Zakon o sportu - Zakon.hr

Zakon o sportu - Zakon.hr UPUTE UVJETI CJENIK KONTAKT Zakon.ai Prijava / Registracija Baza je ažurirana 08.06.2026. zaključno sa NN 43/26  EU 2024/2679 Povezani zakoni Sport Zakon o sportu Zakon o igrama na sreću Zakon o igralištima za golf Zakon o lovstvu Zakon o sportskoj inspekciji Zakon o Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja Zakon o sportuNN 141/22 na snazi od 01.01.2023. Uživajte... Preuzmite dokumentu PDF formatu Zanimljivi linkovi PODZAKONSKI PROPISIArhiva:Zakon o sportu 2020-2022Zakon o sportu 2020-2020Zakon o sportu 2015-2019Zakon o sportu 2013-2015Ministarstvo turizma i sportaHrvatski olimpijski odborHrvatski zavod za toksikologiju i antidoping  DIO PRVI   OPĆE ODREDBE Članak 1. Predmet Zakona (1) Ovim se Zakonom uređuje sustav sporta: sportske djelatnosti, osobe u sustavu sporta, financiranje sporta, nadzor i ostala pitanja od značaja za sport. (2) Sportske djelatnosti su djelatnosti od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku. (3) Sport mora biti jednako dostupan svima bez obzira na dob, rasu, spol, spolnu orijentaciju, vjeru, nacionalnost, društveni položaj, političko ili drugo uvjerenje. (4) Odredbe ovoga Zakona jednako se primjenjuju na sustav sporta, parasporta i sporta gluhih, osim kada je drukčije propisano ovim Zakonom. Članak 2. Rodno značenje izraza Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski spol. DIO DRUGI   SPORTSKE DJELATNOSTI, STRUČNI POSLOVI U SPORTU I KATEGORIZACIJA SPORTOVA Članak 3. Sportske djelatnosti (1) Sportske djelatnosti su aktivnosti koje obavljaju fizičke i pravne osobe prema odredbama ovoga Zakona. (2) Sportske djelatnosti su: sudjelovanje u sportskom natjecanju, sportska priprema, sportska poduka, zdravstveno usmjereno tjelesno vježbanje, organiziranje i vođenje sportskog natjecanja i posredovanje u sportu. (3) Sportske djelatnosti iz stavka 2. ovoga članka u smislu ovoga Zakona jesu: a) sudjelovanje u sportskom natjecanju je nastupanje sportaša pojedinaca ili sportskih ekipa na natjecanjima koje organiziraju fizičke i pravne osobe u sustavu sporta registrirane za obavljanje sportske djelatnosti organiziranja i vođenja sportskog natjecanja b) sportska priprema je provedba svih oblika trenažnih procesa sportaša i trenera s ciljem razvoja antropoloških karakteristika, a posebno motoričkih i funkcionalnih sposobnosti te stjecanja motoričkih znanja važnih za pojedini sport ili sportsku granu c) sportska poduka je podučavanje izvođenja tehnike pojedinoga sporta s isključivim ciljem svladavanja tehnike bez planiranja, programiranja, provedbe i kontrole programa sportske pripreme ili sportske rekreacije d) zdravstveno usmjereno tjelesno vježbanje je: i. planirana i programirana sportska rekreacija poput programa fitnesa, aerobike, pilatesa te programa koji mogu sadržavati elemente jednog ili više sportova i/ili sportskih grana s ciljem unaprjeđenja psihofizičkih sposobnosti i zdravlja bez sudjelovanja u sustavu službenih natjecanja u sportovima prepoznatim u nomenklaturama sportova Hrvatskog olimpijskog odbora, Hrvatskog paraolimpijskog odbora i Hrvatskog sportskog saveza gluhih, koje organizira nadležni nacionalni sportski savez i/ili njegove članice ii. kineziterapijski program koji se odnosi na prevenciju i rehabilitaciju ozljeda lokomotornog sustava e) organiziranje i vođenje sportskog natjecanja su aktivnosti koje provode nacionalni sportski savezi, članice nacionalnih sportskih saveza ili druge pravne ili fizičke osobe registrirane za obavljanje te sportske djelatnosti, a cilj im je provedba sportskih natjecanja f) posredovanje u sportu je obavljanje poslova posredovanja i zastupanja sportaša i trenera pri zapošljavanju, kao i poslova posredovanja i zastupanja klubova. (4) Sportskom djelatnošću smatra se i: – organizirana izvannastavna školska sportska aktivnost i akademska sportska aktivnost – upravljanje sportskom građevinom – upravljački i administrativni poslovi u pravnim osobama u sustavu sporta. (5) Osim sportskih djelatnosti iz stavka 2. ovoga članka, za očuvanje i unaprjeđenje zdravlja te prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti, sportskom djelatnošću u širem smislu smatra se i zdravstveno usmjerena tjelesna aktivnost koja podrazumijeva bilo koji oblik tjelesne aktivnosti koja ima pozitivan učinak na zdravlje i funkcionalne sposobnosti bez nepotrebne štete ili rizika, koja nije usmjerena na ostvarivanje rezultata nego više individualnih ciljeva, a koja se može provoditi u sustavu sporta i u suradnji s drugim dionicima iz sustava zdravstva te odgoja i obrazovanja. (6) Tijelo državne uprave nadležno za sport u slučaju dvojbe utvrđuje je li neka djelatnost sportska djelatnost. Članak 4. Stručni poslovi (1) U obavljanju sportske pripreme, sportske poduke i zdravstveno usmjerenog tjelesnog vježbanja fizičke osobe u sustavu sporta obavljaju stručne poslove u sportu. (2) Stručni poslovi u sportu su: planiranje i programiranje sportske pripreme; provedba sportske pripreme; kontrola sportske pripreme; vođenje sportaša na sportskom natjecanju; planiranje i programiranje sportske rekreacije; provedba sportske rekreacije; kontrola sportske rekreacije; planiranje, programiranje, provedba i kontrola kineziterapijskih postupaka; planiranje, programiranje, provedba i kontrola izvannastavnih školskih sportskih aktivnosti; podučavanje osnovnoj tehnici pojedinog sporta; provedba sportskodijagnostičkih postupaka te interpretiranje rezultata sportskodijagnostičkih postupaka. (3) Stručni poslovi iz stavka 2. ovoga članka u smislu ovoga Zakona jesu: a) planiranje i programiranje sportske pripreme je izrada planova i programa trenažnog procesa sportaša ili sportske ekipe s ciljem sudjelovanja u sustavu službenih natjecanja u sportovima prepoznatim u nomenklaturi sportova i sportskih grana Hrvatskog olimpijskog odbora, Hrvatskog paraolimpijskog odbora i Hrvatskog sportskog saveza gluhih, koje organiziraju nadležni nacionalni sportski savezi i njihove članice ili krovna sportska udruženja b) provedba sportske pripreme je provedba trenažnog procesa sportaša ili sportske ekipe na temelju plana i programa sportske pripreme c) kontrola sportske pripreme je evaluacija učinaka provedene sportske pripreme na temelju plana i programa sportske pripreme d) vođenje sportaša koji sudjeluju na sportskom natjecanju je neposredno stručno usmjeravanje sportaša pojedinca ili ekipe na postupanje u okolnostima sportskog natjecanja s ciljem ostvarenja što boljeg sportskog rezultata i/ili plasmana sukladno provedenom trenažnom procesu, a prema specifičnosti svakog sporta i pripadajućeg sportskog natjecanja e) planiranje i programiranje sportske rekreacije je izrada planova i programa sportskorekreativnog vježbanja f) provedba sportske rekreacije je provedba trenažnog procesa na temelju plana i programa sportskorekreativnog vježbanja g) kontrola sportske rekreacije je provjera učinaka provedenog programa sportskorekreativnog vježbanja na temelju plana i programa sportskorekreativnog vježbanja h) planiranje, programiranje, provedba i kontrola kineziterapijskih postupaka je izrada planova i programa te provedba i kontrola programa vježbanja koji se odnose na rehabilitaciju ozljeda i oštećenja lokomotornog sustava i) planiranje, programiranje, provedba i kontrola izvannastavnih školskih sportskih aktivnosti je izrada planova i programa te provedba i kontrola svih oblika sportskih aktivnosti koje se provode u sklopu školskih sportskih društava odnosno u sklopu izvannastavnih školskih sportskih aktivnosti j) podučavanje osnovnoj tehnici pojedinog sporta je provedba sportske poduke s isključivim ciljem svladavanja tehnike pojedinog sporta k) provođenje sportskodijagnostičkih postupaka i interpretiranje rezultata sportskodijagnostičkih postupaka je provođenje postupaka dijagnosticiranja i procjene antropološkog i sportskog statusa sportaša i drugih osoba te interpretiranje rezultata provedenih sportskodijagnostičkih postupaka u dijagnostičkim centrima. Članak 5. Kategorizacija sportova (1) Sportske djelatnosti mogu se provoditi u svim sportovima prema nomenklaturi koju općim aktom utvrđuje Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski paraolimpijski odbor i Hrvatski sportski savez gluhih. (2) Kategorizacija sportova je proces evaluacije sportova koji rezultira donošenjem odluke o rangiranju sportova i njihovu razvrstavanju u kategorije. (3) Kategorizaciju sportova, na temelju evaluacije ključnih pokazatelja prethodna dva olimpijska ciklusa, a sukladno kriterijima iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona provodi Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski paraolimpijski odbor i Hrvatski sportski savez gluhih nakon održanih ljetnih olimpijskih igara / paraolimpijskih igara / olimpijskih igara gluhih za sljedeće četiri godine, a najkasnije do 1. listopada godine u kojoj su olimpijske igre / paraolimpijske igre / olimpijske igre gluhih održane. (4) Rezultati kategorizacije primjenjuju se na sljedeći olimpijski ciklus, odnosno od 1. siječnja godine nakon godine u kojoj su igre održane do 31. prosinca godine u kojoj se održavaju sljedeće olimpijske igre / paraolimpijske igre / olimpijske igre gluhih. (5) Odluka o rangiranju sportova i razvrstavanju u kategorije donosi se za svaki sport uvršten u nomenklaturu sportova pojedinog krovnog sportskog udruženja uz podjelu na ekipne i pojedinačne, i to za sportove u nomenklaturi sportova Hrvatskog olimpijskog odbora u četiri kategorije, u nomenklaturi sportova Hrvatskog paraolimpijskog odbora u dvije kategorije te u nomenklaturi sportova Hrvatskog sportskog saveza gluhih bez podjele u kategorije. (6) Postupak kategorizacije provode i odluku o rangiranju sportova i razvrstavanju u kategorije donose Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski paraolimpijski odbor i Hrvatski sportski savez gluhih prema nomenklaturi iz stavka 1. ovoga članka, uz prethodnu suglasnost čelnika tijela državne uprave nadležnog za sport. Članak 6. Kriteriji kategorizacije sportova i pokazatelji uspješnosti (1) Kriteriji kategorizacije sportova su: – zastupljenost sporta u svijetu i Europi – masovnost u Republici Hrvatskoj – status sporta – ostvareni sportski rezultat na međunarodnoj razini. (2) Ključni pokazatelji uspješnosti su: – broj nacionalnih sportskih saveza na svjetskoj i europskoj razini – broj klubova i sportaša u pojedinom sportu u Republici Hrvatskoj – udio sportaša do 18 godina u odnosu na ukupan broj sportaša u pojedinom sportu u Republici Hrvatskoj – olimpijski status pojedinog sporta odnosno paraolimpijski status sporta odnosno status olimpijskog sporta gluhih i – rezultati na međunarodnim sportskim natjecanjima. (3) Za određivanje ključnih pokazatelja uspješnosti iz stavka 2. podstavaka 2. i 3. ovoga članka tijelo koje provodi kategorizaciju dužno je koristiti se podacima iz Nacionalnog informacijskog sustava u sportu. (4) Način i rokove kategorizacije sportova pravilnikom propisuje čelnik tijela državne uprave nadležnog za sport. 14. Pravilnik o kategorizaciji sportova DIO TREĆI   OSOBE U SUSTAVU SPORTA Članak 7. Opće odredbe (1) U sustavu sporta djeluje: – fizička osoba – pravna osoba i – školsko sportsko društvo. (2) Fizička osoba koja djeluje u sustavu sporta je: – sportaš – rekreativac – osoba koja obavlja stručne poslove u sportu – službena osoba koja sudjeluje u organiziranju i vođenju sportskog natjecanja – posrednik u sportu – ostale osobe u sportu. (3) Pravna osoba koja djeluje u sustavu sporta je: – sportski klub – udruga sportske rekreacije – sportska zajednica – sportski savez – krovno sportsko udruženje – fitnes centar i – ostale pravne osobe registrirane za obavljanje sportskih djelatnosti. (4) Školsko sportsko društvo koje djeluje u sustavu sporta je društvo bez pravne osobnosti osnovano s ciljem provođenja izvannastavnih sportskih aktivnosti učenika, a može sudjelovati u provođenju i izvanškolskih sportskih aktivnosti učenika. (5) Pravne osobe iz stavka 3. ovoga članka odnose se i na parasport i sport gluhih osoba. POGLAVLJE I.   FIZIČKA OSOBA KOJA DJELUJE U SUSTAVU SPORTA Odjeljak 1.   ODREDBE KOJE SE ODNOSE NA SPORTAŠA Članak 8. Sportaš Sportaš je osoba koja sudjeluje u sportskoj pripremi odnosno treningu i službenom sportskom natjecanju s ciljem ostvarivanja što boljeg postignuća odnosno postizanja natjecateljskih rezultata u svim dobnim kategorijama i razinama sportskog natjecanja. Članak 9. Vrste sportaša Sportaš može biti profesionalni sportaš i sportaš amater. Članak 10. Profesionalni sportaš (1) Profesionalni sportaš je onaj sportaš koji se bavi sportskim djelatnostima sudjelovanja u sportskom natjecanju i sportskoj pripremi kao osnovnim zanimanjem. (2) Profesionalni sportaš može djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka obavljati na temelju sklopljenog ugovora o radu odnosno na temelju sklopljenog ugovora o profesionalnom igranju ako ima registriranu samostalnu sportsku djelatnost. (3) Nacionalni sportski savez može općim aktom urediti da je profesionalni sportaš i onaj sportaš koji zaključi stipendijski ugovor u netoiznosu većem od 10.000,00 eura godišnje. (4) Samostalnu sportsku djelatnost sudjelovanja na sportskom natjecanju i sportskoj pripremi može obavljati osoba koja je: – profesionalni sportaš kojemu je sudjelovanje u službenom sportskom natjecanju osnovno zanimanje i ima ugovor o profesionalnom igranju sklopljen sa sportskim klubom – profesionalni sportaš kojemu je sudjelovanje u službenom sportskom natjecanju osnovno zanimanje, a nije u ugovornom odnosu sa sportskim klubom ili – sportaš kojemu bavljenje sportskom djelatnošću nije osnovno zanimanje. (5) Osoba iz stavka 2. ovoga članka mora: – imati najmanje 16 godina – biti upisana u Evidenciju sportaša koja je sastavni dio Nacionalnog informacijskog sustava u sportu – dostaviti dokaz da nema zapreke za obavljanje poslova propisanih člankom 111. ovoga Zakona. (6) Osobe iz stavka 2. ovoga članka podnose zahtjev za upis u Registar samostalne sportske djelatnosti i brisanje iz Registra samostalne sportske djelatnosti koji vodi nadležno upravno tijelo županije odnosno Grada Zagreba prema prebivalištu fizičke osobe, u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na sportske djelatnosti. (7) O upisu u Registar samostalne sportske djelatnosti i brisanju iz Registra samostalne sportske djelatnosti osobe iz stavka 6. ovoga članka donosi se rješenje. (8) Protiv rješenja iz stavka 7. ovoga članka stranka ima pravo izjaviti žalbu tijelu državne uprave nadležnom za sport. (9) Način i rokove upisa i brisanja te sadržaj i vođenje Registra iz stavka 6. ovoga članka pravilnikom propisuje čelnik tijela državne uprave nadležnog za sport. 4. Pravilnik o Registru samostalne sportske djelatnosti Članak 11. Ugovorni odnos i status sportaša (1) Na profesionalne sportaše koji imaju sklopljen ugovor o radu ne primjenjuju se odredbe općeg propisa o radnim odnosima, a koje reguliraju pitanje ugovora o radu na određeno vrijeme, prestanak ugovora o radu, otkazni rok i otpremninu, raspored radnog vremena te način korištenja odmora i dopusta. (2) Drukčiji način određivanja pitanja iz stavka 1. ovoga članka, a na koje se ne primjenjuju odredbe općeg propisa o radnim odnosima sportaš mora ugovoriti s poslodavcem. (3) Ugovor i dodatak ugovoru o radu zaključen između sportaša i sportskog kluba evidentira se i pohranjuje u nacionalnom sportskom savezu sukladno propisima nacionalnog sportskog saveza. (4) Nije dopuštena odredba akta nacionalnog sportskog saveza koja valjanost ugovora uvjetuje potvrdom nacionalnog sportskog saveza. (5) Nije dopuštena odredba akta nacionalnog sportskog saveza ili sportskog kluba kojom se sportašu nameće obveza prihvaćanja ponude sportskog kluba na zaključenje novog ugovora, predstavlja prijetnju suspenzijom u slučaju neprihvaćanja ponude ili nameće plaćanje bilo kakve naknade osim članarine. (6) Svaka odredba ugovora zaključenog između sportaša i sportskog kluba kojom se sportašu nameće obveza prihvaćanja ponude sportskog kluba na zaključenje novog ugovora ili predstavlja prijetnju suspenzijom u slučaju neprihvaćanja ponude je ništetna. (7) Svaka odredba iz ugovora zaključenog između sportaša i sportskog kluba kojom se jedna ugovorna strana stavlja u povoljniji položaj, na način da isključivo o njezinoj volji ovisi produljenje ugovora ili sklapanje novoga ugovora, je ništetna. (8) Nije dopuštena odredba akta nacionalnog sportskog saveza kojom se prilikom prelaska sportaša amatera koji zadržava amaterski status iz jednog sportskog kluba u drugi traži isplata naknade za prijelaz. (9) Odredba ugovora zaključenog između sportaša i sportskog kluba kojom se prilikom prelaska sportaša amatera koji zadržava amaterski status iz jednog sportskog kluba u drugi traži isplata naknade za prijelaz je ništetna. (10) Odredbe stavaka 8. i 9. ovoga članka ne primjenjuju se na naknadu za razvoj i usavršavanje i druge oblike nagrađivanja sportskog kluba za razvoj sportaša koju propisuje međunarodni sportski savez ili nacionalni sportski savez, u slučaju kada sportaš stječe profesionalni status. (11) Naknada koja predstavlja nagradu za ostvareni sportski rezultat ekipe i/ili profesionalnog sportaša na temelju redovitog obavljanja sportske djelatnosti za koji sportaš prima plaću smatra se stimulativnim dijelom plaće. (12) U slučaju stečaja kluba ili u slučaju spora vezanog uz izvršenje obveza iz ugovora sklopljenog sa sportašem koji djelatnost obavlja kao samostalnu sportsku djelatnost smatra se da je sa sportašem sklopljen ugovor o radu. Članak 12. Sportaš amater (1) Sportaš amater je osoba koja se bavi sportskom djelatnošću i sudjeluje u službenom sportskom natjecanju, a nije profesionalni sportaš kako je to propisano člankom 10. ovoga Zakona. (2) Sportaš amater i sportski klub mogu zaključiti stipendijski ugovor koji može trajati najduže do navršene 24 godine starosti sportaša u netoiznosu do 24.000,00 eura godišnje. Članak 13. Rekreativac Rekreativac je osoba koja sudjeluje u organiziranim sportskorekreativnim aktivnostima, osim sudjelovanja u službenom sportskom natjecanju. Članak 14. Kategorizacija sportaša (1) Kategorizacija sportaša je postupak razvrstavanja sportaša u kategorije. (2) Sportaši se razvrstavaju u sljedeće kategorije: – Sportaš I. kategorije – vrhunski sportaš – Sportaš II. kategorije – vrhunski sportaš – Sportaš III. kategorije – vrhunski sportaš – Sportaš IV. kategorije – vrsni sportaš – Sportaš V. kategorije – daroviti sportaš – Sportaš VI. kategorije – daroviti sportaš. (3) Hrvatskom olimpijskom odboru, Hrvatskom paraolimpijskom odboru odnosno Hrvatskom sportskom savezu gluhih povjerava se kao javna ovlast provedba kategorizacije sportaša i donošenje rješenja o kategorizaciji sportaša. (4) Kriterij za utvrđivanje kategorije sportaša je sportski rezultat, poredak odnosno plasman, rang-lista ili norma ostvarena na nacionalnom i međunarodnom natjecanju te sudjelovanje u nacionalnoj ekipi na međunarodnom natjecanju, a koje za pojedini sport donose Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski paraolimpijski odbor i Hrvatski sportski savez gluhih te objavljuju na svojim mrežnim stranicama. (5) Sportaš se rješenjem razvrstava u određenu kategoriju s prvim danom sljedećeg mjeseca nakon što je ostvario rezultat, poredak odnosno plasman ili normu na temelju koje stječe pravo na određenu kategoriju odnosno nakon zaključenja rang-liste za određeni sport, sportsku granu odnosno sportsku disciplinu. (6) Rješenje o kategorizaciji izdaje se na rok, i to: za vrhunske sportaše I. kategorije – četiri godine, za vrhunske sportaše II. kategorije – dvije godine, a za ostale kategorije – jednu godinu. (7) Postupak kategorizacije sportaša pokreće se na zahtjev sportaša. (8) Ako sportaš ostvari pravo na razvrstavanje po različitim osnovama (sportski rezultat, poredak odnosno plasman, norma, rang-lista), razvrstavanje se provodi po kriteriju koji je povoljniji za sportaša. (9) Ako kategorizirani sportaš promijeni klub, o nastaloj promjeni, na zahtjev sportaša, pravne osobe iz stavka 3. ovoga članka izdaju rješenje. (10) Rješenje o kategorizaciji sportaša tijelo iz stavka 3. ovoga članka ukinut će po službenoj dužnosti ako: – je sportaš koristio doping, a što je utvrđeno odlukom nadležnog tijela – postoji pravomoćna osuda iz članka 111. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona. (11) Kategoriziranom sportašu produljuje se pravo po osnovi kategorizacije za vrijeme trajanja bolovanja, dugotrajne ozljede, rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog, skrbničkog ili udomiteljskog dopusta sukladno posebnom propisu te u slučaju više sile koja je uvjetovala nemogućnost ostvarenja kriterija kategorizacije, a koja je proglašena na nacionalnoj ili međunarodnoj razini. (12) Kategorizirani sportaši upisuju se u Registar kategoriziranih sportaša koji je sastavni dio Nacionalnog informacijskog sustava u sportu. (13) Protiv rješenja iz stavaka 3., 9. i 10. ovoga članka sportaš ima pravo na žalbu tijelu državne uprave nadležnom za sport. (14) Način razvrstavanja sportaša u određenu kategoriju iz stavka 2. ovoga članka, sukladno kriteriju iz stavka 4. ovoga članka, pravilnikom propisuje čelnik tijela državne uprave nadležnog za sport na prijedlog Hrvatskog olimpijskog odbora, Hrvatskog paraolimpijskog odbora i Hrvatskog sportskog saveza gluhih. 12. Pravilnik o kategorizaciji sportaša SUDSKA PRAKSA: Presuda Članak 15. Zdravstveni pregled (1) U sportskom natjecanju i sportskoj pripremi može sudjelovati sportaš za kojega je utvrđena zdravstvena sposobnost za navedeni sport i dobnu skupinu. (2) Odredba stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na sportaša registriranog u klubu koji ima sjedište izvan Republike Hrvatske. (3) Zdravstvena sposobnost utvrđuje se zdravstvenim pregledom za razdoblje koje ne može biti dulje od 24 mjeseca. (4) Sportaš mora obaviti zdravstveni pregled najkasnije mjesec dana od dana početka bavljenja sportskom pripremom. (5) Način obavljanja zdravstvenog pregleda, specijalnost liječnika koji obavljaju zdravstveni pregled, rok, vrstu i opseg pregleda sportaša za pojedini sport, učenika i studenata koji sudjeluju u natjecanjima u sustavu školskog i akademskog sporta te organizaciju medicinske pomoći u sportu pravilnikom propisuje čelnik tijela državne uprave nadležnog za zdravstvo, uz prethodnu suglasnost čelnika tijela državne uprave nadležnog za sport. 20. Pravilnik o zdravstvenim pregledima sportaša Članak 16. Borba protiv dopinga (1) Sve osobe u sustavu sporta dužne su poštivati pravila nacionalnog tijela nadležnog za borbu protiv dopinga, a osobito vezano uz provedbu testiranja. (2) Sportaši ne smiju koristiti dopinška sredstva niti metode, u skladu s pravilima Svjetske antidopinške agencije te pripadajućim međunarodnim standardima. (3) Trener, liječnik i druge osobe ne smiju sportašu davati doping. (4) Ako se utvrdi da su sportaš ili osoba iz stavka 3. ovoga članka postupali protivno odredbama stavaka 2. i 3. ovoga članka, osoba i nacionalno tijelo nadležno za borbu protiv dopinga koji to utvrde dužni su postupiti sukladno pravilima o antidopingu te pravilima tijela iz stavka 1. ovoga članka. Odjeljak 2.   FIZIČKE OSOBE KOJE OBAVLJAJU STRUČNE POSLOVE U SUSTAVU SPORTA Članak 17. Podjela fizičkih osoba koje obavljaju stručne poslove u sportu Osobe koje obavljaju stručne poslove u sportu su: – instruktor – trener – kineziterapeut. Članak 18. Instruktor (1) Instruktor je osoba koja obavlja poslove provođenja sportske rekreacije i podučavanje osnovnoj tehnici pojedinog sporta, a cilj nije priprema i sudjelovanje polaznika u natjecanju. (2) Poslove instruktora može obavljati osoba: – sa završenim odgovarajućim programom stručnog specijalističkog osposobljavanja za instruktora pojedinog sporta, sportske grane ili sportske rekreacije u trajanju od najmanje 180 školskih sati za koji je uvjet upisa najmanje završena razina 4.1 Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (u daljnjem tekstu: HKO) – koja ima najmanje 18 godina – koja nema zapreke za obavljanje posla propisane člankom 111. ovoga Zakona – koja je s pravnom ili fizičkom osobom u sportu sklopila ugovor o radu, ili drugi ugovor, ili je uređeno drugim odgovarajućim aktom. (3) Instruktor može obavljati poslove provođenja sportske rekreacije samo s osobama starijima od 16 godina. (4) Osim osoba iz stavka 2. ovoga članka, poslove instruktora može obavljati osoba koja ispunjava uvjete za trenera pojedinog sporta ili sportske rekreacije. (5) Na izradu i provedbu programa iz stavka 6. ovoga članka i članka 19. ovoga Zakona, odgovarajuće se primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje područje obrazovanja odraslih, osim kada je drukčije propisano ovim Zakonom. (6) Program iz stavka 2. podstavka 1. ovoga članka donosi ustanova za obrazovanje odraslih, a obvezni dio sadržaja programa i stručni uvjeti za njegovo provođenje uređuju se pravilnikom koji donosi čelnik tijela državne uprave nadležnog za sport. 7. Pravilnik o obveznom dijelu sadržaja programa stručnog osposobljavanja i usavršavanja za instruktora i trenera te stručnim uvjetima za njegovo provođenje Članak 19. Trener (1) Trener je osoba koja priprema i vodi sportaše na natjecanjima te posjeduje važeću licenciju ako je tako propisano aktima nacionalnog sportskog saveza. (2) Prema stupnju obrazovanja i poslovima koje mogu obavljati, treneri mogu biti: – Trener 1. razine je osoba sa završenim odgovarajućim programom stručnog specijalističkog osposobljavanja za trenera pojedinog sporta ili sportske grane u trajanju od najmanje 180 sati za koji je uvjet upisa najmanje završena razina 4.1 HKO-a, a može obavljati poslove provođenja sportske pripreme sa sportašima starijima od 16 godina te vođenja sportaša koji sudjeluju na sportskom natjecanju – Trener 2. razine je osoba sa završenim odgovarajućim programom stručnog specijalističkog usavršavanja za trenera pojedinog sporta ili sportske grane u trajanju od najmanje 180 sati za koji je uvjet upisa najmanje završena razina 4.1 HKO-a i završeno stručno specijalističko osposobljavanje iz stavka 2. podstavka 1. ovoga članka te jedna godina radnog iskustva na poslovima trenera 1. razine, a može obavljati poslove provođenja sportske pripreme te vođenja sportaša koji sudjeluju na sportskom natjecanju – Trener 3. razine je osoba sa završenim odgovarajućim programom stručnog specijalističkog usavršavanja za trenera pojedinog sporta ili sportske grane u trajanju od najmanje 140 sati usklađen s programom za stjecanje licencije svjetskih ili europskih udruženja određenog sporta ako takav program postoji, za koji je uvjet upisa najmanje završena razina 4.1 HKO-a i završeno stručno specijalističko osposobljavanje iz podstavka 1. ovoga stavka i stručno specijalističko usavršavanje iz podstavka 2. ovoga stavka te jedna godina radnog iskustva na poslovima trenera 2. razine, a može obavljati poslove provođenja i kontrole sportske pripreme, vođenja sportaša koji sudjeluju na sportskom natjecanju te osnove planiranja i programiranja – Trener 4. razine je osoba sa završenim preddiplomskim stručnim studijem odgovarajućeg sporta ili sa završenim preddiplomskim sveučilišnim studijem kineziologije s izbornim modulom/usmjerenjem ili smjerom pojedinog sporta, sportske grane, kondicijske pripreme sportaša ili sportske rekreacije, a može obavljati poslove planiranja i programiranja, vođenja sportaša koji sudjeluju na sportskom natjecanju te provođenja i kontrole sportske pripreme i sportske rekreacije – Trener 5. razine je osoba sa završenim diplomskim sveučilišnim studijem kineziologije koja je završila izborni modul/usmjerenje ili smjer odgovarajućeg sporta, sportske grane ili sportske rekreacije odnosno završenim specijalističkim diplomskim stručnim studijem kineziologije odgovarajućeg sporta, kondicijske pripreme sportaša ili sportske rekreacije, a može obavljati poslove planiranja i programiranja, vođenja sportaša koji sudjeluju na sportskom natjecanju te provođenja i kontrole sportske pripreme i sportske rekreacije, kao i poslove provođenja sportskodijagnostičkih postupaka i interpretiranje rezultata sportskodijagnostičkih postupaka. (3) Trener 1. razine koji je stekao pedagoško-psihološke kompetencije u skladu s propisima visokog obrazovanja može obavljati poslove iz stavka 2. podstavka 1. ovoga članka sa svim dobnim skupinama. (4) Iznimno od stavka 2. podstavka 1. ovoga članka, ako zbog nedostatka stručno osposobljenih trenera klub ne može angažirati trenera više razine ili trenera koji udovoljava uvjetu iz stavka 3. ovoga članka, trener 1. razine može obavljati poslove provođenja sportske pripreme sa sportašima u svim dobnim skupinama, uz obvezu rada s mentorom koji je najmanje trener 3. razine. (5) Osoba sa završenim diplomskim sveučilišnim studijem kineziologije odnosno završenim specijalističkim diplomskim stručnim studijem kineziologije koja nije završila izborni modul/usmjerenje ili smjer odgovarajućeg sporta, sportske grane ili sportske rekreacije, a završila je program stručnog specijalističkog osposobljavanja za trenera sporta ili sportske grane u trajanju od najmanje 180 sati za koji je uvjet upisa najmanje završena razina 4.1 HKO-a, može obavljati poslove trenera 4. razine sporta, sportske grane ili sportske rekreacije za koju je završila program stručnog specijalističkog osposobljavanja. (6) Sustav mentoriranja detaljnije uređuje nacionalni savez određenog sporta općim aktom. (7) Poslove trenera iz stavka 2. ovoga članka može obavljati osoba koja: – ima najmanje 18 godina – ima završen stupanj obrazovanja propisan stavcima 2., 3. i 4. ovoga članka – nema zapreke za obavljanje posla propisane člankom 111. ovoga Zakona – je s pravnom ili fizičkom osobom u sportu sklopila ugovor o radu, ili drugi ugovor, ili je uređeno drugim odgovarajućim aktom. (8) Trener je u svom radu dužan poticati sportaše na sportsko i fair-play odgovorno ponašanje, prevenirati i sprječavati uporabe dopinga i drugih zabranjenih supstancija, prevenirati i sprječavati svaki oblik tjelesnog, psihičkog, verbalnog i svih drugih oblika nasilja ili zlostavljanja sportaša, osobito maloljetnih. (9) Obvezni dio sadržaja programa iz ovoga članka i stručne uvjete za njegovo provođenje uređuje se pravilnikom iz članka 18. stavka 6. ovoga Zakona. 7. Pravilnik o obveznom dijelu sadržaja programa stručnog osposobljavanja i usavršavanja za instruktora i trenera te stručnim uvjetima za njegovo provođenje Članak 20. Licenciranje stručnih kadrova u sportu (1) Osim uvjeta za obavljanje poslova, propisanih člancima 18. i 19. ovoga Zakona, ako je tako propisano općim aktom krovnog sportskog udruženja, nacionalnog sportskog saveza ili udruge stručnih kadrova u sportu, treneri i instruktori mogu obavljati poslove nakon što steknu licenciju koja se, ovisno o pravilima nacionalnih sportskih saveza, može zvati i dozvola za rad ili slično. (2) Licenciranjem se detaljnije uređuju stručni poslovi koje osoba kojoj je izdana licencija smije obavljati, a posebno u smislu razine natjecanja i dobne kategorije sportaša. (3) Licenciranje stručnih kadrova u sportu uključuje izdavanje, produljivanje i oduzimanje licencije. (4) Nacionalni sportski savez ili krovno sportsko udruženje kada nije osnovan nacionalni sportski savez može, uz prethodnu suglasnost tijela državne uprave nadležnog za sport, donijeti opći akt o licenciranju stručnih kadrova u sportu za pojedini sport, sportsku granu ili sportsku rekreaciju kojim se uređuje način licenciranja. (5) Licenciranje provodi nacionalni sportski savez ili krovno sportsko udruženje ili druga pravna osoba određena općim aktom o licenciranju iz stavka 4. ovoga članka. (6) Opći akt iz stavka 4. ovoga članka obvezno uređuje način licenciranja, a kao uvjet za produljivanje licencije obvezno je propisati sudjelovanje na stručnim usavršavanjima (seminarima, predavanjima i slično) koje organiziraju ili odobravaju donositelji tog općeg akta u najmanjem trajanju od 20 sati tijekom tri godine. (7) Trener iz članka 19. stavka 2. podstavka 4. i 5. ovoga Zakona, sa završenim sveučilišnim preddiplomskim ili diplomskim studijem kineziologije koji nema izborni modul/usmjerenje ili smjer iz pojedinog sporta, sportske grane ili sportske rekreacije, može ostvariti pravo na nižu razinu licencije od razine propisane za osobe s izbornim modulom/usmjerenjem ili smjerom iz pojedinog sporta, sportske grane ili sportske rekreacije ako je tako propisano općim aktom iz stavka 4. ovoga članka. (8) Općim aktom iz stavka 4. ovoga članka može se urediti izdavanje privremene licencije vrhunskim sportašima uz obvezu rada s mentorom, a najdulje na 18 mjeseci. Članak 21. Kineziterapeut (1) Kineziterapeut je osoba koja obavlja poslove planiranja, programiranja, provedbe i kontrole kineziterapijskih postupaka, kao i poslove provođenja i interpretiranja dijagnostičkih postupaka u kineziterapiji. (2) Poslove kineziterapeuta može obavljati osoba koja ispunjava sljedeće uvjete: – završen preddiplomski stručni (stručni prvostupnik kineziterapije) ili završen preddiplomski sveučilišni studij kineziologije (uz izborni modul/usmjerenje ili smjer kineziterapije) – završen specijalistički diplomski stručni ili diplomski sveučilišni studij kineziologije sa završenim izbornim modulom/usmjerenjem ili smjerom iz kineziterapije. Članak 22. Sportovi koji ne prepoznaju stručne poslove trenera i instruktora (1) Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na stručne poslove i stručne kadrove u sportu ne primjenjuju se na specifične sportove koji na međunarodnoj razini ne prepoznaju stručne poslove trenera i instruktora. (2) Odluku o popisu sportova iz stavka 1. ovoga članka koji se izuzimaju od odredbi o stručnim kadrovima propisanim ovim Zakonom donosi tijelo državne uprave nadležno za sport. Članak 23. Samostalna sportska djelatnost stručnih kadrova u sportu (1) Osobe koje ispunjavaju uvjete za obavljanje stručnih poslova u sportu mogu obavljajući samostalnu sportsku djelatnost, obavljati sportsku pripremu, zdravstveno usmjereno tjelesno vježbanje i sportsku poduku pod uvjetom da ispunjavaju potrebne uvjete za obavljanje stručnih poslova u sportu propisane ovim Zakonom. (2) Osoba iz stavka 1. ovoga članka mora imati: – dokaz da ispunjava potrebne uvjete za obavljanje stručnih poslova u sportu propisane ovim Zakonom – dokaz da nema zapreka za obavljanje posla propisanih člankom 111. ovoga Zakona. (3) Osobe iz stavka 1. ovoga članka podnose zahtjev za upis u Registar samostalne sportske djelatnosti i brisanje iz Registra samostalne sportske djelatnosti koji vodi nadležno upravno tijelo županije odnosno Grada Zagreba prema prebivalištu fizičke osobe u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na sportske djelatnosti. (4) O upisu u Registar samostalne sportske djelatnosti i brisanju osobe iz Registra samostalne sportske djelatnosti iz stavka 3. ovoga članka donosi se rješenje. (5) Protiv rješenja iz stavka 4. ovoga članka osoba ima pravo izjaviti žalbu tijelu državne uprave nadležnom za sport. (6) Način i rokovi upisa i brisanja te sadržaj i vođenje Registra iz stavka 3. ovoga članka propisani su pravilnikom iz članka 10. stavka 9. ovoga Zakona. Članak 24. Obavljanje sportske djelatnosti u obrtu (1) Sve sportske djelatnosti, osim sudjelovanja u sportskom natjecanju, mogu se obavljati u obrtu. (2) Na osnivanje, djelovanje, prestanak i druga pitanja važna za obavljanje obrta iz stavka 1. ovoga članka primjenjuje se poseban zakon kojim se uređuje poslovanje obrta, osim kada je drukčije propisano ovim Zakonom. Odjeljak 3.   SLUŽBENA OSOBA KOJA SUDJELUJE U ORGANIZIRANJU I VOĐENJU SPORTSKOG NATJECANJA Članak 25. Službena osoba (1) Službena osoba koja sudjeluje u organiziranju i vođenju sportskog natjecanja je osoba koja obavlja poslove i ispunjava uvjete koje propisuje nacionalni sportski savez. (2) Službene osobe koje sudjeluju u organiziranju i vođenju sportskog natjecanja su sportski sudac, sportski delegat, sportski povjerenik ili druge osobe utvrđene općim aktom nacionalnog sportskog saveza. (3) Osobe iz stavka 1. ovoga članka mogu obavljati poslove sudjelovanja u organiziranju i vođenju sportskog natjecanja propisane općim aktom nacionalnog sportskog saveza. Odjeljak 4.   POSREDNIK U SPORTU Članak 26. Posrednik (1) Posrednik u sportu je osoba koja je prema pravilima nacionalnog sportskog saveza ovlaštena obavljati poslove posredovanja i zastupanja prelaska sportaša ili trenera iz jednog sportskog kluba u drugi sportski klub ili poslove posredovanja i zastupanja između sportskih klubova. (2) Uvjeti i način posredovanja u sportu utvrđuju se općim aktom nacionalnog sportskog saveza. (3) Prilikom posredovanja u zapošljavanju profesionalnih sportaša i trenera posrednik u sportu ima pravo naplatiti naknadu od osoba za koje je poduzimao poslove posredovanja. Odjeljak 5.   OSTALE OSOBE U SPORTU Članak 27. Sportski asistent – vodič i komunikacijski posrednik u sportu gluhih (1) Sportski asistent – vodič je osoba koja pomaže parasportašu i osobi s intelektualnim oštećenjima koja sudjeluje u natjecanjima koje organizira Specijalna olimpijada Hrvatske u izvođenju sportske aktivnosti u sportovima i sportskim disciplinama u kojima je pomoć sportašu definirana tehničkim pravilima pojedinog sporta. (2) Komunikacijski posrednik u sportu je osoba koja ima odgovarajuće vještine, znanja i sposobnosti u korištenju hrvatskog znakovnog jezika odnosno korištenju ostalih sustava komunikacije gluhih te pomaže gluhom sportašu u izvođenju sportske aktivnosti na način da prevodi i tumači govor na znakovni jezik te obratno, a sukladno tehničkim pravilima pojedinog sporta. (3) Uvjet za obavljanje poslova sportskog asistenta općim aktom utvrđuje Hrvatski paraolimpijski odbor za parasportaše ili Specijalna olimpijada Hrvatske za osobe s intelektualnim oštećenjima. (4) Uvjet za obavljanje poslova komunikacijskog posrednika u sportu općim aktom utvrđuje Hrvatski sportski savez gluhih. Članak 28. Sportski klasifikator Sportski klasifikator je osoba koja obavlja klasifikacijske preglede i razvrstava parasportaše u sportske klasifikacijske kategorije, a ispunjava uvjete koje propisuje Hrvatski paraolimpijski odbor. Članak 29. Ostalo (1) Nacionalni sportski savez može svojim aktom propisati obvezu člana upravljačkog tijela klubova i saveza, predstavnika kluba na utakmicama, tehničkog tajnika, zdravstvenog djelatnika aktivnog u sportu i drugih na disciplinsku odgovornost, registraciju, licenciranje i slično. (2) Osobe koje djeluju u sustavu sporta dužne su poduzimati mjere zaštite djece u sportu te o svakom kršenju prava djece, posebice svim oblicima nasilja nad djecom, spolne zloporabe, zanemarivanja ili nehajnog postupanja, zlostavljanja ili izrabljivanja djece u sportu obavijestiti policiju, nadležno tijelo za socijalnu skrb odnosno druga nadležna tijela. (3) Sportsku djelatnost sportske pripreme, sportske poduke i zdravstveno usmjerenog tjelesnog vježbanja može obavljati samo fizička osoba upisana u Registar stručnih kadrova. POGLAVLJE II.   PRAVNA OSOBA KOJA DJELUJE U SUSTAVU SPORTA Odjeljak 1.   SPORTSKI KLUB Članak 30. Djelatnost i osnivanje sportskog kluba (1) Sportski klub je pravna osoba registrirana za obavljanje sportske djelatnosti sportske pripreme i sudjelovanja u sportskom natjecanju pojedinog sporta iz nomenklature sportova. (2) Sportski klub može biti osnovan kao udruga ili sportsko dioničko društvo. (3) Sportski klub može, osim djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka, obavljati i druge sportske djelatnosti u skladu s ovim Zakonom, kao i druge djelatnosti u skladu sa statutom udruge ili društvenim ugovorom odnosno izjavom o osnivanju društva. (4) Sportski klub u nazivu sadrži riječi: »sportski klub« ili ispred riječi: »klub« naziv sporta u kojem obavlja djelatnost. (5) Sportski klub obavljanje pojedinih ili svih poslova, osim sudjelovanja u sportskim natjecanjima, može povjeriti trgovačkom društvu u odnosu na koje se smatra vladajućim, odnosno na koje ima prevladavajući utjecaj, u smislu odredbi o povezanim društvima sukladno posebnom propisu kojim se uređuju trgovačka društva. Članak 31. Tvrtka sportskog dioničkog društva Tvrtka sportskog dioničkog društva sadrži riječi: »sportsko dioničko društvo«, a skraćena tvrtka naznaku: »s.d.d.«. Članak 32. Izuzeće od odredbi o obveznoj ponudi za preuzimanje Na pravne osobe u sustavu sporta osnovane kao sportsko dioničko društvo ne primjenjuju se odredbe propisa o preuzimanju dioničkih društava o obveznoj ponudi za preuzimanje. Odjeljak 2.   UDRUGA SPORTSKE REKREACIJE I SAVEZ SPORTSKE REKREACIJE Članak 33. Djelatnosti i osnivanje udruge i saveza sportske rekreacije (1) Udruga sportske rekreacije je udruga registrirana za sportsku djelatnost sportske rekreacije, a može biti registrirana i za druge sportske djelatnosti, osim sudjelovanja u sportskom natjecanju te organizacije i vođenja sportskog natjecanja. (2) Najmanje tri udruge za sportsku rekreaciju u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu osnovati savez sportske rekreacije. (3) Članovi saveza sportske rekreacije mogu biti i druge pravne i fizičke osobe koje se bave sportskom rekreacijom ili je njihova djelatnost vezana uz sportsku rekreaciju. (4) Hrvatski savez sportske rekreacije osniva se kao nacionalni sportski savez u koji se udružuju savezi sportske rekreacije jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. (5) Na razini jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može se osnovati samo jedan savez sportske rekreacije. Odjeljak 3.   SPORTSKA ZAJEDNICA Članak 34. Članovi i zadaće sportske zajednice (1) Sportska zajednica je udruga koja se osniva radi ostvarivanja zajedničkih interesa u sportu, na području jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. (2) Na razini jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može se osnovati samo jedna sportska zajednica. (3) Članovi sportske zajednice u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave su pravne osobe iz sustava sporta sa sjedištem na području jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. (4) Članovi sportske zajednice mogu biti i druge pravne osobe čija je djelatnost značajna za sport i u vezi sa sportom. (5) Zadaće sportske zajednice su: – usklađivanje aktivnosti članova – poticanje i promicanje sporta u skladu s aktima strateškog planiranja iz članka 104. ovoga Zakona i drugim strateškim dokumentima donesenim na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini, a osobito sporta djece, mladeži i studenata, osoba s invaliditetom te zdravstveno usmjerenog tjelesnog vježbanja i zdravstveno usmjerene tjelesne aktivnosti – objedinjavanje i usklađivanje sportskih programa – predlaganje programa javnih potreba u sportu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihovo provođenje – skrb o kategoriziranim sportašima – utvrđivanje načina ostvarivanja prava sportaša – sudjelovanje u stvaranju uvjeta za pripremu sportaša za olimpijske igre, paraolimpijske igre, olimpijske igre gluhih, svjetska i europska prvenstva te druga velika međunarodna natjecanja – suradnja u ostvarivanju programa Hrvatskog olimpijskog odbora, Hrvatskog paraolimpijskog odbora i Hrvatskog sportskog saveza gluhih – promicanje stručnog rada u sportu – edukacija, informiranje i savjetovanje sportaša, sportskih djelatnika, građana i ostalih sudionika u sportu o pitanjima bitnim za bavljenje sportskim aktivnostima i djelatnostima – edukacija sportaša o antidopingu – sprječavanje negativnih pojava u sportu – skrb o javnim sportskim građevinama koje su joj povjerene na upravljanje – ostali poslovi propisani općim aktima. Odjeljak 4.   SPORTSKI SAVEZ Članak 35. Zadaće i razine sportskih saveza (1) Sportski savez je udruga u koju se udružuju najmanje tri sportska kluba koja obavljaju sportske djelatnosti u istom sportu, a koja radi ostvarivanja zajedničkih interesa u tom sportu osobito: usklađuje aktivnosti svojih članica, uređuje sustav natjecanja, organizira i provodi natjecanja, uređuje pitanja koja se odnose na registraciju sportaša i njihov status te disciplinsku odgovornost sportaša, skrbi o kategoriziranim sportašima te promiče stručni rad u sportu. (2) Na nacionalnoj razini, na razini jedinice područne (regionalne) samouprave i na razini jedinice lokalne samouprave može se osnovati jedan sportski savez za isti sport. (3) U slučaju dvojbe tijelo državne uprave nadležno za sport, uz prethodno mišljenje Hrvatskog olimpijskog odbora, Hrvatskog paraolimpijskog odbora ili Hrvatskog sportskog saveza gluhih, utvrđuje što se smatra istim sportom. (4) Odluku o organiziranju sportskih natjecanja za područje jedne ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, u skladu s općim aktom nacionalnog sportskog saveza tog sporta kojim su utvrđeni sustav, uvjeti i organizacija sportskih natjecanja u tom sportu, donose sportski savezi osnovani na tim područjima. Članak 36. Gradski i županijski sportski savez Članovi gradskog i županijskog sportskog saveza i sportskog saveza Grada Zagreba mogu biti pravne osobe koje obavljaju sportsku djelatnost u području za koje se osniva gradski i županijski sportski savez, a sjedište im je na području grada ili županije. Članak 37. Nacionalni sportski savez i njegove zadaće (1) Nacionalni sportski savez je udruga koja se osniva ako na području Republike Hrvatske djeluju najmanje tri sportska kluba odnosno najmanje dva sportska saveza osnovana u istome sportu. (2) Članovi nacionalnog sportskog saveza mogu biti sportski savezi županija, Grada Zagreba i gradova te sportski klubovi istoga sporta u Republici Hrvatskoj, što općim aktom propisuje nacionalni sportski savez. (3) Članovi nacionalnih sportskih saveza mogu biti i strukovne sportske udruge u istome sportu, udruge sportskih klubova istog sporta i ranga natjecanja te udruge u koje se udružuju sportaši i treneri istoga sporta. (4) Zadaće nacionalnog sportskog saveza su: – poticanje i promicanje sporta u skladu s aktima strateškog planiranja iz članka 104. ovoga Zakona – utvrđivanje sustava, uvjeta i organizacije sportskih natjecanja u pojedinom sportu u skladu s načelima i elementima sustava koje je općim aktom utvrdio Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski paraolimpijski odbor i Hrvatski sportski savez gluhih prema pravilima sporta i normama međunarodnih sportskih udruženja – organiziranje i vođenje sportskih natjecanja – donošenje odluke o organiziranju sustava sportskih natjecanja za područje više država ili više inozemnih regija – donošenje odluke o sudjelovanju sportskih klubova i sportaša iz Republike Hrvatske u višedržavnim ili inozemnim regionalnim sustavima natjecanja – donošenje odluke o organizaciji i organiziranje sportskih natjecanja za područje države, u skladu s aktom iz podstavka 2. ovoga stavka – promicanje stručnog rada u sportu i skrb o osposobljavanju i usavršavanju stručnih djelatnika u sportu – stručno usavršavanje i licenciranje stručnih kadrova – vođenje stručnih i administrativnih poslova vezano uz osobe koje obavljaju stručne poslove u sportu – sudjelovanje u borbi protiv dopinga – edukacija sportaša vezana uz teme antidopinga, koja se organizira u suradnji s nacionalnim tijelom nadležnim za borbu protiv dopinga – skrb o zdravstvenoj zaštiti sportaša – skrb o nacionalnoj sportskoj ekipi – suradnja s odgovarajućim krovnim međunarodnim udruženjima – briga za održivi razvoj sporta – skrb o sportskorekreativnim aktivnostima – sudjelovanje u prikupljanju i ažuriranju informacija za Nacionalni informacijski sustav u sportu – na traženje tijela državne uprave nadležnog za sport daje prethodno mišljenje o postojanju interesa za prijam u hrvatsko državljanstvo fizičke osobe u sustavu sporta koja je strani državljanin i – druge zadaće određene općim aktima nacionalnog sportskog saveza. (5) Nacionalni sportski savez, kao javnu ovlast, općim aktom uređuje: – sustav natjecanja u sportu za koji je osnovan, i to najmanje jednu godinu prije početka primjene tog sustava – materijalne, tehničke i stručne uvjete za učlanjenje sportskih klubova u svoje članstvo u odgovarajućem sportu – način licenciranja stručnih kadrova sukladno ovome Zakonu – način registracije sportaša – prava i obveze sportaša i sportskih klubova članova saveza – pravo nastupa stranih sportaša za sportske klubove u Republici Hrvatskoj – disciplinsku odgovornost osoba u sustavu sporta – prava i obveze sportskih sudaca i zdravstvenih djelatnika, ako ova pitanja ne uređuju strukovne udruge navedenih osoba – druga pitanja iz svoje nadležnosti sukladno ovome Zakonu te pravilima svjetskog i europskog saveza pripadajućeg sporta. (6) Opći akt iz stavka 5. ovoga članka nacionalni sportski savez dužan je javno objaviti. (7) Nacionalni sportski savez može vođenje i organiziranje sportskih natjecanja povjeriti svojoj članici ili drugoj pravnoj osobi registriranoj za obavljanje sportske djelatnosti, što utvrđuje općim aktom kojim se uređuje sustav natjecanja. Odjeljak 5.   FITNES CENTAR Članak 38. Obavljanje djelatnosti fitnes centra i njegov sastav Fitnes centar je pravna ili fizička osoba u sportu koja svoju djelatnost obavlja kao trgovačko društvo, ustanova, udruga ili obrt koja sportsku djelatnost obavlja u uređenom prostoru za vježbanje, u okviru kojega se nalazi: – teretana koja se sastoji od prostora za vježbanje sa slobodnim utezima, prijenosnom i/ili fiksnom opremom i/ili trenažerima za kardiovaskularni trening i/ili – fitnes studio koji se sastoji od prostora u kojem se provode individualni i/ili grupni fitnes treninzi. Odjeljak 6.   OSTALE PRAVNE OSOBE REGISTRIRANE ZA OBAVLJANJE SPORTSKIH DJELATNOSTI Članak 39. Specijalna olimpijada Hrvatske Specijalna olimpijada Hrvatske je nacionalni sportski savez koji se bavi provođenjem specifičnih sportskorekreativnih aktivnosti osoba s intelektualnim oštećenjima prema načelima i pravilima međunarodne organizacije Specijalne olimpijade i propisa Republike Hrvatske koji uređuju pitanje sporta osoba s intelektualnim oštećenjima. Članak 40. Akademska sportska udruga i akademski sportski savez (1) Akademska sportska udruga je udruga osnovana s ciljem provođenja izvannastavnih sportskih aktivnosti studenata. (2) Radi usklađivanja aktivnosti akademskih sportskih udruga i provođenja sportskih natjecanja, akademske sportske udruge udružuju se u akademski sportski savez visokog učilišta. (3) Na razini jednog visokog učilišta može se osnovati samo jedan akademski sportski savez. (4) Programi akademskog sportskog saveza visokog učilišta financiraju se iz sredstava proračuna visokog učilišta, studenskog zbora visokog učilišta, Hrvatskog akademskog sportskog saveza te proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. (5) Akademska sportska udruga za rad i aktivnosti koristi prostore visokog učilišta i ima prioritet za njihovo korištenje u odnosu na vanjske korisnike prostora visokog učilišta. Članak 41. Strukovna sportska udruga Strukovna sportska udruga je udruga u koju se učlanjuju osobe iste struke iz područja pojedinog sporta, sportske grane ili sportske rekreacije. Odjeljak 7.   OSTALE ODREDBE KOJE SE ODNOSE NA PRAVNE OSOBE U SUSTAVU SPORTA Članak 42. Način obavljanja sportskih djelatnosti (1) Sve pravne osobe u sustavu sporta mogu obavljati sve sportske djelatnosti u skladu s ovim Zakonom i propisima koji uređuju trgovačka društva, udruge i ustanove, osim sudjelovanja u sportskom natjecanju te organiziranja i vođenja sportskog natjecanja koje mogu obavljati samo udruge i trgovačka društva. (2) Pravna osoba ne smije za obavljanje stručnih poslova u sportu angažirati osobe koje ne udovoljavaju odredbama ovoga Zakona. (3) Pravna osoba ne može započeti s obavljanjem sportske djelatnosti prije upisa u Evidenciju pravnih osoba u sportu koja je sastavni dio Nacionalnog informacijskog sustava u sportu. Članak 43. Primjena posebnih propisa na pravne osobe u sustavu sporta (1) Na osnivanje, pravni položaj, registraciju, prestanak postojanja, ustrojstvo i način poslovanja te ustroj i nadležnost tijela upravljanja pravne osobe u sustavu sporta osnovane kao udruga, primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje djelovanje udruga ako ovim Zakonom nije drukčije propisano. (2) Na osnivanje, pravni položaj, registraciju, prestanak postojanja, ustrojstvo i način poslovanja te ustroj i nadležnost tijela upravljanja pravne osobe u sustavu sporta osnovane kao ustanova, primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje djelovanje ustanova ako ovim Zakonom nije drukčije propisano. (3) Na osnivanje, pravni položaj, registraciju, prestanak postojanja, ustrojstvo i način poslovanja te ustroj i nadležnost tijela upravljanja pravne osobe u sustavu sporta osnovane kao trgovačko društvo, primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje djelovanje trgovačkih društava ako ovim Zakonom nije drukčije propisano. POGLAVLJE III.   ŠKOLSKO SPORTSKO DRUŠTVO I ŠKOLSKI SPORTSKI SAVEZ Članak 44. Svrha i zadaće školskog sportskog društva i školskog sportskog saveza (1) Školsko sportsko društvo je društvo bez pravne osobnosti osnovano s ciljem provođenja izvannastavnih i sudjelovanja u provođenju izvanškolskih sportskih aktivnosti učenika, a osniva ga školska ustanova i njezin je sastavni dio. (2) Radi usklađivanja aktivnosti školskih sportskih društava i provođenja sportskih natjecanja, školska sportska društva udružuju se u gradske i županijske saveze te u Školski sportski savez Grada Zagreba. (3) Zadaće školskog sportskog saveza su: – organizacija i provođenje školskih sportskih natjecanja, izvannastavnih i izvanškolskih sportskih aktivnosti učenika – planiranje i programiranje razvitka izvannastavnih i izvanškolskih sportskih aktivnosti učenika – valoriziranje programa potreba i interesa školskih sportskih društava u izvannastavnim i izvanškolskim sportskim aktivnostima učenika i predlaganje njegova financiranja nadležnim gradskim i državnim tijelima – poticanje uključivanja što većeg broja učenika u školske sportske aktivnosti, a posebno učenika s teškoćama u razvoju – pružanje organizacijske, stručne i druge pomoći školskim sportskim društvima. (4) U jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave može se osnovati samo jedan školski sportski savez. (5) Sredstva za rad i aktivnosti školskog sportskog saveza osiguravaju se u proračunu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te državnom proračunu Republike Hrvatske kroz programe Hrvatskog školskog sportskog saveza. (6) Školsko sportsko društvo za rad i aktivnosti koristi prostor škole i ima prioritet za njihovo korištenje u odnosu na vanjske korisnike prostora škole. DIO ČETVRTI   KROVNA SPORTSKA UDRUŽENJA POGLAVLJE I.   HRVATSKI OLIMPIJSKI ODBOR I NJEGOVE ZADAĆE Članak 45. Hrvatski olimpijski odbor (1) Hrvatski olimpijski odbor je krovno sportsko udruženje u Republici Hrvatskoj u koje se udružuju nacionalni sportski savezi, sportske zajednice u jedinici područne (regionalne) samouprave te druge pravne osobe čija je djelatnost od značaja za promicanje sporta, sukladno statutu Hrvatskog olimpijskog odbora, a prema načelima olimpijskog pokreta i Olimpijske povelje. (2) Hrvatski olimpijski odbor svojim općim aktima određuje ustrojstvo i način rada, članstvo i način ostvarivanja prava i obveza članova, način uporabe i zaštite simbola i obilježja Međunarodnog olimpijskog odbora i Hrvatskog olimpijskog odbora te druga pitanja u vezi s djelokrugom i zadaćama Hrvatskog olimpijskog odbora iz članka 46. ovoga Zakona. Članak 46. Zadaće Hrvatskog olimpijskog odbora Zadaće Hrvatskog olimpijskog odbora su: – poticanje i promicanje sporta i olimpizma u Republici Hrvatskoj – sudjelovanje u predlaganju i ostvarivanju mjera za unaprjeđenje i razvoj sporta – sudjelovanje u predlaganju i provođenju akata strateškog planiranja iz članka 104. ovoga Zakona i dijela programa javnih potreba u sportu na državnoj razini – utvrđivanje nomenklature sportova s podjelom na ekipne i pojedinačne sportove – usklađivanje i kontrola aktivnosti nacionalnih sportskih saveza – suradnja u provedbi aktivnosti u području razvoja sporta s lokalnim i regionalnim sportskim zajednicama – skrb o promicanju vrhunskih sportskih dostignuća hrvatskih sportaša i njihovu sudjelovanju u nacionalnim sportskim ekipama na olimpijskim igrama, svjetskim i europskim prvenstvima te drugim velikim međunarodnim sportskim natjecanjima – sudjelovanje u provedbi aktivnosti, pripadajućih pravila i postupaka za borbu protiv dopinga u sportu – provedba stručnog nadzora nad radom trenera koji su financirani kroz program javnih potreba u sportu državne razine – promicanje stručnog rada u sportu i skrbi o osposobljavanju i usavršavanju stručnih djelatnika u sportu – koordiniranje svojih članica pri izradi protokola za postupanje u slučaju nasilja među djecom u sportskim klubovima – kontrola i izvještavanje tijela državne uprave nadležnog za sport o učinku svih programa, a posebno razvojnih programa za sportaše i programa za trenere koji su financirani kroz program javnih potreba u sportu državne razine – dostavljanje podataka u Nacionalni informacijski sustav u sportu – kategorizacija sportova – kategorizacija sportaša – sudjelovanje u provedbi zdravstvene skrbi u sportu – davanje suglasnosti na statute svojih članica koji moraju biti u skladu sa Statutom Hrvatskog olimpijskog odbora i ovim Zakonom – u slučaju pokretanja stečajnog postupka nad nacionalnim sportskim savezom, odlukom preuzimanje skrbi o nacionalnoj sportskoj ekipi i briga o zaštiti interesa sportaša i stečenih prava na međunarodnoj razini – na traženje tijela državne uprave nadležnog za sport, davanje prethodnog mišljenja o postojanju interesa za prijam u hrvatsko državljanstvo fizičke osobe u sustavu sporta koja je strani državljanin – druge zadaće koje su utvrđene ovim Zakonom, statutom i aktima Hrvatskog olimpijskog odbora. POGLAVLJE II.   HRVATSKI PARAOLIMPIJSKI ODBOR I NJEGOVE ZADAĆE Članak 47. Hrvatski paraolimpijski odbor (1) Hrvatski paraolimpijski odbor je krovno sportsko udruženje osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj u koje se udružuju parasportski savezi te druge udruge čija je djelatnost od značaja za promicanje sporta osoba s invaliditetom, sukladno statutu Hrvatskog paraolimpijskog odbora. (2) Hrvatski paraolimpijski odbor ustrojava se prema načelima paraolimpijskog pokreta i potrebama hrvatskog parasporta. (3) Hrvatski paraolimpijski odbor svojim pravilima određuje ustrojstvo i način rada, članstvo i način ostvarivanja prava i obveza članova, način uporabe i zaštite simbola i obilježja Međunarodnog paraolimpijskog odbora i Hrvatskog paraolimpijskog odbora te druga pitanja u vezi s djelokrugom i zadaćama Hrvatskog paraolimpijskog odbora. (4) Hrvatski paraolimpijski odbor osigurava uvjete za nesmetan razvoj parasporta i paraolimpijskog pokreta u Republici Hrvatskoj. Članak 48. Zadaće Hrvatskog paraolimpijskog odbora Zadaće Hrvatskog paraolimpijskog odbora su: – poticanje i promicanje parasporta u Republici Hrvatskoj – sudjelovanje u predlaganju i ostvarivanju mjera za unaprjeđenje i razvoj parasporta – sudjelovanje u predlaganju i provođenju akata strateškog planiranja iz članka 104. ovoga Zakona i dijela programa javnih potreba u sportu na državnoj razini – utvrđivanje nomenklature parasportova s podjelom na ekipne i pojedinačne sportove – usklađivanje i kontrola aktivnosti nacionalnih parasportskih saveza u ostvarivanju ukupnog programa sporta osoba s invaliditetom i aktima strateškog planiranja iz članka 104. ovoga Zakona – sudjelovanje u provedbi aktivnosti, pripadajućih pravila i postupaka za borbu protiv dopinga u sportu – skrb o promicanju vrhunskih sportskih dostignuća hrvatskih parasportaša i njihovu sudjelovanju u nacionalnim sportskim ekipama na paraolimpijskim igrama, parasvjetskim i paraeuropskim prvenstvima te drugim velikim međunarodnim sportskim natjecanjima – provedba stručnog nadzora nad radom trenera koji su financirani kroz program javnih potreba u sportu državne razine – promicanje stručnog rada u sportu i skrbi o osposobljavanju i usavršavanju stručnih djelatnika u sportu – koordiniranje svojih članica pri izradi protokola za postupanje u slučaju nasilja među djecom u sportskim klubovima – kontrola i izvještavanje tijela državne uprave nadležnog za sport o učinku razvojnih programa za parasportaše …