Zakon o šumama - Zakon.hr

Zakon o šumama - Zakon.hr UPUTE UVJETI CJENIK KONTAKT Zakon.ai Prijava / Registracija Baza je ažurirana 08.06.2026. zaključno sa NN 43/26  EU 2024/2679 × Upozorenje Funkcionalnost kopiranja je dostupna samo prijavljenim korisnicima. Prijava / Registracija U redu Povezani zakoni Geodezija Zakon o općem upravnom postupku Zakon o vodama Zakon o poljoprivrednom zemljištu Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina Zakon o obavljanju geodetske djelatnosti Zakon o cestama Zakon o šumama Zakon o plovidbi i lukama unutarnjih voda Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija Zakon o Nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka Zakon o željeznici Zakon o prostornom uređenju Zakon o gradnji Zakon o građevinskoj inspekciji Zakon o komasaciji poljoprivrednog zemljišta Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje Zakon o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju Zakon o naseljima Zakon o neprocijenjenom građevinskom zemljištu Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu Poljoprivreda, životinje i okoliš Zakon o vodama Zakon o zaštiti od buke Zakon o poljoprivrednom zemljištu Zakon o biogorivima za prijevoz Zakon o zaštiti okoliša Zakon o poljoprivredi Zakon o uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda Zakon o financiranju vodnoga gospodarstva Zakon o duhanu Zakon o zaštiti životinja Zakon o zaštiti zraka Zakon o vinu Zakon o biljnom zdravstvu Zakon o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti Zakon o šumama Zakon o morskom ribarstvu Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima Zakon o vatrogastvu Zakon o igralištima za golf Zakon o komunalnom gospodarstvu Zakon o zaštiti od požara Zakon o zaštiti prirode Zakon o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori Zakon o lovstvu Zakon o zadrugama Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja Zakon o uskladištenju i skladišnici za žitarice i industrijsko bilje Zakon o kontaminantima Zakon o vodi za ljudsku potrošnju Zakon o osnivanju Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Zakon o šumskom reprodukcijskom materijalu Zakon o veterinarsko-medicinskim proizvodima Zakon o provedbi Uredbe (EZ) br. 396.2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u i na hrani i hrani za životinje biljnog i životnjskog podrijetla Zakon o provedbi Uredbe (EZ) br. 1107.2009 o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja Zakon o provedbi Uredbe (EZ) br. 1946.2003 o prekograničnom prijenosu genetski modificiranih organizama Zakon o prekograničnom prometu i trgovini divljim vrstama Zakon o provedbi Uredbe Komisije (EZ) br. 1234.2008 o ispitivanju izmjena uvjeta odobrenja za stavljanje veterinarsko-medicinskih proizvoda u promet Zakon o provedbi uredbi Europske unije o zaštiti životinja Zakon o održivoj uporabi pesticida Zakon o slatkovodnom ribarstvu Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 528.2012 Europskog parlamenta i Vijeća u vezi stavljanja na raspolaganje na tržištu i uporabi biocidnih proizvoda Zakon o hidrografskoj djelatnosti Zakon o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja Zakon o Fondu za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško Zakon o Hrvatskoj agronomskoj komori Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji Zakon o akvakulturi Zakon o Hrvatskoj poljoprivredno-šumarskoj savjetodavnoj službi Zakon o drvenastim kulturama kratkih ophodnji Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 511/2014 o mjerama usklađivanja za korisnike Protokola iz Nagoye o pristupu genetskim resursima te poštenoj i pravičnoj podjeli dobiti koja proizlazi iz njihova korištenja u Uniji Zakon o provedbi uredbi Europske unije o prometu drva i proizvoda od drva Zakon o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Zakon o jedinstvenom načinu utvrđivanja, evidentiranja i prikupljanja podataka o rezervama mineralnih sirovina i podzemnih voda i o bilanci tih rezervi Zakon o obavljanju poslova hidrometeorološke službe u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj Zakon o odgovornosti za nuklearnu štetu Zakon o Parku prirode "Kopački rit" Zakon o popisu poljoprivrede 2003 Zakon o prestanku važenja Zakona o zabrani nomadske ispaše ovaca Zakon o Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu Zakon o zaštiti biljnih sorti Zakon o priznavanju svojti šumskog drveća i grmlja Zakon o proglašenju Nacionalnog parka "Sjeverni Velebit" Zakon o proglašenju Parka prirode "Lastovsko otočje" Zakon o uzgoju domaćih životinja Zakon o proglašenju parka prirode "Lonjsko polje" Zakon o proglašenju Parka prirode "Papuk" Zakon o proglašenju Parka prirode "Vransko jezero" Zakon o proglašenju Žumberka i Samoborskog gorja parkom prirode Zakon o sustavu obrane od tuče Zakon o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda Zakon o popisu poljoprivrede 2020. Zakon o meteorološkoj i hidrološkoj djelatnosti Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 1257/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o recikliranju brodova i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1013/2006 i Direktive 2009/16/EZ Zakon o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2019/1021 o postojanim organskim onečišćujućim tvarima Zakon o proglašenju Hajdučkih i Rožanskih kukova strogim prirodnim rezervatom Zakon o proglašenju Nacionalnog parka "Krka" Zakon o proglašenju otoka Lokruma upravljanim prirodnim rezervatom Zakon o proglašenju parka prirode Telašćica Zakon o proglašenju planine Velebit parkom prirode Zakon o proglašenju Plitvičkih jezera nacionalnim parkom Zakon o proglašenju šume Dundo na Rabu upravljanim prirodnim rezervatom Zakon o proglašenju šume Paklenica nacionalnim parkom Zakon o proglašenju šume Risnjak nacionalnim parkom Zakon o proglašenju zapadnog dijela Medvednice parkom prirode Zakon o proglašenju zapadnog dijela otoka Mljeta nacionalnim parkom Zakon o seizmološkim poslovima Zakon o proglašenju Parka prirode »Dinara« Zakon o službenim kontrolama i drugim službenim aktivnostima koje se provode sukladno propisima o hrani, hrani za životinje, o zdravlju i dobrobiti životinja, zdravlju bilja i sredstvima za zaštitu bilja Zakon o gospodarenju otpadom Zakon o zdravlju životinja Zakon o gnojidbenim proizvodima Zakon o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima Zakon o šumamapročišćeni tekst zakona NN 68/18, 115/18, 98/19, 32/20, 145/20, 101/23, 36/24 na snazi od 02.04.2024. Uživajte... Preuzmite dokumentu PDF formatu Zanimljivi linkovi PODZAKONSKI PROPISIArhiva:Zakon o šumama 2021-2024Zakon o šumama 2020-2020Zakon o šumama 2019-2019Zakon o šumama 2018-2018Zakon o šumama 2014-2018Zakon o šumama 2013-2014Ministarstvo poljoprivredeMinistarstvo gospodarstva i održivog razvojaHrvatske šume d.o.o.Hrvatski šumarski institutŠumarski fakultetHrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije Pročišćeni pODZAKONSKI PROPISI DIO PRVI   OPĆE ODREDBE Članak 1. Predmet i cilj Zakona Ovim Zakonom uređuje se sustav i način upravljanja, gospodarenja, korištenja i raspolaganja šumama i šumskim zemljištima na načelima održivoga gospodarenja, ekonomske i ekološke prihvatljivosti te socijalne odgovornosti. Članak 2. (NN 68/18, 98/19) Interes Republike Hrvatske (1) Šume i šumska zemljišta dobra su od interesa za Republiku Hrvatsku te imaju njezinu osobitu zaštitu. (2) Šume i šumska zemljišta zaštićuju se, upotrebljavaju, koriste i njima se gospodari na način određen ovim Zakonom i posebnim propisima. (3) Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada) upravlja šumama i šumskim zemljištima u interesu Republike Hrvatske, prema načelu javnosti, predvidljivosti, učinkovitosti i odgovornosti te donošenjem dokumenata i akata u svrhu ostvarivanja interesa Republike Hrvatske, na način da tijelu državne uprave nadležnom za poslove šumarstva povjerava svoja upravljačka prava, s tim da se: – načelom javnosti upravljanja šumama i šumskim zemljištima osigurava sudjelovanje zainteresirane javnosti u određivanju smjernica i ciljeva upravljanja, gospodarenja, korištenja te raspolaganja šumama i šumskim zemljištima u okviru Nacionalne strategije za šume, Nacionalnog programa za šume i šumskogospodarskih planova, redovitim upoznavanjem javnosti s aktivnostima tijela koja upravljaju ili gospodare šumama i šumskim zemljištima i javnom objavom najvažnijih odluka o upravljanju ili gospodarenju šumama i šumskim zemljištima u Republici Hrvatskoj, dostupnošću javnosti sadržaja šumskogospodarskih planova u postupku i nakon odobravanja te vođenjem Registra šumskogospodarskog područja Republike Hrvatske u elektroničkom obliku, koji se sastoji od više upisnika podataka, uz osiguranje pristupa osnovnim informacijama te obavijestima iz Registra pod razmjernim, nediskriminirajućim i transparentnim uvjetima – načelom predvidljivosti upravljanja šumama i šumskim zemljištima osigurava načelno jednako postupanje u istim ili sličnim slučajevima vezanim uz gospodarenje, korištenje te raspolaganje šumama i šumskim zemljištima, a postupanja su propisana i razrađena podzakonskim aktima – načelom učinkovitosti upravljanja šumama i šumskim zemljištima osigurava ispunjavanje trenutne i buduće odgovarajuće ekološke, gospodarske i društvene funkcije na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini, kao javnog interesa, uvažavajući socioekonomsku važnost šuma i šumskih zemljišta Republike Hrvatske – načelom odgovornosti upravljanja šumama i šumskim zemljištima osigurava preuzimanje odgovornosti tijela koje upravlja, odnosno osobe koja gospodari, koristi te raspolaže šumom i šumskim zemljištem u Republici Hrvatskoj, za učinak njihovih aktivnosti i poslovnih procesa na društvo i okoliš, pri čemu te aktivnosti moraju biti u skladu s javnim interesima i poslovni procesi ostvarivati pozitivan učinak na društvo, a sve zajedno temeljeno na načelu održivoga gospodarenja prirodnim resursom. Članak 3. Načelo održivoga gospodarenja (1) Šume i šumska zemljišta specifično su prirodno bogatstvo te s općekorisnim i gospodarskim funkcijama šuma uvjetuju poseban način planiranja, gospodarenja i korištenja na načelu održivoga gospodarenja šumama. (2) Održivo gospodarenje šumama znači korištenje šuma i šumskog zemljišta na način, i u mjeri, koji održava njihovu bioraznolikost, produktivnost, kapacitet za regeneraciju, vitalnost i potencijal da trenutačno i ubuduće ispune odgovarajuće ekološke, gospodarske i društvene funkcije na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini te koji ne uzrokuje štetu drugim ekosustavima. (3) Primjena načela održivoga gospodarenja šumama u svrhu trenutačnog i budućeg ispunjavanja odgovarajuće ekološke, gospodarske i društvene funkcije na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini, uvažavajući socioekonomsku važnost šuma i njihovo pridonošenje ruralnom razvoju, ostvaruje se kroz: – održivo gospodarenje šumama i višenamjensku ulogu šuma, pri čemu se mnogobrojne robe i usluge isporučuju, odnosno pružaju na uravnotežen način te se osigurava zaštita šuma – učinkovito korištenje resursa, pri čemu se optimizira doprinos šuma, sektora šumarstva i sa šumom povezanih sektora ruralnom razvoju, rastu i otvaranju radnih mjesta – odgovornost za šume na globalnoj razini, pri čemu se promiču održiva proizvodnja i potrošnja šumskih proizvoda. Članak 4. Općekorisne i gospodarske funkcije šuma (1) Općekorisne funkcije šuma su: 1. zaštita tla, prometnica i drugih objekata od erozije, bujica i poplava 2. utjecaj na vodni režim i kvalitetu voda 3. utjecaj na plodnost tla i poljodjelsku proizvodnju 4. utjecaj na klimu i ublažavanje posljedica klimatskih promjena 5. zaštita i unapređenje čovjekova okoliša 6. stvaranje kisika, ponor ugljika i pročišćavanje atmosfere 7. rekreativna, turistička i zdravstvena funkcija 8. stvaranje povoljnih uvjeta za divljač i ostalu faunu 9. povećan utjecaj zaštitnih šuma i šuma posebne namjene na bioraznolikost. (2) Gospodarske funkcije šuma su: 1. proizvodnja drvnih šumskih proizvoda 2. proizvodnja šumskog reprodukcijskog materijala 3. proizvodnja nedrvnih šumskih proizvoda. Članak 5. (NN 68/18, 36/24) Šuma i šumsko zemljište (1) Šumom se smatra zemljište koje je suvislo obraslo šumskim drvećem i/ili njegovim grmolikim oblicima, grmljem i prizemnim rašćem na površini od 0,1 ha i većoj, gdje se trajno proizvode šumski proizvodi i ostvaruju općekorisne funkcije, a između biocenoze i staništa vladaju uravnoteženi odnosi. (2) Šumom se smatraju i: šume u zaštićenim područjima prema posebnom propisu; šumski sjemenski objekti tipa sjemenski izvor (ako je sastavni dio šumskog kompleksa) i sjemenska sastojina; spomenici parkovne arhitekture nastali iz prirodnih šuma; zaštitni pojasevi drveća površine od 0,1 ha i veće i širine od 20 m i veće; šumske prosjeke širine do 5 m; šumske prometnice i svijetle pruge uz prometnicu širine do 5 m; trase vodovoda, odvodnje otpadnih voda (kanalizacije), naftovoda, plinovoda te električnih i ostalih vodova širine do 5 m unutar šumskih kompleksa. (3) Šumom se ne smatraju: odvojene skupine šumskoga drveća na površini do 0,1 ha; šumski rasadnici; šumski sjemenski objekti tipa sjemenska plantaža, roditeljska stabla, klon i klonska smjesa te sjemenski izvor ako stablo ili grupa stabala nisu sastavni dio šumskog kompleksa; zaštitni pojasevi šumskog drveća površine manje od 0,1 ha ili širine manje od 20 m; drvoredi, parkovi u naseljenim mjestima, botanički vrtovi i arboretumi; šumske prosjeke šire od 5 m, šumske prometnice i svijetle pruge uz prometnice šire od 5 m; površine pod objektima namijenjenima prvenstveno gospodarenju i zaštiti šuma; šumska stovarišta unutar šumskih kompleksa; trase vodovoda, odvodnje otpadnih voda (kanalizacije), naftovoda, plinovoda, električnih i ostalih vodova unutar šumskih kompleksa širine veće od 5 m i kulture kratkih ophodnji na poljoprivrednom zemljištu. (4) Šumskim zemljištem smatraju se: zemljište na kojem se uzgaja šuma, šumski rasadnici, šumski sjemenski objekti tipa sjemenska plantaža, roditeljska stabla, klon i klonska smjesa; šumske prosjeke šire od 5 m, šumske prometnice i svijetle pruge uz prometnice šire od 5 m; površine pod objektima namijenjenima prvenstveno gospodarenju i zaštiti šuma; šumska stovarišta unutar šumskih kompleksa; neobraslo zemljište koje je zbog svojih prirodnih obilježja i uvjeta gospodarenja predviđeno kao najpovoljnije za uzgajanje šuma te trajnu proizvodnju drvne tvari i/ili općekorisnih funkcija uz unapređenje bioraznolikosti šuma; trstici, bare i močvare unutar šumskih kompleksa; trase vodovoda, odvodnje otpadnih voda (kanalizacije), naftovoda, plinovoda, električnih i ostalih vodova širine veće od 5 m unutar šumskih kompleksa te eksploatacijska polja unutar šumskogospodarskog područja. (5) Iznimno od odredbe stavaka 1., 2. i 4. ovoga članka, bivše vojne nekretnine površine do 1 ha, u obuhvatu građevinskog područja naselja, izdvojenog dijela građevinskog područja naselja i izdvojenog građevinskog područja izvan naselja, koje više ne služe za vojne potrebe, ne smatraju se šumom i šumskim zemljištem u smislu ovoga Zakona. Članak 6. Ostvarivanje interesa Republike Hrvatske u načinu upravljanja Interes Republike Hrvatske u upravljanju šumskim ekosustavima ostvaruje se provođenjem mjera: 1. gospodarenja šumama i šumskim zemljištima kojima se uz ekološku ravnotežu osigurava trajno održavanje i obnova šuma na način i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom i posebnim propisima 2. zaštite šuma i šumskih zemljišta te zaštite i očuvanja općekorisnih funkcija šuma i bioraznolikosti (čuvanjem šuma, zaštitom šuma od bolesti, štetnika, požara i gradnje objekata u šumi i na šumskom zemljištu, utvrđivanjem posebnih uvjeta izgradnje i dr.), na način i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom i posebnim propisima 3. Nacionalne strategije šumarstva te Nacionalnog programa šumarstva 4. provedbe i nadzora provođenja šumskogospodarskih planova 5. osiguravanja sredstava za održivo gospodarenje šumama 6. razminiranja šuma i šumskih zemljišta 7. sudjelovanja u upravljanju i nadzoru javnog šumoposjednika kao pravne osobe koja je ovim Zakonom ovlaštena za gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske i 8. dugoročnog praćenja stanja šuma. Članak 7. (NN 68/18, 98/19) Nadležno tijelo Nadležno tijelo za provedbu ovoga Zakona je tijelo državne uprave nadležno za obavljanje upravnih i drugih poslova u području šumarstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo). Članak 8. (NN 68/18, 115/18, 98/19, 36/24) Značenje pojedinih temeljnih pojmova (1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeća značenja: 1. bespravna sječa je svaka sječa stabala koja nije propisana šumskogospodarskim planovima ili dopuštena sukladno odredbama ovoga Zakona 2. bioraznolikost je sveukupnost svih živih organizama koji su sastavni dijelovi ekosustava, a uključuje raznolikost unutar vrsta, između vrsta, životnih zajednica te raznolikost ekosustava 3. divljač su posebnim zakonom određene životinjske vrste koje slobodno žive u prirodi, na površinama namijenjenim za uzgoj ili intenzivni uzgoj i razmnožavanje u svrhu lova i korištenja 4. doznaka stabala je odabiranje, obilježavanje, mjerenje stabala za sječu te obračun drvnog sječivog obujma 5. Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije (u daljnjem tekstu: Komora) je samostalna i neovisna strukovna organizacija koja obavlja povjerene joj javne ovlasti, čuva ugled, čast i prava svojih članova (ovlaštenih inženjera šumarstva i drvne tehnologije), skrbi da ovlašteni inženjeri obavljaju svoje poslove savjesno i u skladu sa zakonom te promiče, zastupa i usklađuje njihove interese pred državnim i drugim tijelima u zemlji i inozemstvu 6. izvoditelj šumarskih radova je fizička ili pravna osoba koja je registrirana za izvođenje šumarskih radova te joj je u postupku licenciranja izvoditelja šumarskih radova izdana licencija Komore 7. konverzija šuma obuhvaća šumskouzgojne postupke koji se provode u sastojini radi promjene i poboljšanja njezine strukture, a razlikujemo promjene sastojinskog oblika, uzgojnog oblika, degradacijskih oblika šume u uzgojne oblike šuma te promjenu načina gospodarenja šumama 8. krčenje šuma je sječa svih ili gotovo svih stabala i/ili njegovih grmolikih oblika u šumi radi provedbe prostornih planova ili izgradnje šumske infrastrukture 9. licenciranje izvoditelja šumarskih radova je postupak u kojem pravna osoba s povjerenim javnim ovlastima potvrđuje da osoba koja je podnijela zahtjev za licenciranje (pristupnik) ispunjava propisane strukovne kriterije koji je čine stručno kvalificiranom i poslovno sposobnom za izvođenje radova u šumarstvu, a za što joj se izdaje licencija Komore 10. lovnogospodarski objekti su objekti koji su namijenjeni uzgoju i zaštiti divljači na temelju propisa o lovstvu 11. lovnotehnički objekti su objekti koji su namijenjeni lovu i korištenju divljači na temelju propisa o lovstvu 12. lugar je fizička osoba ovlaštena za čuvanje šuma 13. nacionalna inventura šumskih resursa je višenamjensko i cjelovito prikupljanje podataka o šumama i šumskim zemljištima 14. neovlašteno zauzimanje šuma i šumskih zemljišta je svako samovoljno zaposjedanje i korištenje šuma i šumskih zemljišta 15. ovlašteni inženjer je osoba upisana u Imenik ovlaštenih inženjera Komore 16. procjena troškova privođenja poljoprivrednoj proizvodnji obuhvaća troškove nastale prilikom uklanjanja nadzemnih i podzemnih dijelova višegodišnjeg raslinja te poravnanja zemljišta nakon provedenih radova čija je svrha vraćanje površini prvotnu uporabnu namjenu odnosno način uporabe evidentiran u posjedovnom listu 17. pustošenje šuma je svaki nezakonit zahvat u šumama i na šumskim zemljištima kojim se remeti gospodarenje šumama i smanjuje buduća vrijednost šuma 18. Registar je registar šumskogospodarskog područja Republike Hrvatske koji se vodi u elektroničkom obliku, kao elektronička evidencija koja predstavlja objedinjeni sustav upisnika i registara podataka te računalnih programa za šumskogospodarsko područje Republike Hrvatske, a čija je svrha osigurati učinkovit pristup informacijama i biti potpora pravodobnom donošenju odluka te učinkovitom upravljanju radi ostvarivanja cilja iz članka 1. ovoga Zakona. 19. šumska sastojina je dio šume koji se od ostalih dijelova šume razlikuje po vrsti drveća, načinu gospodarenja, načinu postanka, starosti i stadiju razvoja 20. šumski ekosustav je dinamična zajednica biljaka, gljiva, životinja, algi i mikroorganizama i njihovog neživog okoliša koji međusobno djeluju kao funkcionalna jedinica u kojem drveće i druga drvenasta vegetacija određuju strukturne i funkcionalne odnose na određenom staništu i pri određenim ekološkim uvjetima 21. šumski kompleks je prostorna cjelina koja se sastoji od šume i šumskog zemljišta koji čine šumski ekosustav, a graniči sa zemljištem drugog načina uporabe 22. šumski požar je požar u šumi i/ili na šumskom zemljištu 23. šumski proizvodi su svi proizvodi šuma i šumskog zemljišta, uključujući: a) drvni šumski proizvodi su svi drvni dijelovi šumskog drveća i grmlja (oblovina, prostorno drvo, kora, granjevina, korijenje i slično) b) nedrvni šumski proizvodi su svi nedrvni dijelovi šumskog drveća, grmlja i ostalih sastavnica šumskog ekosustava i usluge koje oni pružaju (listovi, cvjetovi, sjeme, plodovi, pupovi, podzemni dijelovi, gljive, divljač, i slično) c) šumski reprodukcijski materijal je sjemenski materijal, biljni dijelovi i sadni materijal šumskih svojti i križanaca koji prvenstveno služi za podizanje i obnovu šuma 24. Tijelo je nadležno tijelo sukladno s odredbama propisa kojim se uređuje upravljanje nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske 25. urbano šumarstvo je specijalizirana grana šumarstva koja prilikom provođenja radova gospodarenja šumama i šumskim zemljištima posvećuje posebnu pažnju uzgoju i održavanju ekosustava u urbanim područjima, a obuhvaća i radove čiji je cilj stvaranje što povoljnijih uvjeta za boravak posjetitelja, podizanje estetske i rekreativne vrijednosti prvenstveno urbanih i park šuma te ostalih šuma i šumskih zemljišta koji su izloženi većem broju posjetitelja 26. zaštićeno područje je područje zaštićeno na temelju propisa o zaštiti prirode 27. zaštita šuma je skup mjera koje su dužne poduzimati osobe koje gospodare šumama radi zaštite šuma od požara, drugih elementarnih nepogoda, štetnih organizama i štetnih antropogenih utjecaja 28. zavičajna vrsta (autohtona vrsta) je vrsta koja prirodno obitava u određenom ekološkom sustavu nekog područja. (2) Ostali pojmovi uporabljeni u ovom Zakonu imaju značenje određeno posebnim zakonima kojima se uređuje područje poljoprivrede i poljoprivrednog zemljišta, područje prostornog uređenja, područje gradnje, područje zaštite prirode, područje vlasništva i drugih stvarnih prava i drugim posebnim zakonima. (3) Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod. DIO DRUGI   GOSPODARENJE ŠUMAMA Članak 9. Sveeuropski kriteriji za održivo gospodarenje šumama (1) Gospodarenje šumama obuhvaća uzgoj, zaštitu i korištenje šuma i šumskih zemljišta te planiranje, projektiranje, izgradnju i održavanje šumske infrastrukture, sukladno sveeuropskim kriterijima za održivo gospodarenje šumama. (2) Sveeuropski kriteriji za održivo gospodarenje šumom su: 1. održavanje i odgovarajuće poboljšanje šumskih ekosustava i njihov doprinos globalnome ciklusu ugljika 2. održavanje zdravlja i vitalnosti šumskog ekosustava 3. održavanje i poticanje proizvodnih funkcija šume 4. održavanje, očuvanje i odgovarajuće poboljšanje bioraznolikosti u šumskom ekosustavu 5. održavanje i odgovarajuće poboljšanje zaštitnih funkcija u upravljanju šumom (posebno tla i vode) 6. održavanje drugih socijalno-ekonomskih funkcija i uvjeta. Članak 10. Gospodarenje šumama i zaštita šumskog ekosustava (1) Šumoposjednici gospodare šumama održavajući i unapređujući bioraznolikost i krajobraznu raznolikost te skrbe o zaštiti šumskoga ekosustava i pri tome su obvezni: 1. održavati prirodni sastav šume i podržavati zavičajne vrste 2. smještajem i strukturom umjetno podignutih sastojina poticati zaštitu i obnovu prirodnih šuma, a ne povećavati pritisak na njih 3. izabrati vrste za umjetno podizanje sastojina i obnovu degradiranih sastojina obavljati na temelju opće prikladnosti stanišnim uvjetima i ciljevima gospodarenja, dajući prednost zavičajnim vrstama 4. koristiti samo one unesene vrste, provenijencije i varijetete čiji je utjecaj na ekosustav i genetički integritet zavičajnih vrsta stručno procijenjen, a čiji se negativni utjecaj može izbjeći ili umanjiti 5. voditi skrb o svim vrstama u ekosustavu 6. podržavati održiv način gospodarenja na odgovarajućim staništima koji oblikuje vrijedan ekosustav 7. u šumama koje su ugrožene sušenjem i elementarnim nepogodama uspostaviti cjelovitu mrežu nadzora radi sagledavanja kretanja negativnih procesa 8. gospodarenje šumom provoditi na način kojim se ne uzrokuju trajne štete ekosustava te poduzimati mjere za poboljšanje i održanje bioraznolikosti 9. vrstu i način korištenja sredstava pri uzgoju, iskorištavanju i zaštiti šuma prilagoditi posebnostima staništa i vrsta 10. uzgoj, iskorištavanje i zaštitu šuma te gradnju i održavanje šumske infrastrukture prilagoditi zaštiti tla i voda u smislu izbjegava­nja štetnih utjecaja na kvalitetu i kvantitetu izvora i akumulacija te slobodno kretanje površinskih i podzemnih voda. (2) Infrastrukturu u šumskim ekosustavima treba planirati i projektirati na način koji je najmanje štetan za šumsko stanište, vodeći brigu o posebnim geološkim, vegetacijskim, hidrološkim i drugim vrijed­nostima, a posebno o ekološki vrijednim dijelovima ekosustava utvrđenim posebnim propisima (zaštićena područja, ekološka mreža, ugroženi i rijetki stanišni tipovi, migratorni koridori rijetkih, osjetljivih ili ugroženih vrsta). Članak 11. Provedba sveeuropskih kriterija i uvažavanje općeg interesa Radi osiguranja provedbe sveeuropskih kriterija iz članka 9. stavka 2. ovoga Zakona te uvažavanja općeg interesa u gospodarenju šumama šumoposjednici su dužni: – gospodariti šumama u skladu sa šumskogospodarskim planovima – dopustiti neometan pristup šumi osobama ovlaštenim za obavljanje nadzora nad gospodarenjem šumama – dopustiti provedbu propisanih praćenja, izmjera za potrebe nacionalne inventure šumskih resursa i izrade šumskogospodarskih planova te prikupljanje podataka suklad­no međunarodnim obvezama. Članak 12. (NN 68/18, 36/24) Šumskogospodarsko područje Republike Hrvatske (1) Šumskogospodarsko područje Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: šumskogospodarsko područje) obuhvaća sve šume i šumska zemljišta na području Republike Hrvatske kao funkcionalnu cjelinu koja se utvrđuje radi osiguranja jedinstvenog, trajnog i održivoga gospodarenja šumama i šumskim zemljištima te planiranja i usmjeravanja njihova razvoja. (2) Šumskogospodarsko područje dijeli se na gospodarske jedinice, a gospodarska jedinica se dijeli na odjele i odsjeke, s tim da se gospodarske jedinice formiraju posebno za šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, a posebno za šume i šumska zemljišta u vlasništvu privatnih šumoposjednika, te su njihove granice i područje obuhvata prilagođeni organizacijskim potrebama gospodarenja šumama i prometnicama, uz obuhvat jednog ili više šumskih kompleksa. (3) Na zahtjev stranke, o osnivanju novih gospodarskih jedinica te promjenama postojećih granica i naziva Ministarstvo odlučuje rješenjem. (4) Za svaku gospodarsku jedinicu izrađuje se šumskogospodarski plan. (5) Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. Članak 13. Registar šumskogospodarskog područja (1) Za šumskogospodarsko područje ustanovljuje se Registar pri Ministarstvu. (2) Registar se vodi u elektroničkom obliku, sastoji se od više upisnika podataka, a pristup osnovnim informacijama te obavijestima iz Registra osigurava se pod razmjernim, nediskriminirajućim i transparentnim uvjetima. (3) Registar će sadržavati i dio za izvješćivanje za potrebe ispunjavanja međunarodnih i nacionalnih obveza iz sektora šumarstva, u koji će se upisivati prikupljeni podaci i druge informacije, sukladno obvezama iz EU zakonodavstva, međunarodnih konvencija, sporazuma, protokola i drugih akata koji obvezuju Republiku Hrvatsku. (4) Sadržaj Registra, način prikupljanja podataka, vođenje i upis u upisnike podataka u Registar, izradu i uspostavu Registra, dostupnost i uvjete korištenja podataka iz Registra, način dostavljanja te vrstu i strukturu podataka, kao i objavu pojedinih podataka iz Registra na mrežnoj stranici Ministarstva ministar propisuje pravilnikom. Članak 14. Šumoposjednik (1) Šumoposjednik je svaka pravna ili fizička osoba koja kao vlasnik i/ili posjednik gospodari šumom i/ili šumskim zemljištem. (2) U smislu ovoga Zakona šumoposjednici su: a) javni šumoposjednik je pravna osoba koja je ovim Zakonom ovlaštena za gospodarenje šumom i/ili šumskim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske b) pravna osoba sa statusom javne ustanove čiji je osnivač Republika Hrvatska i njezine znanstveno-nastavne sastavnice, koje svoju znanstveno-nastavnu djelatnost i znanstvenoistraživački rad obavljaju iz područja šumarstva (u daljnjem tekstu: Ustanova) c) pravna osoba čiji je osnivač i vlasnik jedinica lokalne samouprave, a kojoj je odlukom Vlade iz članka 16. stavka 3. povjereno gospodarenje (u daljnjem tekstu: Pravna osoba) d) privatni šumoposjednik je pravna ili fizička osoba koja je vlasnik šume i/ili šumskog zemljišta te posjednik na temelju pravnoga posla. (3) Prema površini šume i šumskog zemljišta privatni šumoposjednik može biti: a) mali šumoposjednik s površinom šuma i/ili šumskog zemljišta do 20 ha b) srednji šumoposjednik s površinom šuma i/ili šumskog zemljišta većom od 20, a manjom od 300 ha c) veliki šumoposjednik s površinom šuma i/ili šumskog zemljišta većom od 300 ha. Članak 15. (NN 68/18, 115/18) Upis u upisnik privatnih šumoposjednika (1) Privatni šumoposjednik može se upisati ili brisati iz upisnika privatnih šumoposjednika na temelju zahtjeva. (2) Privatni šumoposjednici se upisuju u upisnik privatnih šumoposjednika ili zahtijevaju izmjenu i dopunu postojećeg upisa pri Ministarstvu. (3) Uz zahtjev za upis u upisnik privatnih šumoposjednika prilažu se dokazi, vlasnički list ili pravno ovlaštenje vlasnika, kojima se potvrđuju uvjeti za privatnog šumoposjednika iz odredbi ovoga Zakona, a o zahtjevu Ministarstvo odlučuje rješenjem. (4) Uvjet upisa u upisnik privatnih šumoposjednika je posjedovanje šume i šumskog zemljišta na području Republike Hrvatske, a pravo na upis ima fizička ili pravna osoba s prebivalištem odnosno sjedištem na području Europske unije. (5) Brisanje iz upisnika privatnih šumoposjednika provodi se na zahtjev šumoposjednika ili po službenoj dužnosti nakon prestanka postojanja uvjeta za upis iz stavka 4. ovoga članka. (6) Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. (7) Upis u upisnik privatnih šumoposjednika, brisanje iz upisnika privatnih šumoposjednika, kao i uvjete korištenja podataka iz upisnika te način vođenja ministar propisuje pravilnikom. 2. Pravilnik o Upisniku privatnih šumoposjednika Članak 16. Gospodarenje i korištenje šumama i šumskim zemljištima (1) Šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske gospodari javni šumoposjednik. (2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, pojedinim šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske namijenjenima znanstvenim istraživanjima i nastavi gospodari Ustanova. (3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, urbanim šumama u vlasništvu Republike Hrvatske, osim onih koje se nalaze unutar obuhvata kampova, igrališta za golf i drugih sportsko rekreacijskih područja, može gospodariti Pravna osoba na temelju odluke Vlade. (4) Kada se poslovni udio, dionice ili osnivačka prava jedinice lokalne samouprave u Pravnoj osobi smanji ispod jedne polovine dijela, odluka Vlade iz stavka 3. ovoga članka prestaje važiti. (5) Šumama i šumskim zemljištima koji nisu u vlasništvu Republike Hrvatske gospodare privatni šumoposjednici. (6) Iznimno od stavaka 1. i 5. ovoga članka, za šume i šumska zemljišta u zaštićenim područjima kategorije nacionalni park i strogi rezervat, za provedbu Programa zaštite, njege i obnove, odgovorna je javna ustanova osnovana sukladno posebnom propisu o zaštiti prirode (u daljnjem tekstu: Javna ustanova). (7) Ako Program iz stavka 6. ovoga članka provodi javna ustanova koja upravlja nacionalnim parkom i/ili strogim rezervatom, mora posjedovati odgovarajuću licenciju Komore ili provođenje Programa može povjeriti, za šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, javnom šumoposjedniku, a za šume i šumska zemljišta koja nisu vlasništvo Republike Hrvatske privatnom šumoposjedniku koji posjeduje odgovarajuću licenciju Komore. (8) Drvni šumski proizvodi iz šuma kojima gospodari Ustanova prodaju se javnim nadmetanjem koje, uz naknadu troškova, provodi javni šumoposjednik, a sredstva ostvarena prodajom prihod su Ustanove. (9) Pojedine šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske mogu koristiti javnopravna tijela i pravne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatska (u daljnjem tekstu: Korisnici). (10) Korištenje iz stavka 9. ovoga članka je, u smislu ovoga Zakona, upotreba pojedine šume i šumskog zemljišta bez prava na gospodarenje istom, u svrhu poslova koje Korisnici obavljaju iz područja policijskog, obrambenog, pravosudnog i zdravstvenog sustava te iz drugih područja sukladno posebnim propisima. (11) Gospodarenje šumama i šumskim zemljištima iz ovoga članka obavlja se na načelu održivoga gospodarenja šumama, na način i uz uvjete propisane ovim Zakonom i posebnim propisima. Članak 17. Gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske (1) Javni šumoposjednik je pravna osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku koja gospodari šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske. (2) Osnivač javnog šumoposjednika kao društva s ograničenom odgovornošću je Republika Hrvatska. (3) Sjedište javnog šumoposjednika je u Zagrebu. (4) Naziv javnog šumoposjednika je »HRVATSKE ŠUME društvo s ograničenom odgovornošću«. (5) Pravni oblik, unutarnja organizacija i djelatnosti društva javnog šumoposjednika utvrđeni su izjavom o osnivanju. Članak 18. Odlučivanje smatra li se neko zemljište šumom ili šumskim zemljištem (1) U slučaju sumnje ili spora smatra li se neko zemljište šumom ili šumskim zemljištem Ministarstvo odlučuje rješenjem. (2) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. Članak 19. Sanacija i umjetna obnova u određenom roku (1) Šumoposjednici su dužni sanirati opožarene površine u roku od dvije godine, ako taj rok nije utvrđen šumskogospodarskim planom. (2) Šumoposjednici su dužni umjetno obnoviti površine na kojima nije uspjelo prirodno pomlađivanje, površine na kojima je izvršeno pustošenje, bespravna sječa i površine na kojima je došlo do propadanja šuma, i to u roku od dvije godine, ako taj rok nije utvrđen šumskogospodarskim planom. (3) Iznimno od odredbi ovoga članka, Ministarstvo može, na temelju prijedloga šumoposjednika, produžiti rok za sanaciju i obnovu površina, a najduže za još dvije godine. Članak 20. Izvršenje i provedba mjera Ako šumoposjednici ne izvrše mjere propisane ovim Zakonom i na osnovi njega donesenih propisa, kao i na temelju posebnih propisa, ove će mjere provesti tijelo koje ih je naredilo ili osoba koju ono ovlasti, na trošak šumoposjednika ili pravne osobe koja koristi šumu ili šumsko zemljište, a bila je dužna izvršiti naređene mjere. Članak 21. Kretanje i posjet šumi ili šumskim zemljištima (1) Fizičke osobe mogu se kretati šumom ili šumskim zemljištem kao posjetitelji šuma, ako nije drukčije određeno ovim Zakonom ili drugim propisom. (2) Posjetom šumi ili šumskom zemljištu smatra se šetnja i ostali oblici građanskog uživanja u šumi i/ili šumskom zemljištu, bez stjecanja imovinske koristi. (3) Posjetitelji šume ili šumskog zemljišta preuzimaju sve rizike kojima su izloženi prilikom kretanja šumom ili šumskim zemljištem. (4) Šumoposjednik nije dužan poduzimati posebne mjere opreza prema posjetiteljima šuma niti se može smatrati odgovornim za bilo kakve štete ili ozljede koje pretrpe takve osobe, osim ako su bile nanesene namjerno ili grubom nepažnjom prilikom obavljanja redovite djelatnosti gospodarenja šumom. Članak 22. Šuma i šumsko zemljište prema namjeni (1) Sve šume i šumska zemljišta u Republici Hrvatskoj smatraju se višenamjenskim. (2) Šume prema geografskom položaju mogu biti kontinentalne, šume na sredozemnom kršu i šume na visokom kršu. (3) Prema namjeni šume se razvrstavaju na: a) gospodarske b) zaštitne. (4) Prema namjeni šumska zemljišta koja nisu obrasla šumom mogu biti: 1. za podizanje novih šuma 2. za potrebe održavanja bioraznolikosti šumskih ekosustava 3. za ostale potrebe gospodarenja šumama. (5) Iznimno od odredbe stavaka 3. i 4. ovoga članka, šume i šumska zemljišta prema namjeni mogu biti šume posebne namjene, i to: 1. zaštićene šume 2. urbane šume 3. šumski sjemenski objekti 4. šume za znanstvena istraživanja 5. šume za potrebe obrane Republike Hrvatske 6. šume za potrebe utvrđene posebnim propisima. (6) Namjena iz stavaka 3., 4. i 5. ovoga članka za šume i šumska zemljišta iz članka 58. stavka 1. ovoga Zakona određuje se nakon isteka ugovora o služnosti, a do tada se smatraju šumskim zemljištem na kojem je osnovana služnost. (7) Gospodarske šume su šume koje se, uz očuvanje i unapređenje njihovih općekorisnih funkcija, primarno koriste za proizvodnju drvnih i nedrvnih šumskih proizvoda. (8) Zaštitne šume su šume koje, uz očuvanje i unapređenje njihovih općekorisnih funkcija, primarno služe za zaštitu tla, voda, naselja, objekata i druge imovine, a radovi u njima provode se uz uvažavanje njihove primarne namjene. (9) Zaštićene šume su šume i šumska zemljišta unutar područja zaštićenih na temelju propisa o zaštiti prirode, a dijelimo ih na: 1. šume u kojima je dopuštena gospodarska uporaba prirodnih dobara 2. šume u kojima je zabranjena gospodarska uporaba prirodnih dobara. (10) Urbane šume su šume i šumska zemljišta planirana prostornim planovima unutar ili uz građevinsko područje naselja, a znatno utječu na kvalitetu života stanovnika naselja; šume čija je namjena stvaranje potrebnih uvjeta za odmor i rekreaciju posjetitelja; šume unutar obuhvata kampova, igrališta za golf i drugih sportsko-rekreacijskih područja. (11) Šumski sjemenski objekti obuhvaćaju sjemenske sastojine, sjemenske plantaže, roditeljska stabla, klon i klonsku smjesu, a njihova primarna namjena je proizvodnja šumskog reprodukcijskog materijala. (12) Šume za znanstvena istraživanja su šume i šumska zemljišta primarno namijenjena znanstvenim istraživanjima i nastavi. (13) Šume za potrebe obrane Republike Hrvatske su šume i šumska zemljišta primarno namijenjena potrebama obrane Republike Hrvatske unutar vojnih lokacija odnosno zona posebne namjene za potrebe obrane. (14) Šume za potrebe utvrđene posebnim propisima su šume i šumska zemljišta koje koriste Korisnici iz članka 16. stavka 9. ovoga Zakona. Članak 23. (NN 68/18, 101/23) Gospodarenje šumom i šumskim zemljištem (1) Šumoposjednici su dužni gospodariti šumom i šumskim zemljištem na način propisan ovim Zakonom. (2) Gospodarenje šumom i šumskim zemljištem obuhvaća radove: 1. izrade, obnove i revizije šumskogospodarskih planova 2. prirodne obnove šuma 3. umjetne obnove šuma 4. podizanja novih šuma na neobraslom šumskom zemljištu 5. konverzije šuma 6. sanacije i obnove šuma oštećenih biotskim i abiotskim čimbenicima 7. njege šuma 8. zaštite šuma od štetnih organizama i požara 9. doznake stabala 10. čuvanja šuma 11. rasadničarstva i sjemenarstva 12. planiranja, projektiranja, izgradnje, rekonstrukcije i održavanja šumske infrastrukture 13. održavanja izvora, bunara i cisterni 14. pridobivanja drvnih šumskih proizvoda 15. pridobivanja nedrvnih šumskih proizvoda 16. održavanja neobrasloga šumskog zemljišta za potrebe očuvanja bioraznolikosti. (3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka ministar može u slučaju pojave prirodne nepogode, donijeti naredbu kojom se zabranjuje provođenje pojedinih radova gospodarenja šumama određenih šumskogospodarskim planovima, u skladu s načelima održivog gospodarenja šumama. (4) Radove gospodarenja šumom i šumskim zemljištem iz stavka 2. ovoga članka ministar propisuje pravilnikom. 13. Naredba o zabrani provedbe radova gospodarenja šumama Članak 24. Provođenje radova gospodarenja šumom i šumskim zemljištem u zaštićenim područjima Osoba koja upravlja zaštićenim područjem, u kojem je zabranjena gospodarska djelatnost sukladno posebnom propisu, dužna je osigurati sredstva za provedbu aktivnosti iz programa zaštite, njege i obnove šuma koji sadrži mjere njihove zaštite te njihovu provedbu. Članak 25. (NN 68/18, 115/18) Gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu privatnih šumoposjednika Za unapređenje gospodarenja šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu privatnih šumoposjednika nadležno je Ministarstvo. DIO TREĆI   PLANIRANJE U ŠUMARSTVU Članak 26. Nacionalna strategija šumarstva, Nacionalni program šumarstva i Nacionalna inventura šumskih resursa (1) Nacionalnom strategijom šumarstva utvrđuje se i definira nacionalna politika šumarstva te osigurava njezina usklađenost s aktima planiranja Republike Hrvatske. (2) Nacionalnim programom šumarstva utvrđuju se uvjeti za provođenje elemenata šumarske politike te se definira okvir potrajnoga gospodarenja šumama uvažavajući njihovu višenamjensku ulogu i uporabu. (3) Sastavni dio Nacionalnog programa šumarstva jesu provedbe politika, praćenja i procjena na nacionalnoj razini radi daljnjeg unapređenja potrajnoga gospodarenja šumama, kao i uspostavljanje i očuvanje prirodnih odnosa među vrstama i unapređivanje njihovih prirodnih staništa. (4) Nacionalnim programom šumarstva uspostavlja se suradnja s drugim sektorima te osigurava njihovo usklađivanje aktivnosti pri provođenju šumarskih politika. (5) Nacionalna inventura šumskih resursa provodi se u svrhu prikupljanja informacija o stanju šuma za potrebe šumarske politike i šumarske operative, ekologije, lovstva, zaštite okoliša, zaštite prirode, drvoprerađivačke industrije te za potrebe državnih i međunarodnih organizacija. (6) Nacionalnu strategiju šumarstva iz stavka 1. ovoga članka donosi Hrvatski sabor na prijedlog Vlade, a izrađuje je Ministarstvo. (7) Nacionalni program šumarstva iz stavka 2. ovoga članka donosi Vlada. (8) Ministarstvo je nadležno za provedbu Nacionalne inventure šumskih resursa i odobrava njezine rezultate. (9) Postupak provođenja Nacionalne inventure šumskih resursa iz stavka 3. ovoga članka i odobravanje njezinih rezultata ministar propisuje pravilnikom. 8. Pravilnik o postupku provođenja nacionalne inventure šumskih resursa Republike Hrvatske i odobravanju njezinih rezultata Članak 27. Šumskogospodarski planovi (1) Šumskogospodarski planovi su temeljni dokumenti za gospodarenje i korištenje šuma i šumskih zemljišta na području Republike Hrvatske, koji utvrđuju uvjete za održivo gospodarenje šumama i šumskim zemljištem i zahvate u tom prostoru, potreban opseg uzgoja i zaštite šuma, mogući stupanj iskorištenja te uvjete za gospodarenje životinjskim svijetom. (2) Šumskogospodarski planovi su: – šumskogospodarska osnova područja Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Osnova područja) – osnova gospodarenja gospodarskom jedinicom (u daljnjem tekstu: Osnova gospodarenja) – program gospodarenja gospodarskom jedinicom s planom upravljanja područjem ekološke mreže – program gospodarenja šumama privatnih šumoposjednika – program gospodarenja šumama posebne namjene za potrebe obrane Republike Hrvatske – program gospodarenja šumskim sjemenskim objektima – program zaštite, njege i obnove šuma – program gospodarenja šumama posebne namjene kojima gospodari Pravna osoba. Članak 28. (NN 68/18, 36/24) Trajanje šumskogospodarskih planova (1) Osnovom područja planiraju se zahvati na šumama i šumskim zemljištima šumskogospodarskog područja za razdoblje od deset godina (I/1 gospodarsko polurazdoblje), planira potrajnost prihoda etata za daljnjih deset godina (I/2 gospodarsko polurazdoblje) i za idućih 20 godina (II gospodarsko razdoblje), a obnavlja se svakih deset godina. (2) Osnova gospodarenja propisuje zahvate na šumama i šumskim zemljištima gospodarske jedinice javnog šumoposjednika i Ustanove za razdoblje od deset godina (I/1 gospodarsko polurazdoblje), planira potrajnost prihoda etata za daljnjih deset godina (I/2 gospodarsko polurazdoblje) i za idućih 20 godina (II gospodarsko razdoblje), a obnavlja se svakih 20 godina uz reviziju svakih deset godina. (3) Program gospodarenja gospodarskom jedinicom s planom upravljanja područjem ekološke mreže propisuje zahvate na šumama i šumskim zemljištima, analizu stanja ciljnih vrsta i stanišnih tipova područja ekološke mreže, ciljeve upravljanja i očuvanja ciljnih vrsta i stanišnih tipova, mjere očuvanja, aktivnosti za postizanje ciljeva i pokazatelje provedbe plana za gospodarske jedinice javnog šumoposjednika i privatnih šumoposjednika za razdoblje od deset godina (I/1 gospodarsko polurazdoblje), te planira potrajnost prihoda etata za daljnjih deset godina (I/2 gospodarsko polurazdoblje) i za idućih 20 godina (II gospodarsko razdoblje), a obnavlja se svakih deset godina. (4) Program gospodarenja šumama privatnih šumoposjednika propisuje zahvate na šumama i šumskim zemljištima gospodarske jedinice privatnih šumoposjednika za razdoblje deset godina (I/1 gospodarsko polurazdoblje), planira potrajnost prihoda etata za daljnjih deset godina (I/2 gospodarsko polurazdoblje) i za idućih 20 godina (II gospodarsko razdoblje), a obnavlja se svakih 20 godina uz reviziju svakih deset godina. (5) Program zaštite, njege i obnove šuma utvrđuje zahvate na šumama i šumskim zemljištima unutar zaštićenih područja ili prirodnih vrijednosti zaštićenih na temelju propisa o zaštiti prirode u kategoriji strogi rezervat, nacionalni park, posebni rezervat šumske vegetacije i park šuma za razdoblje od deset godina, a obnavlja se svakih deset godina. (6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, ako nije formirana zasebna gospodarska jedinica za šume, u kategoriji posebni rezervat šumske vegetacije i park šuma Programi zaštite, njege i obnove šuma sastavni su dio šumskogospodarskih planova iz stavaka 2., 3. i 4. ovoga članka. (7) Program gospodarenja šumskim sjemenskim objektima utvrđuje zahvate za šumske sjemenske objekte tipa »selekcioniran«, »kvalificiran« i »testiran« za razdoblje od deset godina, a obnavlja se svakih deset godina. (8) Program gospodarenja šumama posebne namjene za potrebe obrane Republike Hrvatske propisuje zahvate na šumama i šumskim zemljištima unutar vojnih lokacija odnosno zona posebne namjene za potrebe obrane kada su formirane zasebne gospodarske jedinice, za razdoblje od deset godina, a obnavlja se svakih deset godina. (9) Program gospodarenja šumama posebne namjene kojima gospodari Pravna osoba propisuje zahvate na šumama i šumskim zemljištima za razdoblje od deset godina, a obnavlja se svakih deset godina. (10) Šumskogospodarski planovi iz stavaka 2., 3., 4., 5. i 7. ovoga članka podliježu postupku izvanredne revizije. (11) Iznimno od odredbe stavka 10. ovoga članka, programi gospodarenja šumama malih i srednjih šumoposjednika ne podliježu postupku izvanredne revizije, osim programa koji su programi gospodarenja gospodarskom jedinicom s planom upravljanja područjem ekološke mreže. (12) Šumskogospodarski planovi u postupku odobravanja i nakon odobrenja dostupni su javnosti. (13) Šumskogospodarski planovi nakon isteka važenja trajno se pohranjuju. (14) Iznimno od odredbe stavaka 2. do 6. ovoga članka, do odobrenja obnovljenog ili revidiranog šumskogospodarskog plana radovi uzgoja i zaštite šuma obavljaju se u skladu s potrebama, a sječa u količini ne većoj od desetgodišnjeg prosjeka u prvoj godini važenja i u odsjecima planiranim za sječu u I/2 polurazdoblju prethodnog šumskogospodarskog plana. (15) Nedrvni šumski proizvodi mogu se koristiti bez ograničenja do odobrenja šumskogospodarskog plana, osim nedrvnih šumskih proizvoda čije korištenje podliježe propisu iz područja zaštite prirode. (16) Sadržaj, rok donošenja i način izrade šumskogospodarskih planova te uvjete za izradu izvanrednih revizija šumskogospodarskih planova ministar propisuje pravilnikom. 1. Pravilnik o uređivanju šuma Članak 29. (NN 68/18, 115/18, 98/19, 36/24) Postupak odobravanja, obnove ili revizije šumskogospodarskih planova (1) Šumskogospodarski plan, njegovu obnovu ili reviziju Ministarstvo odobrava rješenjem, i to za šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na prijedlog javnog šumoposjednika, Ustanove ili Pravne osobe, a za šume privatnih šumoposjednika na prijedlog licenciranih izvođača. (2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, Program zaštite njege i obnove šuma za zaštićeno područje u kojem je zabranjena gospodarska djelatnost Ministarstvo odobrava na prijedlog Javne ustanove koja upravlja zaštićenim područjem. (3) Osnova područja odobrava se na temelju mišljenja povjerenstva o njezinoj usklađenosti sa strateškim dokumentima šumarstva i prostornog uređenja, a Povjerenstvo osniva ministar. (4) Osnovu područja izrađuje javni šumoposjednik, a izrada se financira iz sredstava naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma razmjerno udjelima zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske i zemljišta privatnih šumoposjednika u ukupnoj površini šuma i šumskih zemljišta Republike Hrvatske. (5) Za točnost stručnih podataka (površina, drvna zaliha, prirast, etat, propis šumskouzgojnih radova) navedenih u šumskogospodarskom planu odgovoran je izrađivač. (6) Šumskogospodarski planovi te njihova obnova ili revizija odobrava se na temelju mišljenja povjerenstva o njihovoj usklađenosti s Osnovom područja i odredbama ovoga Zakona, a Povjerenstvo iz reda šumarskih stručnjaka osniva ministar. (7) Prije ishođenja rješenja iz stavka 1. ovoga članka za Programe gospodarenja gospodarskom jedinicom s planom upravljanja područjem ekološke mreže potrebno je ishoditi suglasnost tijela državne uprave nadležnog za poslove zaštite prirode. (8) Javni šumoposjednik, Ustanova, Pravna osoba, Javna ustanova, srednji i veliki šumoposjednik te Ministarstvo u odnosu na male šumoposjednike dužni su izrađivati šumskogospodarske planove te ih redovito obnavljati ili revidirati. (9) Troškovi izrade, obnove ili revizije šumskogospodarskih planova i troškovi rada povjerenstva iz stavka 6. ovoga članka: – za šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske kojima gospodari javni šumoposjednik terete javnog šumoposjednika – za šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske kojima gospodari Ustanova terete Ustanovu – za šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske kojima gospodari Pravna osoba terete Pravnu osobu – za šume i šumska zemljišta kojima gospodare mali ili srednji šumoposjednik terete Ministarstvo – za šume i šumska zemljišta kojima gospodari srednji šumoposjednik, a kada se postupak odobravanja, obnove ili revizije šumskogospodarskih planova provodi po zahtjevu srednjeg šumoposjednika radi osnivanja posebne gospodarske jedinice, terete srednjeg šumoposjednika – za šume i šumska zemljišta kojima gospodari veliki šumoposjednik terete velikog šumoposjednika – za šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske koje koristi Korisnik terete Korisnika. (10) Troškovi prve izrade programa gospodarenja privatnih šumoposjednika i troškovi rada povjerenstva za njihovo odobrenje terete Ministarstvo, osim kada se osniva posebna gospodarska jedinica po zahtjevu privatnih šumoposjednika. (11) Iznimno od odredbe stavaka 9. i 10. ovoga članka, Javna ustanova koja upravlja zaštićenim područjem, u kojem je zabranjena gospodarska djelatnost sukladno posebnom propisu, snosi troškove izrade i odobrenja programa, zaštite, njege i obnove šuma. (12) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. Članak 30. (NN 68/18, 115/18, 36/24) Evidencije o izvršenim radovima (1) Javni šumoposjednik, Ustanova, Pravna osoba, Javna ustanova i Ministarstvo dužni su u šumskogospodarskim planovima voditi propisane evidencije o izvršenim radovima. (2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, javni šumoposjednik dužan je u Osnovi područja voditi propisane evidencije o izvršenim radovima. (3) Za potrebe vođenja evidencija iz stavka 2. ovoga članka potrebne podatke javnom šumoposjedniku dužni su dostaviti Ustanova, Pravna osoba, Javna ustanova i Ministarstvo. (4) Licencirani izvoditelji šumarskih radova dužni su u roku od sedam dana od izvršene doznake stabala odnosno izdavanja teretnog lista (popratnice) u šumama privatnih šumoposjednika unijeti u Registar podatke o doznačenim stablima i podatke s izdanih teretnih listova (popratnica). Članak 31. (NN 68/18, 115/18) Operativni planovi (1) Operativni godišnji planovi izrađuju se na temelju šumskogospodarskih planova i mogu biti: – operativni godišnji plan za ostvarivanje prava na sredstva iz naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma – operativni godišnji plan gospodarenja šumama i šumskim zemljištima. (2) Operativnim godišnjim planom za ostvarivanje prava na sredstva iz naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma planira se utrošak sredstava općekorisnih funkcija šuma za radove propisane ovim Zakonom. (3) Operativnim godišnjim planom gospodarenja šumama i šumskim zemljištima planira se godišnji opseg radova gospodarenja šumama i šumskim zemljištima u potrebnoj količini i vrsti, a na temelju propisa šumskogospodarskih planova. (4) Operativni godišnji plan za ostvarivanje prava na sredstva iz naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma Ministarstvo odobrava rješenjem, i to za šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na zahtjev javnog šumoposjednika, Ustanove i Pravne osobe. (5) Operativni godišnji plan za ostvarivanje prava na sredstva iz naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma za šume privatnih šumoposjednika izrađuje Ministarstvo. (6) Operativni godišnji plan gospodarenja šumama i šumskim zemljištima donose javni šumoposjednik, Ustanova, Pravna osoba i veliki privatni šumoposjednik do 31. prosinca tekuće godine za iduću godinu. (7) Protiv rješenja iz stavka 4. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. DIO ČETVRTI   ZAŠTITNE ŠUME I ŠUME POSEBNE NAMJENE Članak 32. Gospodarenje zaštitnim šumama i šumama posebne namjene Način gospodarenja i obnove zaštitnih šuma i šuma poseb­ne namjene propisuje se šumskogospodarskim planovima u skladu sa svrhom radi koje su takvima proglašene. Članak 33. (NN 68/18, 115/18, 98/19, 36/24) Proglašavanje zaštitne šume i šume posebne namjene (1) Ministarstvo rješenjem o proglašenju pojedinu šumu i šumsko zemljište proglašava zaštitnom šumom ili šumom posebne namjene. (2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, šume posebne namjene iz članka 22. stavka 5. točke 1. ovoga Zakona proglašavaju se sukladno posebnom propisu o zaštiti prirode. (3) Šume posebne namjene za potrebe obrane proglašava Ministarstvo na zahtjev tijela državne uprave nadležnog za poslove obrane. (4) Urbane šume kao šumu posebne namjene proglašava Ministarstvo na zahtjev zainteresiranih tijela državne uprave, jedinica lokalne samouprave i pravnih osoba čiji je osnivač Republika Hrvatska, uz prethodno mišljenje javnog šumoposjednika kada se radi o šumi i šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske. (5) Šumske sjemenske objekte kao šumu posebne namjene proglašava Ministarstvo sukladno posebnom propisu na zahtjev Javnog šumoposjednika, Ustanove ili privatnog šumoposjednika. (6) Šumu posebne namjene za potrebe utvrđene posebnim propisima proglašava Ministarstvo na temelju potreba utvrđenih posebnim propisima. (7) Prije donošenja rješenja iz stavka 1. ovoga članka o proglašenju šume privatnih šumoposjednika šumom posebne namjene podnositelj zahtjeva za proglašenje dužan je osigurati sredstva koja nadoknađuju ograničenje prava gospodarenja koje se privatnom šumoposjedniku ograničava. (8) Troškovi provedbe aktivnosti propisanih šumskogospodarskim planom u šumama posebne namjene, koji se ne smatraju redovitim gospodarenjem šumama, terete podnositelja zahtjeva za proglašenjem pojedine šume šumom posebne namjene odnosno nositelja prava građenja, osim za šume iz članka 22. stavka 5. točke 1. ovoga Zakona. (9) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. Članak 34. (1) Urbane šume unutar obuhvata kampova, igrališta za golf i drugih sportsko-rekreacijskih područja Ministarstvo može proglasiti na zahtjev zainteresiranih tijela državne uprave, jedinica lokalne samouprave i pravnih osoba čiji je osnivač Republika Hrvatska, u skladu s prostornim planovima. (2) Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka prilaže se izvadak iz zemljišne knjige za sve nekretnine koje će biti obuhvaćene programom, s upisanim vlasništvom Republike Hrvatske – udio 1/1, posjedovni list za sve predmetne nekretnine i dokaz da je prostornim planom planirana izgradnja građevina. (3) Ministarstvo rješenjem, na temelju zaprimljenog zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka, proglašava šume i šumsko zemljište šumom posebne namjene sukladno odredbama ovoga Zakona. (4) Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. Članak 35. Lovnogospodarski planovi (1) Šumskogospodarskim planovima utvrđuju se vrste i broj divljači koja se može uzgajati u šumi, uvažavajući zakonitosti prirodnog sklada između divljači i staništa, smjernice gospodarenja šumama te odredbe posebnih zakona i međunarodnih ugovora. (2) Lovnogospodarski planovi moraju biti usklađeni sa šumskogospodarskim planovima iz stavka 1. ovoga članka. DIO PETI   KORIŠTENJE ŠUMA, ŠUMSKIH ZEMLJIŠTA I ŠUMSKIH PROIZVODA Članak 36. (NN 68/18, 115/18, 36/24) Doznaka stabala (1) U šumi i na šumskom zemljištu dopušteno je sjeći samo doznačena stabla. (2) Doznaku stabala u šumama i na šumskom zemljištu obavlja izvoditelj šumarskih radova koji posjeduje odgovarajuću licenciju Komore. (3) Zahtjev za doznaku stabala mali šumoposjednik podnosi Ministarstvu, a srednji šumoposjednik licenciranom izvoditelju šumarskih radova. (4) O zahtjevu za doznaku kada nije izrađen program gospodarenja za šume privatnih šumoposjednika Ministarstvo odlučuje rješenjem. (5) Radi intenzivnog i trajnog nadzora nad doznakom stabala javni šumoposjednik, Ustanova, Pravna osoba, Javna ustanova, licencirani izvođač za privatne šumoposjednike dužni su podatke o doznaci stabala upisivati u upisnik doznake pri Registru. (6) Upisivanje podataka o doznaci stabala u upisnik, sadržaj i vođenje upisnika doznake stabala pri Registru te uvjete korištenja podataka ministar propisuje pravilnikom. (7) Protiv rješenja iz stavka 4. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. Članak 37. Teretni list i obilježba šumskih proizvoda (1) Drvni šumski proizvodi i drvo posječeno izvan šume i šumskog zemljišta mogu se transportirati samo ako su propisano obilježeni i ako je za njih izdan propisani teretni list (popratnica). (2) Nedrvni šumski proizvodi koji se koriste za komercijalne svrhe i šumski reprodukcijski materijal mogu se transportirati samo ako je za njih izdan propisani teretni list (popratnica). (3) Transport iz stavaka 1. i 2. ovoga članka obuhvaća: otpremu, prijevoz i pohranu šumskih proizvoda. (4) Obilježbu i izdavanje teretnih listova (popratnica) za drvne šumske proizvode i izdavanje teretnih listova (popratnica) za nedrvne šumske proizvode iz šume i šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske kojima gospodari javni šumoposjednik te izdavanje teretnih listova (popratnica) za drvo posječeno izvan šume sa zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske obavlja javni šumoposjednik. (5) U šumama kojima gospodari Ustanova, Pravna osoba …