Ravnatelj je čelnik znanstvenog instituta. Ravnatelj predstavlja i zastupa znanstveni institut te odgovara za zakonitost rada znanstvenog instituta. Ravnatelj ima ovlasti i obveze ravnatelja ustanove. (2) Ravnatelj ima sljedeće ovlasti: 1. organizira rad i poslovanje znanstvenog instituta 2. predlaže upravnom vijeću donošenje općih akata te donosi opće akte koji nisu u nadležnosti upravnog vijeća 3. izrađuje prijedlog programskog ugovora javnog znanstvenog instituta 4. predlaže financijski plan znanstvenog instituta 5. upravlja izvršenjem financijskog plana znanstvenog instituta u skladu s ovim Zakonom, statutom i odredbama programskog ugovora 6. upravlja imovinom znanstvenog instituta uz suglasnost upravnog vijeća 7. obavlja druge poslove utvrđene zakonom, statutom i drugim općim aktima znanstvenog instituta. (3) Ravnatelj je obvezan podnijeti upravnom vijeću i znanstvenom vijeću godišnje izvješće o provedbi strategije razvoja znanstvenog instituta, izvješće o poslovanju i provedbi programskog ugovora i druga izvješća utvrđena statutom znanstvenog instituta. (4) Ravnatelj može sazvati sjednicu znanstvenog vijeća s ciljem raspravljanja pitanja od značaja za rad znanstvenog instituta. (5) Ravnatelju u radu pomažu pomoćnici ravnatelja. Ravnatelj može imati najviše tri pomoćnika ravnatelja. Pomoćnike ravnatelja imenuje i razrješava upravno vijeće na prijedlog ravnatelja. Članak 36. Imenovanje i razrješenje ravnatelja znanstvenog instituta (1) Ravnatelja javnog znanstvenog instituta imenuje upravno vijeće na temelju javnog natječaja iz reda viših znanstvenih suradnika, znanstvenih savjetnika i znanstvenih savjetnika u trajnom izboru. (2) Postupak i uvjeti za imenovanje ravnatelja uređuju se statutom znanstvenog instituta. Ako u postupku izbora ravnatelj ne bude imenovan, izbori će se ponoviti. (3) Ravnatelj javnog znanstvenog instituta zasniva radni odnos u punom radnom vremenu. (4) Mandat ravnatelja javnog znanstvenog instituta traje četiri godine i može se ponoviti. (5) Ravnatelju prestaje mandat prije isteka vremena na koje je izabran: 1. ostvarivanjem prava na mirovinu 2. prestankom ugovora o radu 3. prelaskom na drugu dužnost 4. zasnivanjem radnog odnosa s drugom pravnom osobom. (6) Upravno vijeće može razriješiti ravnatelja prije isteka vremena na koje je imenovan: 1. ako zatraži razrješenje 2. ako nastupe razlozi koji prema zakonu, statutu znanstvenog instituta ili propisima o radu dovode do prestanka radnog odnosa 3. ako ne postupa prema zakonu, statutu znanstvenog instituta i drugim općim aktima ili ne izvršava odluke upravnog vijeća i znanstvenog vijeća 4. ako nesavjesnim ili nepravilnim radom prouzroči znanstvenom institutu veću štetu ili ako zanemaruje ili nesavjesno obavlja svoje dužnosti. (7) Ako ravnatelj javnog znanstvenog instituta nije imenovan u postupku imenovanja ili ako ravnatelju prestane mandat odnosno ako je razriješen dužnosti prije vremena na koje je imenovan, do imenovanja ravnatelja u postupku pokrenutom javnim natječajem upravno vijeće imenuje vršitelja dužnosti ravnatelja iz reda viših znanstvenih suradnika, znanstvenih savjetnika i znanstvenih savjetnika u trajnom izboru najdulje do godinu dana. TREĆI DIO   RADNA MJESTA NASTAVNIKA, ZNANSTVENIKA I SURADNIKA Članak 37. Radna mjesta nastavnika, znanstvenika i suradnika (1) Nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na znanstveno-nastavna i umjetničko-nastavna radna mjesta. (2) Nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na nastavna radna mjesta predavača i višeg predavača samo ako se na sveučilištu izvode kolegiji koji ne zahtijevaju znanstveni pristup za potrebe korepeticije i druge suradnje u obrazovnom procesu odnosno kada se na sveučilištu izvodi stručni studij. Nastavnici na sveučilištu na sveučilišnom studiju zapošljavaju se i na nastavna radna mjesta za poučavanje jezika, na nastavna radna mjesta za poučavanje stranog jezika te na nastavna radna mjesta u umjetničkom području. (3) Nastavnici na veleučilištu zapošljavaju se na nastavna radna mjesta. Nastavu na veleučilištu mogu izvoditi i nastavnici izabrani na znanstveno-nastavna radna mjesta. (4) Znanstvenici na znanstvenim institutima zapošljavaju se na znanstvena radna mjesta. (5) Suradnici na visokom učilištu i znanstvenom institutu zapošljavaju se na suradnička radna mjesta. (6) Na stručna radna mjesta zapošljavaju se osobe radi provođenja znanstvenih i stručnih projekata te održavanja nastave koja ne zahtijeva znanstveni pristup. (7) Ustroj radnih mjesta nastavnika, znanstvenika, suradnika i drugih zaposlenika uređuje se općim aktom visokog učilišta odnosno znanstvenog instituta. Članak 38. Ustroj radnih mjesta nastavnika, znanstvenika i suradnika (1) Znanstveno-nastavna odnosno umjetničko-nastavna radna mjesta od najnižeg prema višemu su docent (doc. dr. sc. / doc. dr. art. / doc. art.), izvanredni profesor (izv. prof. dr. sc. / izv. prof. dr. art. / izv. prof. art.), redoviti profesor i redoviti profesor u trajnom izboru (prof. dr. sc. / prof. dr. art. / prof. art.). (2) Znanstvena radna mjesta od najnižeg prema višemu su znanstveni suradnik, viši znanstveni suradnik, znanstveni savjetnik i znanstveni savjetnik u trajnom izboru. (3) Nastavna radna mjesta po skupinama od najnižeg prema višemu su predavač (pred.), viši predavač (v. pred.), profesor stručnog studija i profesor stručnog studija u trajnom izboru (prof. struč. stud.). (4) Nastavna radna mjesta za poučavanje jezika na sveučilišnom studiju od najnižeg prema višemu su lektor, viši lektor i lektor savjetnik, a nastavna radna mjesta za poučavanje stranog jezika od najnižeg prema višemu su predavač, viši predavač i predavač savjetnik. (5) Nastavna radna mjesta u umjetničkom području od najnižeg prema višemu su korepetitor, viši korepetitor i korepetitor savjetnik te umjetnički suradnik, viši umjetnički suradnik i umjetnički savjetnik. (6) Suradnička radna mjesta od najnižeg prema višemu su asistent i viši asistent. (7) Stručna radna mjesta od najnižeg prema višemu su stručni suradnik, viši stručni suradnik i stručni savjetnik. (8) Kratice naziva znanstveno-nastavnih i umjetničko-nastavnih radnih mjesta pišu se ispred imena i prezimena osobe koja je zaposlena na navedenom radnome mjestu. Kratice naziva nastavnih radnih mjesta pišu se iza imena i prezimena osobe koja je zaposlena na navedenom radnome mjestu. Članak 39. Kriteriji za izbor na radno mjesto (1) Na znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno, znanstveno i nastavno radno mjesto na sveučilištu i znanstvenom institutu može se zaposliti osoba koja ima odgovarajući stupanj obrazovanja u znanstvenom odnosno umjetničkom području i polju, koja ispunjava Nacionalne kriterije za izbor na znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno, znanstveno i nastavno radno mjesto na sveučilištu i znanstvenom institutu (u daljnjem tekstu: Nacionalni sveučilišni, znanstveni i umjetnički kriteriji) te dodatne kriterije utvrđene općim aktom visokog učilišta i znanstvenog instituta (u daljnjem tekstu: dodatni kriteriji). (2) Na nastavno radno mjesto na veleučilištu može se zaposliti osoba koja ima odgovarajući stupanj obrazovanja u znanstvenom odnosno umjetničkom području i polju, koja ispunjava Nacionalne kriterije za izbor na nastavno radno mjesto na veleučilištu (u daljnjem tekstu: Nacionalni veleučilišni kriteriji) te dodatne kriterije utvrđene općim aktom veleučilišta. (3) Uz kriterije propisane u stavku 1. ovoga članka, na znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno i znanstveno radno mjesto može se zaposliti osoba koja je stekla akademski stupanj doktora znanosti odnosno doktora umjetnosti u znanstvenom odnosno umjetničkom području i polju i koja je upisana u Upisnik znanstvenika i umjetnika. Iznimno, na umjetničko-nastavno radno mjesto može se, u skladu s kriterijima koje općim aktom propiše sveučilište, fakultet odnosno umjetnička akademija, zaposliti osoba koja nije stekla akademski stupanj doktora umjetnosti. (4) Na nastavno radno mjesto, suradničko radno mjesto asistenta i stručno radno mjesto na sveučilištu odnosno znanstvenom institutu može se zaposliti osoba koja je završila sveučilišni diplomski studij u znanstvenom odnosno umjetničkom području i polju. Iznimno, na nastavno radno mjesto na sveučilištu može se, u skladu s kriterijima koje općim aktom uređuje sveučilište, zaposliti osoba koja je završila stručni diplomski studij u znanstvenom području i polju. (5) Na nastavno radno mjesto predavača odnosno višeg predavača te na suradničko radno mjesto i stručno radno mjesto na veleučilištu može se zaposliti osoba koja je završila sveučilišni ili stručni diplomski studij u znanstvenom području i polju. Na nastavno radno mjesto profesora stručnog studija odnosno profesora stručnog studija u trajnom izboru može se zaposliti osoba koja je stekla akademski stupanj doktora znanosti u znanstvenom odnosno umjetničkom području i polju. (6) Na suradničko radno mjesto asistenta bira se osoba iz reda posebno uspješnih studenata. Iznimno, na suradničko radno mjesto asistenta u umjetničkom području može se zaposliti osoba koja je ostvarila posebne rezultate na umjetničkom području. Kriterije odabira na suradničko radno mjesto asistenta uređuje visoko učilište odnosno znanstveni institut općim aktom. (7) Na suradničko radno mjesto višeg asistenta može se zaposliti osoba koja je stekla akademski stupanj doktora znanosti odnosno doktora umjetnosti u znanstvenom odnosno umjetničkom području i polju. Iznimno, na suradničko radno mjesto višeg asistenta u umjetničkom području može se zaposliti osoba koja nije stekla akademski stupanj doktora umjetnosti prema kriterijima koje općim aktom uređuje visoko učilište. (8) Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije za pojedina znanstvena odnosno umjetnička područja ili polja na prijedlog Rektorskog zbora i nadležnoga matičnog odbora donosi Nacionalno vijeće. Nacionalne veleučilišne kriterije donosi Zbor veleučilišta. (9) Nacionalni sveučilišni, znanstveni i umjetnički kriteriji i Nacionalni veleučilišni kriteriji objavljuju se u »Narodnim novinama«. Dodatni kriteriji objavljuju se na mrežnim stranicama visokog učilišta odnosno znanstvenog instituta na hrvatskom i engleskom jeziku. Članak 40. Izbor nastavnika, znanstvenika i suradnika na slobodno radno mjesto (1) Na slobodno radno mjesto na javnom visokom učilištu i javnom znanstvenom institutu nastavnik, znanstvenik i suradnik zapošljava se u postupku pokrenutom javnim natječajem. (2) Odluku o raspisivanju javnog natječaja iz stavka 1. ovoga članka donosi senat, fakultetsko ili akademijsko vijeće, vijeće veleučilišta odnosno znanstveno vijeće. Sastavni dio odluke o raspisivanju javnog natječaja čini odluka o imenovanju stručnog povjerenstva. (3) Stručno povjerenstvo iz stavka 2. ovoga članka sastoji se od najmanje tri člana zaposlena na radnome mjestu više ili iste hijerarhijske razine u odnosu na radno mjesto za koje se provodi izbor, u istom znanstvenom odnosno umjetničkom području i polju. Najmanje jedan član stručnog povjerenstva mora biti zaposlen na visokom učilištu ili znanstvenom institutu različitom od onoga za koje se provodi izbor. (4) Javni natječaj za izbor nastavnika, znanstvenika i suradnika na slobodno radno mjesto objavljuje se u »Narodnim novinama« i na mrežnim stranicama visokog učilišta odnosno znanstvenoga instituta na hrvatskom jeziku te na službenom internetskom portalu za radna mjesta Europskog istraživačkog prostora na engleskom jeziku. Rok za prijavu na javni natječaj ne smije biti kraći od 30 dana od dana raspisivanja natječaja u »Narodnim novinama«. (5) Prijave na natječaj i dokazi o ispunjavanju kriterija podnose se u elektroničkom obliku. (6) Stručno povjerenstvo iz stavka 2. ovoga članka ocjenjuje ispunjavaju li kandidati prijavljeni na natječaj zakonske kriterije, Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije odnosno Nacionalne veleučilišne kriterije i dodatne kriterije te obrazloženim mišljenjem u pisanom obliku, koje sadrži ocjenu svih prijavljenih kandidata, predlaže senatu, fakultetskom ili akademijskom vijeću, vijeću veleučilišta odnosno znanstvenom vijeću najboljeg kandidata, najkasnije u roku od 30 dana od dana isteka roka za prijavu na natječaj. (7) Senat, fakultetsko ili akademijsko vijeće, vijeće veleučilišta odnosno znanstveno vijeće donosi odluku o usvajanju ili odbijanju mišljenja stručnog povjerenstva u roku od 30 dana od dana zaprimanja ovoga mišljenja. Odluka o odbijanju mišljenja stručnog povjerenstva mora biti obrazložena. (8) Odluku kojom se usvaja mišljenje stručnog povjerenstva sveučilište, fakultet, umjetnička akademija odnosno znanstveni institut dostavlja nadležnom matičnom odboru, a veleučilište nadležnom matičnom povjerenstvu, najkasnije u roku od osam dana od dana usvajanja mišljenja, osim u slučaju izbora na suradničko radno mjesto. (9) Nadležni matični odbor odnosno nadležno matično povjerenstvo odlukom utvrđuje ispunjava li predloženi kandidat Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije odnosno Nacionalne veleučilišne kriterije, najkasnije u roku od 60 dana od dostave odluke. (10) Ako nadležni matični odbor odnosno nadležno matično povjerenstvo ne donese odluku iz stavka 9. ovoga članka u propisanom roku, smatra se da kandidat ispunjava Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije odnosno Nacionalne veleučilišne kriterije. (11) Nakon dostave odluke iz stavka 9. ovoga članka odnosno nastupom pretpostavke iz stavka 10. ovoga članka visoko učilište odnosno znanstveni institut s izabranim kandidatom sklapa ugovor o radu. U slučaju izbora suradnika na slobodno radno mjesto nakon donošenja odluke o usvajanju mišljenja stručnog povjerenstva iz stavka 2. ovoga članka visoko učilište odnosno znanstveni institut s izabranim kandidatom sklapa ugovor o radu. (12) S osobama izabranima na radna mjesta nastavnika i znanstvenika zaključuje se ugovor o radu na neodređeno vrijeme, s obvezom provođenja reizbora ili izbora na više radno mjesto. Članak 41. Trajanje izbora na radno mjesto nastavnika i znanstvenika …