Zakon o žigu - Zakon.hr

Zakon o žigu - Zakon.hr UPUTE UVJETI CJENIK KONTAKT Zakon.ai Prijava / Registracija Baza je ažurirana 08.06.2026. zaključno sa NN 43/26  EU 2024/2679 × Upozorenje Funkcionalnost kopiranja je dostupna samo prijavljenim korisnicima. Prijava / Registracija U redu Povezani zakoni Intelektualno vlasništvo Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima Zakon o žigu Zakon o patentu Zakon o tajnosti podataka Zakon o informacijskoj sigurnosti Zakon o zaštiti osobnih podataka Zakon o nedopuštenom oglašavanju Zakon o upravnim pristojbama u području intelektualnog vlasništva Zakon o industrijskom dizajnu Zakon o zastupanju u području prava industrijskog vlasništva Zakon o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva Zakon o zaštiti tajnosti podataka Zakon o zaštiti neobjavljenih informacija s tržišnom vrijednosti Zakon o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka Zakon o zaštiti biljnih sorti Zakon o zaštiti topografija poluvodičkih proizvoda Zakon o naknadama u području intelektualnog vlasništva Zakon o određenim aspektima ugovora o isporuci digitalnog sadržaja i digitalnih usluga Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2019/881 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. (Zakon o provedbi kibernetičke sigurnosne certifikacije) Zakon o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode Zakon o žigu NN 14/19 na snazi od 15.02.2019. Uživajte... Preuzmite dokumentu PDF formatu Zanimljivi linkovi Pravilnik o žigu Arhiva: Zakon o žigu 2003-2019 Državni zavod za intelektualno vlasništvo World intellectual property organisation TANA Intellectual property Upravni sud RH DIO PRVI   OSNOVNE ODREDBE Članak 1. Predmet uređenja Ovim se Zakonom uređuje sustav zaštite žigova u Republici Hrvatskoj koji su predmet registracije ili prijave za registraciju pri Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo (dalje u tekstu: Zavod) individualnog, jamstvenog ili zajedničkog žiga za određene proizvode i usluge, ili su predmet registracije ili prijave za registraciju takvog žiga koji ima učinak u Republici Hrvatskoj. Članak 2. Usklađenost s pravnim aktima Europske unije (1) Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose: – Direktiva 2004/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o provedbi prava intelektualnog vlasništva (SL L 157, 30. 4. 2004.) – Direktiva (EU) 2015/2436 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2015. o usklađivanju zakonodavstava država članica o žigovima (SL L 336, 23. 12. 2015.). (2) Ovim se Zakonom osiguravaju pretpostavke za provedbu sljedećeg akta Europske unije: – Uredba (EU) 2017/1001 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o žigu Europske unije (kodificirani tekst) (SL L 154, 16. 6. 2017.). Članak 3. Podredna primjena drugih propisa (1) U postupcima građanskopravne zaštite na odgovarajući se način primjenjuju odredbe općeg propisa kojim se uređuje parnični postupak, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. (2) U postupcima određivanja privremenih mjera na odgovarajući se način primjenjuju odredbe općeg propisa kojim se uređuje postupak osiguranja, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. (3) Na prava iz žiga s obveznopravnim učincima te na naknadu štete prouzročenu povredom žiga na odgovarajući se način primjenjuju odredbe općeg propisa kojim se uređuju obvezni odnosi, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. (4) Na prava iz žiga s vlasničkopravnim učincima primjenjuju se odredbe općih propisa kojim se uređuju vlasnički odnosi, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Članak 4. Objašnjenje pojmova U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje: »registar« je službena zbirka podataka o registracijama žigova koju vodi Zavod i koja sadrži upis podataka čiji upis se zahtijeva ili dopušta ovim Zakonom, neovisno o mediju na kojem su ti podaci pohranjeni »službeno glasilo Zavoda« je glasilo u kojem se periodično objavljuju propisani podaci o prijavama i registriranim pravima u postupcima iz nadležnosti Zavoda, kao i ostale službene informacije »Pariška konvencija« je Pariška konvencija za zaštitu industrijskoga vlasništva (1883.) i njezine revizije i dopune »Pariška unija« je unija ugovornih stranka na koje se primjenjuje Pariška konvencija (1883.) i njezine revizije i dopune »Konvencija o međunarodnim izložbama« je Konvencija o međunarodnim izložbama (1928.) i njezine revizije »Madridski sporazum« je Madridski sporazum o međunarodnoj registraciji žigova (1891.) i njegove izmjene i dopune »Madridski protokol« je Protokol koji se odnosi na Madridski sporazum o međunarodnoj registraciji žigova (1989.) i njegove izmjene i dopune »Madridski pravilnik« je Zajednički pravilnik uz Madridski sporazum o međunarodnoj registraciji žigova i Protokol koji se odnosi na Madridski sporazum i njegove izmjene i dopune »Međunarodni ured« je Međunarodni ured Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo »Nicanska klasifikacija« je klasifikacija utvrđena Nicanskim sporazumom o međunarodnoj klasifikaciji proizvoda i usluga za registraciju žigova, potpisanim u Nici 15. lipnja 1957., u njezinu revidiranom i izmijenjenom i dopunjenom obliku »međunarodni registar« je službena zbirka podataka o međunarodnim registracijama, koju vodi Međunarodni ured, a koja sadrži podatke čiji upis se zahtijeva ili dopušta Madridskim sporazumom, Madridskim protokolom ili Madridskim pravilnikom, neovisno o mediju na kojem su ti podaci pohranjeni »službeno glasilo Međunarodnog ureda« je službeno glasilo Međunarodnog ureda Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo u kojem se objavljuju relevantni podaci i obavijesti o međunarodnim registracijama žigova »Uredba o žigu Europske unije« je Uredba EU br. 2017/1001 od 14. lipnja 2017. o žigu Europske unije i njezine izmjene i dopune »žig Europske unije« je žig kako je definiran u članku 1. stavku 1. Uredbe o žigu Europske unije »prijava žiga Europske unije« je prijava za registraciju žiga Europske unije podnesena u skladu s odredbama Uredbe o žigu Europske unije »sud« je mjesno nadležan trgovački sud u čijoj je nadležnosti zaštita industrijskog vlasništva, autorskog prava i srodnih prava i drugih prava intelektualnog vlasništva, kao i sud koji odlučuje o žalbama protiv presuda trgovačkih sudova u skladu s propisima o ustrojstvu, djelokrugu i nadležnosti sudova. Članak 5. Rodno značenje pojmova Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu i propisima koji se donose na temelju njega, a imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod. DIO DRUGI   ZNAKOVI OD KOJIH SE ŽIG MOŽE SASTOJATI, STJECANJE, UPORABA ŽIGA, ŽIG KAO PREDMET VLASNIŠTVA POGLAVLJE I.   ZNAKOVI OD KOJIH SE ŽIG MOŽE SASTOJATI I STJECANJE ŽIGA Članak 6. Znakovi od kojih se žig može sastojati Žig se može sastojati od bilo kakvih znakova, osobito riječi, uključujući osobna imena, ili od crteža, slova, brojki, boja, oblika proizvoda ili pakiranja proizvoda, ili zvukova, pod uvjetom da su takvi znakovi prikladni za: 1. razlikovanje proizvoda ili usluga jednoga poduzeća od proizvoda ili usluga drugih poduzeća i 2. prikazivanje u registru na način koji omogućuje nadležnim tijelima i javnosti da odrede točan i jasan predmet zaštite koju žig pruža nositelju žiga. Članak 7. Osobe koje mogu biti nositelji žiga (1) Nositelj žiga može biti svaka fizička ili pravna osoba. (2) Strane fizičke i pravne osobe u pogledu zaštite znaka žigom u Republici Hrvatskoj uživaju jednaka prava kao i domaće fizičke i pravne osobe, ako to proizlazi iz međunarodnih ugovora ili iz načela uzajamnosti. (3) Postojanje uzajamnosti dokazuje osoba koja se na uzajamnost poziva. Članak 8. Stjecanje žiga Žig se u Republici Hrvatskoj stječe registracijom u upravnom postupku koji provodi Zavod. Članak 9. Apsolutni razlozi za odbijanje registracije žiga (1) Neće se registrirati: 1. znakovi koji ne udovoljavaju uvjetima iz članka 6. ovoga Zakona 2. žigovi koji nemaju nikakav razlikovni karakter 3. žigovi koji se sastoje isključivo od oznaka ili podataka koji u trgovini mogu služiti za označivanje vrste, kakvoće, količine, namjene, vrijednosti, zemljopisnoga podrijetla ili vremena proizvodnje proizvoda ili pružanja usluge, ili za označivanje drugih karakteristika proizvoda i usluga 4. žigovi koji se sastoje isključivo od oznaka ili podataka koji su postali uobičajeni u svakodnevnom govoru ili u dobroj vjeri i ustaljenoj trgovačkoj praksi 5. znakovi koji se sastoje isključivo od: (a) oblika, ili drugog obilježja, koji proizlazi iz vrste samih proizvoda (b) oblika, ili drugog obilježja, proizvoda potrebnoga za postizanje nekoga tehničkog rezultata (c) oblika, ili drugog obilježja, koji proizvodima daje bitnu vrijednost 6. žigovi koji su protivni javnom poretku ili prihvaćenim moralnim načelima 7. žigovi koji su takve naravi da javnost mogu dovesti u zabludu, primjerice u odnosu na vrstu, kakvoću ili zemljopisno podrijetlo proizvoda ili usluga 8. žigovi koji nemaju odobrenje nadležnih tijela i koji moraju biti odbijeni prema članku 6.ter. Pariške konvencije 9. znakovi koji nisu obuhvaćeni člankom 6.ter. Pariške konvencije, a sadržavaju naziv ili kraticu, državni grb, amblem, zastavu ili drugi službeni znak Republike Hrvatske ili nekoga njezina dijela te njihovo oponašanje, osim uz odobrenje nadležnoga tijela Republike Hrvatske 10. žigovi koji su isključeni iz registracije na temelju zakonodavstva Europske unije ili pravnih propisa Republike Hrvatske ili međunarodnih sporazuma kojih je Europska unija ili Republika Hrvatska stranka, kojima se osigurava zaštita oznaka izvornosti i oznaka zemljopisnog podrijetla 11. žigovi koji su isključeni iz registracije u skladu sa zakonodavstvom Europske unije ili međunarodnim sporazumima kojih je Europska unija stranka, kojima se osigurava zaštita tradicionalnih izraza za vina 12. žigovi koji su isključeni iz registracije u skladu sa zakonodavstvom Europske unije ili međunarodnim sporazumima kojih je Europska unija stranka, kojima se osigurava zaštita zajamčeno tradicionalnih specijaliteta 13. žigovi koji se sastoje od ranije denominacije biljne sorte, ili je reproduciraju u svojim bitnim elementima, koja je registrirana u skladu sa zakonodavstvom Europske unije ili pravnim propisima Republike Hrvatske ili međunarodnim sporazumima kojih je Europska unija ili Republika Hrvatska stranka, koji pružaju zaštitu prava na biljnu sortu i koji se odnose na biljne sorte iste ili blisko srodne vrste 14. žigovi čija uporaba može biti zabranjena u javnom interesu u skladu s odredbama drugih pravnih propisa koji imaju učinak u Republici Hrvatskoj. (2) Razlozi iz stavka 1. točaka 2., 3. i 4. ovoga članka ne primjenjuju se ako je, prije datuma prijave za registraciju, žig slijedom njegove uporabe stekao razlikovni karakter u odnosu na proizvode ili usluge za koje je zatražena registracija. Članak 10. Relativni razlozi za odbijanje registracije žiga (1) Na temelju prigovora nositelja ranijeg žiga, žig za koji je podnesena prijava neće se registrirati: 1. ako je istovjetan s ranijim žigom i ako su proizvodi ili usluge za koje je podnesena prijava za registraciju istovjetni s proizvodima ili uslugama za koje je raniji žig zaštićen 2. ako zbog njegove istovjetnosti ili sličnosti s ranijim žigom i istovjetnosti ili sličnosti proizvoda ili usluga obuhvaćenih žigovima postoji vjerojatnost dovođenja javnosti u zabludu u Republici Hrvatskoj; vjerojatnost dovođenja u zabludu uključuje vjerojatnost dovođenja u vezu s ranijim žigom 3. ako je istovjetan ili sličan ranijem žigu, neovisno o tome jesu li proizvodi ili usluge iz prijave istovjetni, slični ili nisu slični onima za koje je registriran raniji žig, ako raniji žig ima ugled u Republici Hrvatskoj, a uporaba kasnijeg žiga bez opravdanog razloga nepošteno bi iskoristila razlikovni karakter ili ugled ranijeg žiga ili im naštetila. (2) Za potrebe stavka 1. ovoga članka pod pojmom »raniji žigovi« smatraju se: 1. žigovi sljedećih vrsta s datumom prijave za registraciju koji je raniji od datuma prijave za registraciju osporavanoga žiga, uzimajući u obzir, ako je to primjereno, prava prvenstva koja su zatražena u odnosu na te žigove: (a) nacionalno registrirani žigovi (b) žigovi registrirani na temelju međunarodnih sporazuma koji imaju učinak u Republici Hrvatskoj (c) žigovi Europske unije (d) žigovi Europske unije registrirani na temelju međunarodnih sporazuma koji vrijede u Europskoj uniji 2. prijave za registraciju žigova iz točke 1. podtočaka (a) i (c) ovoga stavka, pod uvjetom njihove registracije 3. žigovi koji su na datum prijave za registraciju žiga ili, ako je zatraženo pravo prvenstva u prijavi za registraciju žiga, na datum prava prvenstva dobro poznati u Republici Hrvatskoj u smislu u kojemu se izraz »dobro poznat« rabi u članku 6.bis. Pariške konvencije. (3) Na temelju prigovora nositelja ranijeg prava neće se registrirati žig ako bi njegova uporaba vrijeđala neko od sljedećih ranijih prava: 1. pravo na ime 2. pravo na osobnu sliku 3. autorsko pravo 4. druga prava industrijskog vlasništva osim onih propisanih ovim Zakonom kao zaseban temelj za odbijanje registracije žiga pod uvjetom da su ta prava stečena na dan koji je raniji od datuma prijave za registraciju žiga uzimajući u obzir, ako je to primjereno, pravo prvenstva koje je zatraženo u odnosu na takav žig. (4) Na temelju prigovora imatelja tvrtke upisane u sudski registar prije dana podnošenja prijave za registraciju žiga u odnosu na koji se podnosi prigovor, uzimajući u obzir, ako je to primjereno, pravo prvenstva koje je zatraženo u odnosu na takav žig, neće se registrirati žig ako je tvrtka ili bitni dio tvrtke istovjetan ili sličan žigu i proizvodi ili usluge koje su predmet djelatnosti te tvrtke istovjetni su ili slični onima iz prijave žiga i rabe se u trgovačkom prometu, osim ako je podnositelj prijave u trenutku podnošenja prijave imao istovjetnu ili sličnu tvrtku. (5) Na temelju prigovora nositelja žiga neće se registrirati žig čiju prijavu za registraciju u svoje ime bez dopuštenja nositelja žiga podnese trgovački zastupnik ili predstavnik nositelja žiga, osim ako takav zastupnik ili predstavnik opravda svoj postupak. (6) Na temelju prigovora bilo koje osobe ovlaštene prema mjerodavnom pravu za ostvarivanje prava koja proizlaze iz oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla, žig za koji je podnesena prijava neće se registrirati kada, i u opsegu u kojem, sukladno zakonodavstvu Europske unije ili pravnim propisima Republike Hrvatske kojim se predviđa zaštita oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla: 1. je zahtjev za oznaku izvornosti ili oznaku zemljopisnog podrijetla već podnesen u skladu sa zakonodavstvom Europske unije ili pravnim propisima Republike Hrvatske prije datuma prijave za registraciju žiga ili datuma prvenstva zatraženog u prijavi, pod uvjetom njezine kasnije registracije te 2. ta oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla daje osobi ovlaštenoj u okviru mjerodavnog prava za ostvarivanje prava koja proizlaze iz nje pravo zabrane uporabe kasnijeg žiga. POGLAVLJE II.   UČINCI ŽIGA Članak 11. Prava koja proizlaze iz žiga (1) Registracija žiga nositelju žiga daje isključiva prava koja proizlaze iz njega. (2) Nositelj registriranog žiga, neovisno o njegovim pravima stečenim prije datuma podnošenja prijave ili datuma prvenstva registriranog žiga, ima pravo zahtijevati da se svim trećim stranama koje nemaju njegovu suglasnost spriječi uporaba u trgovačkom prometu, u vezi s proizvodima ili uslugama, bilo kojeg znaka koji vrijeđa pravo žiga tako da je: 1. znak istovjetan sa žigom i rabi se u odnosu na proizvode ili usluge koji su istovjetni s onima za koje je žig registriran 2. znak istovjetan sa žigom ili sličan žigu te se rabi u odnosu na proizvode ili usluge koji su istovjetni ili slični proizvodima ili uslugama za koje je žig registriran, ako postoji vjerojatnost dovođenja javnosti u zabludu u Republici Hrvatskoj; vjerojatnost dovođenja u zabludu uključuje vjerojatnost dovođenja u vezu toga znaka i žiga 3. znak istovjetan sa žigom ili sličan žigu, neovisno o tome jesu li proizvodi ili usluge za koje se žig rabi istovjetni, slični, ili nisu slični, onima za koje je registriran žig te ako taj žig ima ugled u Republici Hrvatskoj i uporaba toga znaka bez opravdanog razloga nepošteno iskorištava razlikovni karakter ili ugled takvog žiga ili im šteti. (3) U smislu stavka 2. ovoga članka nositelj registriranog žiga ima pravo zahtijevati da se spriječi i sljedeće: 1. isticanje znaka na proizvodima ili na njihovim pakiranjima 2. nuđenje proizvoda ili njihovo stavljanje na tržište ili skladištenje u te svrhe pod tim znakom, ili nuđenje ili pružanje usluga pod tim znakom 3. uvoz ili izvoz proizvoda pod tim znakom 4. uporaba znaka kao trgovačkog naziva ili naziva trgovačkog društva ili dijela trgovačkog naziva odnosno dijela naziva trgovačkog društva 5. uporaba toga znaka na poslovnim dokumentima i u oglašavanju 6. uporaba takvog znaka u komparativnom oglašavanju na način koji je protivan propisima Europske unije ili propisima Republike Hrvatske o zavaravajućem i komparativnom oglašavanju. (4) Nositelj registriranog žiga, neovisno o pravima nositelja stečenim prije datuma podnošenja prijave ili datuma prvenstva registriranog žiga, također ima pravo zahtijevati da se onemogući trećim stranama da u trgovačkom prometu na području Republike Hrvatske u kojoj je žig registriran unose proizvode koji na tom području nisu pušteni u slobodan promet ako ti proizvodi, uključujući njihovo pakiranje, dolaze iz trećih zemalja i bez odobrenja nose žig koji je istovjetan sa žigom registriranim za te proizvode ili koji se po svojim bitnim obilježjima ne može razlikovati od toga žiga. Takvo pravo nositelja žiga prestaje važiti ako tijekom postupka za utvrđivanje počinjenja povrede registriranog žiga, pokrenutoga u skladu s propisima Europske unije o carinskoj provedbi prava intelektualnog vlasništva, deklarant ili posjednik proizvoda dokaže da nositelj registriranog žiga nije ovlašten zabraniti stavljanje proizvoda na tržište u zemlji krajnjeg odredišta. Članak 12. Pravo zabrane pripremnih radnji povezanih s korištenjem pakiranja ili drugih sredstava Kada postoji rizik da bi se pakiranje, naljepnice, etikete, sigurnosna obilježja ili oznake ili obilježja ili oznake autentičnosti, ili bilo koja druga sredstva na kojima je žig istaknut moglo upotrebljavati u vezi s proizvodima ili uslugama te da bi se takvom uporabom počinila povreda prava nositelja žiga u skladu s člankom 11. stavcima 2. i 3. ovoga Zakona, nositelj toga žiga ima pravo zahtijevati da se zabrane sljedeće radnje poduzete tijekom poslovanja u trgovačkom prometu: 1. isticanje znaka istovjetnog ili sličnog žigu na pakiranju, naljepnicama, etiketama, sigurnosnim obilježjima ili oznakama ili obilježjima ili oznakama autentičnosti, ili na bilo kojim drugim sredstvima na kojima žig može biti istaknut 2. nuđenje ili stavljanje na tržište, ili skladištenje u te svrhe, ili uvoz ili izvoz, pakiranja, naljepnica, etiketa, sigurnosnih obilježja ili oznaka ili obilježja ili oznaka autentičnosti, ili bilo kojih drugih sredstava na kojima je žig istaknut. Članak 13. Datum od kojeg prava proizvode učinak prema trećim stranama (1) Prava koja proizlaze iz žiga proizvode učinak prema trećim stranama od datuma objave registracije žiga. (2) Razumnu naknadu štete u pogledu radnji poduzetih nakon datuma objave prijave, a prije datuma objave registracije žiga može se zahtijevati ako bi te radnje, nakon objave registracije žiga, bile zabranjene na temelju objave. (3) Odluku u sporu zbog povrede žiga donosi sud tek nakon objave registracije toga žiga. Članak 14. Navođenje žigova u rječnicima Kada navođenje žiga u rječniku, enciklopediji ili sličnim referentnim publikacijama, u tiskanom ili elektroničkom obliku, ostavlja dojam da je taj žig generički naziv za proizvode ili za usluge za koje je registriran, izdavač te publikacije, na zahtjev nositelja žiga, osigurava da bez odgode i, u slučaju publikacija u tiskanom obliku, najkasnije u sljedećem izdanju publikacije navođenje žiga bude popraćeno napomenom da je žig registriran. Članak 15. Zabrana uporabe žiga registriranog na ime trgovačkog zastupnika ili predstavnika (1) Kada je žig registriran na ime trgovačkog zastupnika ili predstavnika osobe koja je nositelj toga žiga bez odobrenja nositelja žiga, nositelj žiga ima pravo na jedno ili oboje od sljedećega: 1. osporavati upotrebu žiga od strane svoga trgovačkog zastupnika ili predstavnika 2. zahtijevati prijenos žiga u svoju korist. (2) Odredba stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se ako trgovački zastupnik ili predstavnik opravda svoj postupak. Članak 16. Ograničenje učinaka žiga (1) Žig ne daje nositelju pravo zahtijevati da se trećoj strani u trgovačkom prometu zabrani uporaba: 1. imena ili adrese treće strane, ako je ta treća strana fizička osoba 2. znakova ili podataka koji nisu razlikovni ili koji se odnose na vrstu, kakvoću, količinu, namjenu, vrijednost, zemljopisno podrijetlo, vrijeme proizvodnje proizvoda ili pružanja usluge ili druge karakteristike proizvoda ili usluga 3. žiga u svrhu prepoznavanja ili upućivanja na proizvode ili usluge kao one koji pripadaju nositelju toga žiga, osobito ako je uporaba žiga nužna za označivanje predviđene namjene proizvoda ili usluge, te osobito ako je riječ o dodatnim ili rezervnim dijelovima. (2) Odredba stavka 1. ovoga članka primjenjuje se samo kada treća strana rabi žig u skladu s dobrom poslovnom praksom u industriji i trgovini. (3) Žig ne daje nositelju žiga pravo zahtijevati da se trećoj strani zabrani u trgovačkom prometu korištenje ranijim pravom koje se odnosi samo na određeni lokalitet, ako je to pravo priznato prema pravnim propisima Republike Hrvatske i ono se izvršava u granicama područja na kojem je priznato. Članak 17. Iscrpljenje prava koja proistječu iz žiga (1) Nositelj žiga nema pravo zahtijevati da se trećoj strani zabrani uporaba žiga za proizvode koji su stavljeni na tržište pod tim žigom od strane samog nositelja žiga ili uz odobrenje nositelja žiga na području neke od država Europske unije odnosno država koje su stranke ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru. (2) Odredba stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se kada postoje zakoniti razlozi zbog kojih se nositelj žiga protivi daljnjoj komercijalizaciji proizvoda, osobito ako je stanje proizvoda promijenjeno ili pogoršano nakon što su stavljeni na tržište. Članak 18. Pravo nositelja kasnije registriranog žiga da se radi obrane uključi u postupak zbog povrede prava (1) U postupcima zbog povrede prava nositelj žiga nije ovlašten zahtijevati zabranu uporabe kasnije registriranog žiga ako se taj kasniji žig ne bi proglasio ništavim u skladu s člankom 66. stavkom 3., člankom 67., ili člankom 68. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona. (2) U postupcima zbog povrede prava nositelj žiga nije ovlašten zahtijevati zabranu uporabe kasnije registriranog žiga Europske unije ako kasniji žig ne bi bio proglašen ništavim u skladu s člankom 60. stavcima 1., 3. ili 4., člankom 61. stavcima 1. ili 2. ili člankom 64. stavkom 2. Uredbe o žigu Europske unije. (3) Ako nositelj žiga nije ovlašten zahtijevati zabranu uporabe kasnije registriranog žiga u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka, nositelj kasnije registriranog žiga nema pravo zahtijevati zabranu uporabe ranijeg žiga u postupcima zbog povrede, iako se na to ranije pravo više nije moguće pozivati protiv kasnijeg žiga. POGLAVLJE III.   UPORABA ŽIGA I POSLJEDICE NEUPORABE Članak 19. Uporaba žigova (1) Nositelj žiga ima pravo rabiti svoj žig u odnosu na proizvode ili usluge za koje je registriran. Ako pozivanje na prava ili održavanje prava iz registriranog žiga ovise o uporabi žiga, takav žig mora biti u stvarnoj uporabi od strane nositelja žiga na teritoriju Republike Hrvatske, osim ako postoje opravdani razlozi za neuporabu. (2) Uporabom žiga u smislu stavka 1. ovoga članka također se smatra sljedeće: 1. uporaba žiga u obliku koji se razlikuje u elementima koji ne mijenjaju razlikovni karakter žiga u odnosu na oblik u kojem je registriran, bez obzira na to je li žig u obliku u kojem se upotrebljava također registriran na ime nositelja 2. obilježavanje žigom proizvoda ili njihovih pakiranja isključivo za potrebe izvoza. (3) Uporaba žiga uz odobrenje nositelja smatra se uporabom od strane nositelja. Članak 20. Posljedice neuporabe žiga Ako unutar pet godina od datuma okončanja postupka registracije nositelj nije stvarno rabio žig u Republici Hrvatskoj u odnosu na proizvode ili usluge za koje je registriran, ili ako je takva uporaba obustavljena tijekom neprekinutoga razdoblja od pet godina, žig podliježe ograničenjima i sankcijama iz članka 21., članka 47. stavaka 1., 3. i 6., članka 61. stavka 2. te članka 66. stavaka 1., 3. i 6. ovoga Zakona, osim ako za neuporabu postoje opravdani razlozi. Članak 21. Neuporaba kao način obrane u postupcima zbog povrede Nositelj žiga ima pravo zahtijevati zabranu uporabe znaka samo u opsegu u kojem prava nositelja u vrijeme podnošenja tužbe zbog povrede ne podliježu mogućnosti opoziva u skladu s člankom 61. ovoga Zakona. Ako tuženik to zatraži, nositelj žiga mora dokazati da je tijekom razdoblja od pet godina prije datuma podnošenja tužbe žig bio u stvarnoj uporabi kako je predviđeno člankom 19. ovoga Zakona u vezi s proizvodima ili uslugama za koje je registriran i koji se navode kao opravdanje za tužbu, ili da postoje opravdani razlozi za neuporabu, pod uvjetom da je postupak registracije žiga bio dovršen najmanje pet godina prije datuma podnošenja tužbe. POGLAVLJE IV.   ŽIGOVI KAO PREDMET VLASNIŠTVA Članak 22. Prijenos (1) Žig se može prenijeti neovisno o bilo kojem prijenosu poduzeća, u odnosu na dio ili u odnosu na sve proizvode ili usluge za koje je registriran. (2) Prijenos cijelog poduzeća uključuje i prijenos žiga, osim ako, u skladu s pravnim propisima kojim se uređuje prijenos, postoji sporazum u kojemu se navodi drukčije ili okolnosti koje jasno nalažu drukčije. Ova se odredba primjenjuje na ugovornu obvezu prijenosa poduzeća. (3) Neovisno o stavku 2. ovoga članka, prijenos žiga obavlja se u pisanom obliku s potpisima stranaka ugovora, osim ako ustupanje proizlazi iz sudske odluke; u protivnom prijenos je ništetan. (4) U slučaju prijenosa žiga u odnosu na samo dio proizvoda ili usluga za koje je žig registriran, registracija će se razdvojiti u skladu s odredbama članka 59. ovoga Zakona. Članak 23. Upis prijenosa u registar (1) Na zahtjev nositelja žiga ili stjecatelja žiga ili, ovisno o slučaju, po obavijesti nadležnog suda ili javnog bilježnika, prijenos žiga upisuje se u registar ako je Zavodu podnesen bilo koji od ovih dokaza: 1. ovjerovljeni prijepis ugovora o prijenosu žiga ili sudske odluke o prijenosu ili nasljeđivanju žiga odnosno odluke javnog bilježnika o nasljeđivanju žiga 2. ovjerovljeni izvadak ugovora ili odluke iz točke 1. ovoga stavka 3. izvornik potvrde o prijenosu žiga koji su potpisali nositelj i stjecatelj prava 4. izvornik sudske odluke o prijenosu ili nasljeđivanju žiga odnosno javnobilježničke odluke o nasljeđivanju žiga. (2) Upis u registar izvršen prema stavku 1. ovoga članka briše se ili mijenja na zahtjev nositelja ili stjecatelja prava ili, ovisno o slučaju, po obavijesti nadležnog suda ili javnog bilježnika. Članak 24. Prijenos žiga registriranog na ime trgovačkog zastupnika (1) Kada je žig registriran na ime trgovačkog zastupnika ili predstavnika osobe koja je nositelj toga žiga bez odobrenja nositelja žiga, potonji ima pravo zahtijevati prijenos žiga u svoju korist, osim ako takav zastupnik ili predstavnik opravda svoj postupak. (2) Zavod upisuje u registar prijenos žiga temeljem pravomoćnog rješenja Zavoda o osnovanosti prijedloga za proglašenje žiga ništavim u skladu s člankom 65. stavkom 1. točkom 4. ovoga Zakona. Članak 25. Zabilježba stvarnih prava (1) Žig se može, neovisno o poduzeću, dati u zalog ili biti predmetom stvarnih prava. (2) Na zahtjev jedne od stranaka, prava iz stavka 1. ovoga članka ili prijenos tih prava upisuju se u registar. (3) Upis u registar izvršen prema stavku 2. ovoga članka briše se ili mijenja na zahtjev jedne od stranaka. Članak 26. Zabilježba izvršenja (1) Žig može biti predmetom izvršenja koju provode nadležna tijela prema pravnim propisima Republike Hrvatske. (2) Na zahtjev jedne od stranaka ili nadležnog tijela koje provodi postupak izvršenja u registar se upisuje da je nad žigom pokrenuto izvršenje temeljem dokaza o pokrenutom postupku izvršenja nad žigom. (3) Upis u registar izvršen prema stavku 2. ovoga članka briše se ili mijenja na zahtjev jedne od stranaka ili nadležnog tijela koje provodi postupak izvršenja. Članak 27. Zabilježba stečaja i predstečajnog postupka (1) Podatak o otvaranju stečaja ili predstečajnog postupka upisuje se u registar sukladno posebnim propisima, temeljem obavijesti nadležnoga tijela ili na zahtjev stečajnog upravitelja. (2) Upis u registar izvršen prema stavku 1. ovoga članka briše se ili mijenja na zahtjev nadležnog tijela stečajnog ili predstečajnog postupka. Članak 28. Davanje licencije (1) Žig može biti predmetom licencije za dio ili sve proizvode ili usluge za koje je registriran te za cijelo područje Republike Hrvatske ili za njezin dio. (2) Licencija može biti isključiva ili neisključiva. (3) Nositelj žiga može se pozvati na prava koja proizlaze iz žiga protiv stjecatelja licencije koji krši neku odredbu iz ugovora o licenciji u odnosu na: 1. njezino trajanje 2. registracijom obuhvaćen oblik u kojemu se žig može rabiti 3. opseg proizvoda ili usluga za koje je licencija dana 4. područje na kojem se žig može isticati 5. kakvoću proizvedenih proizvoda ili usluga pruženih od strane stjecatelja licencije. Članak 29. Upis licencije u registar (1) Na zahtjev jedne od stranaka, izdavanje ili prijenos licencije u odnosu na žig upisuje se u registar ako je Zavodu podnesen bilo koji od ovih dokaza: 1. ovjerovljeni izvadak ugovora iz ugovora o licenciji ili, ovisno o slučaju, o prijenosu upisane licencije iz kojeg se vide stranke toga ugovora i prava koja se licenciraju odnosno prava iz upisane licencije koja se prenose 2. izvornik potvrde o davanju ili prijenosu upisane licencije potpisan od davatelja i stjecatelja. (2) Upis u registar izvršen prema stavku 1. ovoga članka briše se ili mijenja na zahtjev jedne od stranaka. Članak 30. Postupak povodom zahtjeva za upis u registar, brisanje ili izmjenu prava u registru (1) Ako zahtjev za upis u registar ili, ovisno o slučaju, za brisanje ili izmjenu u registru ispunjava uvjete propisane člancima 22. do 29. ovoga Zakona i sadrži podatke i priloge propisane Pravilnikom o žigu koji donosi ravnatelj Zavoda (u daljnjem tekstu: Pravilnik), Zavod upisuje u registar takvu promjenu. (2) Upis promjene iz stavka 1. ovoga članka objavljuje se u službenom glasilu Zavoda, a ima učinak prema trećim stranama nakon upisa u registar. (3) Ako zahtjev za upis u registar, brisanje ili izmjenu u registru ne ispunjava uvjete propisane člancima 22. do 29. ovoga Zakona ili ne sadrži podatke i priloge propisane Pravilnikom za upis takve promjene, Zavod zaključkom poziva podnositelja zahtjeva da u roku od 30 dana od dana primitka zaključka uredi zahtjev ili podnese odgovarajuće dokaze. (4) Na zahtjev rok iz stavka 3. ovoga članka može se produžiti najviše za 30 dana. (5) Ako se u propisanom roku ne postupi u skladu sa zaključkom iz stavka 3. ovoga članka, Zavod rješenjem odbija zahtjev. (6) Zahtjev za upis u registar, brisanje ili izmjenu u registru sukladno člancima 22. do 29. ovoga Zakona mora sadržavati podatke i priloge koji se propisuju Pravilnikom. Članak 31. Prijava žiga kao predmet vlasništva Članci 22. i 23. i članci 25. do 30. ovoga Zakona primjenjuju se i na prijave za registraciju žiga. DIO TREĆI   PRIJAVA ZA REGISTRACIJU ŽIGA POGLAVLJE I.   PODNOŠENJE I UVJETI PODNOŠENJA PRIJAVE Članak 32. Podnošenje prijave (1) Prijava za registraciju žiga podnosi se Zavodu. (2) Podnositelj prijave za registraciju žiga ne može jednom prijavom zahtijevati registraciju više znakova koji se žele zaštititi kao žig. Članak 33. Uvjeti kojima prijava mora udovoljavati (1) Prijava za registraciju žiga mora sadržavati: 1. zahtjev za registraciju žiga 2. podatke o podnositelju prijave 3. popis proizvoda ili usluga za koje se traži registracija 4. izgled žiga koji ispunjava zahtjeve utvrđene u članku 6. točki 2. ovoga Zakona. (2) Smatra se da je prijava za registraciju žiga podnesena ako udovoljava uvjetima iz stavka 1. ovoga članka. (3) Podaci i prilozi koje mora sadržavati prijava za registraciju žiga propisuju se Pravilnikom. Članak 34. Datum podnošenja prijave Datum podnošenja prijave žiga jest datum na koji podnositelj prijave podnese Zavodu dokumente koji sadržavaju podatke navedene u članku 33. stavku 1. ovoga Zakona. Članak 35. Označivanje i klasifikacija proizvoda i usluga (1) Proizvodi i usluge iz prijave za registraciju žiga razvrstavaju se u razrede u skladu sa sustavom Nicanske klasifikacije. (2) Podnositelj prijave mora dovoljno jasno i precizno identificirati proizvode i usluge za koje se traži zaštita žiga kako bi nadležna tijela i gospodarski subjekti isključivo na temelju prijave mogli odrediti opseg zaštite koja se traži. (3) Za potrebe stavka 2. ovoga članka mogu se upotrebljavati opće oznake uključene u naslove razreda iz Nicanske klasifikacije ili drugi opći izrazi, pod uvjetom da zadovoljavaju potrebne standarde jasnoće i preciznosti utvrđene u ovom članku. (4) Uporaba općih izraza, uključujući opće oznake naslova raz­reda Nicanske klasifikacije, tumači se tako da uključuje sve proizvode i usluge koji su jasno obuhvaćeni doslovnim značenjem oznake ili izraza. (5) Proizvodi i usluge koji nisu jasno obuhvaćeni doslovnim značenjem općeg izraza ili općom oznakom naslova razreda Nicanske klasifikacije ne smatraju se obuhvaćenim prijavom za registraciju žiga ili, ovisno o slučaju, registriranim žigom. (6) Ako podnositelj prijave zahtijeva registraciju više od jednog razreda, tada grupira proizvode i usluge prema razredima Nicanske klasifikacije, pri čemu svakoj grupi prethodi broj razreda kojemu ta grupa proizvoda ili usluga pripada te ih navodi prema redoslijedu razreda. (7) Proizvodi i usluge ne smatraju se međusobno sličnima na temelju toga što se pojavljuju u istom razredu Nicanske klasifikacije. Proizvodi i usluge ne smatraju se međusobno različitima na temelju toga što se pojavljuju u različitim razredima Nicanske klasifikacije. POGLAVLJE II.   PRVENSTVO PODNOŠENJA PRIJAVE Članak 36. Pravo prvenstva (1) Pravo prvenstva, u svrhu utvrđivanja koja su prava ranija, sastoji se u tome što se datum podnošenja prijave žiga iz članka 34. ovoga Zakona smatra datumom prvenstva. (2) Svako podnošenje prijave koje je istovjetno s redovitim nacionalnim podnošenjem prijave sukladno multilateralnim sporazumima priznaje se kao osnova za stjecanje prava prvenstva. Članak 37. Međunarodno pravo prvenstva (1) Podnositelj prijave za nacionalnu registraciju žiga ili njegov pravni sljednik koji je prvi put podnio prijavu u bilo kojoj ili za bilo koju državu ugovornicu Pariške unije ili državu članicu Sporazuma o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije, može se pozvati na datum prvog podnošenja za potrebe podnošenja prijave za nacionalnu registraciju žiga za isti žig u odnosu na proizvode ili usluge koji su istovjetni s onima ili sadržani u onima za koje je prijava podnesena, pod uvjetom da prijavu u Republici Hrvatskoj podnese u roku od šest mjeseci od datuma prvoga podnošenja. (2) Ako se zahtijeva međunarodno pravo prvenstva, mora se u prijavi navesti datum, broj i država prethodne prijave i proizvode ili usluge u odnosu na koje se zahtijeva pravo prvenstva. (3) Podnositelj prijave, uz zahtjev za priznanje prava prvenstva, mora podnijeti presliku prve prijave i njezin prijevod na hrvatski jezik najkasnije u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva za priznanje prava prvenstva. Članak 38. Izložbeno pravo prvenstva (1) Podnositelj prijave za nacionalnu registraciju žiga koji je izlagao proizvode ili usluge, obilježene određenim znakom na službenoj ili službeno priznatoj međunarodnoj izložbi koja podliježe uvjetima Konvencije o međunarodnim izložbama za koje je podnesena prijava za nacionalnu registraciju žiga u Republici Hrvatskoj, može u roku od šest mjeseci od datuma prvog dana izlaganja proizvoda ili usluga obilježenih tim znakom zahtijevati pravo prvenstva od toga datuma u smislu članka 36. ovoga Zakona. (2) Ako se zahtijeva izložbeno pravo prvenstva, mora se u prijavi navesti naziv i mjesto međunarodne izložbe, datum otvaranja i zatvaranja te izložbe i datum prvog dana izlaganja proizvoda ili usluga navedenih u prijavi ako se razlikuje od datuma otvaranja te izložbe. (3) Podnositelj prijave uz zahtjev za priznanje izložbenog prava prvenstva mora podnijeti potvrdu koju je izdalo nadležno tijelo na izložbi kojom se potvrđuje da je žig upotrijebljen za proizvode ili usluge obuhvaćene prijavom i njezin prijevod na hrvatski jezik, u roku od tri mjeseca od datuma podnošenja prijave kao dokaz o izlaganju proizvoda ili usluga obilježenih žigom za koji je podnesena prijava. DIO ČETVRTI   POSTUPAK REGISTRACIJE ŽIGA POGLAVLJE I.   ISPITIVANJE I OBJAVA PRIJAVE Članak 39. Ispitivanje uvjeta za podnošenje prijave Zavod ispituje ispunjava li prijava za nacionalnu registraciju žiga uvjete propisane ovim Zakonom koji se odnose na: 1. utvrđivanje datuma podnošenja prijave u skladu s člankom 34. ovoga Zakona 2. podatke i priloge koje prijava mora sadržavati u skladu s člankom 33. stavkom 3. ovoga Zakona. Članak 40. Uklanjanje nedostataka u prijavi (1) Ako prijava ne udovoljava uvjetima iz članka 35. ili članka 39. ovoga Zakona, Zavod zaključkom poziva podnositelja prijave da u roku od 30 dana od dana primitka zaključka ukloni nedostatke. (2) Ako podnositelj prijave postupi u skladu sa zaključkom iz stavka 1. ovoga članka radi uklanjanja nedostataka koji se odnose na ispunjavanje uvjeta iz članka 39. točke 1. ovoga Zakona, smatra se da je datum podnošenja prijave onaj datum na koji su utvrđeni nedostaci uklonjeni. (3) Ako podnositelj prijave postupi u skladu sa zaključkom iz stavka 1. ovoga članka radi uklanjanja nedostataka koji se odnose na ispunjavanje uvjeta iz članka 35. ili članka 39. točke 2. ovoga Zakona, smatra se da je prijava uredna od datuma njezina podnošenja. (4) Na zahtjev podnositelja prijave rok iz stavka 1. ovoga članka može se produžiti najviše 30 dana. (5) Neudovoljavanje uvjetima koji se odnose na zahtijevanje prava prvenstva iz članka 37. ili članka 38. ovoga Zakona ima za posljedicu gubitak prava prvenstva u odnosu na prijavu. Članak 41. Odbijanje prijave Ako podnositelj prijave za nacionalnu registraciju žiga ne postupi prema zaključku iz članka 40. ovoga Zakona i ne ukloni utvrđene nedostatke prijave u propisanom roku, prijava se odbija rješenjem. Članak 42. Ispitivanje u odnosu na apsolutne razloge odbijanja (1) Ako se utvrdi da postoji neki od apsolutnih razloga za odbijanje registracije žiga prema članku 9. stavku 1. ovoga Zakona, Zavod pisanim putem obavještava podnositelja prijave za registraciju žiga o razlozima odbijanja i poziva ga da se očituje u roku od 60 dana od dana primitka takve obavijesti i podnese dokaze o mogućim novim činjenicama koje bi mogle utjecati na konačnu odluku. (2) Na zahtjev podnositelja prijave, rok iz stavka 1. ovoga članka može se produžiti najviše za 60 dana. (3) Ako se podnositelj prijave za registraciju žiga ne očituje u propisanom roku na obavijest o odbijanju u odnosu na sve proizvode ili usluge za koje je zatražena registracija ili u svom očitovanju ne ospori razloge takva odbijanja, donosi se rješenje o odbijanju registracije u cijelosti. (4) Ako se podnositelj prijave za registraciju žiga ne očituje u propisanom roku na obavijest o odbijanju registracije žiga u odnosu na dio proizvoda ili usluga ili ako se u postupku povodom očitovanja na obavijest o odbijanju u odnosu na sve proizvode ili usluge za koje je zatražena registracija utvrdi da znak ne udovoljava uvjetima za registraciju u odnosu na samo dio proizvoda ili usluga za koje je zatražena registracija, donosi se djelomično rješenje o odbijanju registracije. Članak 43. Objava prijave (1) Ako su ispunjeni uvjeti kojima mora udovoljavati prijava žiga i ne postoje apsolutni razlozi za odbijanje registracije prema članku 9. ovoga Zakona, podaci iz prijave objavljuju se u službenom glasilu Zavoda. (2) Ako je registracija žiga djelomično odbijena u skladu s člankom 42. stavkom 4. ovoga Zakona, podaci iz prijave u odnosu na dio proizvoda ili usluga za koje se zatražena registracija može odobriti objavit će se nakon pravomoćnosti toga djelomičnog rješenja. (3) Podaci iz prijave koji se objavljuju u službenom glasilu Zavoda propisuju se Pravilnikom. POGLAVLJE II.   PRIMJEDBE TREĆIH STRANA I PRIGOVOR Članak 44. Primjedbe trećih strana (1) Svaka fizička ili pravna osoba i svaka grupa ili tijelo koji predstavljaju proizvođače, pružatelje usluga, trgovce ili potrošače mogu Zavodu podnijeti primjedbe u pisanom obliku u kojima se obrazlažu razlozi iz članka 9. ovoga Zakona prema kojima žig ne bi trebao biti registriran po službenoj dužnosti u odnosu na dio ili sve proizvode ili usluge toga žiga. (2) Osobe, grupe ili tijela iz stavka 1. ovoga članka ne smatraju se strankama u postupku. (3) Primjedbe iz stavka 1. ovoga članka podnose se u roku od tri mjeseca od datuma objave prijave za registraciju žiga. (4) Zavod dostavlja primjedbe iz stavka 1. ovoga članka podnositelju prijave za registraciju žiga, koji se na njih može očitovati u roku od 15 dana od dana primitka primjerka primjedbi. (5) Podnošenje primjedba iz stavka 1. ovoga članka ne dovodi u pitanje pravo Zavoda da po službenoj dužnosti, prema potrebi, bilo kada prije registracije ponovno pokrene ispitivanje apsolutnih razloga odbijanja iz članka 9. ovoga Zakona. Članak 45. Podnošenje prigovora (1) Prigovor na registraciju žiga koji se temelji na razlozima iz članka 10. ovoga Zakona, zbog kojih se žig ne može registrirati u odnosu na dio ili sve proizvode ili usluge iz prijave žiga, u roku od tri mjeseca od datuma objave prijave žiga mogu podnijeti: 1. nositelji ranijih žigova navedenih u članku 10. stavku 2. ovoga Zakona, kao i stjecatelji licencije koji imaju odobrenje nositelja tih žigova u odnosu na razloge prigovora iz članka 10. stavka 1. ovoga Zakona 2. nositelji nekoga od prava iz članka 10. stavka 3. ovoga Zakona 3. osobe koje imaju tvrtku u smislu članka 10. stavka 4. ovoga Zakona 4. nositelji ranijih žigova u smislu članka 10. stavka 5. ovoga Zakona 5. osobe koje su na temelju zakonodavstva Europske unije ili pravnih propisa Republike Hrvatske kojima se predviđa zaštita oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla ovlaštene ostvarivati prava iz članka 10. stavka 6. ovoga Zakona. (2) Podnositelj prigovora mora dokazati da je prije dana podnošenja prijave ili, ako je zatraženo pravo prvenstva, do datuma prava prvenstva zatraženog u prijavi za registraciju žiga, u odnosu na koji se podnosi prigovor: – ako se prigovor temelji na članku 10. stavku 1. ovoga Zakona na osnovi ranijeg žiga koji je dobro poznat, takav raniji žig dobro poznat u Republici Hrvatskoj u smislu u kojemu se izraz »dobro poznat« rabi u članku 6.bis. Pariške konvencije – ako se prigovor temelji na članku 10. stavku 1. točki 3. ovoga Zakona, raniji žig stekao ugled u Republici Hrvatskoj – ako se prigovor temelji na članku 10. stavku 4. ovoga Zakona, ranija tvrtka upisana u sudski registar i da se istovjetni ili slični proizvodi ili usluge koji su predmet djelatnosti te tvrtke rabe u trgovačkom prometu. (3) Ako je na datum objave prijave protiv ranijega žiga na kojemu se temelji prigovor u tijeku postupak opoziva ili postupak proglašenja žiga ništavim, Zavod donosi rješenje o prekidu postupka povodom prigovora do pravomoćnosti rješenja iz prije pokrenutih postupaka opoziva ili proglašenja žiga ništavim. (4) Rok za podnošenje prigovora propisan u stavku 1. ovoga članka ne može se produžavati, a dopune prigovora izvan roka dodatnim dokazima i činjenicama kojima se opravdava osnovanost razloga navedenih u prigovoru Zavod prihvaća ako ocijeni da su bitni za odlučivanje o osnovanosti prigovora i stranka dokaže da postoje opravdani razlozi za njihovo dostavljanje sa zakašnjenjem, uzimajući u obzir i fazu postupka u kojem su dostavljeni. (5) Prigovor se može podnijeti na temelju jednog ili više ranijih prava, pod uvjetom da sva pripadaju istom nositelju. (6) Podaci i prilozi koje mora sadržavati prigovor iz ovoga članka propisuju se Pravilnikom. Članak 46. Postupak povodom prigovora (1) Zavod ispituje je li prigovor podnesen u skladu s uvjetima iz članka 45. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona te sadrži li podatke i priloge propisane Pravilnikom u smislu članka 45. stavka 6. ovoga Zakona. (2) Ako nije udovoljeno uvjetima iz članka 45. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona, Zavod rješenjem odbacuje prigovor. (3) Ako prigovor ne sadrži podatke i priloge propisane Pravilnikom u smislu članka 45. stavka 6. ovoga Zakona, Zavod zaključkom nalaže podnositelju prigovora da u roku od 30 dana od dana primitka zaključka uredi prigovor. (4) Ako podnositelj prigovora u propisanom roku ne postupi prema zaključku Zavoda i ne uredi prigovor u smislu stavka 3. ovoga članka, a po prigovoru se ne može postupiti, prigovor se odbacuje rješenjem. (5) Ako je udovoljeno uvjetima iz stavka 1. ovoga članka, Zavod obavješćuje podnositelja prijave o podnesenom prigovoru, dostavlja mu primjerak prigovora i poziva ga da se u roku od 60 dana od dana primitka obavijesti očituje na prigovor. (6) Rok iz stavka 5. ovoga članka ne može se produžavati, a dopune očitovanja izvan roka dodatnim dokazima i činjenicama kojima se osporava osnovanost razloga navedenih u prigovoru Zavod prihvaća ako ocijeni da su bitni za odlučivanje o osnovanosti prigovora i stranka dokaže da postoje opravdani razlozi za njihovo dostavljanje sa zakašnjenjem, uzimajući u obzir i fazu postupka u kojem su dostavljeni. (7) Ako se podnositelj prijave ne očituje na prigovor u propisanome roku iz stavka 5. ovoga članka, Zavod donosi rješenje o usvajanju prigovora i odbijanju prijave za registracija žiga, u granicama zahtjeva navedenih u prigovoru, u odnosu na sve ili dio proizvoda ili usluga iz prijave za registraciju žiga. (8) Ako je rješenjem iz stavka 7. ovoga članka usvojen prigovor u odnosu na samo dio proizvoda ili usluga iz prijave, postupak registracije žiga nastavlja se nakon pravomoćnosti toga rješenja u odnosu na dio proizvoda ili usluga za koje je utvrđeno da se zatražena registracija može odobriti ili na koje nije podnesen prigovor. (9) Ako to ocijeni potrebnim, Zavod može u postupku povodom prigovora odrediti usmenu raspravu. Članak 47. Neuporaba kao način obrane u postupcima povodom prigovora (1) Ako podnositelj prijave za registraciju žiga na koju je podnesen prigovor to izričito zatraži, nositelj ranijega žiga koji je podnio prigovor mora dokazati da je tijekom petogodišnjeg razdoblja koje je prethodilo datumu podnošenja ili datumu prvenstva prijave žiga raniji žig bio u stvarnoj uporabi kako je predviđeno člankom 19. ovoga Zakona u odnosu na proizvode ili usluge za koje je registriran i koje navodi kao razlog za svoj prigovor, ili da postoje opravdani razlozi za neuporabu, pod uvjetom da je raniji žig na taj datum bio registriran najmanje pet godina. (2) Zavod nositelja ranijeg žiga zaključkom poziva da se očituje na zahtjev iz stavka 1. ovoga članka u roku od 60 dana od dana primitka zaključka. (3) Ako se nositelj ranijeg žiga ne očituje na zahtjev za dokaz uporabe ili ne dokaže uporabu ili opravdane razloge neuporabe ranijeg žiga, prigovor se odbija rješenjem i postupak povodom prijave za registraciju žiga nastavlja se nakon pravomoćnosti toga rješenja. (4) Ako se nositelj ranijeg žiga očituje na zahtjev za dokaz uporabe toga žiga u propisanom roku, Zavod će proslijediti podnositelju prijave za registraciju žiga primjerak očitovanja i pozvati ga da se očituje u roku od 60 dana od dana primitka poziva. (5) Nakon proteka roka iz stavka 4. ovoga članka Zavod odlučuje o osnovanosti prigovora na temelju raspoloživih činjenica i dokaza iz prethodno dostavljene dokumentacije i očitovanja. (6) Ako je raniji žig rabljen u odnosu samo na dio proizvoda ili usluga za koje je registriran, za potrebe ispitivanja osnovanosti prigovora smatra se da je registriran samo za taj dio proizvoda ili usluga. Članak 48. Prekid postupka povodom prigovora zbog pokušaja mirnog rješavanja spora (1) Podnositelj prijave za registraciju žiga i podnositelj prigovora zahtjevom koji oboje potpišu i podnesu tijekom postupka ispitivanja prigovora mogu zatražiti da Zavod odredi prekid postupka u svrhu pokušaja mirnog rješavanja spora. (2) Ako je podnesen zahtjev iz stavka 1. ovoga članka, Zavod donosi zaključak o prekidu postupka i određuje nastavak postupka povodom prigovora najkasnije u roku od 24 mjeseca od podnošenja prvog zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka, ako do isteka toga roka postupak ne bude okončan. (3) Ako u roku iz stavka 2. ovoga članka podnositelj prijave za registraciju žiga i podnositelj prigovora dostave Zavodu obavijest kojom rješavaju sporna pitanja koja su predmet postupka povodom prigovora i kojom podnositelj prigovora odustaje od prigovora, Zavod donosi rješenje o obustavi postupka povodom prigovora. Članak 49. Odlučivanje o osnovanosti prigovora (1) Ako se u postupku ispitivanja opravdanosti razloga iz prigovora utvrdi da je prigovor neosnovan, Zavod donosi rješenje o odbijanju prigovora i postupak povodom prijave za registraciju žiga nastavlja se nakon pravomoćnosti toga rješenja. (2) Ako se u postupku ispitivanja opravdanosti razloga iz prigovora utvrdi da je prigovor osnovan u odnosu na sve proizvode i usluge iz prijave, Zavod donosi rješenje o usvajanju prigovora i odbijanju prijave za registraciju žiga u cijelosti. (3) Ako se u postupku ispitivanja opravdanosti razloga iz prigovora utvrdi da je prigovor osnovan u odnosu na dio proizvoda ili usluga iz prijave, Zavod donosi rješenje o usvajanju prigovora i djelomičnom odbijanju prijave za registraciju žiga za te proizvode i usluge, a za ostali dio proizvoda ili usluga iz prijave postupak registracije žiga nastavlja se nakon pravomoćnosti toga rješenja. POGLAVLJE III.   ODUSTANAK OD PRIJAVE, OGRANIČENJE POPISA PROIZVODA I USLUGA, IZMJENE I RAZDVAJANJE PRIJAVE Članak 50. Odustanak od prijave i ograničenje popisa proizvoda ili usluga (1) Podnositelj prijave za registraciju žiga može u svakom trenutku odustati od svoje prijave ili ograničiti popis proizvoda ili usluga navedenih u prijavi. (2) Ako je prijava objavljena, odustanak od prijave ili ograničenje popisa proizvoda ili usluga objavljuje se u službenom glasilu Zavoda. (3) Ako podnositelj prijave za registraciju žiga ograniči popis proizvoda ili usluga koji su predmet prigovora, Zavod podnositelja prigovora obavještava o ograničenju popisa proizvoda ili usluga te ga zaključkom poziva da se u roku od 15 dana od dana primitka zaključka očituje ostaje li i dalje pri podnesenom prigovoru. (4) Zavod rješenjem obustavlja postupak po prigovoru i nastavlja postupak povodom prijave za registraciju žiga nakon pravomoćnosti toga rješenja ako se podnositelj prigovora ne očituje u propisanom roku na poziv Zavoda iz stavka 3. ovoga članka da ostaje pri podnesenom prigovoru ili obavijesti Zavod da odustaje od prigovora. Članak 51. Ispravci u prijavi (1) Na zahtjev podnositelja prijave za registraciju žiga, ili po službenoj dužnosti, ispravci u prijavi mogu se izvršiti samo u slučajevima kada je potrebno izvršiti ispravak imena ili adrese podnositelja prijave, pogreške u tekstu ili prijepisu ili ispravak neke druge očigledne pogreške, pod uvjetom da se takvim ispravkom izgled žiga bitno ne mijenja ili da se ne proširuje popis proizvoda ili usluga. (2) Ako ispravci utječu na izgled žiga ili na popis proizvoda i usluga i ako su one uslijedile nakon objave, prijava žiga objavljuje se u službenom glasilu Zavoda kako je izmijenjena. Članak 52. Razdvajanje prijave (1) Podnositelj prijave može prijavu razdvojiti podnošenjem izjave Zavodu da će dio proizvoda ili usluga iz prve prijave biti predmet jedne ili više razdvojenih prijava. Proizvodi ili usluge iz razdvojene prijave ne smiju se preklapati s proizvodima i uslugama koji ostaju u prvoj prijavi ili s onima iz drugih razdvojenih prijava. (2) Izjava o razdvajanju prijave nije dopuštena: 1. ako se, kada je na prvu prijavu podnesen prigovor, razdvajanjem prijave razdvajaju proizvodi i usluge na koje se odnosi prigovor, do pravomoćnosti rješenja o prigovoru 2. prije nego što Zavod utvrdi datum podnošenja iz članka 34. ovoga Zakona i tijekom razdoblja za prigovor iz članka 45. stavka 1. ovoga Zakona. (3) Razdvajanje prijave proizvodi učinak od datuma na koji je ono uvedeno u spis koji vodi Zavod u odnosu na prvu prijavu. (4) Razdvojena prijava zadržava datum podnošenja i sve datume prvenstva te senioritet prve prijave. (5) Podaci o razdvojenim prijavama upisuju se u registar i objavljuju u službenom glasilu Zavoda. (6) Ako se izjava o razdvajanju odnosi na prijavu koja je već objavljena sukladno članku 43. ovoga Zakona, razdvojena prijava se objavljuje. (7) Objava prijave sukladno stavku 6. ovoga članka ne otvara mogućnost novoga roka za podnošenje prigovora. (8) Ako Zavod utvrdi da nisu zadovoljeni uvjeti iz ovoga članka, Zavod zaključkom nalaže podnositelju prijave da ukloni nedostatke u roku od 30 dana od dana primitka zaključka. (9) Ako podnositelj prijave ne ukloni nedostatke iz stavka 8. ovoga članka u propisanom roku, Zavod donosi zaključak o odbijanju razdvajanja prijave. (10) Podaci i prilozi koje mora sadržavati izjava o razdvajanju prijave, njezin upis u registar i objava propisuju se Pravilnikom. POGLAVLJE IV.   REGISTRACIJA ŽIGA I ISPRAVA O ŽIGU Članak 53. Registracija žiga (1) Ako prijava za registraciju žiga udovoljava uvjetima za registraciju koji su određeni u ovom Zakonu i ako nije podnesen prigovor u roku iz članka 45. stavka 1. ovoga Zakona ili ako su svi postupci povodom podnesenih prigovora pravomoćno okončani zbog odustanka, odbacivanja ili na drugi način, Zavod zaključkom nalaže podnositelju prijave da plati, u roku od 30 dana od dana primitka toga zaključka, propisanu naknadu troškova održavanja žiga u vrijednosti tijekom prvog desetogodišnjeg razdoblja i za objavu podataka o žigu. (2) Ako naknada troškova iz stavka 1. ovoga članka ne bude plaćena u propisanom roku, Zavod donosi rješenje o obustavi postupka povodom prijave za registraciju žiga. (3) Ako naknada troškova iz stavka 1. ovoga članka bude plaćena u propisanom roku, žig se upisuje u registar žigova i objavljuje u službenom glasilu Zavoda te Zavod izdaje rješenje nositelju žiga o registraciji žiga. (4) Podaci iz registracije žiga koji se objavljuju u službenom glasilu Zavoda propisuju se Pravilnikom. Članak 54. Isprava o žigu (1) Na zahtjev nositelja žiga i uz uvjet da je prethodno plaćena propisana naknada troškova za izdavanje isprave o žigu, Zavod izdaje ispravu nositelju žiga nakon objave registriranog žiga u službenom glasilu Zavoda. (2) Podaci koje sadržava isprava o žigu propisuju se Pravilnikom. DIO PETI   TRAJANJE, PRODULJENJE, IZMJENE I RAZDVAJANJE REGISTRACIJE ŽIGA Članak 55. Trajanje registracije (1) Žig se registrira za razdoblje od deset godina od datuma podnošenja prijave za registraciju žiga. (2) Registraciju je moguće produljiti u skladu s člankom 56. ovoga Zakona za daljnja razdoblja od deset godina. Članak 56. Produljenje registracije žiga (1) Registracija žiga produljuje se na zahtjev nositelja žiga ili osobe koja je za to ovlaštena na temelju propisa ili ugovora pod uvjetom da tijekom posljednje godine trajanja desetogodišnjega razdoblja zaštite Zavodu uplati propisanu upravnu pristojbu i naknadu troškova postupka za produljenje registracije žiga. (2) Zavod pravodobno, a najmanje šest mjeseci prije isteka registracije, obavještava nositelja žiga o isteku registracije. Izostanak ove obavijesti ne podrazumijeva odgovornost Zavoda i ne utječe na istek registracije. (3) Zahtjev za produljenje registracije žiga može se podnijeti u dodatnom roku od šest mjeseci od isteka registracije pod uvjetom da je upravna pristojba i naknada troškova produljenja plaćena u dvostrukom iznosu unutar toga dodatnog roka. (4) Izvršenje plaćanja u propisanom roku iz stavka 1. odnosno u dodatnom roku iz stavka 3. ovoga članka smatra se zahtjevom za produljenje ako sadrži sve potrebne podatke za utvrđivanje svrhe plaćanja. (5) Ako je zahtjev podnesen i naknada troškova plaćena u odnosu na samo dio proizvoda ili usluga za koje je žig registriran, registracija se produljuje samo za te proizvode ili za te usluge. (6) Ako su ispunjeni uvjeti iz ovoga članka, produljenje registracije žiga upisuje se u registar i objavljuje u službenom glasilu Zavoda te Zavod donosi rješenje o produljenju registracije žiga. (7) Produljenje registracije žiga ili, ovisno o slučaju, prestanak vrijednosti ako se registracija žiga ne produlji, proizvodi pravni učinak od sljedećeg dana nakon dana isteka registracije. (8) Podaci temeljem kojih se utvrđuje svrha plaćanja propisuju se Pravilnikom. Članak 57. Izmjene u registraciji žiga (1) Registrirani žig ne može se mijenjati u registru tijekom razdoblja registracije ili pri njezinu produljenju. (2) Iznimno, ako registrirani žig sadržava ime i adresu nositelja, svaka njegova izmjena koja ne utječe bitno na identitet žiga kako je on prvotno upisan u registar može se upisati u registar na zahtjev nositelja žiga. (3) Zahtjev za izmjenu uključuje element žiga koji se treba promijeniti i taj element u promijenjenoj inačici. (4) Ako zahtjev za izmjenu registriranog žiga ispunjava uvjete iz ovoga članka, Zavod upisuje izmjenu u registar i objavljuje ju u službenom glasilu Zavoda s prikazom žiga u izmijenjenom obliku te donosi rješenje o takvoj izmjeni. (5) Treće strane na čija prava ta promjena može utjecati mogu osporavati takav upis u roku od tri mjeseca od datuma objave upisa izmjene. (6) Odredbe članaka 44. i 45. ovoga Zakona primjenjuju se na objavu upisa izmjene u registar. Članak 58. Promjena imena ili adrese (1) Na zahtjev nositelja žiga, promjena imena ili adrese nositelja žiga koja nije izmjena žiga u skladu s člankom 57. stavkom 2. ovoga Zakona i koja nije posljedica cijelog ili djelomičnog prijenosa žiga unosi se u registar. (2) Ako nisu ispunjeni uvjeti za upis promjene, Zavod zaključkom poziva nositelja žiga da ukloni te nedostatke u roku od 30 dana od dana primitka zaključka. (3) Ako nedostatak nije uklonjen u propisanom roku, Zavod rješenjem odbija zahtjev za upis promjene imena ili adrese nositelja žiga. (4) Ako su ispunjeni uvjeti iz ovoga članka, promjena se upisuje u registar i objavljuje u službenom glasilu Zavoda. (5) Odredbe ovoga članka primjenjuju se i na promjenu imena ili adrese opunomoćenika. (6) Odredbe ovoga članka primjenjuju se i na prijave za registraciju žiga. (7) Podaci koje mora sadržavati zahtjev za upis promjene imena ili adrese propisuju se Pravilnikom. Članak 59. Razdvajanje registracije (1) Nositelj žiga može registracije razdvojiti podnošenjem izjave Zavodu da će dio proizvoda ili usluga iz prve registracije biti predmet jedne ili više razdvojenih registracija. Proizvodi ili usluge iz razdvojenih registracija ne smiju se preklapati s proizvodima i uslugama koji ostaju u prvoj registraciji ili s onima iz drugih razdvojenih registracija. (2) Kada je protiv prve registracije Zavodu podnesen zahtjev za opoziv žiga ili prijedlog za proglašenje žiga ništavim, tada izjava o razdvajanju registracije nije dopuštena i ima učinak najave zahtjeva o razdvajanju proizvoda ili usluga na koje se odnosi do pravomoćnog okončanja postupka povodom zahtjeva za opoziv žiga ili prijedloga za proglašenje žiga ništavim. (3) Razdvajanje registracije proizvodi pravni učinak od datuma na koji je …