Službeni izvorizakon.hr · EUR-Lex
Europaius
Hrvatski
ČeštinaDeutschFrançaisEspañolPolskiItalianoNederlandsÖsterreichBelgiquePortuguêsSvenskaDanskSuomiSlovenčinaIrelandMagyarEestiLietuviųLatviešuSlovenščinaΚύπροςMaltiRomânăΕλληνικάLuxembourgБългарски
Hrvatski

Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti - Zakon.hr

Ukratko

Ovaj Zakon uređuje temeljna načela visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti, uključujući osnivanje i djelovanje ustanova, zapošljavanje i napredovanje osoblja, prava i obveze studenata, te financiranje i nadzor. Cilj mu je osigurati kvalitetu i društvenu odgovornost u ovim djelatnostima.

Što regulira

  • Temeljna načela visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti.
  • Osnivanje i djelovanje ustanova u sustavu visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti.
  • Postupak zapošljavanja i napredovanja nastavnika, znanstvenika i suradnika te njihova prava i obveze.
  • Prava i obveze studenata te obavljanje znanstvene, umjetničke i stručne djelatnosti.

Koga se tiče

  • Nastavnike, znanstvenike, suradnike i studente.
  • Ustanove u sustavu visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti (sveučilišta, fakultete, umjetničke akademije, veleučilišta).

Ključne točke

  • Djelatnost visokog obrazovanja obavlja se kao javna služba.
  • Visoko obrazovanje u Republici Hrvatskoj temelji se na akademskoj samoupravi visokih učilišta i autonomiji sveučilišta.
  • Akademska zajednica obuhvaća nastavnike, znanstvenike, suradnike, studente i druge sudionike, kojima se jamče akademske slobode.
  • Naziv sveučilište, fakultet, umjetnička akademija, veleučilište i znanstveni institut mogu nositi samo ustanove osnovane u skladu s ovim Zakonom.
Tekst zakona
Tekst zakona

Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti - Zakon.hr UPUTE UVJETI CJENIK KONTAKT Zakon.ai Prijava / Registracija Baza je ažurirana 08.06.2026. zaključno sa NN 43/26 EU 2024/2679 Povezani z

akoni EU16 Znanost, informiranje, obrazovanje i kultura Zakon o elektroničkim komunikacijama Zakon o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti Obrazovanje Zakon o Pravosudnoj akademiji Zakon o Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih Zakon o ustanovama Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi Zakon o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina Zakon o Hrvatskoj zakladi za znanost Zakon o Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja Zakon o strukovnom obrazovanju Zakon o obrazovanju odraslih Zakon o Agenciji za mobilnost i programe Europske unije Zakon o pučkim otvorenim učilištima Zakon o prosvjetnoj inspekciji Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju Zakon o umjetničkom obrazovanju Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru Zakon o tehničkoj kulturi Zakon o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte Zakon o Nagradi Ivan Filipović Zakon o Agenciji za odgoj i obrazovanje Zakon o dokazivanju stečene školske spreme Zakon o obavljanju studentskih poslova Zakon o hrvatskim državnim nagradama za znanost Zakon o Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža Zakon o Nacionalnoj zakladi za potporu učeničkom i studentskom standardu Zakon o osnivanju Sveučilišta u Dubrovniku Zakon o osnivanju Sveučilišta u Puli Zakon o osnivanju Sveučilišta u Slavonskom Brodu Zakon o osnivanju Sveučilišta u Zadru Zakon o preuzimanju saveznih zakona iz oblasti prosvjete i kulture koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuju kao republički zakoni Zakon o prijenosu osnivačkih prava nad Sveučilištem Sjever na Republiku Hrvatsku Zakon o udžbenicima i drugim obrazovnim materijalima za osnovnu i srednju školu Zakon o sanaciji studentskih centara Zakon o stručno-pedagoškom nadzoru Zakon o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti 2019-2019 Zakon o socijalnopedagoškoj djelatnosti Zakon o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti Zakon o osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti Zakon o osobnoj asistenciji Zakon o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju Zakon o logopedskoj djelatnosti Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnostiNN 119/22 na snazi od 22.10.2022. Uživajte... Preuzmite dokumentu PDF formatu Zanimljivi linkovi PODZAKONSKI PROPISIArhiva:Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju 2018-2022Ministarstvo znanosti i obrazovanjaAgencija za znanost i visoko obrazovanjeNacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvojNezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanjaHrvatska zaklada za znanostLeksikografski zavod Miroslava KrležeHrvatska akademska i istraživačka mreža CARNetSveučilište u ZagrebuSveučilište u SplituSveučilište u ZadruSveučilište u OsijekuSveučilište u RijeciSveučilište u Puli PRVI DIO OPĆE ODREDBE Članak 1. Predmet normiranja

(1)Ovim Zakonom uređuju se temeljna načela obavljanja djelatnosti visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti, osnivanje i djelovanje ustanova u sustavu visokog obrazovanja, znanstvene odnosno umjetničke djelatnosti, postupak zapošljavanja i napredovanja nastavnika, znanstvenika i suradnika te njihova prava i obveze, osnovna pitanja izvođenja studija, prava i obveze studenata, obavljanje znanstvene, umjetničke i stručne djelatnosti, potpora i financiranje ovih djelatnosti te nadzor i prekršajne sankcije.
(2)Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod. Članak 2. Osnovna načela visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti
(1)Djelatnost visokog obrazovanja, znanstvena i umjetnička djelatnost od interesa su za Republiku Hrvatsku te su dio međunarodnog, posebno europskog obrazovnog, znanstvenog i umjetničkog prostora.
(2)Visoko obrazovanje temelji se na:
  1. europskoj humanističkoj i demokratskoj tradiciji te europskom sustavu visokog obrazovanja
  2. otvorenosti visokih učilišta prema javnosti, građanima i lokalnoj zajednici
  3. uzajamnosti i partnerstvu pripadnika akademske zajednice
  4. nedjeljivosti i visokoj kvaliteti nastavnog rada i znanstvenog istraživanja odnosno umjetničkog stvaralaštva na sveučilištima
  5. jedinstvu stručnog i obrazovnog rada u svrhu osposobljavanja za specifična stručna znanja i vještine
  6. konceptu cjeloživotnog obrazovanja
  7. obvezi razvijanja društvene odgovornosti studenata i drugih članova akademske zajednice
  8. interakciji s društvenom zajednicom.
(3)Djelatnost visokog obrazovanja obavlja se kao javna služba.
(4)Znanstvena i umjetnička djelatnost temelji se na:
  1. slobodi i autonomiji znanstvenog i umjetničkog stvaralaštva
  2. otvorenoj znanosti
  3. etičnosti znanstvenika, umjetnika i nastavnika
  4. javnoj dostupnosti rezultata znanstvenih istraživanja i umjetničkog stvaralaštva
  5. istraživanjima u svrhu inovacija i razvoja tehnologija u Europskom istraživačkom prostoru
  6. povezanosti sa sustavom obrazovanja
  7. međunarodnim mjerilima kvalitete
  8. poticanju i prihvaćanju specifičnosti nacionalnih sadržaja
  9. zaštiti intelektualnog vlasništva
  10. društvenoj odgovornosti znanstvenika, umjetnika i nastavnika.
(5)Jamči se sloboda znanstvenog i umjetničkog stvaralaštva. Članak 3. Akademska zajednica
(1)Akademsku zajednicu čine nastavnici, znanstvenici, suradnici, studenti i drugi sudionici u procesu visokog obrazovanja.
(2)Članovima akademske zajednice jamče se akademske slobode, koje posebno obuhvaćaju slobodu znanstvenog istraživanja i umjetničkog stvaralaštva, slobodu izražavanja, objavljivanja i poučavanja, slobodu izražavanja mišljenja o sustavu i ustanovi u kojima djeluju, pravo na međusobnu suradnju i udruživanje te pravo na izravno i neizravno participiranje u kolegijalnim tijelima upravljanja i stručnim tijelima ustanova u sustavu visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti.
(3)Članovi akademske zajednice u radu trebaju štititi znanstvenu istinu i istraživačku nepristranost, poštovati autorska prava te postupati odgovorno i angažirano prema društvenoj zajednici u kojoj djeluju. Članovi akademske zajednice obvezni su poštovati etička načela pri znanstvenom istraživanju, umjetničkom stvaralaštvu i poučavanju te rezultate znanstvenog istraživanja učiniti dostupnim javnosti. Članovi akademske zajednice obvezni su svoje odnose temeljiti na međusobnom povjerenju te poštovanju dostojanstva svake osobe. Članak 4. Akademska samouprava i autonomija sveučilišta
(1)Visoko obrazovanje u Republici Hrvatskoj temelji se na akademskoj samoupravi visokih učilišta i autonomiji sveučilišta u skladu s Ustavom, međunarodnim ugovorima i ovim Zakonom.
(2)Akademska samouprava obuhvaća:
  1. utvrđivanje pravila studiranja i upisa studenata
  2. predlaganje odnosno izbor čelnika te izbor nastavnika
  3. upravljanje financijskim i drugim resursima, u skladu s načelom javne odgovornosti, ovim Zakonom i drugim propisima.
(3)Autonomija sveučilišta obuhvaća:
  1. uređenje unutarnjeg ustroja u skladu s ovim Zakonom
  2. utvrđivanje obrazovnih, znanstvenih, umjetničkih i stručnih programa
  3. odlučivanje o prihvaćanju projekata i međunarodnoj suradnji
  4. financijsku autonomiju u sklopu programskog ugovora u skladu s ovim Zakonom
  5. ostale oblike autonomije u skladu s ovim Zakonom.
(4)Autonomija sveučilišta predstavlja institucionalni okvir čija je svrha zaštita akademskih prava i sloboda članova akademske zajednice te intelektualne neovisnosti sveučilišta od svakog političkog pritiska i ekonomske moći. Autonomija sveučilišta uključuje odgovornost prema društvenoj zajednici.
(5)Prostor sveučilišta je nepovrediv. Nadležna državna tijela i tijela državne uprave na prostoru sveučilišta mogu postupati samo uz suglasnost rektora ili na temelju odluke nadležnog suda ili u slučaju neposredne opasnosti za život i zdravlje ljudi ili imovinu veće vrijednosti.
(6)Državna tijela i tijela državne uprave ovlaštena obavljati inspekcijski nadzor mogu djelovati na prostoru sveučilišta bez suglasnosti rektora, u skladu s propisima kojima se uređuje obavljanje inspekcijskog nadzora.
(7)Pretraga prostora sveučilišta može se poduzeti bez nazočnosti rektora odnosno osobe koju on ovlasti, samo ako se bez opravdanog razloga nisu odazvali pravodobnom pozivu. Članak 5. Podredna primjena propisa
(1)Na pitanja ustroja i upravljanja ustanovama u sustavu visokog obrazovanja te znanstvene i umjetničke djelatnosti koja nisu drukčije uređena ovim Zakonom primjenjuje se zakon kojim se uređuju ustanove.
(2)Postupak inicijalne akreditacije i reakreditacije ustanova iz ovoga Zakona te postupak inicijalne akreditacije i reakreditacije studija provodi se u skladu s propisima kojima se uređuje osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti.
(3)Na postupak kojim se odlučuje o pravima i obvezama nastavnika, znanstvenika, suradnika i studenata te na postupak koji vode matični odbori i matična povjerenstva primjenjuju se odredbe zakona kojim je uređen opći upravni postupak.
(4)Na financijsko poslovanje javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta primjenjuje se zakon kojim se uređuje sustav proračuna i podzakonski propisi doneseni na temelju njega. DRUGI DIO USTANOVE U SUSTAVU VISOKOG OBRAZOVANJA, ZNANSTVENE I UMJETNIČKE DJELATNOSTI GLAVA I. VISOKA UČILIŠTA Članak 6. Visoko učilište
(1)Visoko učilište osniva se s ciljem obavljanja djelatnosti visokog obrazovanja te znanstvene, umjetničke i stručne djelatnosti.
(2)Visoko učilište je sveučilište, fakultet, umjetnička akademija i veleučilište.
(3)Visoko učilište je ustanova. Temeljni opći akt visokog učilišta je statut.
(4)Iznimno od stavka
  1. ovoga članka, javno visoko učilište osnovano za potrebe vojnog, policijskog i diplomatskog obrazovanja može biti ustrojeno kao ustrojstvena jedinica nadležnog tijela državne uprave. Članak
  2. Osnivanje visokog učilišta
(1)Visoko učilište osniva se kao javno ili privatno visoko učilište.
(2)Javno visoko učilište osniva Republika Hrvatska. Javno sveučilište osniva se zakonom. Javno veleučilište osniva se uredbom Vlade Republike Hrvatske. Javni fakultet odnosno javna umjetnička akademija osniva se odlukom sveučilišta odnosno tijela državne uprave nadležnog za poslove obrane, unutarnje poslove te vanjske i europske poslove.
(3)Osnivačka prava nad javnim visokim učilištem u ime Republike Hrvatske obavlja ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), u skladu s ovim Zakonom i aktom o osnivanju.
(4)Privatno visoko učilište osniva fizička ili pravna osoba.
(5)Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne može osnovati visoko učilište. Članak 8. Naziv visokog učilišta i znanstvenog instituta
(1)Naziv sveučilište, fakultet, umjetnička akademija, veleučilište i znanstveni institut mogu nositi samo ustanove osnovane u skladu s ovim Zakonom.
(2)Umjetnička akademija u svom nazivu umjesto riječi umjetnička može koristiti naziv područja umjetnosti u kojemu djeluje.
(3)Suglasnost na naziv visokog učilišta koji izvodi studije u području reguliranih profesija daje Ministarstvo.
(4)Ako pravna osoba koja nije osnovana u skladu s ovim Zakonom u nazivu koristi neki od pojmova propisanih u stavku
  1. ovoga članka, sud ili drugo nadležno državno tijelo neće odobriti upis u odgovarajući registar pravne osobe ili njezine podružnice. Članak
  2. Upis u Upisnik visokih učilišta
(1)Visoko učilište započinje obavljati djelatnost nakon upisa u Upisnik visokih učilišta.
(2)Upis visokog učilišta u Upisnik visokih učilišta provodi Ministarstvo na temelju ishođene dopusnice za rad visokog učilišta koja se donosi u postupku inicijalne akreditacije, koji provodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (u daljnjem tekstu: Agencija).
(3)Upisnik visokih učilišta vodi Ministarstvo. Ministar nadležan za poslove znanosti i obrazovanja (u daljnjem tekstu: ministar) pravilnikom uređuje ustroj i način vođenja Upisnika visokih učilišta te postupak upisa i brisanja. 4. Pravilnik o Upisniku visokih učilišta POGLAVLJE I. SVEUČILIŠTE Članak 10. Ustroj sveučilišta
(1)Sveučilište obavlja djelatnost visokog obrazovanja, znanstvenu odnosno umjetničku djelatnost i stručnu djelatnost u najmanje dva znanstvena područja ili u znanstvenom i umjetničkom području te u najmanje tri polja. Sveučilište može obavljati i druge djelatnosti u skladu sa zakonom i statutom.
(2)Sveučilište kao sastavnicu s pravnom osobnosti može osnovati fakultet ili umjetničku akademiju.
(3)Sveučilište kao sastavnicu bez pravne osobnosti može osnovati sveučilišni odjel, fakultet odnosno umjetničku akademiju bez pravne osobnosti, institut, centar, zavod, kliniku ili drugu ustrojstvenu jedinicu sveučilišta.
(4)Sveučilišni odjel, fakultet bez pravne osobnosti odnosno umjetnička akademija bez pravne osobnosti izvodi studije te razvija znanstveni, umjetnički i stručni rad u jednom polju ili interdisciplinarnom znanstvenom ili umjetničkom području.
(5)Sveučilište može osnovati pravnu osobu čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata i sveučilišta.
(6)Unutarnji ustroj sveučilišta i njegovih sastavnica uređuje se statutom sveučilišta u skladu s ovim Zakonom. Članak 11. Tijela sveučilišta
(1)Sveučilištem upravljaju senat i rektor. Rad javnog sveučilišta i njegovih sastavnica nadzire sveučilišno vijeće.
(2)Sveučilište ima gospodarski savjet te može imati druga nadzorna, stručna i savjetodavna tijela. Sastav, način osnivanja, djelokrug i ovlasti ovih tijela uređuje se statutom, u skladu s ovim Zakonom. Članak 12. Senat
(1)Sastav senata, izbor članova senata i njihov mandat uređuje se statutom sveučilišta.
(2)Studentski predstavnici koje biraju studenti u skladu sa zakonom kojim se uređuju studentske organizacije i statutom sveučilišta čine 10 % članova senata od čega najviše 20 % čine studenti poslijediplomskih studija.
(3)Senat ima sljedeće ovlasti:
  1. donosi odluke o nastavnim, znanstvenim odnosno umjetničkim i stručnim pitanjima
  2. donosi statut i druge opće akte utvrđene statutom
  3. donosi misiju i strategiju razvoja sveučilišta
  4. usvaja prijedlog programskog ugovora
  5. donosi sveučilišni financijski plan
  6. odlučuje o statusnim promjenama sveučilišta
  7. daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata i sveučilišta
  8. odlučuje o osnivanju i ukidanju te promjeni statusa sastavnica
  9. odlučuje o osnivanju pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata i sveučilišta
  10. provodi postupak izbora rektora i imenovanja prorektora te postupak razrješenja rektora i prorektora
  11. imenuje čelnike pravnih osoba čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata i sveučilišta
  12. donosi dodatne kriterije za izbor na znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna, nastavna, suradnička i stručna radna mjesta zaposlenika sveučilišta
  13. provodi reizbore i izbore na znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna, nastavna, suradnička i stručna radna mjesta zaposlenika sveučilišta, ako statutom sveučilišta nije drukčije uređeno
  14. provodi reizbore i izbore naslovnih nastavnika sveučilišta, ako statutom sveučilišta nije drukčije uređeno
  15. provodi postupak stjecanja doktorata ili povjerava sastavnicama provedbu postupka stjecanja doktorata
  16. dodjeljuje počasne doktorate
  17. bira professore emerituse iz reda zaposlenika sveučilišta
  18. usvaja godišnje izvješće rektora
  19. obavlja druge poslove u skladu sa statutom i drugim općim aktima sveučilišta.
(4)Senat odluke donosi na sjednicama. Sjednicu saziva i njome predsjeda rektor. Način rada i odlučivanja senata uređuje se poslovnikom o njegovu radu. Na sjednice senata poziva se predstavnik reprezentativnih sindikata na sveučilištu u djelatnosti znanosti i visokog obrazovanja koji sudjeluje u radu senata bez prava glasa.
(5)Studentski predstavnici u senatu imaju pravo suspenzivnog veta pri odlučivanju o pitanjima promjene uvjeta studiranja, izmjene nastavnih programa i izvedbenog plana studija, pitanjima studentskog standarda te drugim pitanjima važnim za studente koja su utvrđena statutom sveučilišta. Način upotrebe suspenzivnog veta i potrebna većina prilikom obveznoga ponovnog odlučivanja uređuje se statutom sveučilišta.
(6)Studentski predstavnici u senatu ne sudjeluju u glasanju u postupku izbora nastavnika i suradnika na radna mjesta. Članak 13. Rektor
(1)Rektor je čelnik sveučilišta. Rektor predstavlja i zastupa sveučilište te odgovara za zakonitost rada sveučilišta. Rektor ima ovlasti i obveze ravnatelja ustanove.
(2)Rektor javnog sveučilišta ima sljedeće ovlasti:
  1. organizira rad i poslovanje sveučilišta
  2. saziva i predsjeda sjednicama senata
  3. predlaže senatu donošenje općih akata te donosi opće akte koji nisu u nadležnosti senata
  4. u suradnji s čelnicima sastavnica izrađuje prijedlog programskog ugovora sveučilišta
  5. predlaže sveučilišni financijski plan
  6. upravlja izvršenjem sveučilišnog financijskog plana u skladu s ovim Zakonom, statutom sveučilišta i odredbama programskog ugovora
  7. upravlja imovinom sveučilišta uz prethodnu suglasnost senata
  8. obavlja druge poslove utvrđene zakonom, statutom i drugim općim aktima sveučilišta.
(3)Rektor javnog sveučilišta obvezan je podnijeti senatu i sveučilišnom vijeću godišnje izvješće o provedbi strategije razvoja sveučilišta, izvješće o poslovanju i provedbi programskog ugovora te druga izvješća određena statutom sveučilišta.
(4)Rektoru u radu pomažu prorektori. Prorektore imenuje i razrješava senat na prijedlog rektora. Članak 14. Izbor i razrješenje rektora
(1)Rektora javnog sveučilišta bira senat.
(2)Postupak i uvjeti izbora rektora uređuju se statutom sveučilišta. Ako u postupku izbora rektor ne bude izabran, izbori će se ponoviti.
(3)Na javnom sveučilištu rektor zasniva radni odnos u punom radnom vremenu.
(4)Mandat rektora na javnom sveučilištu traje četiri godine te se ista osoba može još jednom ponovo izabrati.
(5)Rektoru mandat prestaje prije isteka vremena na koje je izabran:
  1. ostvarivanjem prava na mirovinu
  2. prestankom ugovora o radu
  3. prelaskom na drugu dužnost
  4. zasnivanjem radnog odnosa s drugom pravnom osobom ili nastavnom bazom izvan sveučilišta.
(6)Rektor može biti razriješen prije isteka vremena na koje je izabran:
  1. ako zatraži razrješenje
  2. ako nastupe razlozi koji prema zakonu, statutu sveučilišta ili propisima o radu dovode do prestanka radnog odnosa
  3. ako ne postupa prema zakonu, statutu sveučilišta i drugim općim aktima
  4. ako nesavjesnim ili nepravilnim radom prouzroči sveučilištu ili sastavnici veću štetu ili ako zanemaruje ili nesavjesno obavlja svoje dužnosti.
(7)Postupak razrješenja rektora javnog sveučilišta pokreće se na prijedlog sveučilišnog vijeća ili jedne trećine članova senata u skladu sa statutom sveučilišta. O razrješenju rektora odlučuje senat natpolovičnom većinom glasova svih članova. Sjednicom senata na kojoj se odlučuje o razrješenju rektora predsjeda najstariji član senata.
(8)Ako rektor nije izabran u postupku izbora ili ako rektoru prestane mandat odnosno ako je razriješen dužnosti prije vremena na koje je izabran, do izbora rektora na javnom sveučilištu senat imenuje vršitelja dužnosti rektora najdulje do godinu dana, u skladu sa statutom sveučilišta. Članak 15. Sveučilišno vijeće
(1)Sveučilišno vijeće na javnom sveučilištu sastoji se od predsjednika i četiri, šest ili osam članova. Polovinu članova sveučilišnog vijeća imenuje senat sveučilišta, a polovinu osnivač.
(2)Predsjednika sveučilišnog vijeća zajednički izabiru članovi sveučilišnog vijeća na temelju javnog poziva. Javni poziv raspisuje rektor, najkasnije u roku od 15 dana od imenovanja posljednjeg člana sveučilišnog vijeća. Ako predsjednik sveučilišnog vijeća ne bude izabran u roku od 30 dana od isteka roka za prijavu na javni poziv, rektor najkasnije u roku od 15 dana još jednom raspisuje javni poziv za izbor predsjednika sveučilišnog vijeća. Ako predsjednik sveučilišnog vijeća ne bude izabran niti u roku od 30 dana od isteka roka za prijavu na drugom javnom pozivu, predsjednika sveučilišnog vijeća imenuje Hrvatski sabor na prijedlog Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj (u daljnjem tekstu: Nacionalno vijeće) iz reda pristupnika na prvi i drugi javni poziv za izbor predsjednika sveučilišnog vijeća.
(3)Za predsjednika i člana sveučilišnog vijeća može biti imenovana osoba koja ima završen najmanje sveučilišni prijediplomski i diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij. Član sveučilišnog vijeća kojeg imenuje osnivač te predsjednik sveučilišnog vijeća ne smije biti državni dužnosnik, član Nacionalnog vijeća, službenik Ministarstva ni zaposlenik i vanjski suradnik javnog sveučilišta.
(4)Mandat člana sveučilišnog vijeća na javnom sveučilištu traje šest godina. Ista osoba može se jednom ponovo izabrati za predsjednika odnosno člana sveučilišnog vijeća. Ako članu sveučilišnog vijeća prestane dužnost prije isteka mandata, novi član imenuje se do isteka mandata u postupku propisanom ovim Zakonom.
(5)Sveučilišno vijeće brine se o zakonitosti rada javnog sveučilišta, racionalnoj uporabi materijalnih i kadrovskih resursa te ima sljedeće ovlasti:
  1. nadzire provedbu odluka senata i rektora
  2. nadzire izvršenje sveučilišnog financijskog plana te upravljanje financijskim sredstvima u skladu sa zakonom i statutom
  3. pokreće postupak razrješenja rektora
  4. potvrđuje godišnje izvješće o poslovanju i provedbi programskog ugovora
  5. daje suglasnost na opravdanost prijedloga troškova osnivanja pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata i sveučilišta
  6. obavlja druge poslove u skladu sa statutom i drugim općim aktima sveučilišta.
(6)Sveučilišno vijeće odluke donosi na sjednicama. Sjednicu saziva i njome predsjeda predsjednik sveučilišnog vijeća. Način rada i odlučivanja sveučilišnog vijeća uređuje se poslovnikom o radu sveučilišnog vijeća koji donosi sveučilišno vijeće.
(7)Sveučilišno vijeće osnivaču podnosi godišnje izvješće o djelovanju sveučilišta.
(8)Ako posumnja u nepravilnost u radu sveučilišta, sveučilišno vijeće obvezno je upozoriti senat i rektora, predložiti mjere koje je nužno poduzeti radi otklanjanja nepravilnosti te odrediti rok za otklanjanje nepravilnosti. Ako tijela sveučilišta u roku ne otklone nepravilnost u radu, sveučilišno vijeće može obustaviti od izvršenja odluku senata i rektora ako je u suprotnosti sa zakonom odnosno statutom sveučilišta te sazvati sjednicu senata radi raspravljanja tog pitanja. Članak 16. Statusne promjene javnog sveučilišta
(1)Senat javnog sveučilišta može predložiti Vladi Republike Hrvatske izdvajanje fakulteta, umjetničke akademije ili više fakulteta odnosno umjetničkih akademija iz sastava postojećega javnog sveučilišta i osnivanje novoga javnog sveučilišta odlukom donesenom natpolovičnom većinom svih članova.
(2)Postupak statusnih promjena javnog sveučilišta uređuje se u skladu s odredbama zakona kojim se uređuju ustanove.
(3)Protiv odluke o statusnim promjenama javnog sveučilišta može se pokrenuti upravni spor. POGLAVLJE II. FAKULTET I UMJETNIČKA AKADEMIJA Članak 17. Ustroj fakulteta i umjetničke akademije
(1)Fakultet odnosno umjetnička akademija sastavnica je sveučilišta s pravnom osobnosti koja obavlja djelatnost visokog obrazovanja, znanstvenu, umjetničku i stručnu djelatnost.
(2)Unutarnje ustrojstvo fakulteta odnosno umjetničke akademije uređuje se statutom. Statut fakulteta odnosno umjetničke akademije mora biti u skladu sa statutom sveučilišta.
(3)Položaj vjerskog fakulteta kao sastavnice javnog sveučilišta uređuje se ugovorom između sveučilišta i osnivača vjerskog fakulteta, u skladu s međunarodnim ugovorima. Članak 18. Tijela fakulteta i umjetničke akademije
(1)Fakultetom upravljaju fakultetsko vijeće i dekan. Umjetničkom akademijom upravljaju akademijsko vijeće i dekan.
(2)Fakultet odnosno umjetnička akademija može imati i druga nadzorna, stručna i savjetodavna tijela. Sastav, način osnivanja, djelokrug i ovlasti ovih tijela uređuju se statutom fakulteta odnosno umjetničke akademije u skladu s ovim Zakonom. Članak 19. Fakultetsko odnosno akademijsko vijeće
(1)Sastav fakultetskog odnosno akademijskog vijeća, izbor članova ovoga vijeća i mandat uređuju se statutom fakulteta odnosno umjetničke akademije.
(2)Studentski predstavnici koje biraju studenti u skladu sa zakonom kojim se uređuju studentske organizacije i statutom fakulteta odnosno umjetničke akademije čine 10 % članova fakultetskog vijeća od čega najviše 20 % čine studenti poslijediplomskih studija.
(3)Fakultetsko odnosno akademijsko vijeće ima sljedeće ovlasti:
  1. donosi odluke o nastavnim, znanstvenim odnosno umjetničkim i stručnim pitanjima
  2. donosi statut i druge opće akte utvrđene statutom
  3. donosi misiju i strategiju razvoja fakulteta odnosno umjetničke akademije
  4. usvaja prijedlog dijela programskog ugovora koji se odnosi na fakultet odnosno umjetničku akademiju
  5. donosi financijski plan fakulteta odnosno umjetničke akademije
  6. provodi postupak izbora dekana i imenovanja prodekana te postupak razrješenja dekana i prodekana
  7. donosi dodatne kriterije za izbor na znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna, nastavna, suradnička i stručna radna mjesta zaposlenika fakulteta odnosno umjetničke akademije
  8. provodi reizbore i izbore na znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna, nastavna, suradnička i stručna radna mjesta zaposlenika fakulteta odnosno umjetničke akademije
  9. utvrđuje broj upisnih mjesta na pojedinom studiju
  10. provodi reizbore i izbore naslovnih nastavnika
  11. bira professore emerituse iz reda zaposlenika fakulteta odnosno umjetničke akademije
  12. usvaja godišnje izvješće dekana
  13. obavlja druge poslove u skladu sa statutom i drugim općim aktima fakulteta odnosno umjetničke akademije.
(4)Fakultetsko odnosno akademijsko vijeće odluke donosi na sjednicama. Sjednicu saziva i njome predsjeda dekan. Način rada i odlučivanja fakultetskog odnosno akademijskog vijeća uređuje se poslovnikom o radu fakultetskog odnosno akademijskog vijeća. Na sjednice fakultetskog odnosno akademijskog vijeća poziva se predstavnik na fakultetu odnosno umjetničkoj akademiji reprezentativnih sindikata u djelatnosti znanosti i visokog obrazovanja, koji sudjeluje u radu fakultetskog odnosno akademijskog vijeća bez prava glasa.
(5)Studentski predstavnici u fakultetskom odnosno akademijskom vijeću imaju pravo suspenzivnog veta pri odlučivanju o pitanjima promjene uvjeta studiranja, izmjene nastavnih programa i izvedbenog plana studija, pitanjima studentskog standarda te drugim pitanjima važnim za studente koja su uređena statutom fakulteta odnosno umjetničke akademije. Način upotrebe suspenzivnog veta i potrebna većina prilikom obveznog ponovnog odlučivanja uređuju se statutom.
(6)Studentski predstavnici u fakultetskom odnosno akademijskom vijeću ne sudjeluju u glasanju u postupku izbora nastavnika i suradnika na radna mjesta. Članak 20. Dekan fakulteta odnosno umjetničke akademije
(1)Dekan je čelnik fakulteta odnosno umjetničke akademije. Dekan predstavlja i zastupa fakultet odnosno umjetničku akademiju te odgovara za zakonitost rada fakulteta odnosno umjetničke akademije. Dekan ima ovlasti i obveze ravnatelja ustanove.
(2)Dekan fakulteta odnosno umjetničke akademije ima sljedeće ovlasti:
  1. organizira rad i poslovanje fakulteta odnosno umjetničke akademije
  2. saziva i predsjeda sjednicama fakultetskog odnosno akademijskog vijeća
  3. predlaže fakultetskom odnosno akademijskom vijeću donošenje općih akata te donosi opće akte koji nisu u nadležnosti fakultetskog odnosno akademijskog vijeća
  4. izrađuje prijedlog dijela programskog ugovora koji se odnosi na fakultet odnosno umjetničku akademiju
  5. predlaže financijski plan fakulteta odnosno umjetničke akademije
  6. upravlja izvršenjem financijskog plana fakulteta odnosno umjetničke akademije u skladu s ovim Zakonom, statutom i odredbama programskog ugovora
  7. upravlja imovinom fakulteta odnosno umjetničke akademije uz prethodnu suglasnost fakultetskog odnosno akademijskog vijeća
  8. obavlja druge poslove utvrđene zakonom, statutom i drugim općim aktima fakulteta odnosno umjetničke akademije.
(3)Dekan je obvezan podnijeti fakultetskom odnosno akademijskom vijeću godišnje izvješće o provedbi strategije fakulteta odnosno umjetničke akademije, izvješće o poslovanju i provedbi dijela programskog ugovora i druga izvješća utvrđena statutom fakulteta odnosno umjetničke akademije.
(4)Dekanu u radu pomažu prodekani. Prodekane imenuje i razrješava fakultetsko odnosno akademijsko vijeće na prijedlog dekana. Članak 21. Izbor i razrješenje dekana fakulteta odnosno umjetničke akademije
(1)Dekana javnog fakulteta odnosno javne umjetničke akademije bira fakultetsko odnosno akademijsko vijeće.
(2)Postupak i uvjeti izbora dekana fakulteta odnosno umjetničke akademije uređuju se statutom fakulteta odnosno umjetničke akademije. Ako u postupku izbora dekan ne bude izabran, izbori će se ponoviti.
(3)Dekan javnog fakulteta odnosno javne umjetničke akademije zasniva radni odnos u punom radnom vremenu.
(4)Mandat dekana javnog fakulteta odnosno javne umjetničke akademije traje tri godine te se ista osoba može još jednom ponovo izabrati.
(5)Dekanu fakulteta odnosno umjetničke akademije mandat prestaje prije isteka vremena na koje je izabran:
  1. ostvarivanjem prava na mirovinu
  2. prestankom ugovora o radu
  3. prelaskom na drugu dužnost
  4. zasnivanjem radnog odnosa s drugom pravnom osobom ili nastavnom bazom izvan sveučilišta.
(6)Dekan fakulteta odnosno umjetničke akademije može biti razriješen prije isteka vremena na koje je izabran:
  1. ako zatraži razrješenje
  2. ako nastupe razlozi koji prema zakonu, statutu fakulteta odnosno umjetničke akademije ili propisima o radu dovode do prestanka radnog odnosa
  3. ako ne postupa prema zakonu, statutu fakulteta odnosno umjetničke akademije i drugim općim aktima
  4. ako nesavjesnim ili nepravilnim radom prouzroči fakultetu odnosno umjetničkoj akademiji veću štetu ili ako zanemaruje ili nesavjesno obavlja svoje dužnosti.
(7)Postupak razrješenja dekana javnog fakulteta odnosno javne umjetničke akademije pokreće se na prijedlog jedne trećine članova fakultetskog odnosno akademijskog vijeća u skladu sa statutom fakulteta odnosno umjetničke akademije ili u slučaju propisanom člankom
  1. stavkom
  2. ovoga Zakona na prijedlog rektora. O razrješenju dekana odlučuje fakultetsko odnosno akademijsko vijeće natpolovičnom većinom glasova svih članova. Sjednicom fakultetskog odnosno akademijskog vijeća na kojoj se odlučuje o razrješenju dekana predsjeda najstariji član fakultetskog odnosno akademijskog vijeća.
(8)Ako dekan javnog fakulteta odnosno javne umjetničke akademije nije izabran u postupku izbora ili ako dekanu prestane mandat odnosno ako je razriješen dužnosti prije vremena na koje je izabran, do izbora dekana fakultetsko odnosno akademijsko vijeće imenuje vršitelja dužnosti dekana najdulje do godinu dana, u skladu sa statutom fakulteta odnosno umjetničke akademije. Članak 22. Nadzorne ovlasti sveučilišta nad fakultetom odnosno umjetničkom akademijom
(1)Ako rektor smatra da je opći akt fakulteta odnosno umjetničke akademije u suprotnosti sa zakonom odnosno statutom sveučilišta, obvezan je obustaviti opći akt od izvršenja te Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske podnijeti zahtjev za ocjenu zakonitosti općeg akta.
(2)Ako rektor smatra da je odluka fakulteta odnosno umjetničke akademije u suprotnosti sa zakonom odnosno statutom sveučilišta, obvezan je upozoriti dekana, obrazložiti razloge nezakonitosti i odrediti rok za usklađivanje odluke sa zakonom odnosno statutom sveučilišta.
(3)Ako dekan ne postupi u skladu s upozorenjem rektora iz stavka 2. ovoga članka, rektor je obvezan predložiti senatu ukidanje takve odluke. Prijedlog odluke o ukidanju mora biti obrazložen. O ukidanju odluke fakulteta odnosno umjetničke akademije odlučuje senat. Protiv odluke senata fakultet odnosno umjetnička akademija može pokrenuti upravni spor.
(4)Ako senat ukine odluku fakulteta odnosno umjetničke akademije, rektor može fakultetskom odnosno akademijskom vijeću predložiti razrješenje dekana. POGLAVLJE III. VELEUČILIŠTE Članak 23. Ustroj veleučilišta
(1)Veleučilište obavlja djelatnost visokog obrazovanja i stručnu djelatnost. Veleučilište može obavljati znanstvenu odnosno umjetničku djelatnost te druge djelatnosti u skladu sa zakonom i statutom.
(2)Unutarnji ustroj veleučilišta uređuje se statutom veleučilišta u skladu s ovim Zakonom.
(3)Veleučilište može osnovati pravnu osobu čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija veleučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata i veleučilišta. Veleučilište ne može biti osnivač drugoga visokog učilišta. Članak 24. Tijela veleučilišta
(1)Veleučilištem upravljaju upravno vijeće, dekan i vijeće veleučilišta.
(2)Veleučilište može imati i druga nadzorna, stručna i savjetodavna tijela. Sastav, način osnivanja, djelokrug i ovlasti ovih tijela uređuju se statutom u skladu s ovim Zakonom. Članak 25. Upravno vijeće veleučilišta
(1)Upravno vijeće javnog veleučilišta sastoji se od pet članova. Predsjednika i dva člana upravnog vijeća imenuje osnivač, jednog člana imenuje vijeće veleučilišta, a jedan član imenuje se ili bira iz reda zaposlenika veleučilišta.
(2)Članovi upravnog vijeća javnog veleučilišta moraju imati odgovarajuće obrazovanje i iskustvo nužno za procjenu zakonitosti i svrhovitosti obavljanja djelatnosti veleučilišta.
(3)Mandat članova upravnog vijeća javnog veleučilišta traje četiri godine. Ako članu upravnog vijeća prestane dužnost prije isteka mandata, novi član imenuje se do isteka mandata, u postupku propisanom ovim Zakonom.
(4)Upravno vijeće veleučilišta brine se o zakonitosti rada veleučilišta, racionalnoj uporabi materijalnih i kadrovskih resursa te ima sljedeće ovlasti:
  1. donosi statut i druge opće akte utvrđene statutom
  2. donosi misiju i strategiju razvoja veleučilišta
  3. usvaja prijedlog programskog ugovora
  4. donosi financijski plan veleučilišta
  5. provodi postupak izbora dekana i imenovanja prodekana te postupak razrješenja dekana i prodekana
  6. usvaja godišnje izvješće dekana
  7. nadzire provedbu odluka vijeća veleučilišta i dekana
  8. nadzire izvršenje financijskog plana te upravljanje financijskim sredstvima u skladu sa zakonom i statutom veleučilišta
  9. odlučuje o osnivanju pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija veleučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata i veleučilišta
  10. potvrđuje odluke dekana i vijeća veleučilišta određene statutom veleučilišta
  11. obavlja druge poslove u skladu sa statutom i drugim općim aktima veleučilišta.
(5)Upravno vijeće veleučilišta odluke donosi na sjednicama. Sjednicu saziva i njome predsjeda predsjednik upravnog vijeća. Način rada i odlučivanja upravnog vijeća uređuje se poslovnikom o radu upravnog vijeća.
(6)Dekan sudjeluje u radu upravnog vijeća veleučilišta bez prava glasa. Članak 26. Vijeće veleučilišta
(1)Vijeće veleučilišta čine:
  1. dekan
  2. predstavnici nastavnika, suradnika i drugih zaposlenika
  3. studentski predstavnici.
(2)Sastav vijeća veleučilišta, izbor članova ovoga vijeća i mandat uređuje se statutom veleučilišta. Studentski predstavnici, koje biraju studenti u skladu sa zakonom kojim se uređuju studentske organizacije i statutom veleučilišta, čine 10 % članova vijeća.
(3)Vijeće veleučilišta ima sljedeće ovlasti:
  1. donosi odluke o nastavnim, znanstvenim odnosno umjetničkim i stručnim pitanjima
  2. donosi dodatne kriterije za izbor na nastavna, suradnička i stručna radna mjesta
  3. provodi reizbore i izbore na nastavna, suradnička i stručna radna mjesta
  4. provodi reizbore i izbore naslovnih nastavnika
  5. daje dekanu mišljenje o prijedlogu programskog ugovora veleučilišta
  6. utvrđuje broj upisnih mjesta na pojedinom studiju
  7. predlaže upravnom vijeću kandidate za dekana
  8. predlaže upravnom vijeću strategiju razvoja veleučilišta
  9. predlaže upravnom vijeću ustroj novih stručnih studija
  10. obavlja druge poslove u skladu sa statutom i drugim općim aktima veleučilišta.
(4)Vijeće veleučilišta odluke donosi na sjednicama. Sjednicu saziva i njome predsjeda dekan. Način rada i odlučivanja vijeća veleučilišta uređuje se poslovnikom o radu vijeća veleučilišta. Na sjednice vijeća veleučilišta poziva se predstavnik na veleučilištu reprezentativnih sindikata u djelatnosti visokog obrazovanja, koji sudjeluje u radu vijeća veleučilišta bez prava glasa.
(5)Studentski predstavnici u vijeću veleučilišta imaju pravo suspenzivnog veta pri odlučivanju o pitanjima promjene uvjeta studiranja, izmjene nastavnih programa i izvedbenog plana studija, pitanjima studentskog standarda te drugim pitanjima važnim za studente koja su uređena statutom veleučilišta. Način upotrebe suspenzivnog veta i potrebna većina prilikom obveznog ponovnog odlučivanja uređuje se statutom veleučilišta.
(6)Studentski predstavnici u vijeću veleučilišta ne sudjeluju u glasanju u postupku izbora nastavnika i suradnika na radna mjesta. Članak 27. Dekan veleučilišta
(1)Dekan je čelnik veleučilišta. Dekan predstavlja i zastupa veleučilište te odgovara za zakonitost rada veleučilišta. Dekan ima ovlasti i obveze ravnatelja ustanove.
(2)Dekan veleučilišta ima sljedeće ovlasti:
  1. organizira rad i poslovanje veleučilišta
  2. saziva i predsjeda sjednicama vijeća veleučilišta
  3. predlaže upravnom vijeću donošenje općih akata te donosi opće akte čije donošenje nije u nadležnosti upravnog vijeća
  4. izrađuje prijedlog programskog ugovora veleučilišta
  5. predlaže financijski plan veleučilišta
  6. upravlja izvršenjem financijskog plana veleučilišta u skladu s ovim Zakonom, statutom i odredbama programskog ugovora
  7. upravlja imovinom veleučilišta uz suglasnost upravnog vijeća
  8. obavlja druge poslove utvrđene zakonom, statutom i drugim općim aktima veleučilišta.
(3)Dekan je obvezan podnijeti upravnom vijeću i vijeću veleučilišta godišnje izvješće o provedbi strategije razvoja veleučilišta, izvješće o poslovanju i provedbi programskog ugovora te druga izvješća utvrđena statutom veleučilišta.
(4)Dekanu u radu pomažu prodekani. Prodekane imenuje i razrješava upravno vijeće na prijedlog dekana. Članak 28. Izbor i razrješenje dekana veleučilišta
(1)Dekana javnog veleučilišta bira upravno vijeće iz reda viših predavača, profesora stručnog studija, profesora stručnog studija u trajnom izboru ili nastavnika izabranih na znanstveno-nastavno odnosno umjetničko-nastavno radno mjesto.
(2)Postupak i uvjeti za izbor dekana veleučilišta uređuju se statutom veleučilišta. Ako u postupku izbora dekan ne bude izabran, izbori će se ponoviti.
(3)Dekan javnog veleučilišta zasniva radni odnos u punom radnom vremenu.
(4)Mandat dekana na javnom veleučilištu traje tri godine te se ista osoba može još jednom ponovo izabrati.
(5)Dekanu veleučilišta prestaje mandat prije isteka vremena na koje je izabran:
  1. ostvarivanjem prava na mirovinu
  2. prestankom ugovora o radu
  3. prelaskom na drugu dužnost
  4. zasnivanjem radnog odnosa s drugom pravnom osobom izvan veleučilišta.
(6)Dekan veleučilišta može biti razriješen prije isteka vremena na koje je izabran:
  1. ako zatraži razrješenje
  2. ako nastupe razlozi koji prema zakonu, statutu veleučilišta ili propisima o radu dovode do prestanka radnog odnosa
  3. ako ne postupa prema zakonu, statutu veleučilišta i drugim općim aktima
  4. ako nesavjesnim ili nepravilnim radom prouzroči veleučilištu veću štetu ili ako zanemaruje ili nesavjesno obavlja svoje dužnosti.
(7)Postupak razrješenja dekana javnog veleučilišta pokreće se na prijedlog upravnog vijeća ili jedne trećine članova vijeća veleučilišta u skladu sa statutom veleučilišta. O razrješenju dekana veleučilišta odlučuje upravno vijeće natpolovičnom većinom glasova svih članova.
(8)Ako dekan javnog veleučilišta nije izabran u postupku izbora ili ako dekanu prestane mandat odnosno ako je razriješen dužnosti prije vremena na koje je izabran, do izbora dekana upravno vijeće imenuje vršitelja dužnosti dekana iz reda viših predavača, profesora stručnog studija ili profesora stručnog studija u trajnom izboru najdulje do godinu dana. GLAVA II. ZNANSTVENI INSTITUTI Članak 29. Znanstveni institut
(1)Znanstveni institut osniva se s ciljem obavljanja znanstvene i stručne djelatnosti.
(2)Znanstveni institut je ustanova.
(3)Temeljni opći akt znanstvenog instituta je statut. Članak 30. Osnivanje znanstvenog instituta
(1)Znanstveni institut osniva se kao javni ili privatni znanstveni institut.
(2)Javni znanstveni institut osniva Republika Hrvatska. Nadležno ministarstvo odlukom osniva javni znanstveni institut. Osnivačka prava nad javnim znanstvenim institutom u ime Republike Hrvatske obavlja Ministarstvo, u skladu s ovim Zakonom i aktom o osnivanju.
(3)Privatni znanstveni institut osniva fizička ili pravna osoba.
(4)Znanstveni institut započinje obavljati djelatnost na temelju ishođene dopusnice za rad znanstvenog instituta koja se donosi u postupku inicijalne akreditacije, koji provodi Agencija, te nakon upisa u sudski registar. Članak 31. Javni znanstveni institut
(1)Javni znanstveni institut obavlja temeljnu djelatnost utvrđenu aktom o osnivanju, djelatnost ugovorenu programskim ugovorom te provodi znanstvene i stručne projekte.
(2)U skladu s nacionalnim znanstvenim prioritetima utvrđenim nacionalnim aktima strateškog planiranja, javni znanstveni institut posebno:
  1. potiče provedbu i sustavno unaprjeđivanje znanstvene djelatnosti
  2. diseminira rezultate istraživanja radi jačanja konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva
  3. integrira hrvatski znanstveni sustav u Europski istraživački prostor uz prihvaćanje posebnosti društvenih i humanističkih znanosti
  4. izrađuje znanstvene i stručne podloge za potrebe Republike Hrvatske. Članak
  5. Ustroj znanstvenog instituta
(1)Znanstvenim institutom upravljaju upravno vijeće i ravnatelj. Znanstveno vijeće obavlja poslove stručnog vijeća znanstvenog instituta.
(2)Unutarnji ustroj znanstvenog instituta utvrđuje se statutom.
(3)Znanstveni institut može imati druga stručna i savjetodavna tijela. Sastav, način osnivanja, djelokrug i ovlasti ovih tijela uređuju se statutom znanstvenog instituta u skladu s ovim Zakonom.
(4)Na statut i opći akt o unutarnjem ustroju javnog znanstvenog instituta prethodnu suglasnost daje Ministarstvo. Članak 33. Upravno vijeće znanstvenog instituta
(1)Upravno vijeće javnog znanstvenog instituta sastoji se od pet do devet članova. Sastav i način imenovanja upravnog vijeća uređuje se statutom. Natpolovični broj članova upravnog vijeća znanstvenog instituta, koji uključuje predsjednika upravnog vijeća, imenuje osnivač. Najmanje jednog člana upravnog vijeća imenuje znanstveno vijeće, a jedan član se imenuje ili bira iz reda zaposlenika znanstvenog instituta.
(2)Mandat članova upravnog vijeća javnog znanstvenog instituta traje četiri godine. Ako članu upravnog vijeća prestane dužnost prije isteka mandata, novi član imenuje se do isteka mandata, u postupku propisanom ovim Zakonom.
(3)Upravno vijeće brine o zakonitosti rada znanstvenog instituta, racionalnoj uporabi materijalnih i kadrovskih resursa te ima sljedeće ovlasti:
  1. donosi statut i druge opće akte utvrđene statutom
  2. donosi misiju i strategiju razvoja znanstvenog instituta
  3. usvaja prijedlog programskog ugovora
  4. donosi financijski plan znanstvenog instituta
  5. imenuje i razrješava ravnatelja i pomoćnike ravnatelja
  6. usvaja godišnje izvješće ravnatelja
  7. nadzire provedbu odluka znanstvenog vijeća i ravnatelja
  8. nadzire izvršenje financijskog plana te upravljanje financijskim sredstvima u skladu sa zakonom i statutom znanstvenog instituta
  9. predlaže osnivaču promjenu djelatnosti i statusne promjene znanstvenog instituta
  10. potvrđuje odluke ravnatelja i znanstvenog vijeća određene statutom
  11. obavlja druge poslove u skladu sa statutom i drugim općim aktima znanstvenog instituta.
(4)Upravno vijeće odluke donosi na sjednicama. Sjednicu saziva i njome predsjeda predsjednik upravnog vijeća. Način rada i odlučivanja upravnog vijeća uređuje se poslovnikom o radu upravnog vijeća.
(5)Ravnatelj sudjeluje u radu upravnog vijeća bez prava glasa. Članak 34. Znanstveno vijeće
(1)Znanstveno vijeće javnog znanstvenog instituta čine ravnatelj, predstavnici zaposlenika na znanstvenim radnim mjestima i najmanje jedan predstavnik suradnika. Znanstveno vijeće može imati najviše 40 članova.
(2)Sastav znanstvenog vijeća, izbor članova ovoga vijeća i mandat uređuje se statutom znanstvenog instituta.
(3)Znanstveno vijeće ima sljedeće ovlasti:
  1. utvrđuje i provodi znanstvenu politiku instituta
  2. donosi odluke o znanstvenim i stručnim pitanjima
  3. donosi dodatne kriterije za izbor i reizbor na znanstvena, suradnička i stručna radna mjesta
  4. provodi reizbore i izbore na znanstvena, suradnička i stručna radna mjesta
  5. provodi reizbore i izbore naslovnih znanstvenika
  6. daje ravnatelju mišljenje o prijedlogu programskog ugovora javnog znanstvenog instituta
  7. daje upravnom vijeću mišljenje u postupku imenovanja ravnatelja
  8. predlaže upravnom vijeću misiju i strategiju razvoja znanstvenog instituta
  9. bira znanstvenike emerituse
  10. obavlja druge poslove u skladu sa statutom i drugim općim aktima znanstvenog instituta.
(4)Znanstveno vijeće odluke donosi na sjednicama. Sjednicu saziva i njome predsjeda predsjednik znanstvenog vijeća. Način rada i odlučivanja znanstvenog vijeća uređuje se poslovnikom o radu znanstvenog vijeća. Članak 35. Ravnatelj
(1)Ravnatelj je čelnik znanstvenog instituta. Ravnatelj predstavlja i zastupa znanstveni institut te odgovara za zakonitost rada znanstvenog instituta. Ravnatelj ima ovlasti i obveze ravnatelja ustanove.
(2)Ravnatelj ima sljedeće ovlasti:
  1. organizira rad i poslovanje znanstvenog instituta
  2. predlaže upravnom vijeću donošenje općih akata te donosi opće akte koji nisu u nadležnosti upravnog vijeća
  3. izrađuje prijedlog programskog ugovora javnog znanstvenog instituta
  4. predlaže financijski plan znanstvenog instituta
  5. upravlja izvršenjem financijskog plana znanstvenog instituta u skladu s ovim Zakonom, statutom i odredbama programskog ugovora
  6. upravlja imovinom znanstvenog instituta uz suglasnost upravnog vijeća
  7. obavlja druge poslove utvrđene zakonom, statutom i drugim općim aktima znanstvenog instituta.
(3)Ravnatelj je obvezan podnijeti upravnom vijeću i znanstvenom vijeću godišnje izvješće o provedbi strategije razvoja znanstvenog instituta, izvješće o poslovanju i provedbi programskog ugovora i druga izvješća utvrđena statutom znanstvenog instituta.
(4)Ravnatelj može sazvati sjednicu znanstvenog vijeća s ciljem raspravljanja pitanja od značaja za rad znanstvenog instituta.
(5)Ravnatelju u radu pomažu pomoćnici ravnatelja. Ravnatelj može imati najviše tri pomoćnika ravnatelja. Pomoćnike ravnatelja imenuje i razrješava upravno vijeće na prijedlog ravnatelja. Članak 36. Imenovanje i razrješenje ravnatelja znanstvenog instituta
(1)Ravnatelja javnog znanstvenog instituta imenuje upravno vijeće na temelju javnog natječaja iz reda viših znanstvenih suradnika, znanstvenih savjetnika i znanstvenih savjetnika u trajnom izboru.
(2)Postupak i uvjeti za imenovanje ravnatelja uređuju se statutom znanstvenog instituta. Ako u postupku izbora ravnatelj ne bude imenovan, izbori će se ponoviti.
(3)Ravnatelj javnog znanstvenog instituta zasniva radni odnos u punom radnom vremenu.
(4)Mandat ravnatelja javnog znanstvenog instituta traje četiri godine i može se ponoviti.
(5)Ravnatelju prestaje mandat prije isteka vremena na koje je izabran:
  1. ostvarivanjem prava na mirovinu
  2. prestankom ugovora o radu
  3. prelaskom na drugu dužnost
  4. zasnivanjem radnog odnosa s drugom pravnom osobom.
(6)Upravno vijeće može razriješiti ravnatelja prije isteka vremena na koje je imenovan:
  1. ako zatraži razrješenje
  2. ako nastupe razlozi koji prema zakonu, statutu znanstvenog instituta ili propisima o radu dovode do prestanka radnog odnosa
  3. ako ne postupa prema zakonu, statutu znanstvenog instituta i drugim općim aktima ili ne izvršava odluke upravnog vijeća i znanstvenog vijeća
  4. ako nesavjesnim ili nepravilnim radom prouzroči znanstvenom institutu veću štetu ili ako zanemaruje ili nesavjesno obavlja svoje dužnosti.
(7)Ako ravnatelj javnog znanstvenog instituta nije imenovan u postupku imenovanja ili ako ravnatelju prestane mandat odnosno ako je razriješen dužnosti prije vremena na koje je imenovan, do imenovanja ravnatelja u postupku pokrenutom javnim natječajem upravno vijeće imenuje vršitelja dužnosti ravnatelja iz reda viših znanstvenih suradnika, znanstvenih savjetnika i znanstvenih savjetnika u trajnom izboru najdulje do godinu dana. TREĆI DIO RADNA MJESTA NASTAVNIKA, ZNANSTVENIKA I SURADNIKA Članak 37. Radna mjesta nastavnika, znanstvenika i suradnika
(1)Nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na znanstveno-nastavna i umjetničko-nastavna radna mjesta.
(2)Nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na nastavna radna mjesta predavača i višeg predavača samo ako se na sveučilištu izvode kolegiji koji ne zahtijevaju znanstveni pristup za potrebe korepeticije i druge suradnje u obrazovnom procesu odnosno kada se na sveučilištu izvodi stručni studij. Nastavnici na sveučilištu na sveučilišnom studiju zapošljavaju se i na nastavna radna mjesta za poučavanje jezika, na nastavna radna mjesta za poučavanje stranog jezika te na nastavna radna mjesta u umjetničkom području.
(3)Nastavnici na veleučilištu zapošljavaju se na nastavna radna mjesta. Nastavu na veleučilištu mogu izvoditi i nastavnici izabrani na znanstveno-nastavna radna mjesta.
(4)Znanstvenici na znanstvenim institutima zapošljavaju se na znanstvena radna mjesta.
(5)Suradnici na visokom učilištu i znanstvenom institutu zapošljavaju se na suradnička radna mjesta.
(6)Na stručna radna mjesta zapošljavaju se osobe radi provođenja znanstvenih i stručnih projekata te održavanja nastave koja ne zahtijeva znanstveni pristup.
(7)Ustroj radnih mjesta nastavnika, znanstvenika, suradnika i drugih zaposlenika uređuje se općim aktom visokog učilišta odnosno znanstvenog instituta. Članak 38. Ustroj radnih mjesta nastavnika, znanstvenika i suradnika
(1)Znanstveno-nastavna odnosno umjetničko-nastavna radna mjesta od najnižeg prema višemu su docent (doc. dr. sc. / doc. dr. art. / doc. art.), izvanredni profesor (izv. prof. dr. sc. / izv. prof. dr. art. / izv. prof. art.), redoviti profesor i redoviti profesor u trajnom izboru (prof. dr. sc. / prof. dr. art. / prof. art.).
(2)Znanstvena radna mjesta od najnižeg prema višemu su znanstveni suradnik, viši znanstveni suradnik, znanstveni savjetnik i znanstveni savjetnik u trajnom izboru.
(3)Nastavna radna mjesta po skupinama od najnižeg prema višemu su predavač (pred.), viši predavač (v. pred.), profesor stručnog studija i profesor stručnog studija u trajnom izboru (prof. struč. stud.).
(4)Nastavna radna mjesta za poučavanje jezika na sveučilišnom studiju od najnižeg prema višemu su lektor, viši lektor i lektor savjetnik, a nastavna radna mjesta za poučavanje stranog jezika od najnižeg prema višemu su predavač, viši predavač i predavač savjetnik.
(5)Nastavna radna mjesta u umjetničkom području od najnižeg prema višemu su korepetitor, viši korepetitor i korepetitor savjetnik te umjetnički suradnik, viši umjetnički suradnik i umjetnički savjetnik.
(6)Suradnička radna mjesta od najnižeg prema višemu su asistent i viši asistent.
(7)Stručna radna mjesta od najnižeg prema višemu su stručni suradnik, viši stručni suradnik i stručni savjetnik.
(8)Kratice naziva znanstveno-nastavnih i umjetničko-nastavnih radnih mjesta pišu se ispred imena i prezimena osobe koja je zaposlena na navedenom radnome mjestu. Kratice naziva nastavnih radnih mjesta pišu se iza imena i prezimena osobe koja je zaposlena na navedenom radnome mjestu. Članak 39. Kriteriji za izbor na radno mjesto
(1)Na znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno, znanstveno i nastavno radno mjesto na sveučilištu i znanstvenom institutu može se zaposliti osoba koja ima odgovarajući stupanj obrazovanja u znanstvenom odnosno umjetničkom području i polju, koja ispunjava Nacionalne kriterije za izbor na znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno, znanstveno i nastavno radno mjesto na sveučilištu i znanstvenom institutu (u daljnjem tekstu: Nacionalni sveučilišni, znanstveni i umjetnički kriteriji) te dodatne kriterije utvrđene općim aktom visokog učilišta i znanstvenog instituta (u daljnjem tekstu: dodatni kriteriji).
(2)Na nastavno radno mjesto na veleučilištu može se zaposliti osoba koja ima odgovarajući stupanj obrazovanja u znanstvenom odnosno umjetničkom području i polju, koja ispunjava Nacionalne kriterije za izbor na nastavno radno mjesto na veleučilištu (u daljnjem tekstu: Nacionalni veleučilišni kriteriji) te dodatne kriterije utvrđene općim aktom veleučilišta.
(3)Uz kriterije propisane u stavku 1. ovoga članka, na znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno i znanstveno radno mjesto može se zaposliti osoba koja je stekla akademski stupanj doktora znanosti odnosno doktora umjetnosti u znanstvenom odnosno umjetničkom području i polju i koja je upisana u Upisnik znanstvenika i umjetnika. Iznimno, na umjetničko-nastavno radno mjesto može se, u skladu s kriterijima koje općim aktom propiše sveučilište, fakultet odnosno umjetnička akademija, zaposliti osoba koja nije stekla akademski stupanj doktora umjetnosti.
(4)Na nastavno radno mjesto, suradničko radno mjesto asistenta i stručno radno mjesto na sveučilištu odnosno znanstvenom institutu može se zaposliti osoba koja je završila sveučilišni diplomski studij u znanstvenom odnosno umjetničkom području i polju. Iznimno, na nastavno radno mjesto na sveučilištu može se, u skladu s kriterijima koje općim aktom uređuje sveučilište, zaposliti osoba koja je završila stručni diplomski studij u znanstvenom području i polju.
(5)Na nastavno radno mjesto predavača odnosno višeg predavača te na suradničko radno mjesto i stručno radno mjesto na veleučilištu može se zaposliti osoba koja je završila sveučilišni ili stručni diplomski studij u znanstvenom području i polju. Na nastavno radno mjesto profesora stručnog studija odnosno profesora stručnog studija u trajnom izboru može se zaposliti osoba koja je stekla akademski stupanj doktora znanosti u znanstvenom odnosno umjetničkom području i polju.
(6)Na suradničko radno mjesto asistenta bira se osoba iz reda posebno uspješnih studenata. Iznimno, na suradničko radno mjesto asistenta u umjetničkom području može se zaposliti osoba koja je ostvarila posebne rezultate na umjetničkom području. Kriterije odabira na suradničko radno mjesto asistenta uređuje visoko učilište odnosno znanstveni institut općim aktom.
(7)Na suradničko radno mjesto višeg asistenta može se zaposliti osoba koja je stekla akademski stupanj doktora znanosti odnosno doktora umjetnosti u znanstvenom odnosno umjetničkom području i polju. Iznimno, na suradničko radno mjesto višeg asistenta u umjetničkom području može se zaposliti osoba koja nije stekla akademski stupanj doktora umjetnosti prema kriterijima koje općim aktom uređuje visoko učilište.
(8)Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije za pojedina znanstvena odnosno umjetnička područja ili polja na prijedlog Rektorskog zbora i nadležnoga matičnog odbora donosi Nacionalno vijeće. Nacionalne veleučilišne kriterije donosi Zbor veleučilišta.
(9)Nacionalni sveučilišni, znanstveni i umjetnički kriteriji i Nacionalni veleučilišni kriteriji objavljuju se u »Narodnim novinama«. Dodatni kriteriji objavljuju se na mrežnim stranicama visokog učilišta odnosno znanstvenog instituta na hrvatskom i engleskom jeziku. Članak 40. Izbor nastavnika, znanstvenika i suradnika na slobodno radno mjesto
(1)Na slobodno radno mjesto na javnom visokom učilištu i javnom znanstvenom institutu nastavnik, znanstvenik i suradnik zapošljava se u postupku pokrenutom javnim natječajem.
(2)Odluku o raspisivanju javnog natječaja iz stavka 1. ovoga članka donosi senat, fakultetsko ili akademijsko vijeće, vijeće veleučilišta odnosno znanstveno vijeće. Sastavni dio odluke o raspisivanju javnog natječaja čini odluka o imenovanju stručnog povjerenstva.
(3)Stručno povjerenstvo iz stavka 2. ovoga članka sastoji se od najmanje tri člana zaposlena na radnome mjestu više ili iste hijerarhijske razine u odnosu na radno mjesto za koje se provodi izbor, u istom znanstvenom odnosno umjetničkom području i polju. Najmanje jedan član stručnog povjerenstva mora biti zaposlen na visokom učilištu ili znanstvenom institutu različitom od onoga za koje se provodi izbor.
(4)Javni natječaj za izbor nastavnika, znanstvenika i suradnika na slobodno radno mjesto objavljuje se u »Narodnim novinama« i na mrežnim stranicama visokog učilišta odnosno znanstvenoga instituta na hrvatskom jeziku te na službenom internetskom portalu za radna mjesta Europskog istraživačkog prostora na engleskom jeziku. Rok za prijavu na javni natječaj ne smije biti kraći od 30 dana od dana raspisivanja natječaja u »Narodnim novinama«.
(5)Prijave na natječaj i dokazi o ispunjavanju kriterija podnose se u elektroničkom obliku.
(6)Stručno povjerenstvo iz stavka 2. ovoga članka ocjenjuje ispunjavaju li kandidati prijavljeni na natječaj zakonske kriterije, Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije odnosno Nacionalne veleučilišne kriterije i dodatne kriterije te obrazloženim mišljenjem u pisanom obliku, koje sadrži ocjenu svih prijavljenih kandidata, predlaže senatu, fakultetskom ili akademijskom vijeću, vijeću veleučilišta odnosno znanstvenom vijeću najboljeg kandidata, najkasnije u roku od 30 dana od dana isteka roka za prijavu na natječaj.
(7)Senat, fakultetsko ili akademijsko vijeće, vijeće veleučilišta odnosno znanstveno vijeće donosi odluku o usvajanju ili odbijanju mišljenja stručnog povjerenstva u roku od 30 dana od dana zaprimanja ovoga mišljenja. Odluka o odbijanju mišljenja stručnog povjerenstva mora biti obrazložena.
(8)Odluku kojom se usvaja mišljenje stručnog povjerenstva sveučilište, fakultet, umjetnička akademija odnosno znanstveni institut dostavlja nadležnom matičnom odboru, a veleučilište nadležnom matičnom povjerenstvu, najkasnije u roku od osam dana od dana usvajanja mišljenja, osim u slučaju izbora na suradničko radno mjesto.
(9)Nadležni matični odbor odnosno nadležno matično povjerenstvo odlukom utvrđuje ispunjava li predloženi kandidat Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije odnosno Nacionalne veleučilišne kriterije, najkasnije u roku od 60 dana od dostave odluke.
(10)Ako nadležni matični odbor odnosno nadležno matično povjerenstvo ne donese odluku iz stavka 9. ovoga članka u propisanom roku, smatra se da kandidat ispunjava Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije odnosno Nacionalne veleučilišne kriterije.
(11)Nakon dostave odluke iz stavka
  1. ovoga članka odnosno nastupom pretpostavke iz stavka
  2. ovoga članka visoko učilište odnosno znanstveni institut s izabranim kandidatom sklapa ugovor o radu. U slučaju izbora suradnika na slobodno radno mjesto nakon donošenja odluke o usvajanju mišljenja stručnog povjerenstva iz stavka
  3. ovoga članka visoko učilište odnosno znanstveni institut s izabranim kandidatom sklapa ugovor o radu.
(12)S osobama izabranima na radna mjesta nastavnika i znanstvenika zaključuje se ugovor o radu na neodređeno vrijeme, s obvezom provođenja reizbora ili izbora na više radno mjesto. Članak 41. Trajanje izbora na radno mjesto nastavnika i znanstvenika
(1)Izbor nastavnika odnosno znanstvenika na radno mjesto provodi se na pet godina.
(2)Nakon isteka roka iz stavka
  1. ovoga članka nastavnik odnosno znanstvenik reizabire se na postojeće radno mjesto ili se izabire na više radno mjesto u skladu s člancima
  2. i
  3. ovoga Zakona.
(3)Izborom nastavnika odnosno znanstvenika na radno mjesto redovitog profesora u trajnom izboru, znanstvenog savjetnika u trajnom izboru i profesora stručnog studija u trajnom izboru okončan je postupak napredovanja odnosno reizbora. Članak 42. Reizbor na radno mjesto nastavnika i znanstvenika
(1)Postupak reizbora pokreće se protekom pet godina od posljednjeg izbora odnosno reizbora, a treba biti okončan najkasnije u roku od šest mjeseci od dana pokretanja postupka. Postupak reizbora pokreće se ako nastavnik odnosno znanstvenik nije, prije isteka roka na koji je izabran odnosno reizabran, podnio zahtjev za izbor na više radno mjesto.
(2)Reizbor nastavnika odnosno znanstvenika provodi se prema postupku koji je člankom 43. ovoga Zakona propisan za izbor nastavnika odnosno znanstvenika na više radno mjesto.
(3)Nastavnik odnosno znanstvenik reizabire se na postojeće radno mjesto ako je od posljednjeg izbora odnosno reizbora ispunio polovinu Nacionalnih sveučilišnih, znanstvenih i umjetničkih kriterija odnosno Nacionalnih veleučilišnih kriterija i dodatnih kriterija za izbor na više radno mjesto.
(4)Reizbor nastavnika odnosno znanstvenika na radno mjesto provodi se na pet godina.
(5)Nastavniku odnosno znanstveniku koji nije reizabran na postojeće radno mjesto prestaje radni odnos u skladu sa zakonom koji uređuje radne odnose. Članak 43. Izbor na više radno mjesto nastavnika i znanstvenika
(1)Nastavnik odnosno znanstvenik koji smatra da ispunjava kriterije za izbor na više radno mjesto obvezan je podnijeti zahtjev za izbor na više radno mjesto prije isteka roka na koji je izabran odnosno reizabran.
(2)Postupak izbora na više radno mjesto pokreće se odlukom senata, fakultetskog ili akademijskog vijeća, vijeća veleučilišta odnosno znanstvenog vijeća po isteku roka na koji je nastavnik odnosno znanstvenik izabran odnosno reizabran. Sastavni dio odluke o pokretanju postupka izbora nastavnika odnosno znanstvenika na više radno mjesto čini odluka o imenovanju stručnog povjerenstva.
(3)Stručno povjerenstvo iz stavka 2. ovoga članka sastoji se od najmanje tri člana zaposlena na radnome mjestu više ili iste hijerarhijske razine u odnosu na radno mjesto za koje se provodi izbor u istom znanstvenom odnosno umjetničkom području i polju. Najmanje jedan član stručnog povjerenstva mora biti zaposlen na visokom učilištu ili znanstvenom institutu različitom od onoga na kojem se provodi izbor.
(4)Nastavnik odnosno znanstvenik obvezan je dostaviti dokaze o ispunjavanju kriterija za izbor na više radno mjesto u elektroničkom obliku, najkasnije u roku od 15 dana od pokretanja postupka izbora. U postupku izbora na više radno mjesto nastavnik odnosno znanstvenik dostavlja dokaze o postignućima ostvarenim nakon posljednjeg izbora odnosno reizbora na radno mjesto, kojima ispunjava Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije odnosno Nacionalne veleučilišne kriterije i dodatne kriterije.
(5)Stručno povjerenstvo iz stavka 2. ovoga članka ocjenjuje ispunjava li nastavnik odnosno znanstvenik zakonske kriterije, Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije odnosno Nacionalne veleučilišne kriterije i dodatne kriterije te podnosi senatu, fakultetskom ili akademijskom vijeću, vijeću veleučilišta odnosno znanstvenom vijeću obrazloženo mišljenje u pisanom obliku o ispunjavanju kriterija za izbor na više radno mjesto najkasnije u roku od 30 dana od dana zaprimanja dokaza o ispunjavanju kriterija.
(6)Senat, fakultetsko ili akademijsko vijeće, vijeće veleučilišta odnosno znanstveno vijeće donosi odluku o usvajanju ili odbijanju mišljenja stručnog povjerenstva u roku od 30 dana od dana zaprimanja ovoga mišljenja. Odluka o odbijanju mišljenja stručnog povjerenstva mora biti obrazložena.
(7)Odluku kojom se utvrđuje kako nastavnik odnosno znanstvenik ispunjava kriterije za izbor na više radno mjesto sveučilište, fakultet, umjetnička akademija odnosno znanstveni institut dostavlja nadležnom matičnom odboru, a veleučilište nadležnom matičnom povjerenstvu u roku od osam dana od dana usvajanja mišljenja.
(8)Nadležni matični odbor odnosno nadležno matično povjerenstvo odlukom utvrđuje ispunjava li nastavnik odnosno znanstvenik Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije odnosno Nacionalne veleučilišne kriterije, najkasnije u roku od 60 dana od dostave odluke.
(9)Ako nadležni matični odbor odnosno nadležno matično povjerenstvo ne donese odluku iz stavka 8. ovoga članka u propisanom roku, smatra se da kandidat ispunjava Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije odnosno Nacionalne veleučilišne kriterije.
(10)Nakon dostave odluke iz stavka
  1. odnosno nastupom pretpostavke iz stavka
  2. ovoga članka visoko učilište odnosno znanstveni institut s izabranim kandidatom sklapa aneks ugovora o radu.
(11)Ako se u postupku izbora na više radno mjesto utvrdi kako nastavnik odnosno znanstvenik ne ispunjava kriterije za izbor na više radno mjesto, najkasnije u roku od 30 dana pokreće se postupak reizbora na radno mjesto. Članak 44. Suradnici
(1)Asistent se zapošljava na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme u trajanju od šest godina na visokom učilištu odnosno od pet godina na znanstvenom institutu na teret sredstava osnivača, projekta ili vlastitih prihoda.
(2)Viši asistent zapošljava se na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme u trajanju najdulje četiri godine na visokom učilištu odnosno znanstvenom institutu na teret sredstava osnivača, projekta ili vlastitih prihoda.
(3)Suradnik ima pravo i obvezu:
  1. sudjelovati u izvođenju nastave, obavljanju znanstvene odnosno umjetničke djelatnosti
  2. sudjelovati na znanstvenim skupovima i konferencijama
  3. sudjelovati u projektnim i drugim aktivnostima visokog učilišta odnosno znanstvenog instituta
  4. podnositi institucijskom mentoru izvješće o radu najmanje jednom godišnje
  5. obavljati druge poslove po nalogu mentora i čelnika visokog učilišta odnosno znanstvenog instituta.
(4)Asistent ima pravo i obvezu:
  1. upisati i pohađati doktorski studij na teret visokog učilišta odnosno znanstvenog instituta
  2. na vlastiti zahtjev jednom promijeniti mentora u skladu s kadrovskim mogućnostima visokog učilišta odnosno znanstvenog instituta.
(5)Stavak
  1. ovoga članka ne odnosi se na asistenta u umjetničkom području i asistenta na veleučilištu. Članak
  2. Ocjena rada suradnika
(1)Suradniku se imenuje mentor iz reda nastavnika odnosno znanstvenika, u skladu s postupkom utvrđenim općim aktom visokog učilišta odnosno znanstvenog instituta.
(2)Visoko učilište odnosno znanstveni institut ocjenjuje rad suradnika najmanje jednom godišnje, u skladu s postupkom utvrđenim općim aktom visokog učilišta odnosno znanstvenog instituta.
(3)O ocjeni suradnika odlučuje se rješenjem. Protiv ovoga rješenja nije dopuštena žalba, ali može se pokrenuti upravni spor.
(4)Suradniku koji je negativno ocijenjen dvije godine uzastopno danom izvršnosti rješenja prestaje radni odnos u skladu sa zakonom koji uređuje radne odnose. Članak 46. Slobodna studijska godina
(1)Senat odnosno fakultetsko ili akademijsko vijeće, u skladu s općim aktom visokog učilišta, može odlukom odobriti osobi izabranoj na znanstveno-nastavno odnosno umjetničko-nastavno radno mjesto plaćenu slobodnu studijsku godinu (sabbatical) radi znanstvenog ili umjetničkog rada.
(2)Visoko učilište obvezno je u tom razdoblju organizirati redovito obavljanje nastave i drugih obveza nastavnika kojemu je odobrena plaćena slobodna studijska godina. Članak 47. Prava nastavnika i znanstvenika imenovanih na rukovodeće dužnosti
(1)Nastavniku odnosno znanstveniku jamči se povratak na radno mjesto nakon isteka mandata u slučaju izbora ili imenovanja na rukovodeću dužnost na sveučilištu ili u sustavu visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti te javnu dužnost u smislu propisa kojim se uređuje sprječavanje sukoba interesa, i to u roku od 30 dana od dana prestanka obavljanja rukovodeće ili javne dužnosti.
(2)Za vrijeme obavljanja rukovodeće ili javne dužnosti visoko učilište odnosno znanstveni institut može na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme zaposliti zaposlenika koji zamjenjuje zaposlenika iz stavka 1. ovoga članka. Članak 48. Mirovanje rokova i produljenje ugovora o radu
(1)Na zahtjev nastavnika, znanstvenika i suradnika rokovi za izbor i reizbor na radno mjesto ne teku za vrijeme trajanja rodiljnog i roditeljskog dopusta, privremenih nesposobnosti za rad duljih od tri mjeseca, obavljanja rukovodeće dužnosti na visokom učilištu ili u sustavu visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti odnosno javne dužnosti u smislu propisa kojim se uređuje sprječavanje sukoba interesa te u drugim opravdanim slučajevima propisanim zakonom, kolektivnim ugovorom ili općim aktom visokog učilišta odnosno znanstvenog instituta.
(2)Na zahtjev suradnika ugovor o radu na određeno vrijeme produljit će se za onoliko vremena koliko je trajao rodiljni i roditeljski dopust, privremena nesposobnost za rad, obavljanje rukovodeće odnosno javne dužnosti ili drugi opravdani slučaj propisan zakonom, kolektivnim ugovorom ili općim aktom visokog učilišta odnosno znanstvenog instituta. Članak 49. Rad zaposlenika izvan javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta
(1)U skladu sa zakonom koji uređuje radne odnose nastavnik, znanstvenik i suradnik zaposlen na javnom visokom učilištu odnosno javnom znanstvenom institutu može obavljati poslove koji su predmet djelatnosti ili su vezani uz predmet djelatnosti visokog učilišta odnosno znanstvenog instituta izvan visokog učilišta odnosno znanstvenog instituta na kojemu je zaposlen, samo uz odobrenje čelnika visokog učilišta odnosno znanstvenog instituta.
(2)Postupak izdavanja suglasnosti za rad zaposlenika izvan javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta uređuje se općim aktom javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta. Članak 50. Lektori stranih jezika i lektori hrvatskog jezika
(1)Za potrebe izvođenja sveučilišnog studija jezika i književnosti na visokom učilištu može se zaposliti lektor hrvatskog odnosno stranog jezika. Kriterije za izbor na radno mjesto lektora hrvatskog odnosno stranog jezika utvrđuje visoko učilište općim aktom.
(2)Na visokom učilištu u inozemstvu može se zaposliti lektor hrvatskoga jezika i književnosti na osnovi ugovora o radu na određeno vrijeme sklopljenog s visokim učilištem u Republici Hrvatskoj ili Ministarstvom. Kriterije za izbor na radno mjesto lektora hrvatskoga jezika i književnosti na visokom učilištu u inozemstvu ministar uređuje pravilnikom.
(3)Osobi zaposlenoj na radnome mjestu iz stavka
  1. ovoga članka koja je bila zaposlena u Republici Hrvatskoj na neodređeno vrijeme jamči se povratak na radno mjesto u roku od 30 dana od dana prestanka ugovora o radu na visokom učilištu u inozemstvu.
  2. Pravilnik o kriterijima za izbor na radno mjesto lektora hrvatskoga jezika i književnosti na visokim učilištima u inozemstvu Članak
  3. Prestanak ugovora o radu nastavnika i znanstvenika
(1)Na javnom visokom učilištu nastavniku prestaje ugovor o radu radi odlaska u mirovinu istekom akademske godine u kojoj je nastavnik stekao uvjete za prestanak ugovora o radu u skladu sa zakonom koji uređuje radne odnose. Na javnom znanstvenom institutu znanstveniku prestaje ugovor o radu radi odlaska u mirovinu istekom kalendarske godine u kojoj je znanstvenik stekao uvjete za prestanak ugovora o radu u skladu sa zakonom koji uređuje radne odnose.
(2)Iznimno, s redovitim profesorom u trajnom izboru, znanstvenim savjetnikom u trajnom izboru i profesorom stručnog studija u trajnom izboru iz stavka
  1. ovoga članka javno visoko učilište odnosno javni znanstveni institut na teret vlastitih sredstava može sklopiti ugovor o radu najdulje do isteka akademske odnosno kalendarske godine u kojoj je navršio sedamdeset godina života. Članak
  2. Zamjena privremeno nenazočnog zaposlenika
(1)U slučaju privremene nenazočnosti nastavnika, znanstvenika ili suradnika visoko učilište odnosno znanstveni institut može sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme, bez provedbe javnog natječaja, s osobom koja zamjenjuje privremeno nenazočnog zaposlenika najdulje na šest mjeseci.
(2)Stručno povjerenstvo koje se sastoji od najmanje tri člana zaposlena na radnome mjestu više ili iste hijerarhijske razine u odnosu na radno mjesto na koje se zapošljava osoba koja zamjenjuje privremeno nenazočnog zaposlenika, u istom znanstvenom odnosno umjetničkom području i polju, mišljenjem u pisanom obliku utvrđuje ispunjavanja li kandidat kriterije za predmetno radno mjesto.
(3)Senat, fakultetsko ili akademijsko vijeće, vijeće veleučilišta odnosno znanstveno vijeće donosi odluku o usvajanju ili odbijanju mišljenja stručnog povjerenstva iz stavka 2. ovoga članka.
(4)Na zaposlenika koji zamjenjuje privremeno nenazočnog suradnika ne primjenjuje se pravo i obveza upisa i pohađanja doktorskog studija. Članak 53. Naslovni nastavnik, naslovni znanstvenik i naslovni suradnik
(1)Visoko učilište odnosno znanstveni institut može angažirati naslovnog nastavnika, naslovnog znanstvenika odnosno naslovnog suradnika.
(2)Naslovni nastavnik, naslovni znanstvenik odnosno naslovni suradnik je osoba koja nije u radnom odnosu s visokim učilištem odnosno znanstvenim institutom, ali ispunjava kriterije za izbor na znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno, znanstveno, nastavno i suradničko radno mjesto.
(3)Naslovni nastavnik, naslovni znanstvenik odnosno naslovni suradnik bira se u skladu s odredbama članaka
  1. i
  2. ovoga Zakona, pri čemu se za izbor naslovnog nastavnika, naslovnog znanstvenika odnosno naslovnog suradnika ne raspisuje javni natječaj.
(4)Naslovni nastavnik ispred kratice iz članka
  1. ovoga Zakona treba istaknuti riječ »naslovni«. Članak
  2. Počasni naslov nastavnika odnosno znanstvenika
(1)Sveučilište, fakultet, umjetnička akademija i znanstveni institut istaknutom umirovljenom nastavniku odnosno znanstveniku može dodijeliti počasni naslov professor emeritus odnosno znanstvenik emeritus.
(2)Professor emeritus odnosno znanstvenik emeritus može u skladu s potrebama sveučilišta, fakulteta, umjetničke akademije i znanstvenog instituta sudjelovati u izvođenju nastave na doktorskom studiju odnosno u obavljanju znanstvene ili umjetničke djelatnosti.
(3)Postupak imenovanja i prava professora emeritusa odnosno znanstvenika emeritusa sveučilište, fakultet, umjetnička akademija odnosno znanstveni institut uređuje statutom. Članak 55. Etička odgovornost nastavnika, znanstvenika i suradnika
(1)Visoko učilište odnosno znanstveni institut osniva etičko povjerenstvo radi promicanja i zaštite etičkih načela u nastavnoj, znanstvenoj odnosno umjetničkoj djelatnosti, stručnom radu, međusobnim odnosima i javnom istupanju nastavnika, znanstvenika, suradnika i drugih zaposlenika.
(2)Etički kodeks donosi senat, fakultetsko vijeće, akademijsko vijeće, vijeće veleučilišta odnosno znanstveno vijeće. Etičkim kodeksom utvrđuju se etička djela te postupak sprječavanja i sankcioniranja neetičkog postupanja.
(3)Odluka etičkog povjerenstva o kršenju etičkog kodeksa dostavlja se čelniku visokog učilišta odnosno znanstvenog instituta koji je dužan postupiti u skladu s pravilnikom o stegovnoj odgovornosti.
(4)Nacionalno vijeće donosi smjernice kojim utvrđuje minimalna etička načela. Minimalna etička načela čine sastavni dio etičkog kodeksa visokog učilišta odnosno znanstvenog instituta. Članak 56. Stegovna odgovornost
(1)Zaposlenik visokog učilišta odnosno znanstvenog instituta stegovno odgovara za povrede svojih radnih obveza te za narušavanje ugleda visokog učilišta odnosno znanstvenog instituta.
(2)Visoko učilište odnosno znanstveni institut osniva stegovno povjerenstvo.
(3)Senat, fakultetsko vijeće, akademijsko vijeće, vijeće veleučilišta odnosno upravno vijeće znanstvenog instituta donosi pravilnik o stegovnoj odgovornosti kojim se utvrđuje sastav stegovnog povjerenstva, stegovna djela, stegovne sankcije i stegovni postupak.
(4)Stegovna odgovornost utvrđena u stegovnom postupku kao posljedicu može imati otkaz ugovora o radu.
(5)Zaposlenik visokog učilišta odnosno znanstvenog instituta može stegovno odgovarati samo za djelo koje je u vrijeme počinjenja prema pravilniku o stegovnoj odgovornosti iz stavka
  1. ovoga članka bilo propisano kao stegovno djelo i za koje je bila propisana stegovna sankcija. ČETVRTI DIO VISOKO OBRAZOVANJE GLAVA I. STUDIJI Članak
  2. Vrste studija
(1)Na visokim učilištima ustrojavaju se i izvode sveučilišni i stručni studiji.
(2)Sveučilišni studij osposobljava studente za obavljanje poslova u znanosti, umjetnosti i visokom obrazovanju, u poslovnom svijetu, javnom sektoru i društvu općenito te za razvoj i primjenu znanstvenih, umjetničkih i stručnih dostignuća.
(3)Stručni studij osposobljava studente za obavljanje stručnih poslova u poslovnom svijetu, javnom sektoru i društvu općenito.
(4)Sveučilišni studiji ustrojavaju se i izvode na sveučilištu te obuhvaćaju sveučilišni prijediplomski studiji, sveučilišni diplomski studiji, sveučilišni integrirani studiji, sveučilišni specijalistički studiji i doktorski studij.
(5)Stručni studiji ustrojavaju se i izvode na veleučilištima i sveučilištima te obuhvaćaju stručni kratki studij, stručni prijediplomski studij i stručni diplomski studij.
(6)Visoka učilišta mogu ustrojiti programe stručnog usavršavanja za potrebe cjeloživotnog učenja kojima se stječu kompetencije usklađene sa standardom zanimanja ili skupom kompetencija i standardom kvalifikacije ili skupom ishoda učenja iz Registra Hrvatskog kvalifikacijskog okvira te razlikovne obveze studenata za potrebe promjene studija odnosno upisa na studij, dovršetka ranije započetog studija i priznavanja kompetencija stečenih izvan studija, a koje su uvjet za upis na studij. Program stručnog usavršavanja za potrebe cjeloživotnog učenja ne smatra se studijem, a može se financirati putem vaučera u svrhu pristupa tržištu rada. Članak 58. Prijediplomski studij
(1)Sveučilišni odnosno stručni prijediplomski studij osposobljava studenta za zapošljavanje na određenim stručnim poslovima te ih priprema za nastavak studija na diplomskoj razini.
(2)Sveučilišni odnosno stručni prijediplomski studij traje tri godine i njegovim se završetkom stječe najmanje 180 ECTS bodova ili traje četiri godine i njegovim se završetkom stječe najmanje 240 ECTS bodova.
(3)Sveučilišni odnosno stručni prijediplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući program srednjoškolskog obrazovanja u trajanju od najmanje četiri godine i položila državnu maturu. Stručni prijediplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući stručni kratki studij. Uvjete upisa na sveučilišni odnosno stručni prijediplomski studij odlukom utvrđuje visoko učilište.
(4)Iznimno od stavka 3. ovoga članka, u umjetničkom području, pod uvjetima koji su utvrđeni statutom visokog učilišta, sveučilišni odnosno stručni prijediplomski studij može upisati osoba i bez prethodno završenog odgovarajućeg srednjoškolskog obrazovanja, ako se radi o iznimno darovitoj osobi za koju je vrednovanjem utvrđeno da će bez prethodnog školovanja uspješno završiti studij. Postupak upisa ove osobe temelji se na priznavanju neformalnog i informalnog učenja.
(5)Sveučilišni odnosno stručni prijediplomski studij završava polaganjem ispita, izvršenjem drugih studijskih obveza te izradom i obranom završnog rada ili polaganjem završnog ispita. Visoko učilište dužno je objaviti završni rad u roku od 30 dana od dana obrane na nacionalnom repozitoriju odnosno repozitoriju visokog učilišta. Članak 59. Diplomski studij
(1)Sveučilišni odnosno stručni diplomski studij osposobljava studenta za zapošljavanje na određenim poslovima koji zahtijevaju specijalistička znanja, vještine i kompetencije, pri čemu sveučilišni diplomski studij priprema studenta i za nastavak studija na poslijediplomskoj razini.
(2)Sveučilišni odnosno stručni diplomski studij koji student upisuje nakon trogodišnjeg sveučilišnog odnosno stručnog prijediplomskog studija traje dvije godine te se njegovim završetkom stječe najmanje 120 ECTS bodova. Sveučilišni odnosno stručni diplomski studij koji student upisuje nakon četverogodišnjeg sveučilišnog odnosno stručnog prijediplomskog studija traje jednu godinu te se njegovim završetkom stječe najmanje 60 ECTS bodova ili traje dvije godine te se njegovim završetkom stječe najmanje 120 ECTS bodova.
(3)Sveučilišni diplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući sveučilišni prijediplomski studij ili sveučilišni integrirani studij. Stručni diplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući stručni ili sveučilišni prijediplomski studij. Iznimno, sveučilišni diplomski studij može upisati i osoba koja je završila odgovarajući stručni prijediplomski studij u skladu s općim aktom visokog učilišta koje provodi taj studij te uz polaganje razlikovnih ispita koje određuje visoko učilište. Uvjete upisa na sveučilišni odnosno stručni diplomski studij odlukom utvrđuje visoko učilište.
(4)Sveučilišni odnosno stručni diplomski studij završava polaganjem ispita, izvršenjem drugih studijskih obveza te izradom i obranom diplomskog rada ili polaganjem diplomskog ispita. Visoko učilište dužno je objaviti diplomski rad u roku od 30 dana od dana obrane na nacionalnom repozitoriju odnosno repozitoriju visokog učilišta. Članak 60. Integrirani studij
(1)Sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij osposobljava studenta za zapošljavanje na određenim poslovima koji zahtijevaju specijalistička znanja, vještine i kompetencije te ga priprema za nastavak studija na poslijediplomskoj razini.
(2)Sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij traje pet godina i njegovim se završetkom stječe najmanje 300 ECTS bodova ili traje šest godina i njegovim se završetkom stječe najmanje 360 ECTS bodova.
(3)Sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij može se ustrojiti na temelju odobrenja Agencije izdanog u skladu s propisima kojima se uređuje osiguravanje kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju.
(4)Sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući program srednjoškolskog obrazovanja u trajanju od najmanje četiri godine i položila državnu maturu. Uvjete upisa na sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij odlukom utvrđuje visoko učilište.
(5)Iznimno od stavka 4. ovoga članka, sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij u umjetničkom području može upisati osoba i bez prethodno završenog odgovarajućega srednjoškolskog obrazovanja, ako se radi o iznimno darovitoj osobi za koju je vrednovanjem utvrđeno da će bez prethodnog školovanja uspješno završiti studij. Postupak upisa temelji se na priznavanju neformalnog i informalnog učenja.
(6)Sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij završava polaganjem ispita, izvršenjem drugih studijskih obveza te izradom i obranom diplomskog rada ili polaganjem diplomskog ispita. Visoko učilište dužno je objaviti diplomski rad u roku od 30 dana od dana obrane na nacionalnom repozitoriju odnosno repozitoriju visokog učilišta. Članak 61. Specijalistički studij
(1)Sveučilišni specijalistički studij izvodi se na poslijediplomskoj razini.
(2)Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije.
(3)Sveučilišni specijalistički studij traje najmanje jednu godinu, a najviše dvije godine i njegovim se završetkom steče najmanje 60 ECTS bodova, a najviše 120 ECTS bodova.
(4)Sveučilišni specijalistički studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij. Iznimno, sveučilišni specijalistički studij može upisati i osoba koja je završila stručni diplomski studij uz polaganje razlikovnih ispita koje određuje visoko učilište odnosno uz najmanje pet godina radnoga staža u području izvođenja studija. Uvjete upisa na sveučilišni specijalistički studij odlukom utvrđuje visoko učilište.
(5)Sveučilišni specijalistički studij završava polaganjem ispita, izvršenjem drugih studijskih obveza te izradom i obranom specijalističkog rada ili polaganjem specijalističkog ispita. Visoko učilište dužno je objaviti specijalistički rad u roku od 30 dana od dana obrane na nacionalnom repozitoriju odnosno repozitoriju visokog učilišta. Članak 62. Doktorski studij
(1)Doktorski studij izvodi se na poslijediplomskoj razini.
(2)Doktorski studij osposobljava studenta za samostalan znanstveni ili umjetnički rad.
(3)Doktorski studij traje tri godine i njegovim se završetkom stječe 180 ECTS bodova.
(4)Doktorski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij ili sveučilišni specijalistički studij. Uvjete upisa na doktorski studij odlukom utvrđuje visoko učilište.
(5)Doktorski studij završava polaganjem ispita, izvršenjem drugih studijskih obveza te izradom i obranom doktorskog rada odnosno izradom, izvedbom i prikazivanjem umjetničkog djela.
(6)Postupak prijave, ocjene i obrane doktorskog rada ili izrade, izvedbe i prikazivanja umjetničkog djela uređuje se statutom odnosno općim aktom sveučilišta.
(7)Nositelj doktorskog studija obvezan je doktorski rad učiniti dostupnim javnosti objavom na mrežnim stranicama najmanje 30 dana prije dana obrane doktorskog rada. Nositelj doktorskog studija dužan je objaviti doktorski rad u roku od 30 dana od dana obrane na nacionalnom repozitoriju odnosno repozitoriju visokog učilišta. Članak 63. Kratki studij
(1)Stručni kratki studij osposobljava studenta za zapošljavanje na određenim specijaliziranim stručnim poslovima.
(2)Stručni kratki studij traje dvije godine i njegovim se završetkom stječe najmanje 120 ECTS bodova.
(3)Stručni kratki studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući program srednjoškolskog obrazovanja. Uvjete upisa na stručni kratki studij odlukom utvrđuje visoko učilište.
(4)Stručni kratki studij završava polaganjem ispita i izvršenjem drugih studijskih obveza. U skladu sa studijskim programom stručni kratki studij može završiti izradom ili izradom i obranom završnog rada ili polaganjem završnog ispita. Visoko učilište dužno je objaviti završni rad u roku od 30 dana od dana obrane na nacionalnom repozitoriju odnosno repozitoriju visokog učilišta. Članak 64. Združeni studij
(1)Združeni studij je studij koji zajednički izvode najmanje dva domaća ili najmanje jedno domaće i jedno inozemno visoko učilište. Iznimno, združeni doktorski studij mogu zajednički izvoditi najmanje jedno visoko učilište i javni znanstveni institut.
(2)Ustroj, izvedba, završetak, mjesto izvođenja, nositelj i način izdavanja završne isprave združenog studija te nositelj akreditacijskog postupka združenog studija utvrđuje se ugovorom između visokih učilišta odnosno visokog učilišta i javnog znanstvenog instituta.
(3)Združeni studij akreditira se pred Agencijom ili drugom međunarodnom akreditacijskom agencijom u Europskoj uniji koja je upisana u Europski registar za osiguravanje kvalitete (EQAR). Akreditacijski postupak združenog studija provodi se u skladu s propisima kojima se uređuje osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti. Članak 65. Upis studija u Upisnik studijskih programa
(1)Studij se može započeti izvoditi nakon upisa u Upisnik studijskih programa.
(2)Upis studija u Upisnik studijskih programa provodi Ministarstvo na temelju ishođene dopusnice za izvođenje studija koja se donosi u postupku inicijalne akreditacije studija, koji provodi Agencija. Iznimno, združeni studij koji je akreditiran na drugoj međunarodnoj akreditacijskoj agenciji u Europskoj uniji upisuje se u Upisnik studijskih programa na temelju akreditacijskog odobrenja koji izdaje ta agencija.
(3)Upisnik studijskih programa vodi Ministarstvo. Ministar pravilnikom uređuje ustroj i način vođenja Upisnika studijskih programa te postupak upisa i brisanja iz Upisnika. 3. Pravilnik o Upisniku studijskih programa Članak 66. Studijski program
(1)Studiji na visokim učilištima organiziraju se i izvode u skladu sa studijskim programom.
(2)Studijskim programom utvrđuju se:
  1. stručni ili akademski naziv ili akademski stupanj koji se stječe završetkom studija
  2. usklađenost studijskog programa s pripadajućom kvalifikacijom u Registru Hrvatskog kvalifikacijskog okvira, ako je ona upisana u Registar Hrvatskog kvalifikacijskog okvira
  3. uvjeti upisa na studij, uvjeti upisa u idući semestar, trimestar ili studijsku godinu te uvjeti upisa drugih studijskih obveza
  4. popis obveznih i izbornih kolegija s naznakom ECTS opterećenja, oblika izvođenja nastave, sadržaja kolegija, planiranih ishoda učenja i nositelja kolegija
  5. predviđeni ishodi učenja koji se stječu završetkom studija
  6. broj upisnih mjesta na studiju
  7. ustroj i oblik izvođenja nastave
  8. način provjere stečenih ishoda učenja za svaki kolegij odnosno drugu studijsku obvezu i
  9. način završetka studija.
(3)Studijski program donosi visoko učilište u skladu s ovim Zakonom i propisima kojima se uređuje osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti. Članak 67. ECTS bodovi
(1)Pojedini kolegij odnosno druga studijska obveza vrednuje se ECTS bodovima koji odražavaju prosječno ukupno utrošen rad koji student mora uložiti kako bi ostvario predviđene ishode učenja kolegija.
(2)Jedan ECTS bod predstavlja 30 sati procijenjenog prosječno utrošenog studentskog rada pri ostvarivanju ishoda učenja.
(3)Kriteriji i uvjeti priznavanja i prijenosa ECTS bodova između različitih studija utvrđuju se općim aktom visokog učilišta. Članak 68. Studij u redovitom i izvanrednom statusu
(1)Student upisuje studij u redovitom ili izvanrednom statusu.
(2)Student upisan u redovitom statusu upisuje u pravilu 60 ECTS bodova u akademskoj godini u skladu s izvedbenim planom nastave te studira u sklopu pune nastavne satnice.
(3)Student upisan u izvanrednom statusu upisuje u pravilu 30 do 60 ECTS bodova u akademskoj godini u skladu s izvedbenim planom nastave te studira u sklopu pune ili prilagođene nastavne satnice. Članak 69. Upis na studij
(1)Visoko učilište utvrđuje postupak upisa na studij tako da jamči ravnopravnost svih pristupnika.
(2)Upis na studij provodi visoko učilište na temelju javnog natječaja objavljenog na mrežnim stranicama visokog učilišta najkasnije 1. svibnja tekuće godine.
(3)Javni natječaj sadrži broj upisnih mjesta, uvjete upisa, rok za prijavu na natječaj te podatke o postupku upisa i ispravama potrebnim za upis. Članak 70. Akademska godina
(1)Akademska godina započinje
  1. listopada, a završava
  2. rujna iduće godine.
(2)Iznimno od stavka
  1. ovoga članka, kada je tako utvrđeno izvedbenim planom, nastava može započeti prije početka akademske godine, ali ne ranije od
  2. rujna. Članak
  3. Izvedba studija
(1)Studij se izvodi prema izvedbenom planu studija.
(2)Izvedbenim planom studija definiraju se ustroj i način izvođenja studija u punoj odnosno prilagođenoj nastavnoj satnici.
(3)Izvedbeni plan studija donosi visoko učilište prije početka akademske godine.
(4)Izvedbenim planom studija utvrđuju se:
  1. popis obveznih i izbornih kolegija s naznačenim nastavnicima i suradnicima
  2. oblici nastave
  3. jezik izvođenja nastave
  4. mjesta izvođenja nastave
  5. početak i završetak te satnica izvođenja nastave
  6. način polaganja ispita i ostvarivanja studijskih obveza
  7. ispitni rokovi
  8. popis ispitne literature
  9. ostale važne obavijesti o izvođenju nastave.
(5)Izvedbeni plan studija, satnica, raspored polaganja ispitnih rokova i druge informacije nužne za pohađanje nastave i polaganje ispita objavljuju se studentima prije upisa na studij odnosno upisa u idući semestar, trimestar ili studijsku godinu.
(6)Visoko učilište općim aktom pobliže utvrđuje pravila o ispitima, prigovoru na ocjenu, postupku ponavljanja ispita, sadržaju, obliku i načinu vođenja isprava o ispitima, osiguranju javnosti na ispitima i pravu uvida u ispitne rezultate.
(7)Studij se u cijelosti može izvoditi poučavanjem uz upotrebu računalnih tehnologija i interaktivnih nastavnih materijala kojima se osigurava pristup učenju u posebnim uvjetima kada su nastavnik i student fizički udaljeni (u daljnjem tekstu: online studij). Online studij izvodi se na temelju odobrenja Agencije, izdanog u skladu s propisima kojima se uređuje osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti, ako se ishodi učenja studijskog programa mogu ostvariti poučavanjem na daljinu.
(8)Visoko učilište može uspostaviti nastavnu bazu u tijelima državne uprave, jedinici lokalne ili područne (regionalne) samouprave, drugim državnim tijelima ili drugoj pravnoj osobi radi redovitog izvođenja praktičnog dijela nastave. Nastavna baza ustrojava se ugovorom o suradnji koji sadrži:
  1. naziv i opis studija koji je predmet suradnje
  2. nastavno opterećenje i oblik izvođenja nastave
  3. popis zaposlenika koji sudjeluju u izvođenju nastave, s utvrđenim udjelom rada u nastavi
  4. način financiranja izvođenja nastave
  5. druga pitanja važna za izvedbu nastave.
(9)Odlukom senata, fakultetskog ili akademijskog vijeća odnosno vijeća veleučilišta uglednom inozemnom profesoru (gostujući profesor) može se povjeriti izvođenje nastave iz određenog kolegija. Članak 72. Provjera stečenih ishoda učenja, ispiti i ocjene
(1)Ostvareni ishodi učenja studenta provjeravaju se i ocjenjuju tijekom nastave i na ispitu te se unose u odgovarajuću ispravu i evidenciju studenta.
(2)Usmene provjere znanja su javne.
(3)Pisane provjere znanja čuvaju se do kraja akademske godine.
(4)Ishodi učenja ostvareni izvanrednim uspjehom ocjenjuju se ocjenom izvrstan
(5), koja odgovara slovnoj ocjeni A. Ishodi učenja ostvareni natprosječnim uspjehom ocjenjuju se ocjenom vrlo dobar
(4), koja odgovara slovnoj ocjeni B. Ishodi učenja ostvareni prosječnim uspjehom ocjenjuju se ocjenom dobar
(3), koja odgovara slovnoj ocjeni C. Ishodi učenja ostvareni zadovoljavajućim uspjehom ocjenjuju se ocjenom dovoljan
(2), koja odgovara slovnoj ocjeni D. Ishodi učenja koji nisu ostvareni zadovoljavajućim uspjehom ocjenjuju se ocjenom nedovoljan
(1), koja odgovara slovnoj ocjeni F.
(5)Studijskim programom može se utvrditi da se neki kolegij ocjenjuje opisno. Kolegiji koji se ocjenjuju opisno ne ulaze u izračun prosjeka ocjena studija. Članak 73. Isprava o završenom studiju
(1)Nakon završetka prijediplomskog, diplomskog i poslijediplomskog te integriranog studija studentu se izdaje diploma i dopunska isprava o studiju.
(2)Nakon završetka stručnoga kratkog studija studentu se izdaje svjedodžba i dopunska isprava o studiju.
(3)Diploma, svjedodžba i dopunska isprava o studiju su javne isprave koje visoko učilište izdaje temeljem javne ovlasti, a kojima se potvrđuje da je student završio određeni studij i stekao pravo na akademski ili stručni naziv ili akademski stupanj.
(4)Svjedodžbu, diplomu i dopunsku ispravu o studiju visoko učilište izdaje bez naknade, na hrvatskom i engleskom jeziku, u potpisanom i ovjerenom ispisu te u digitalnom obliku.
(5)Oblik i sadržaj svjedodžbe, diplome i dopunske isprave o studiju ministar utvrđuje pravilnikom.
  1. Pravilnik o obliku i sadržaju svjedodžbe, diplome i dopunske isprave o studiju Članak
  2. Akademski i stručni nazivi i akademski stupanj
(1)Završetkom studija student stječe odgovarajući stručni ili akademski naziv ili akademski stupanj te druga prava u skladu s posebnim propisima.
(2)Završetkom sveučilišnoga prijediplomskog studija student stječe akademski naziv sveučilišni prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke (univ. bacc.). Završetkom stručnoga prijediplomskog studija student stječe stručni naziv prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke (bacc.).
(3)Završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija student stječe akademski naziv sveučilišni magistar uz naznaku struke (univ. mag. uz naznaku struke). Završetkom sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija iz područja medicine, veterine i stomatologije student stječe akademski naziv doktor uz naznaku struke (dr. uz naznaku struke). Završetkom sveučilišnoga diplomskog studija za programe iz područja tehničkih znanosti i neke programe iz područja biotehničkih znanosti student stječe akademski naziv sveučilišni magistar inženjer uz naznaku struke (univ. mag. ing. uz naznaku struke). Završetkom stručnoga diplomskog studija student stječe stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag. uz naznaku struke). Završetkom stručnoga diplomskog studija iz tehničkog područja student stječe naziv magistar inženjer uz naznaku struke (mag. ing. uz naznaku struke).
(4)Završetkom sveučilišnoga specijalističkog studija student stječe akademski naziv specijalist uz naznaku struke (spec. uz naznaku struke). Završetkom poslijediplomskoga specijalističkog studija iz područja medicine, veterine, stomatologije, farmacije i medicinske biokemije student stječe akademski naziv sveučilišni specijalist uz naznaku struke (univ. spec. uz naznaku struke).
(5)Završetkom doktorskog studija student stječe akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku znanstvenog područja (dr. sc. uz naznaku znanstvenog područja) i doktora umjetnosti (dr. art.).
(6)Završetkom stručnoga kratkog studija student stječe stručni naziv pristupnik uz naznaku struke.
(7)Kratica akademskih i stručnih naziva iz stavaka
  1. do
  2. ovoga članka navodi se iza imena i prezimena osobe, dok se kratica akademskog stupnja iz stavka
  3. ovoga članka navodi ispred imena i prezimena osobe.
(8)Akademski ili stručni naziv ili akademski stupanj oduzima se ako se utvrdi da je stečen protivno propisanim uvjetima za njegovo stjecanje, grubim kršenjem pravila studija ili na temelju završnog, diplomskog, specijalističkog odnosno doktorskog rada koji je plagijat ili krivotvorina. Pokretanje i provođenje postupka oduzimanja akademskog ili stručnog naziva ili akademskog stupanja provodi se u skladu s odredbama općeg akta visokog učilišta na kojemu je stečen akademski ili stručni naziv ili akademski stupanj. Članak 75. Evidencije i informacijski sustavi u visokom obrazovanju
(1)Visoka učilišta elektronički vode evidencije i zbirke podataka, posebno evidenciju uspješnosti ostvarenih ishoda učenja studenata te obrađuju prikupljene osobne i druge podatke u svrhu obavljanja nastavne djelatnosti u informacijskom sustavu visokih učilišta i u pregledniku studijskih programa odnosno osiguravaju interoperabilnost evidencija i zbirka podataka te elektroničko preuzimanje podataka u informacijski sustav visokih učilišta i u preglednik studijskih programa.
(2)Ministarstvo i Agencija imaju pristup podacima iz informacijskih sustava navedenih u stavku 1. ovoga članka radi izrade analiza i statističkih izvješća na razini Republike Hrvatske te utvrđivanja točnosti podataka iz upisnika propisanih ovim Zakonom.
(3)Informacijski sustavi iz stavka 1. ovoga članka koriste se pri unutarnjem i vanjskom vrednovanju kvalitete visokog učilišta.
(4)Ministar donosi pravilnik o sadržaju i korištenju informacijskih sustava iz stavka
  1. ovoga članka kojim se reguliraju vrsta podataka, format podataka, način unosa podataka, zaštita osobnih podataka, osiguravanje vjerodostojnosti podataka te ostala pitanja važna za prikupljanje i analizu podataka na nacionalnoj razini.
  2. Pravilnik o sadržaju i korištenju informacijskih sustava u visokom obrazovanju GLAVA II. STUDENTI Članak
  3. Status studenata
(1)Student je osoba koja je upisana na sveučilišni ili stručni studij.
(2)Student u redovitom statusu studira u sklopu pune nastavne satnice.
(3)Student u izvanrednom statusu studira u sklopu pune ili prilagođene nastavne satnice.
(4)Status studenta stječe se upisom na visoko učilište i dokazuje se studentskom ispravom koju izdaje visoko učilište.
(5)Status studenta prestaje:
  1. završetkom studija
  2. ispisom sa studija
  3. isključenjem sa studija u postupku i uz uvjete utvrđene statutom ili drugim općim aktom visokog učilišta
  4. ako student ne završi studij u roku koji je utvrđen člankom
  5. stavkom
  6. ovoga Zakona.
(6)Oblik i sadržaj studentske isprave iz stavka
  1. ovoga članka ministar utvrđuje pravilnikom.
  2. Pravilnik o studentskoj ispravi Članak
  3. Prava i obveze studenta
(1)Student ima pravo na:
  1. izvedbu studija u skladu s izvedbenim planom studija
  2. sudjelovanje u znanstvenom odnosno umjetničkom i stručnom radu
  3. slobodu iskazivanja mišljenja i stajališta tijekom nastave i drugih aktivnosti u skladu s etičkim kodeksom
  4. završetak studija u roku kraćem od propisanoga u skladu s kriterijima utvrđenim općim aktom visokog učilišta
  5. besplatno korištenje građe knjižnice te znanstvenih i stručnih izvora na visokom učilištu
  6. pohađanje kolegija s drugog studija u skladu sa studijskim programom
  7. izjašnjavanje o kvaliteti nastave i nastavnika najmanje jednom godišnje u sklopu provedbe unutarnjeg sustava osiguravanja kvalitete
  8. pritužbu na povrede prava propisanih ovim Zakonom i općim aktom visokog učilišta
  9. druga prava propisana zakonom, statutom i drugim općim aktom visokog učilišta.
(2)Student ima obvezu pravodobno izvršavati nastavne i druge obveze na visokom učilištu te poštovati opće akte visokog učilišta.
(3)Student kategorizirani sportaš odnosno vrhunski umjetnik koji studira u redovitom statusu, u skladu s općim aktom visokog učilišta, može studirati prema prilagođenim uvjetima pohađanja studija.
(4)Student s invaliditetom, u skladu s općim aktom visokog učilišta, može studirati prema prilagođenim uvjetima pohađanja studija.
(5)Student u redovitom statusu ima pravo najviše jednom ponavljati svaku studijsku godinu.
(6)Student je obvezan završiti studij najkasnije u roku koji je dvostruko dulji od trajanja studija.
(7)Stegovna odgovornost studenata utvrđuje se pravilnikom o stegovnoj odgovornosti studenata koji donosi visoko učilište. Članak 78. Prava iz studentskog standarda
(1)Student koji studira u redovitom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, sveučilišnom integriranom prijediplomskom i diplomskom studiju odnosno stručnom kratkom studiju i koji nije u radnom odnosu niti obavlja samostalnu djelatnost obrta ili drugog slobodnog zanimanja, ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje, pravo na subvencionirano stanovanje i prehranu, pravo na obavljanje studentskih poslova u skladu sa zakonom koji uređuje obavljanje studentskih poslova te pravo na državne stipendije i druge novčane potpore.
(2)Student koji studira u izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju odnosno sveučilišnom integriranom prijediplomskom i diplomskom studiju i koji nije u radnom odnosu niti obavlja samostalnu djelatnost obrta ili drugog slobodnog zanimanja, ostvaruje pravo na obavljanje studentskih poslova prema zakonu koji uređuje obavljanje studentskih poslova.
(3)Student s utvrđenim stupnjem invaliditeta koji studira u redovitom statusu ostvaruje posebna prava iz studentskog standarda u skladu s općim aktom visokog učilišta. Student s utvrđenom vrstom i stupnjem invaliditeta ostvaruje pravo na prijevoz studenata s invaliditetom.
(4)Uvjete i način ostvarivanja prava iz ovoga članka pravilnikom utvrđuje ministar.
  1. Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava studenata u redovitom statusu na subvencionirano stanovanje
  2. Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava studenata na državnu stipendiju u STEM područjima znanosti
  3. Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na novčanu potporu za pokriće dijela troškova prijevoza za studente s invaliditetom
  4. Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na državnu stipendiju na temelju socio-ekonomskoga statusa Članak
  5. Subvencioniranje troškova školarine
(1)Student državljanin Republike Hrvatske odnosno državljanin druge države članice Europske unije koji studira u redovitom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju odnosno sveučilišnom integriranom studiju na javnom visokom učilištu ostvaruje pravo na subvencioniranje troškova školarine u cijelosti iz državnog proračuna, u skladu s uredbom iz članka 99. stavka 8. ovoga Zakona.
(2)Student iz stavka 1. ovoga članka može biti u radnom odnosu ili obavljati samostalnu djelatnost obrta ili drugog slobodnog zanimanja.
(3)Student iz stavka 1. ovoga članka ima pravo jednom promijeniti izabrani studij uz zadržavanje prava na subvencioniranje troškova školarine u cijelosti.
(4)Posebno uspješnom studentu ministar može odobriti upis još jednog studija na javnom visokom učilištu u redovitom statusu, uz subvencioniranje troškova školarine u cijelosti iz državnog proračuna. Kriterije odabira posebno uspješnog studenta utvrđuje visoko učilište općim aktom.
(5)Student koji studira u izvanrednom statusu snosi troškove studija u cijelosti ili dijelom, u skladu s općim aktom visokog učilišta. Članak 80. Mirovanje prava i obveza studenta
(1)Prava i obveze studenta miruju za vrijeme trudnoće, do godine dana starosti djeteta, nesposobnosti za rad dulje od tri mjeseca te u drugim opravdanim slučajevima propisanim zakonom ili općim aktom visokog učilišta.
(2)O zahtjevu za mirovanje prava i obveza studenta visoko učilište odlučuje rješenjem. Protiv ovoga rješenja može se pokrenuti upravni spor.
(3)U slučaju iz stavka
  1. ovoga članka studentu se produljuje rok za završetak studija za onoliko vremena koliko je trajalo mirovanje prava i obveza. PETI DIO ZNANSTVENA I UMJETNIČKA DJELATNOST Članak
  2. Znanstvena i umjetnička područja
(1)Znanstvena i umjetnička djelatnost u Republici Hrvatskoj obavlja se u znanstvenim i interdisciplinarnim područjima i poljima te umjetničkom području i poljima.
(2)Znanstvena i interdisciplinarna područja, polja i grane te umjetničko područje, polja i grane, na prijedlog Nacionalnog vijeća, pravilnikom utvrđuje ministar.
  1. Pravilnik o znanstvenim i interdisciplinarnim područjima, poljima i granama te umjetničkom području, poljima i granama Članak
  2. Ciljevi znanstvene i umjetničke djelatnosti
(1)Ciljevi znanstvene djelatnosti su:
  1. proširenje i produbljivanje znanstvenih spoznaja
  2. doprinos rješavanju znanstvenih, socijalnih, gospodarskih, kulturnih i razvojnih izazova strateški važnih za Republiku Hrvatsku
  3. stvaranje inovacija i patenata
  4. poticanje održivog razvoja
  5. postizanje konkurentnosti znanstvenih programa i projekata
  6. povezivanje znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja.
(2)Ciljevi umjetničke djelatnosti su:
  1. poticanje i razvoj umjetničkog stvaralaštva i istraživanja
  2. razvoj umjetničke produkcije
  3. razvoj zaštite i očuvanje kulturne baštine
  4. poticanje razvoja kulturne industrije
  5. povezivanje umjetničke djelatnosti i visokog obrazovanja. Članak
  6. Obuhvat znanstvene djelatnosti
(1)Znanstvena djelatnost u smislu ovoga Zakona uključuje temeljno i primijenjeno znanstveno istraživanje, uz posebnosti izražene u istraživanju u znanstvenim područjima društvenih i humanističkih znanosti.
(2)Temeljno znanstveno istraživanje predstavlja eksperimentalni ili teorijski rad poduzet kako bi se stekla nova znanja o temeljnim načelima fenomena i vidljivih činjenica bez izravne tržišne primjene. Primijenjeno znanstveno istraživanje predstavlja industrijsko istraživanje, eksperimentalni razvoj ili njihovu kombinaciju.
(3)Industrijsko istraživanje predstavlja planirano istraživanje ili kritički pregled radi stjecanja novih znanja i vještina za razvoj novih proizvoda, procesa ili usluga odnosno za postizanje znatnog poboljšanja postojećih proizvoda, procesa ili usluga.
(4)Eksperimentalni razvoj predstavlja stjecanje, kombiniranje, oblikovanje i uporabu postojećih znanstvenih, tehnoloških, poslovnih i ostalih mjerodavnih znanja i vještina radi razvoja novih ili poboljšanih proizvoda, procesa ili usluga. Eksperimentalni razvoj može uključivati aktivnosti kojima je cilj konceptualno definiranje, planiranje i dokumentiranje novih proizvoda, procesa ili usluga. Članak 84. Obuhvat umjetničke djelatnosti
(1)Umjetnička djelatnost u smislu ovoga Zakona uključuje umjetničko stvaralaštvo, umjetničko istraživanje te razvoj kreativnog potencijala umjetničkog područja i interdisciplinarnog područja.
(2)Temeljno umjetničko istraživanje predstavlja umjetničku praksu i produkciju, stvaranje novih umjetničkih tehnoloških procesa i tehnologija, kreativnih interpretativnih umjetničkih tehnika i metoda te njihovu primjenu u temeljnoj umjetničkoj djelatnosti.
(3)Razvojno umjetničko istraživanje predstavlja sustavan rad na razvoju umjetničkih postupaka i kreativnih procesa povezanih s praktičnim iskustvom usmjerenim na stvaranje umjetničkih djela i kontinuiran razvoj umjetničkih procesa. Članak 85. Upis u Upisnik znanstvenika i umjetnika
(1)Znanstvenik je osoba sa stečenim akademskim stupnjem doktora znanosti odnosno magistra znanosti te osoba upisana na doktorski studij.
(2)Umjetnik je osoba sa stečenim akademskim stupnjem doktora umjetnosti, osoba upisana na doktorski studij ili magistar umjetnosti te osoba koja se bavi umjetničkom djelatnošću u svrhu obavljanja poslova u visokom obrazovanju.
(3)Znanstvenik odnosno umjetnik upisuje se u Upisnik znanstvenika i umjetnika.
(4)Upisnik znanstvenika i umjetnika vodi Ministarstvo. Ministar pravilnikom uređuje ustroj i način vođenja Upisnika znanstvenika i umjetnika te postupak upisa u ovaj upisnik. ŠESTI DIO POTPORA VISOKOM OBRAZOVANJU, ZNANSTVENOJ I UMJETNIČKOJ DJELATNOSTI Članak 86. Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj
(1)Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj obavlja sljedeće poslove:
  1. predlaže i potiče donošenje mjera za unaprjeđenje visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti te tehnološkog razvoja
  2. prati razvoj znanstvenih i umjetničkih područja i polja
  3. daje mišljenje o aktima strateškog planiranja Republike Hrvatske koji se odnose na obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti te tehnološkog razvoja
  4. raspravlja pitanja važna za razvoj nacionalnog inovacijskog sustava, predlaže i potiče donošenje mjera za njegovo unaprjeđenje te poticanje tehnološkog razvoja
  5. predlaže ministru znanstvena i interdisciplinarna područja, polja i grane te umjetničko područje, polja i grane
  6. predlaže ministru broj matičnih odbora i njihovu nadležnost za pojedina polja
  7. imenuje članove matičnih odbora
  8. na prijedlog matičnih odbora donosi Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije
  9. donosi minimalna etička načela
  10. predlaže i potiče sudjelovanje drugih subjekata i organizacija civilnog društva, posebno tijela državne uprave i gospodarskih subjekata u sustavu visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti te tehnološkog razvoja
  11. daje mišljenje o potrebi osnivanja novog javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta
  12. predlaže mjere i poduzima aktivnosti za afirmaciju, napredovanje i poticanje izvrsnosti nastavnog, znanstvenog i umjetničkog pomlatka
  13. razmatra i daje mišljenja o drugim pitanjima važnim za razvoj sustava visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti te tehnološkog razvoja.
(2)Nacionalno vijeće podnosi Hrvatskome saboru izvješće o svojemu radu najmanje jednom godišnje.
(3)Nacionalno vijeće donosi odluke na sjednicama. Sjednicu saziva i njome predsjeda predsjednik Nacionalnog vijeća. Način rada Nacionalnog vijeća uređuje se poslovnikom o radu Nacionalnog vijeća koji donosi Nacionalno vijeće.
(4)Administrativne i stručne poslove za Nacionalno vijeće obavlja Ministarstvo. Članak 87. Sastav Nacionalnog vijeća
(1)Nacionalno vijeće sastoji se od 15 članova, od kojih su četiri znanstvena savjetnika ili znanstvena savjetnika u trajnom izboru, sedam redovitih profesora ili redovitih profesora u trajnom izboru, od kojih je najmanje jedan iz umjetničkog područja, dva profesora stručnog studija ili profesora stručnog studija u trajnom izboru te dvije osobe iz područja poduzetništva.
(2)Mandat članova Nacionalnog vijeća traje četiri godine.
(3)Kandidate za članove Nacionalnog vijeća iz reda znanstvenih savjetnika i znanstvenih savjetnika u trajnom izboru predlažu javni znanstveni instituti.
(4)Kandidate za članove Nacionalnog vijeća iz reda redovitih profesora i redovitih profesora u trajnom izboru predlažu Rektorski zbor Republike Hrvatske, sveučilišta, fakulteti i umjetničke akademije.
(5)Kandidate za članove Nacionalnog vijeća iz reda profesora stručnog studija i profesora stručnog studija u trajnom izboru predlaže Zbor veleučilišta Republike Hrvatske.
(6)Kandidate za članove Nacionalnog vijeća iz reda poduzetnika predlažu reprezentativne udruge poslodavaca.
(7)Predsjednika Nacionalnog vijeća članovi biraju natpolovičnom većinom glasova svih članova na konstituirajućoj sjednici kojom predsjeda najstariji član. Mandat predsjednika Nacionalnog vijeća traje dvije godine.
(8)Nacionalno vijeće na svoje sjednice poziva ministra te po potrebi druge članove Vlade Republike Hrvatske koji mogu sudjelovati u raspravi bez prava odlučivanja. U radu Nacionalnog vijeća sudjeluje jedan predstavnik reprezentativnih sindikata u djelatnosti znanosti i visokog obrazovanja bez prava odlučivanja. Članak 88. Izbor članova Nacionalnog vijeća
(1)Javni poziv za predlaganje kandidata za članove Nacionalnog vijeća raspisuje Ministarstvo, najkasnije šest mjeseci prije isteka mandata postojećim članovima.
(2)Član Nacionalnog vijeća ne može biti državni dužnosnik, čelnik tijela državne uprave, čelnik jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, čelnik visokog učilišta ili znanstvenog instituta niti osnivač ili čelnik osnivača visokog učilišta ili znanstvenog instituta.
(3)Kandidate za članove Nacionalnog vijeća utvrđuje Vlada Republike Hrvatske. Popis kandidata koji udovoljavaju uvjetima javnog poziva, s priloženim životopisom, objavljuje se na mrežnim stranicama Ministarstva.
(4)Članove Nacionalnog vijeća na prijedlog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora, vodeći računa o razmjernoj zastupljenosti znanstvenih područja i umjetničkog područja, imenuje Hrvatski sabor tako da svake dvije godine imenuje sedam odnosno osam članova Nacionalnog vijeća. Članak 89. Razrješenje članova Nacionalnog vijeća
(1)Član Nacionalnog vijeća može biti razriješen prije isteka vremena na koje je izabran ako:
  1. sam zatraži razrješenje
  2. stupi na dužnost propisanu člankom
  3. stavkom
  4. ovoga Zakona
  5. ne ispunjava svoju dužnost
  6. izgubi sposobnost obnašanja dužnosti
  7. svojim postupcima naruši ugled dužnosti koju obnaša.
(2)Zahtjev za razrješenjem člana Nacionalnog vijeća ovlašteni su podnijeti Vladi Republike Hrvatske predsjednik Nacionalnog vijeća ili najmanje tri člana Nacionalnog vijeća. Ako Vlada Republike Hrvatske zahtjev ocijeni osnovanim, predlaže Hrvatskome saboru razrješenje člana Nacionalnog vijeća.
(3)U slučaju razrješenja člana Nacionalnog vijeća, Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske imenuje novog člana na vrijeme do isteka mandata razriješenoga člana. Članak 90. Matični odbori
(1)Matični odbor:
  1. utvrđuje ispunjava li nastavnik odnosno znanstvenik u postupku zapošljavanja na slobodno radno mjesto te izbora u naslovnog nastavnika odnosno znanstvenika na sveučilištu, fakultetu, umjetničkoj akademiji i znanstvenom institutu Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije
  2. utvrđuje ispunjava li nastavnik odnosno znanstvenik Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije pri izboru na više radno mjesto odnosno pri reizboru na postojeće radno mjesto na sveučilištu, fakultetu, umjetničkoj akademiji i znanstvenom institutu
  3. predlaže Nacionalnom vijeću znanstvene i umjetničke elemente Nacionalnih sveučilišnih, znanstvenih i umjetničkih kriterija
  4. predlaže Nacionalnom vijeću popis domaćih znanstvenih časopisa koji su kvalitetom izjednačeni s uglednim međunarodnim znanstvenim časopisima za pojedino znanstveno područje i polje, relevantnih za izbor na znanstveno-nastavno, znanstveno i nastavno radno mjesto na sveučilištu, fakultetu, umjetničkoj akademiji i znanstvenom institutu te odgovarajuću umjetničku djelatnost relevantnu za izbor na umjetničko-nastavno radno mjesto
  5. razmatra pitanja važna za pojedino znanstveno ili umjetničko područje i polje.
(2)O ispunjavanju Nacionalnih sveučilišnih, znanstvenih i umjetničkih kriterija matični odbor odlučuje odlukom. Protiv ove odluke može se pokrenuti upravni spor.
(3)Matični odbor odluke donosi na sjednicama. Sjednicu saziva i njome predsjeda predsjednik matičnog odbora. Sjednice matičnog odbora održavaju se jednom mjesečno. Sjednica matičnog odbora može se održati i na daljinu korištenjem odgovarajućih audiovizualnih uređaja.
(4)Matični odbor osniva se za jedno ili više znanstvenih, umjetničkih odnosno interdisciplinarnih polja. Broj matičnih odbora, njihovu nadležnost za pojedina polja i način rada na prijedlog Nacionalnog vijeća pravilnikom utvrđuje ministar. 16. Pravilnik o ustroju, nadležnosti i načinu rada matičnih odbora Članak 91. Matična povjerenstva
(1)Matično povjerenstvo:
  1. utvrđuje ispunjava li nastavnik u postupku zapošljavanja na slobodno radno mjesto te izbora u naslovnog nastavnika na veleučilištu Nacionalne veleučilišne kriterije
  2. utvrđuje ispunjava li nastavnik Nacionalne veleučilišne kriterije pri izboru na više radno mjesto odnosno pri reizboru na postojeće radno mjesto na veleučilištu
  3. razmatra pitanja važna za pojedino znanstveno ili umjetničko područje.
(2)O ispunjavanju Nacionalnih veleučilišnih kriterija matično povjerenstvo odlučuje odlukom. Protiv ove odluke može se pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom.
(3)Matično povjerenstvo odluke donosi na sjednicama. Sjednicu saziva i njome predsjeda predsjednik matičnog povjerenstva. Sjednice matičnog povjerenstva održavaju se jednom mjesečno. Sjednica matičnog povjerenstva može se održati i na daljinu korištenjem odgovarajućih audiovizualnih uređaja.
(4)Matično povjerenstvo osniva se prema znanstvenim područjima odnosno za umjetničko područje. Broj matičnih povjerenstva, njihovu nadležnost za pojedina područja te način rada pravilnikom utvrđuje ministar.
  1. Pravilnik o ustrojstvu, djelokrugu i načinu rada matičnih povjerenstava Članak
  2. Izbor članova matičnih odbora i matičnih povjerenstava
(1)Matični odbor sastoji se od devet članova. Članovi matičnog odbora imenuju se na četiri godine iz reda redovitih profesora, redovitih profesora u trajnom izboru, znanstvenih savjetnika i znanstvenih savjetnika u trajnom izboru u odgovarajućem polju.
(2)Matično povjerenstvo sastoji se od tri do sedam članova. Članovi matičnog povjerenstva imenuju se na četiri godine iz reda profesora stručnog studija i profesora stručnog studija u trajnom izboru u odgovarajućem području.
(3)Javni poziv za predlaganje kandidata za članove matičnih odbora i matičnih povjerenstava objavljuje Ministarstvo. Kandidate za članove matičnih odbora predlažu Rektorski zbor Republike Hrvatske, sveučilišta, fakulteti, umjetničke akademije i javni znanstveni instituti. Kandidate za članove matičnih povjerenstava predlažu veleučilišta.
(4)Član matičnog odbora i matičnog povjerenstva ne može biti član Nacionalnog vijeća, čelnik visokog učilišta i znanstvenog instituta.
(5)Listu kandidata za članove matičnih odbora utvrđuje Ministarstvo te je u roku od 30 dana od dana završetka javnog poziva za predlaganje kandidata dostavlja Nacionalnom vijeću. Nacionalno vijeće imenuje članove matičnih odbora vodeći računa da većinu članova čine redoviti profesori i redoviti profesori u trajnom izboru.
(6)Listu kandidata za

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.