Zakon o privatnoj zaštiti - Zakon.hr

Zakon o privatnoj zaštiti - Zakon.hr UPUTE UVJETI CJENIK KONTAKT Zakon.ai Prijava / Registracija Baza je ažurirana 08.06.2026. zaključno sa NN 43/26  EU 2024/2679 × Upozorenje Funkcionalnost kopiranja je dostupna samo prijavljenim korisnicima. Prijava / Registracija U redu Povezani zakoni Kazneno i prekršajno Prekršajni zakon Zakon o sigurnosti prometa na cestama Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji Kazneni zakon Zakon o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela Zakon o privatnim detektivima Zakon o strancima Zakon o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta Zakon o policijskim poslovima i ovlastima Zakon o kaznenom postupku Zakon o izvršavanju kazne zatvora Zakon o sudovima za mladež Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama Zakon o probaciji Zakon o izvršavanju sankcija izrečenih maloljetnicima za kaznena djela i prekršaje Zakon o međunarodnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima Zakon o novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela Zakon o općem oprostu Zakon o pomilovanju Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira Zakon o policiji Zakon o zaštiti svjedoka Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći Zakon o privatnoj zaštiti Zakon o suzbijanju zlouporabe droga Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije Zakon o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem Zakon o nacionalnom preventivnom mehanizmu za sprečavanje mučenja Zakon o pronalaženju, obilježavanju i održavanju grobova komunističkih zločina nakon drugog svjetskog rata Zakon o primjeni statuta međunarodnog kaznenog suda i progonu za kaznena djela protiv međunarodnog ratnog i humanitarnog prava Zakon o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz procesa pretvorbe i privatizacije Zakon o ništetnosti određenih pravnih akata pravosudnih tijela bivše JNA, bivše SFRJ i Republike Srbije Zakon o istraživanju, uređenju i održavanju vojnih groblja, groblja žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja Zakon o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji Zakon o provedbi uredbi Europske unije iz područja prekursora za droge Zakon o zaštiti fizičkih osoba u vezi s obradom i razmjenom osobnih podataka Ustavni zakon o suradnji Republike Hrvatske s Međunarodnim kaznenim sudom Zakon o provedbi Konvencije o građanskopravnim vidovima međunarodne otmice djece Zakon o izvršenju sankcija izrečenih za kaznena djela, privredne prijestupe i prekršaje Zakon o prekidu prekršajnog postupka u predmetima po propisima o deviznom poslovanju koje je preuzela Republika Hrvatska Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 258/2012 o provedbi članka 10. Protokola Ujedinjenih naroda o vatrenom oružju, utvrđivanju odobrenja za izvoz vatrenog oružja, mjera za uvoz i provoz vatrenog oružja, njegovih dijelova i komponenata i streljiva Zakon o provedbi Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem ureda Europskog javnog tužitelja (»EPPO«) Zakon o prijenosu i obradi podataka o putnicima u zračnom prometu u svrhu sprječavanja, otkrivanja, istraživanja i vođenja kaznenog postupka ili izvršavanja kaznenih sankcija za kaznena djela terorizma i druga teška kaznena djela Zakon o mjerama ograničavanja Zakon o dostavi sudskih pismena Zakon o razmjeni podataka između tijela za provedbu Zakona država članica Europske unije Zakon o prekograničnom pribavljanju elektroničkih dokaza u kaznenim postupcima Unutarnji poslovi Zakon o osobnom imenu Prekršajni zakon Zakon o sigurnosti prometa na cestama Zakon o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda Zakon o osobnom identifikacijskom broju Ustav Republike Hrvatske Zakon o državnim službenicima Zakon o privatnim detektivima Zakon o pravu na pristup informacijama Zakon o strancima Zakon o policijskim poslovima i ovlastima Zakon o kaznenom postupku Zakon o tajnosti podataka Zakon o zaštiti osobnih podataka Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira Zakon o policiji Zakon o privatnoj zaštiti Zakon o suzbijanju zlouporabe droga Zakon o azilu Zakon o javnom okupljanju Zakon o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima Zakon o hrvatskom državljanstvu Zakon o osobnoj iskaznici Zakon o putnim ispravama hrvatskih državljana Zakon o nadzoru državne granice Zakon o Zakladi policijske solidarnosti Zakon o sigurnosnim provjerama Zakon o prebivalištu Zakon o nadzoru prometa robe vojne namjene i nevojnih ubojnih sredstava Zakon o sigurnosno-obavještajnom sustavu Republike Hrvatske Zakon o pojednostavljenju razmjene podataka između tijela država članica Europske unije nadležnih za provedbu zakona Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti Zakon o sustavu civilne zaštite Zakon o protuminskom djelovanju Zakon o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja Zakon o sustavu domovinske sigurnosti Zakon o prijenosu i obradi podataka o putnicima u zračnom prometu Zakon o nabavi i posjedovanju oružja građana Zakon o ispitivanju i žigosanju odnosno obilježavanju ručnog vatrenog oružja i municije Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 258/2012 o provedbi članka 10. Protokola Ujedinjenih naroda o vatrenom oružju, utvrđivanju odobrenja za izvoz vatrenog oružja, mjera za uvoz i provoz vatrenog oružja, njegovih dijelova i komponenata i streljiva Zakon o državljanima država članica Europskog gospodarskog prostora i članovima njihovih obitelji Zakon o obradi biometrijskih podataka Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2019/1148 Europskog parlamenta i vijeća od 20. lipnja 2019. o stavljanju na tržište i uporabi prekursora eksploziva te izmjeni Uredbe (EZ) br. 1907/2006 i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 98/2013 Zakon o kritičnoj infrastrukturi Zakon o privatnoj zaštiti NN 16/20, 114/22 na snazi od 01.01.2023. Uživajte... Preuzmite dokumentu PDF formatu Zanimljivi linkovi PODZAKONSKI PROPISI Arhiva: Zakon o privatnoj zaštiti 2020-2022 Zakon o privatnoj zaštiti 2010-2020 Ministarstvo unutarnjih poslova RH DIO PRVI OPĆE ODREDBE Članak 1. (1) Ovim se Zakonom uređuju uvjeti i način obavljanja djelatnosti i poslova zaštite osoba i imovine koju ne osigurava država i iznad opsega koji osigurava država (u daljnjem tekstu: privatna zaštita) te uvjeti, način i nadzor rada osoba koje obavljaju djelatnost i poslove privatne zaštite. (2) Privatna zaštita je sigurnosna gospodarska djelatnost koja se provodi radi postizanja prihvatljive razine privatne i javne sigurnosti građana i njihove imovine te održavanja reda i mira u ugovornom opsegu. (3) Pravne osobe i obrtnici koji žele zaštititi svoju imovinu i zaposlenike iznad zaštite koju osigurava država ili iznad opsega koji osigurava država moraju u tu svrhu angažirati pravnu osobu ili obrtnika koji ima odobrenje za obavljanje djelatnosti privatne zaštite ili osnovati unutarnju službu zaštite. (4) Fizičke osobe koje žele zaštititi osobni integritet tjelesnom zaštitom moraju u tu svrhu angažirati pravnu osobu ili obrtnika koji ima odobrenje za obavljanje djelatnosti privatne zaštite. (5) Iznimno od stavaka 3. i 4. ovoga članka, privatna zaštita primjenjuje se i u svim onim slučajevima kada je posebnim propisima propisana kao obvezna, na način i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom. Članak 2. (1) Pojedini pojmovi, u smislu ovoga Zakona, imaju sljedeća značenja: 1. centralni dojavni sustav (CDS) – sustav kojim se tijekom 24-satnog dežurstva zaprimaju dojave putem signala s uređaja i sustava tehničke zaštite ili na drugi način u organiziranom prostoru pravne osobe ili obrtnika s odobrenjem za privatnu zaštitu, radi pružanja intervencije na štićenom objektu, javnoj ili drugoj površini te pri zaštiti osobnog integriteta 2. centralni tehnički nadzor (CTN) – sustav kojim se tijekom 24-satnog dežurstva zaprimaju signali s uređaja i sustava tehničke zaštite u organiziranom prostoru pravne osobe ili obrtnika s odobrenjem za privatnu zaštitu, radi nadzora tehničke ispravnosti i rada uređaja i sustava tehničke zaštite te pružanja tehničke intervencije 3. čuvar osoba koja obavlja poslove tjelesne zaštite osoba i imovine uz ograničenu primjenu ovlasti propisanu ovim Zakonom 4. dijete osoba mlađa od 18 godina 5. zakonski zastupnik – roditelj, skrbnik ili poseban skrbnik 6. distribucija novca i vrijednosti – skup radnji koji uključuje poslove pripreme gotova novca i vrijednosti za prijevoz ili prijenos, njihov utovar u sredstvo prijenosa/prijevoza, transport do odredišta te istovar i pohrana u zaštićeni prostor objekta krajnjeg odredišta 7. djelatnost privatne zaštite – obuhvaća aktivnosti kojima je svrha zaštita osoba i imovine, a koju obavljaju pravne osobe i obrtnici na temelju odobrenja Ministarstva unutarnjih poslova (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) 8. dojavni centar – organizirani prostor pravne osobe ili obrta koji pruža usluge intervencije po dojavnom signalu sa štićenih objekata, javnih ili drugih površina te pri zaštiti osobnog integriteta putem CDS-a i koji može biti uspostavljen u prostoru pravne osobe ili obrta za privatnu zaštitu ili na lokalnom nadzornom mjestu 9. dopusnica odobrenje odnosno dopuštenje Ministarstva kojim se pravnim osobama, obrtnicima i fizičkim osobama iz država članica Europske unije ili država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru omogućava obavljanje djelatnosti odnosno poslova privatne zaštite u Republici Hrvatskoj 10. dopuštenje rješenje kojim se fizičkim osobama koje ispunjavaju propisane uvjete dopušta obavljanje poslova privatne zaštite 11. intervencija po dojavnom signalu – upućivanje, dolazak i primjena ovlasti interventnog tima sastavljenog od najmanje jednog ili više zaštitara i/ili zaštitara specijalista na štićenom objektu, javnoj ili drugoj površini te pružanje pomoći pri zaštiti osobnog integriteta u svrhu primjene odgovarajućih propisanih ovlasti u ovisnosti o zatečenom sigurnosnom stanju 12. neposredna tjelesna zaštita osoba – poslovi tjelesne zaštite osobnog integriteta osoba koje obavljaju zaštitari specijalisti 13. odgovorna osoba za djelatnost privatne zaštite u pravnoj osobi – fizička osoba koja je aktom pravne osobe imenovana odgovornom osobom u pravnoj osobi za djelatnost privatne zaštite 14. odobrenje rješenje kojim se pravnim osobama i obrtnicima odobrava obavljanje djelatnosti privatne zaštite 15. organizirani prostor centralnog dojavnog sustava (CDS) i centralnog tehničkog nadzora (CTN) je prostor koji ispunjava standardizirane prostorno-tehničke, kadrovske i organizacijsko-sigurnosne uvjete u dojavnom centru pod kojima se obavlja djelatnost privatne zaštite 16. perimetar opseg koji omeđuje prostor unutar i oko štićenog objekta, javne i druge površine ili uz štićenu osobu unutar kojeg je dopuštena primjena privatne zaštite 17. poslovi privatne zaštite – aktivnosti koje u okviru djelatnosti privatne zaštite obavljaju fizičke osobe na temelju dopuštenja Ministarstva 18. poslovni prostor pravne osobe i obrta – prostor u kojem se obavlja djelatnost privatne zaštite 19. povremeno obavljanje poslova privatne zaštite – odnosi se na poslove privatne zaštite koje u Republici Hrvatskoj privremeno, a najviše četiri puta godišnje, obavljaju pravne i fizičke osobe iz država članica Europske unije ili država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru 20. pratnja i osiguranje – djelatnost privatne zaštite pri distribuciji novca i vrijednosti te distribuciji drugih pošiljaka i transportu osoba 21. privremeno obavljanje poslova privatne zaštite – odnosi se na poslove privatne zaštite koje u Republici Hrvatskoj obavljaju pravne i fizičke osobe iz država članica Europske unije ili država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i koji se provode u ograničenom i neprekidnom trajanju ne dužem od tri dana 22. prosudba ugroženosti – dokument kojim se utvrđuje procjena vjerojatnosti događaja koji predstavlja moguću opasnost i prijetnju za osobe i imovinu 23. štićeni objekt – građevinski i drugi objekt, vozilo ili plovilo koji se štite tjelesnom i/ili tehničkom zaštitom 24. štićeni prostor – područje unutar perimetra u štićenom objektu ili/i izvan štićenog objekta te javne i druge površine koji se štite tjelesnom i/ili tehničkom zaštitom 25. štićena osoba – fizička osoba kojoj se pruža zaštita tjelesnom i/ili tehničkom zaštitom 26. tehnička zaštita – zaštita osoba i imovine koja se obavlja dominantnom uporabom tehničkih uređaja i sustava radi stvaranja tehničkih uvjeta za sprječavanje protupravnih radnji usmjerenih prema štićenoj osobi ili imovini 27. tjelesna zaštita – zaštita osoba i imovine koja se obavlja osobnom nazočnošću osobe koja obavlja poslove zaštite i njegovom zaštitnom aktivnošću, bez dominantne uporabe tehničkih sredstava i naprava 28. unutarnja služba zaštite – ustrojstvena jedinica koju pojedina pravna osoba ili obrtnik ustrojava isključivo radi zaštite objekata i prostora koji su u njihovu vlasništvu ili na korištenju i koja ne obavlja poslove privatne zaštite za druge korisnike 29. zaštitar osoba koja obavlja poslove tjelesne zaštite osoba i imovine uz primjenu odgovarajućih ovlasti propisanih ovim Zakonom 30. zaštitar IPU (izrađivač prosudbi ugroženosti) – zaštitar koji ima dopuštenje za izradu isključivo prosudbe ugroženosti štićenih objekata i prostora i osoba 31. zaštitar specijalist – zaštitar koji obavlja poslove tjelesne zaštite osoba i imovine primjenom ovlasti uz višu razinu osposobljenosti propisane ovim Zakonom. Viša razina osposobljenosti nužna je u primjeni sredstava prisile i zaštiti osoba, objekata i prostora visoke ugroženosti 32. zaštitar tehničar – zaštitar koji obavlja poslove tehničke zaštite osoba i imovine putem izrade prosudbi ugroženosti, prijedloga mjera zaštite, projektiranja, izvođenja i nadzora nad izvođenjem radova tehničke zaštite, tehničkog prijma, nadzora nad izradom projektne dokumentacije tehničke zaštite i njezine revizije te pružanja intelektualnih usluga u području tehničke zaštite na način kako je propisano ovim Zakonom 33. zaštitarski pas – posebno izvježban pas koji se koristi u obavljanju poslova tjelesne zaštite 34. zaštitna aktivnost – aktivnost osoba s dopuštenjem za obavljanje poslova privatne zaštite na poslovima štićenja objekata, prostora i osoba koje imaju preventivnu i drugu sigurnosnu zadaću unutar ovlasti propisanih ovim Zakonom te utvrđenih sigurnosnim procedurama i drugim aktima pravne osobe ili obrtnika koji obavljaju djelatnost privatne zaštite te ugovorom sklopljenim sa zaposlenicima. (2) Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu i imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod. DIO DRUGI   DJELATNOST PRIVATNE ZAŠTITE GLAVA I.   OBAVLJANJE DJELATNOSTI PRIVATNE ZAŠTITE Članak 3. (1) Djelatnost privatne zaštite obuhvaća poslove zaštite osoba i imovine koji se obavljaju tjelesnom i/ili tehničkom zaštitom te poslove izrade prosudbi ugroženosti, uz primjenu pravila postupanja propisanih ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona. (2) Prije uspostave privatne zaštite potrebno je izraditi prosudbu ugroženosti kojom će se odrediti stvarna razina rizika od počinjenja kaznenih djela i ugrožavanja života i imovine osoba u objektu ili na javnoj i drugoj površini, ovisno o vanjskim i unutarnjim faktorima ugroženosti. (3) Pravne osobe i obrtnici koji su vlasnici ili korisnici objekata koji su, sukladno pravilniku o izradi prosudbe ugroženosti osoba, objekata i prostora, kategorizirani u I. ili II. kategoriju ugroženosti moraju za te objekte odrediti osobu zaduženu za organizaciju i unutarnji nadzor provedbe sigurnosti. (4) Osoba iz stavka 3. ovoga članka mora imati završen najmanje preddiplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij te položen stručni ispit za osiguranje i unutarnji nadzor provedbe sigurnosti pri Ministarstvu. (5) Način polaganja stručnog ispita za stručnu osobu pravne osobe ili obrtnika propisuje ministar unutarnjih poslova (u daljnjem tekstu: ministar) pravilnikom. 3. Pravilnik o načinu polaganja ispita za stručnu osobu pravne osobe ili obrtnika za osiguranje i unutarnji nadzor provedbe sigurnosti Članak 4. (1) Djelatnost privatne zaštite mogu obavljati pravne osobe i obrtnici te unutarnje službe zaštite koji imaju odobrenje Ministarstva za obavljanje tih poslova. (2) Pravne osobe i obrti koji su ustrojili unutarnju službu zaštite mogu obavljati poslove privatne zaštite isključivo za vlastite potrebe odnosno zaštitu osoba i imovine u objektima i prostorima koje pravna osoba koja je ustrojila unutarnju službu zaštite koristi na temelju valjane pravne osnove. (3) Djelatnost privatne zaštite u Republici Hrvatskoj mogu obavljati i pravne osobe i obrtnici sa sjedištem u državi članici Europske unije ili državi potpisnici Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru koji imaju odobrenje za obavljanje djelatnosti privatne zaštite koje je izdala matična država, na temelju dopusnice koju izdaje Ministarstvo, te koji ispunjavaju sljedeće uvjete: 1. imaju registriranu podružnicu odnosno izdvojeni pogon u Republici Hrvatskoj 2. imenuju odgovornu osobu u podružnici odnosno poslovođu u izdvojenom pogonu koji mora ispunjavati sve uvjete propisane člankom 15. stavkom 1. ovoga Zakona 3. imaju uređen poslovni prostor koji udovoljava prostorno-tehničkim uvjetima sukladno pravilniku kojim se uređuju prostorni i tehnički uvjeti koje mora ispunjavati poslovni prostor u kojem se obavlja djelatnost privatne zaštite. (4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, pravne osobe i obrtnici sa sjedištem u državi članici Europske unije ili državi potpisnici Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru koji imaju odobrenje za obavljanje djelatnosti privatne zaštite koje je izdala matična država, a obavljaju privremene i povremene poslove privatne zaštite u Republici Hrvatskoj (osiguranje i pratnja novca u tranzitu ili do odredišta u Republici Hrvatskoj, osiguranje štićenih osoba, osiguranje privremenih izložbenih postava i sl.) ne moraju ispunjavati uvjete iz stavka 3. ovoga članka, ali moraju imati rješenje o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije sukladno posebnim propisima, sklopiti ugovor s korisnikom privatne zaštite u Republici Hrvatskoj te o početku i završetku poslova izvijestiti Ministarstvo pisanim putem u roku od 24 sata prije i nakon okončanja navedenih poslova. Članak 5. (1) Djelatnost privatne zaštite obuhvaća: 1. zaštitu stambenih, poslovnih i drugih objekata i prostora te javnih i drugih površina 2. zaštitu novčarskih institucija 3. pružanje tjelesne i tehničke intervencije po dojavi 4. neposrednu tjelesnu zaštitu osoba 5. zaštitu mirnih prosvjeda, sportskih natjecanja i javnih okupljanja 6. zaštitu kulturnih i prirodnih dobara ili stvari od znanstvenog, umjetničkog, povijesnog ili tehničkog značenja koja se nalaze u javnoj zbirci, zaštićenoj privatnoj zbirci ili su izložena za javnost te zaštitu okoliša 7. osiguranje i pratnju pri distribuciji novca, vrijednosnih papira i dragocjenosti 8. osiguranje i pratnju pri distribuciji drugih pošiljaka te transportu osoba 9. izradu prosudbi ugroženosti osoba i imovine. (2) Poslove iz stavka 1. točaka 7. i 8. ovoga članka pravne osobe i obrtnici mogu obavljati na temelju posebnog odobrenja koje izdaje Ministarstvo. Članak 6. (1) Pravne osobe i obrtnici obavljaju djelatnost privatne zaštite na temelju pisanog ugovora sklopljenog s fizičkim i pravnim osobama kojima pružaju zaštitu. (2) Poslove privatne zaštite može javno nuditi i ugovarati samo ona pravna osoba i obrtnik koji imaju odobrenje za obavljanje djelatnosti privatne zaštite. (3) Ugovor iz stavka 1. ovoga članka o pružanju zaštite nekretnine ili pokretne stvari može se sklopiti samo s osobom koja predmet ugovora posjeduje na temelju valjane pravne osnove. (4) Ugovor iz stavka 1. ovoga članka o pružanju neposredne tjelesne zaštite osoba mora se sklopiti s osobom i za osobu nad kojom se zaštita provodi. (5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, ako je osoba nad kojom se zaštita provodi dijete ili osoba lišena poslovne sposobnosti u dijelu sklapanja pravnih poslova, ugovor može sklopiti njezin zakonski zastupnik, uz prethodno odobrenje nadležnog tijela, prema propisu kojim se uređuju obiteljski odnosi. (6) Pravne osobe i obrtnici iz stavka 1. ovoga članka mogu, radi ispunjenja ugovornih obveza, podugovoriti izvršenje određenih poslova privatne zaštite s više podugovornih subjekata koji moraju imati odobrenje Ministarstva za obavljanje djelatnosti privatne zaštite. Članak 7. (1) Poslovi privatne zaštite obavljaju se unutar i oko štićenog objekta, oko štićene osobe te na javnoj i drugoj površini, unutar perimetra zaštite. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, osoba koja obavlja poslove privatne zaštite može poduzeti ovim Zakonom dopuštene mjere i radnje radi sprječavanja protupravnih radnji koje uoče sa svog radnog mjesta i izvan perimetra zaštite, a ugrožavaju nepovredivost osobe odnosno ugrožavaju ili umanjuju vrijednost imovine koja je predmetom zaštite. Članak 8. (1) Pravna osoba i obrtnik dužni su nadoknaditi svaku štetu koju njihovi zaposlenici počine pri obavljanju poslova privatne zaštite ugovornoj stranki ili trećim osobama, ako je do štete došlo zbog postupanja koje je u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona. (2) Pravne osobe i obrtnici iz stavka 1. ovoga članka dužni su se kod osiguravajućeg društva osigurati od odgovornosti u vezi s obavljanjem djelatnosti privatne zaštite. Članak 9. (1) Sva sredstva, uređaji i ostala oprema koja se koristi u zaštiti osoba i imovine moraju odgovarati hrvatskim normama, a u nedostatku hrvatskih normi, moraju odgovarati europskim normama odnosno drugim specijaliziranim normama i prihvaćenim pravilima struke. (2) Pravne osobe i obrtnici koji su korisnici elemenata i konstrukcija, uređaja i sustava tehničke zaštite odgovorni su za njihovu ispravnost i redovito održavanje te servisiranje najmanje jednom godišnje. Članak 10. (1) Pravne osobe i obrtnici koji obavljaju djelatnost privatne zaštite te pravne osobe i obrtnici koji su ustrojili unutarnju službu zaštite dužni su sa svojim zaposlenikom, koji za njih obavlja poslove privatne zaštite, sklopiti ugovor o radu, sukladno odredbama posebnog propisa o radu. (2) Zaposlenik pravne osobe i obrtnika koji obavlja poslove privatne zaštite ne može obavljati te poslove bez sklopljenog ugovora o radu, sukladno odredbama posebnog propisa o radu. Članak 11. Radi promicanja i obilježavanja zaštitarske djelatnosti ustanovljuje se »Dan zaštitarstva« koji se obilježava 21. rujna, na dan svetog Mateja. GLAVA II.   UVJETI ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI PRIVATNE ZAŠTITE POGLAVLJE I.   ODOBRENJE ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI PRIVATNE ZAŠTITE Članak 12. (1) Pravnim osobama i obrtnicima iz članka 4. stavka 1. ovoga Zakona Ministarstvo će izdati odobrenje za obavljanje djelatnosti privatne zaštite ako imaju: 1. upisanu djelatnost privatne zaštite u odgovarajući registar sukladno posebnim propisima, u skladu s odgovarajućom nacionalnom klasifikacijom djelatnosti 2. akt o imenovanju odgovorne osobe za djelatnost privatne zaštite u pravnoj osobi odnosno u zajedničkom obrtu, koja ispunjava uvjete propisane člankom 15. stavkom 1. ovoga Zakona 3. ispunjene uvjete za ostale osobe ovlaštene za zastupanje te osnivača pravne osobe propisane člankom 15. stavkom 1. točkama 6., 7. i 8. ovoga Zakona 4. akt o razvrstavanju radnih mjesta poslova privatne zaštite s opisom navedenih poslova te ovlastima zaposlenika za svako radno mjesto 5. opći akt o zaštitnom znaku 6. opći akt o radnoj odori za poslove tjelesne zaštite 7. poslovni prostor uređen sukladno pravilniku o prostornim i tehničkim uvjetima koje mora ispunjavati poslovni prostor u kojem se obavlja djelatnost privatne zaštite. (2) Ministarstvo će pravnoj osobi odnosno obrtniku izdati odobrenje za ustrojavanje unutarnje službe zaštite ako ispunjava uvjete iz stavka 1. točaka 2. do 7. ovoga članka te ima opći akt o osnivanju unutarnje službe zaštite. (3) Pravne osobe i obrtnici koji obavljaju djelatnost privatne zaštite odnosno koji su ustrojili unutarnju službu zaštite, a koji podnose zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje djelatnosti tehničke zaštite ne podnose dokaze o ispunjavanju uvjeta iz stavka 1. točke 6. ovoga članka. (4) Pravne osobe i obrtnici koji obavljaju djelatnost privatne zaštite odnosno koji su ustrojili unutarnju službu zaštite, a koji ne koriste vatreno oružje ne podnose dokaze o ispunjavanju prostornih i tehničkih uvjeta za smještaj oružja. (5) Obrtnici koji obavljaju djelatnost privatne zaštite kao povlašteni obrt pri podnošenju zahtjeva za izdavanje odobrenja ne podnose dokaze o ispunjavanju uvjeta iz članka 15. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona. (6) Povlasticu odnosno dozvolu za obavljanje povlaštenog obrta te dokaz o zaposlenju u obrtu na puno radno vrijeme obrtnik mora dostaviti Ministarstvu u roku od osam dana od dana zaprimanja rješenja o odobrenju za obavljanje djelatnosti privatne zaštite. (7) Ako pravna osoba ili obrtnik te unutarnja služba zaštite više ne ispunjavaju neki od uvjeta iz stavka 1. točaka 1., 2., 3. i 7. ovoga članka, dužni su o tome u roku od osam dana izvijestiti Ministarstvo. Ministarstvo će po zaprimanju obavijesti rješenjem naložiti rok za ispunjenje propisanih uvjeta. (8) Ako pravna osoba, obrtnik te unutarnja služba zaštite ne postupe u skladu sa stavcima 6. i 7. ovoga članka, Ministarstvo će rješenjem privremeno zabraniti rad pravnoj osobi, obrtu te unutarnjoj službi zaštite do ispunjenja propisanih uvjeta. (9) Prostorne i tehničke uvjete koje mora ispunjavati poslovni prostor u kojem se obavlja djelatnost privatne zaštite propisuje ministar pravilnikom. 5. Pravilnik o prostornim i tehničkim uvjetima koje mora ispunjavati poslovni prostor u kojem se obavlja djelatnost privatne zaštite Članak 13. (1) Opći akti iz članka 12. stavka 1. točaka 2., 4., 5. i 6. ovoga Zakona obvezno se donose na memorandumskom predlošku pravne osobe i obrtnika te sadrže, uz poziv na relevantnu odredbu ovoga Zakona, tiskano ime i prezime te potpis čelnika pravne osobe odnosno vlasnika obrta. (2) Opći akt o zaštitnom znaku mora sadržavati izgled zaštitnog znaka (logotip) opisan tekstualno i prikazan grafički u boji te prijedlog gdje će se koristiti (odore, vozila i dr.). (3) Sadržaj općih akata iz stavka 1. ovoga članka propisan je pravilnicima kojima se uređuje provedba tjelesne i tehničke zaštite. Članak 14. Ako pravna osoba ili obrtnik te unutarnja služba zaštite trajno prestanu s obavljanjem djelatnosti privatne zaštite, dužni su o tome u roku od osam dana od dana prestanka obavljanja djelatnosti izvijestiti Ministarstvo koje će po službenoj dužnosti ukinuti odobrenje za obavljanje djelatnosti privatne zaštite. Članak 15. (1) Odgovorna osoba za poslove privatne zaštite u pravnoj osobi i unutarnjoj službi zaštite te vlasnik obrta ili odgovorna osoba u zajedničkom obrtu moraju ispunjavati sljedeće uvjete: 1. imati prebivalište odnosno odobren boravak u Republici Hrvatskoj 2. imati završeno srednjoškolsko obrazovanje u trajanju od tri ili dužem od tri, a kraćem od četiri godine (Razina 4.1 HKO-a) ili imati završeno srednjoškolsko obrazovanje u trajanju od četiri ili više godina (Razina 4.2 HKO-a) 3. biti aktom pravne osobe odnosno u zajedničkom obrtu imenovani odgovornom osobom za poslove privatne zaštite 4. biti u pravnoj osobi odnosno obrtu zaposleni na puno radno vrijeme 5. imati odgovarajuću zdravstvenu sposobnost, što dokazuju potvrdom ovlaštene zdravstvene ustanove, trgovačkog društva koje obavlja djelatnost medicine rada ili ordinacije medicine rada / medicine rada i sporta u privatnoj praksi, koji su ovlašteni za obavljanje takvih zdravstvenih pregleda 6. da nisu pravomoćno osuđeni ili se protiv njih ne vodi kazneni postupak za kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti, osim za kazneno djelo izazivanja prometne nesreće iz nehaja čija je posljedica tjelesna ozljeda ili materijalna šteta odnosno za istovjetno djelo u zemlji čiji je državljanin ili u kojoj ima prebivalište 7. da protiv njih nije pokrenut postupak za prekršaj za prekršaje s elementima nasilja, posebice za prekršaje protiv javnog reda i mira, zaštite od nasilja u obitelji, suzbijanja zlouporabe droga odnosno za prekršajno djelo s elementima nasilja sukladno propisima o sprječavanju nereda na javnim okupljanjima i sportskim natjecanjima, kao i drugih zakona u kojima su propisani prekršaji s elementima nasilja te da nije pravomoćno osuđena odnosno da joj nije izrečena prekršajnopravna sankcija za navedena djela odnosno istovjetno djelo u zemlji čiji je državljanin ili u kojoj ima prebivalište 8. da ne postoje sigurnosne zapreke iz posebnog propisa kojim se uređuju sigurnosne provjere 9. aktivno znati hrvatski jezik i latinično pismo. (2) Na temelju podataka iz kaznenih i prekršajnih evidencija iz stavka 1. točaka 6., 7. i 8. ovoga članka te drugih saznanja prikupljenih u upravnom postupku, Ministarstvo može zatražiti provedbu temeljne sigurnosne provjere i za druge osobe upisane u sudski registar i obrtni registar. (3) Ako odgovorna osoba u pravnoj osobi, unutarnjoj službi zaštite i obrtnik ili druge osobe upisane u sudski registar i obrtni registar ne pristanu na provedbu sigurnosne provjere ili su provjerom utvrđene sigurnosne zapreke, Ministarstvo će odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja odnosno privremeno zabraniti obavljanje djelatnosti privatne zaštite pravnoj osobi, unutarnjoj službi zaštite ili obrtniku koji za obavljanje navedene djelatnosti imaju odobrenje Ministarstva. (4) Aktivno znanje hrvatskog jezika i latiničnog pisma, iz stavka 1. točke 9. ovoga članka, dokazuje se svjedodžbom iz koje je vidljivo da je osoba tijekom formalnog obrazovanja učila hrvatski jezik ili drugom odgovarajućom ispravom nadležne obrazovne ustanove, sukladno odredbama posebnih propisa kojima se propisuje dokazivanje znanja hrvatskog jezika za strance. Članak 16. (1) Ako odgovorna osoba za djelatnost privatne zaštite prestane obavljati poslove odgovorne osobe ili više ne ispunjava neki od uvjeta propisanih člankom 15. ovoga Zakona, pravna osoba ili zajednički obrt koji obavlja poslove privatne zaštite odnosno pravna osoba ili obrtnik koji je ustrojio unutarnju službu zaštite dužan je u roku od osam dana od dana prestanka obavljanja poslova odnosno prestanka ispunjenja uvjeta za obavljanje poslova privatne zaštite izvijestiti Ministarstvo da trajno prestaje s obavljanjem djelatnosti privatne zaštite ili pokrenuti postupak imenovanja nove odgovorne osobe za djelatnost privatne zaštite. (2) Ako pravna osoba, zajednički obrt odnosno pravna osoba ili obrt koji su ustrojili unutarnju službu zaštite ne postupe sukladno stavku 1. ovoga članka, Ministarstvo će rješenjem privremeno zabraniti rad pravnoj osobi ili zajedničkom obrtu te unutarnjoj službi zaštite do ispunjenja propisanih uvjeta. (3) Do imenovanja nove odgovorne osobe odgovornom osobom za poslove privatne zaštite privremeno se smatra osoba ovlaštena za zastupanje pravne osobe. (4) Obrtnik koji više ne ispunjava uvjete iz članka 15. ovoga Zakona ne može više obavljati djelatnost privatne zaštite te je dužan brisati djelatnost privatne zaštite iz predmeta poslovanja sukladno posebnim propisima o obrtu. POGLAVLJE II.   DOPUŠTENJE ZA OBAVLJANJE POSLOVA PRIVATNE ZAŠTITE Članak 17. (1) Poslove privatne zaštite mogu obavljati fizičke osobe koje su dobile dopuštenje Ministarstva za obavljanje tih poslova kao zaposlenici pravnih osoba i obrta koji imaju odobrenje za obavljanje djelatnosti privatne zaštite. (2) Dopuštenje iz stavka 1. ovoga članka izdaje se za obavljanje poslova tjelesne i tehničke zaštite te za poslove izrade prosudbe ugroženosti. (3) Poslovi privatne zaštite, ovisno o razini složenosti te ovlastima osoba koje ih obavljaju, razvrstavaju se na poslove: 1. čuvara 2. zaštitara 3. zaštitara specijalista 4. zaštitara tehničara 5. zaštitara IPU-a. Članak 18. ODJELJAK 1.   OPĆI UVJETI ZA OBAVLJANJE POSLOVA PRIVATNE ZAŠTITE (1) Dopuštenje za obavljanje poslova privatne zaštite može se izdati osobi ako: 1. ima prebivalište odnosno odobren boravak u Republici Hrvatskoj 2. je navršila 18 godina života 3. ispunjava uvjete iz članka 15. stavka 1. točaka 6., 7. i 9. ovoga Zakona. (2) Na temelju podataka iz kaznenih i prekršajnih evidencija te drugih informacija i saznanja prikupljenih u upravnom postupku, kao i tijekom provedbe inspekcijskih nadzora Ministarstvo može, po službenoj dužnosti, za osobe iz članaka 19. do 24. ovoga Zakona u postupku izdavanja dopuštenja za obavljanje poslova privatne zaštite zatražiti provedbu operativne provjere koju provodi policijska uprava nadležna prema prebivalištu odnosno boravištu osobe za koju se provodi provjera, sukladno postupku propisanom pravilnikom o provedbi tjelesne zaštite. (3) Ako osoba ne ispunjava uvjete iz stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo će rješenjem odbiti zahtjev za izdavanje dopuštenja odnosno privremeno zabraniti obavljanje poslova privatne zaštite osobi koja za obavljanje navedenih poslova ima dopuštenje Ministarstva. (4) Ako osoba ne udovolji uvjetima operativne provjere iz stavka 2. ovoga članka, Ministarstvo će rješenjem odbiti zahtjev za izdavanje dopuštenja odnosno privremeno zabraniti obavljanje poslova privatne zaštite osobi koja za obavljanje navedenih poslova ima dopuštenje Ministarstva. Članak 19. ODJELJAK 2.   POSEBNI UVJETI ZA OBAVLJANJE POSLOVA PRIVATNE ZAŠTITE Dopuštenje za obavljanje poslova čuvara može se izdati osobi koja uz uvjete iz članka 18. ovoga Zakona ispunjava i sljedeće uvjete: 1. ima najmanje kvalifikaciju stečenu završetkom osnovnog obrazovanja (razina 1 HKO-a) 2. ima odgovarajuću zdravstvenu sposobnost, što dokazuje potvrdom ovlaštene zdravstvene ustanove, trgovačkog društva koje obavlja djelatnost medicine rada ili ordinacije medicine rada / medicine rada i sporta u privatnoj praksi, koji su ovlašteni za obavljanje takvih zdravstvenih pregleda 3. ima položen stručni ispit za čuvara nakon završetka izobrazbe. Članak 20. (1) Dopuštenje za obavljanje poslova zaštitara može se izdati osobi koja, uz uvjete iz članka 18. ovoga Zakona, ispunjava i sljedeće uvjete: 1. ima završeno srednjoškolsko obrazovanje u trajanju od tri ili dužem od tri, a kraćem od četiri godine (Razina 4.1 HKO-a) ili ima završeno srednjoškolsko obrazovanje u trajanju od četiri ili više godina (Razina 4.2 HKO-a) 2. ima posebnu zdravstvenu sposobnost, što dokazuje potvrdom ovlaštene zdravstvene ustanove, trgovačkog društva koje obavlja djelatnost medicine rada ili ordinacije medicine rada / medicine rada i sporta u privatnoj praksi, koji su ovlašteni za obavljanje takvih zdravstvenih pregleda 3. ispunjava uvjete za držanje i nošenje oružja utvrđene propisima o oružju 4. ima položen stručni ispit za zaštitara nakon završetka izobrazbe. (2) Dopuštenje za obavljanje poslova zaštitara može se izdati čuvaru koji uz uvjete propisane stavkom 1. točkama 1., 2. i 3. ovoga članka, nakon završetka pohađanja razlike nastavnih sati izobrazbe za zaštitara, položi razliku ispita za zaštitara. Članak 21. Dopuštenje za obavljanje poslova zaštitara specijalista može se izdati osobi koja, uz uvjete iz članka 18. ovoga Zakona, ispunjava i sljedeće uvjete: 1. ima najmanje dvije godine radnog iskustva na poslovima zaštitara 2. ima posebnu zdravstvenu sposobnost, što dokazuje potvrdom ovlaštene zdravstvene ustanove, trgovačkog društva koje obavlja djelatnost medicine rada ili ordinacije medicine rada / medicine rada i sporta u privatnoj praksi, koji su ovlašteni za obavljanje takvih zdravstvenih pregleda 3. ispunjava uvjete za držanje i nošenje oružja utvrđene propisima o oružju 4. ima provedenu izobrazbu za zaštitara specijalista sukladno pravilniku o izobrazbi 5. ima položen stručni ispit za zaštitara specijalista. Članak 22. Dopuštenje za obavljanje poslova zaštitara tehničara može se izdati osobi koja, uz uvjete iz članka 18. ovoga Zakona, ispunjava i sljedeće uvjete: 1. ima najmanje završeno srednjoškolsko obrazovanje u trogodišnjem trajanju (razina 4.1 HKO-a) u obrazovnom sektoru rudarstva, geologije i kemijskog inženjerstva; grafičke tehnologije; strojarstva, brodogradnje i metalurgije; elektrotehnike i računalstva; graditeljstva i geodezije; prometa i logistike ili završeno obrazovanje u području tehničkih znanosti sukladno posebnim propisima kojima se uređuju znanstvena i umjetnička područja, polja i grane 2. ima odgovarajuću zdravstvenu sposobnost, što dokazuje potvrdom ovlaštene zdravstvene ustanove, trgovačkog društva koje obavlja djelatnost medicine rada ili ordinacije medicine rada / medicine rada i sporta u privatnoj praksi, koji su ovlašteni za obavljanje takvih zdravstvenih pregleda 3. ima položen stručni ispit za zaštitara tehničara. Članak 23. Dopuštenje za obavljanje poslova zaštitara IPU-a može se izdati osobi koja, uz uvjete iz članka 18. ovoga Zakona, ispunjava i sljedeće uvjete: 1. ima najmanje kvalifikaciju stručnog pristupnika (razina 5 HKO-a) ili sveučilišnog/stručnog prvostupnika (razina 6 HKO-a) 2. ima najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima djelatnosti kriminalistike i istražnih poslova, vojno-policijskih poslova, sigurnosno-obavještajnih poslova, kriznog menadžmenta i upravljanja rizicima te poslova zaštite osoba i imovine 3. ima odgovarajuću zdravstvenu sposobnost, što dokazuje potvrdom ovlaštene zdravstvene ustanove, trgovačkog društva koje obavlja djelatnost medicine rada ili ordinacije medicine rada / medicine rada i sporta u privatnoj praksi, koji su ovlašteni za obavljanje takvih zdravstvenih pregleda 4. ima položen stručni ispit za zaštitara IPU-a. Članak 24. (1) Poslove privatne zaštite, sukladno odredbama ovoga Zakona, a na temelju dopusnice koju je izdalo Ministarstvo, mogu obavljati i fizičke osobe, državljani država članica Europske unije i država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru koji imaju dopuštenje za obavljanje navedenih poslova koje je izdala matična država. (2) Dopusnica iz stavka 1. ovoga članka izdat će se osobi koja: 1. ima sklopljen ugovor o radu s pravnom osobom ili obrtnikom koji ima odobrenje za obavljanje djelatnosti privatne zaštite u Republici Hrvatskoj 2. ima završenu izobrazbu za obavljanje određenih poslova privatne zaštite u matičnoj državi, najmanje u trajanju, sadržaju i opsegu određenom posebnim propisom u Republici Hrvatskoj 3. ima odgovarajuću zdravstvenu sposobnost, što dokazuje potvrdom ovlaštene zdravstvene ustanove, trgovačkog društva koje obavlja djelatnost medicine rada ili ordinacije medicine rada / medicine rada i sporta u privatnoj praksi, koji su ovlašteni za obavljanje takvih zdravstvenih pregleda u Republici Hrvatskoj ili izdanoj u matičnoj državi 4. ispunjava uvjete iz članka 15. stavka 1. točaka 6. i 7. ovoga Zakona 5. aktivno zna hrvatski jezik i latinično pismo. (3) Aktivno znanje hrvatskog jezika i latiničnog pisma, iz stavka 2. točke 5. ovoga članka, dokazuje se svjedodžbom iz koje je vidljivo da je osoba tijekom formalnog obrazovanja učila hrvatski jezik ili drugom odgovarajućom ispravom nadležne obrazovne ustanove, sukladno odredbama posebnih propisa kojima se propisuje dokazivanje znanja hrvatskog jezika za strance. Članak 25. (1) Zahtjev za izdavanje dopuštenja iz članaka 19. do 23. ovoga Zakona i dopusnice iz članka 24. ovoga Zakona, zajedno s dokazima o ispunjavanju uvjeta, podnosi se Ministarstvu. (2) Pravne osobe i obrtnici te pravne osobe i obrtnici koji su ustrojili unutarnju službu zaštite dužni su u roku od osam dana u slučaju prestanka jednog ili više uvjeta iz članaka 19. do 24. ovoga Zakona o tome izvijestiti Ministarstvo. (3) Ako pravne osobe i obrtnici te pravne osobe i obrtnici koji su ustrojili unutarnju službu zaštite ne postupe u skladu sa stavkom 2. ovoga članka, Ministarstvo će rješenjem privremeno zabraniti rad pravnoj osobi i obrtu te unutarnjoj službi zaštite do ispunjenja propisanih uvjeta. Članak 26. (1) Osobe koje obavljaju poslove privatne zaštite dužne su obavljati redovite zdravstvene preglede, i to: čuvari svakih pet godina, a zaštitari i zaštitari specijalisti svake tri godine od dana prethodnog zdravstvenog pregleda. (2) Ministarstvo može na izvanredni zdravstveni pregled uputiti osobu koja obavlja poslove privatne zaštite za koju se opravdano sumnja da više nije sposobna za obavljanje tih poslova, o čemu Ministarstvo izvješćuje poslodavca. (3) Osoba iz stavka 2. ovoga članka mora obaviti izvanredni zdravstveni pregled u roku od 15 dana od dana primitka rješenja o upućivanju na izvanredni zdravstveni pregled te u roku od tri dana nakon njegova izvršenja dostaviti Ministarstvu uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti. (4) Drugostupanjsko zdravstveno povjerenstvo preispitat će, na zahtjev osobe koja nije zadovoljna ocjenom zdravstvene sposobnosti, ocjenu zdravstvene sposobnosti osobe kojoj je izdano uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti. (5) Troškove izvanrednog zdravstvenog pregleda osobe iz stavka 3. ovoga članka koja je proglašena zdravstveno sposobnom za obavljanje poslova privatne zaštite snosi Ministarstvo, a ako se utvrdi da nije zdravstveno sposobna za obavljanje poslova privatne zaštite, troškove izvanrednog zdravstvenog pregleda snosi poslodavac. (6) Ministarstvo će osobama navedenim u člancima 19. do 24. ovoga Zakona koje obavljaju poslove privatne zaštite, a koje više ne ispunjavaju neki od propisanih uvjeta potrebnih za stjecanje dopuštenja te osobama koje odbiju obaviti izvanredni zdravstveni pregled, ne obave ga u propisanom roku ili o tome ne izvijeste Ministarstvo u roku iz stavka 1. ovoga članka rješenjem zabraniti obavljanje poslova privatne zaštite, do ponovnog ispunjavanja uvjeta za obavljanje poslova privatne zaštite propisanih ovim Zakonom. Članak 27. (1) Ministar nadležan za poslove zdravstva, uz prethodnu suglasnost ministra, donosi pravilnik o mjerilima i načinu utvrđivanja opće i posebne zdravstvene sposobnosti za čuvare, zaštitare, zaštitare specijaliste, zaštitare tehničare i zaštitare IPU-e te načinu osnivanja, sastavu i načinu rada drugostupanjskog zdravstvenog povjerenstva. (2) Ministar nadležan za poslove zdravstva rješenjem određuje zdravstvene ustanove, trgovačka društva koja obavljaju djelatnost medicine rada i ordinacije medicine rada / medicine rada i sporta u privatnoj praksi za utvrđivanje zdravstvene sposobnosti osoba iz stavka 1. ovoga članka, o čemu obvezno izvješćuje Ministarstvo. POGLAVLJE III.   IZOBRAZBA ZA OBAVLJANJE POSLOVA TJELESNE ZAŠTITE Članak 28. (1) Izobrazbu osoba za obavljanje poslova tjelesne zaštite (u daljnjem tekstu: izobrazba), sukladno propisima o obrazovanju, provodi Ministarstvo i ovlaštene ustanove koje imaju odobrenje Ministarstva za izobrazbu osoba za obavljanje poslova tjelesne zaštite (u daljnjem tekstu: ustanova). (2) Za ishođenje odobrenja iz stavka 1. ovoga članka ustanova mora ispunjavati sljedeće uvjete: – za izvođenje teoretske nastave osigurati učionicu opće namjene opremljenu školskim namještajem i odgovarajućom opremom prema nastavnim sadržajima – za izvođenje praktične nastave i vježbi mora osigurati sportsku dvoranu opremljenu strunjačama i pomoćnim rekvizitima za simulaciju napada – za provođenje teoretske i praktične izobrazbe u pružanju prve pomoći mora osigurati odgovarajuća stručna nastavna pomagala – raspolagati potrebnim brojem stručnjaka odgovarajućeg stupnja i vrste stručne spreme za izvođenje teoretske i praktične nastave. (3) Zahtjev za izdavanje odobrenja iz stavka 1. ovoga članka podnosi se Ministarstvu koje o njemu odlučuje rješenjem. (4) Ako se promijeni jedan ili više uvjeta na temelju kojih je ishođeno odobrenje, ustanova je dužna o tome izvijestiti Ministarstvo u roku od osam dana od dana promjene uvjeta. (5) Ministarstvo će, nakon zaprimanja obavijesti iz stavka 4. ovoga članka, rješenjem naložiti rok za ispunjenje propisanih uvjeta. (6) Nakon isteka roka iz stavka 5. ovoga članka Ministarstvo će rješenjem privremeno zabraniti rad ustanovi do ispunjenja propisanih uvjeta. Članak 29. (1) Izobrazba se sastoji od teoretskog i praktičnog dijela. (2) Poslove izobrazbe teoretskog i praktičnog dijela obavljaju predavači Ministarstva odnosno ustanove koji moraju imati završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili preddiplomski i specijalistički diplomski stručni studij i dvije godine radnog iskustva u struci. (3) Izvođenje izobrazbe u poznavanju, rukovanju i gađanju vatrenim oružjem ustanova mora osigurati na strelištima koja imaju potrebna odobrenja za rad te ishoditi odobrenje za držanje najmanje tri pištolja u kalibru najmanje devet mm i jednog revolvera kalibra najmanje 38 »specijal« te odgovarajuću količinu streljiva i meta potrebnih za realizaciju programa. (4) Ustanova mora imati sklopljen ugovor s osiguravajućim društvom o osiguranju osoba koje polaze izobrazbu od posljedica štetnog događaja vezanog uz izobrazbu (tjelesno ozljeđivanje, smrtno stradavanje). (5) Za prekršaje iz ovoga članka može odgovarati samo prekršajno odgovorna pravna osoba. Članak 30. (1) Nakon završetka izobrazbe ustanove polaznicima izdaju uvjerenje o osposobljenosti za obavljanje poslova čuvara, zaštitara odnosno zaštitara specijalista, nakon čega se u Ministarstvu polaže stručni ispit. (2) Ministar pravilnikom propisuje način provođenja izobrazbe, tehničke uvjete koje moraju ispunjavati ustanove koje obavljaju poslove izobrazbe osoba za obavljanje poslova tjelesne zaštite, sastav ispitnog povjerenstva te uvjete, program i način polaganja ispita. Članak 31. (1) Ministarstvo i ustanova koja provodi izobrazbu dužni su voditi i trajno čuvati pedagošku dokumentaciju sukladno posebnom propisu o pedagoškoj dokumentaciji i evidenciji te javnim ispravama u školskim ustanovama. (2) Ministarstvo i ustanove dužni su prilagođavati i ažurirati sadržaj programa izobrazbe sukladno izmjenama posebnih propisa koji se odnose na obrazovanje, oružje i obavljanje poslova privatne zaštite te ostalim tehničko-tehnološkim promjenama na polju primjene privatne zaštite i ugrađivati ih u edukacijske materijale za polaganje stručnog ispita. (3) Za prekršaje iz ovoga članka može odgovarati samo prekršajno odgovorna pravna osoba. Članak 32. Osobe koje su završile srednjoškolsko obrazovanje za zanimanje zaštitar osoba i imovine, osobe koje su stekle zanimanje policajac ili pravosudni policajac, osobe koje su stekle stručni naziv stručni pristupnik kriminalistike, stručni prvostupnik kriminalistike ili stručni specijalist kriminalistike, djelatne vojne osobe i policijski službenici ne moraju polaziti izobrazbu za čuvare i zaštitare, ali su dužne položiti stručni ispit. Članak 33. (1) Poslodavac je dužan zaštitarima specijalistima koji su dobili dopuštenje za obavljanje poslova privatne zaštite, radi provjere osposobljenosti, osigurati provjeru ocjenskog gađanja najmanje dva puta godišnje, a zaštitarima najmanje jednom godišnje, prema programu koji je propisan pravilnikom o izobrazbi osoba za obavljanje poslova tjelesne zaštite te programu i načinu polaganja ispita. (2) Poslodavac je dužan zaštitaru i zaštitaru specijalistu koji ne zadovolje na provjeri ocjenskog gađanja osigurati ponovnu provjeru u roku od mjesec dana od dana zadnje provjere. (3) Pravna osoba, unutarnja služba zaštite i obrtnik dužni su izvijestiti Ministarstvo u roku od osam dana od dana provedene periodičke provjere ocjenskog gađanja te o tome dostaviti dokaz, sukladno odredbama pravilnika iz stavka 1. ovoga članka. POGLAVLJE IV.   OBAVLJANJE POSLOVA PRIVATNE ZAŠTITE Članak 34. Pravne osobe i obrtnici koji imaju odobrenje za obavljanje djelatnosti privatne zaštite te fizičke osobe koje imaju dopuštenje za obavljanje poslova privatne zaštite ne smiju primjenjivati operativne metode i sredstva koje na temelju posebnih propisa primjenjuje Ministarstvo i druga tijela državne uprave, osim operativnih metoda i sredstava propisanih ovim Zakonom. Članak 35. ODJELJAK 1.   TJELESNA ZAŠTITA (1) Čuvari, zaštitari i zaštitari specijalisti provode tjelesnu zaštitu osoba i imovine, sukladno uvjetima, načinu i ovlastima propisanim ovim Zakonom i pravilnikom o provedbi tjelesne zaštite. (2) Poslove privatne zaštite pri distribuciji novca i vrijednosti te drugih pošiljaka i osoba zaštitar, ovisno o izdanom radnom nalogu, obavlja kao zaštitar vozač ili zaštitar pratitelj. (3) Zaštitari specijalisti mogu obavljati poslove tjelesne zaštite visokog rizika u koje spadaju: 1. tjelesna zaštita objekata i prostora od interesa za Republiku Hrvatsku 2. tjelesna zaštita objekata i prostora razvrstanih sukladno pravilniku o prosudbi ugroženosti osoba, objekata i prostora u I. i II. kategoriju ugroženosti 3. neposredna tjelesna zaštita 4. osiguranje i pratnja pri distribuciji novca, vrijednosnih papira i dragocjenosti te drugih pošiljaka i transporta osoba u prekograničnoj distribuciji 5. zaštita osoba i imovine u visokorizičnim okolnostima koje u pojedinačnim slučajevima utvrđuje Ministarstvo na zahtjev pravne osobe ili obrtnika s odobrenjem za privatnu zaštitu. (4) Provedbu tjelesne zaštite propisuje ministar pravilnikom, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za poslove obitelji. Članak 36. (1) Zaštitar i zaštitar specijalist moraju nositi kratko vatreno oružje pri obavljanju poslova osiguranja i pratnje pri distribuciji novca, vrijednosnih papira i dragocjenosti, zaštiti novčarskih institucija te pružanja intervencije tjelesne zaštite po dojavi iz članka 82. stavka 1. ovoga Zakona, a mogu ga nositi i pri obavljanju poslova: 1. neposredne tjelesne zaštite osoba 2. pružanja intervencije tjelesne zaštite po dojavi iz članka 82. stavka 2. ovoga Zakona 3. zaštite objekata za koje je prosudbom ugroženosti utvrđena visoka razina rizika 4. zaštite kulturnih i prirodnih dobara ili stvari od znanstvenog, umjetničkog, povijesnog ili tehničkog značenja koja se nalazi u javnoj zbirci, zaštićenoj privatnoj zbirci ili je izložena za javnost 5. osiguranja i pratnje pri distribuciji drugih pošiljaka te transportu osoba. (2) Kratko vatreno oružje može se nositi pri obavljanju poslova iz stavka 1. točaka 4. i 5. ovoga članka samo uz prethodno odobrenje Ministarstva. (3) Zaštitar i zaštitar specijalist u obavljanju poslova tjelesne zaštite iz stavka 1. ovoga članka smiju nositi kratko vatreno oružje koje je isključivo u vlasništvu pravne osobe ili obrtnika s odobrenjem za tjelesnu zaštitu, i to pištolj u kalibru najmanje devet mm ili revolver u kalibru najmanje 38 »specijal«. Članak 37. (1) Prije zaduživanja vatrenog oružja zaštitar i zaštitar specijalist moraju provjeriti ispravnost i spremnost oružja za uporabu i kod pištolja obvezno utvrditi da u cijevi nema streljiva. (2) Provjeru oružja zaštitar i zaštitar specijalist moraju obavljati u sigurnoj prostoriji, na način propisan pravilnikom o provedbi tjelesne zaštite. (3) Sigurna prostorija iz stavka 2. ovoga članka je svaka prostorija u kojoj prilikom provjere oružja nema drugih osoba. Članak 38. (1) Kratko vatreno oružje koje zadužuju zaštitar i zaštitar specijalist obvezno nose u prikladnim futrolama s kopčom, bez streljiva u cijevi pištolja, dok prilikom nošenja revolvera udarač mora biti u prednjem položaju u poziciji na sigurnosnom zubu. (2) Pravne osobe, unutarnje službe zaštite i obrtnici smiju nabavljati propisane vrste kratkoga vatrenog oružja u onom broju koliko imaju zaposlenih zaštitara i/ili zaštitara specijalista. (3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, uz prethodno odobrenje Ministarstva, pravne osobe i obrtnici mogu nabavljati i druge vrste oružja prema posebnom propisu kojim se uređuje uporaba druge vrste oružja koja nije navedena u članku 36. stavku 3. ovoga Zakona. (4) Način nošenja i korištenja druge vrste oružja iz stavka 3. ovoga članka odobrava Ministarstvo sukladno odredbama pravilnika o provedbi tjelesne zaštite. Članak 39. (1) Pravne osobe i obrtnici smiju koristiti samo oružje koje je u njihovu vlasništvu, a unutarnje službe zaštite oružje koje je u vlasništvu pravne osobe ili obrta u kojima su ustrojeni. (2) Oružje i streljivo moraju se čuvati čisto i u ispravnom stanju u priručnom skladištu oružja, uređenom sukladno pravilniku kojim se uređuju prostorni i tehnički uvjeti koje mora ispunjavati poslovni prostor u kojem se obavlja djelatnost privatne zaštite. (3) Nedostupnost neovlaštenim osobama mora se osigurati tako da se oružje i streljivo čuvaju u zaključanom ormaru ili sefu, kao i primjenom drugih mjera zaštite. (4) Ormar ili sef u kojem se smješta oružje i streljivo, ako svojom težinom ne ostvaruje uvjet neotuđivosti, mora se mehanički pričvrstiti za podlogu ili smjestiti u posebnu prostoriju ili spremište s mehaničkim zaključavanjem. (5) Pravna osoba, unutarnja služba zaštite i obrtnik koji pri obavljanju poslova tjelesne zaštite koriste vatreno oružje izvan područja registriranog sjedišta i poslovnog prostora u kojem se obavlja djelatnost privatne zaštite moraju osigurati prostorno-tehničke uvjete za siguran smještaj oružja i streljiva, sukladno pravilniku kojim se uređuju prostorni i tehnički uvjeti koje mora ispunjavati poslovni prostor u kojem se obavlja djelatnost privatne zaštite. Članak 40. (1) Primopredaja oružja i streljiva obavlja se neposredno na radnom mjestu ili u sjedištu pravne osobe ili njezine podružnice odnosno u sjedištu obrta i u izdvojenom pogonu. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, primopredaja oružja i streljiva može se obavljati u drugom pogodnom i na odgovarajući način štićenom prostoru, sukladno odobrenju Ministarstva. Članak 41. (1) Ako više ne pružaju zaštitu osoba i imovine oružjem odnosno ako više ne posjeduju vatreno oružje, pravna osoba, unutarnja služba zaštite i obrtnik moraju o tome izvijestiti Ministarstvo u roku od 24 sata. (2) Ako pravna osoba, unutarnja služba zaštite i obrtnik više ne pružaju zaštitu osoba i imovine oružjem ili prestanu obavljati djelatnost tjelesne zaštite, a posjeduju vatreno oružje, moraju postupiti sukladno posebnom propisu kojim se uređuje držanje, nošenje i korištenje vatrenog oružja te obavijestiti nadležno tijelo radi daljnjeg postupka u rokovima propisanim posebnim propisom. (3) Pravna osoba, unutarnja služba zaštite i obrtnik dužni su izvijestiti Ministarstvo u roku od tri dana u slučaju promjene uvjeta za čuvanje oružja izvan poslovnog prostora u kojem se obavlja djelatnost privatne zaštite. Članak 42. (1) Pri obavljanju poslova tjelesne zaštite zaštitar i zaštitar specijalist mogu koristiti zaštitarskog psa. (2) Uvježbanost zaštitarskog psa i osposobljenost zaštitara i zaštitara specijalista vodiča psa dokazuje se ispravom koju je izdala ovlaštena pravna ili fizička osoba, ustanova ili udruga za uvježbavanje pasa i obuku vodiča u svrhu zaštite osoba i imovine. (3) Zaštitarski pas mora biti u vlasništvu ili na korištenju u pravnoj osobi ili kod obrtnika koji imaju odobrenje za obavljanje djelatnosti privatne zaštite. (4) Popis ustanova za izobrazbu pasa koji se koriste pri obavljanju poslova tjelesne zaštite utvrdit će ministar odlukom. Članak 43. (1) Osobe koje obavljaju poslove privatne zaštite dužne su, prilikom obavljanja tih poslova, u slučaju uočavanja mogućeg počinjenja kaznenog djela ili prekršaja s elementima nasilja, na temelju vlastite sigurnosne procjene, osobno pružiti intervenciju razmjernom primjenom odgovarajuće ovlasti propisane ovim Zakonom, radi njegova sprječavanja ili umanjenja posljedica koje bi nastale zbog njegova počinjenja. (2) Ako u slučaju iz stavka 1. ovoga članka osobe koje obavljaju poslove privatne zaštite iz sigurnosnih razloga ne mogu pružiti neposrednu intervenciju, dužne su odmah izvijestiti policiju o svim saznanjima koja upućuju na počinjenje kaznenog djela, na počinitelja kaznenog djela ili na predmete koji su poslužili ili su nastali počinjenjem kaznenog djela odnosno prekršaja s elementima nasilja. (3) Osobe koje obavljaju poslove tjelesne zaštite, prilikom obavljanja tih poslova, ne smiju istodobno obavljati druge poslove kojima se ometa ili onemogućava nesmetana provedba tjelesne zaštite osoba i imovine te ne smiju napuštati perimetar štićenog objekta, prostora ili površine tijekom obavljanja tih poslova, osim iznimno u okolnostima neposredne životne opasnosti. (4) Osobe koje obavljaju poslove tjelesne zaštite dužne su, prilikom obavljanja tih poslova, biti budne i koncentrirane, ne smiju biti pod utjecajem alkohola i droga te su dužne poštovati dostojanstvo stranaka, zaposlenika i drugih osoba. Članak 44. (1) Osobe koje obavljaju poslove privatne zaštite dužne su prilikom obavljanja tih poslova postupiti po zapovijedi policijskog službenika i službenika Ministarstva koji obavljaju nadzor poslova privatne zaštite. (2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka ne smiju izvršiti zapovijed policijskog službenika i službenika Ministarstva koji obavljaju nadzor poslova privatne zaštite i nadređenog rukovoditelja ako bi time počinile kazneno djelo ili prekršaj. Članak 45. ODJELJAK 2.   OVLASTI OSOBA KOJE OBAVLJAJU POSLOVE TJELESNE ZAŠTITE (1) Ovlasti osoba kojima je izdano dopuštenje za obavljanje poslova tjelesne zaštite su: 1. provjera identiteta osoba 2. davanje upozorenja i naredbi 3. privremeno ograničenje slobode kretanja 4. pregled osoba, predmeta i prometnih sredstava 5. osiguranje mjesta događaja 6. uporaba sredstava prisile. (2) Sredstva prisile su: tjelesna snaga, raspršivači dozvoljenih neškodljivih tvari, sredstva za vezivanje (lisice ili druga prikladna sredstva), zaštitarski pas i vatreno oružje. (3) Čuvari ne smiju primjenjivati ovlasti iz stavka 1. točke 6. ovoga članka. Članak 46. (1) Čuvar, zaštitar i zaštitar specijalist prilikom obavljanja poslova tjelesne zaštite mogu provjeriti identitet osobe: 1. prilikom boravka u štićenom objektu ili prostoru, ulaska u štićeni objekt ili prostor i izlaska iz štićenog objekta ili prostora te unutar perimetra javne i druge štićene površine 2. koja se zatekne u prijevoznom sredstvu koje ulazi u štićeni objekt ili prostor ili izlazi iz štićenog objekta ili prostora te javne i druge štićene površine 3. koja se zatekne na prostoru na kojem je privremeno ograničena sloboda kretanja 4. koja se zatekne u izvršenju kaznenog djela ili prekršaja 5. po zapovijedi policijskog službenika. (2) Provjera identiteta osobe provodi se uvidom u njezinu osobnu iskaznicu ili uvidom u drugu javnu ispravu s fotografijom. (3) Provjera identiteta osobe može se provesti i na temelju pisanog iskaza osobe čiji je identitet provjeren. Iskaz sadrži ime i prezime, datum i mjesto rođenja te ime jednog od roditelja osobe koja daje pisani iskaz. (4) Iznimno od stavaka 2. i 3. ovoga članka, provjera identiteta može se provesti i drugim posrednim načinom kao što je provjera na temelju fotografije ili videosnimaka osoba u kontrolnoj sobi prikupljenih i obrađenih u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita osobnih podataka, pregledom osobnih stvari ili na drugi odgovarajući način. (5) Ako osoba odbije dati na uvid javnu ili drugu ispravu ili odbije bilo kakvu komunikaciju i suradnju kojom se može utvrditi njezin identitet, čuvar je dužan o tome odmah obavijestiti zaštitara ili zaštitara specijalista, a zaštitar i zaštitar specijalist ovlašteni su odmah privremeno ograničiti slobodu kretanja osobi i pozvati policiju. Članak 47. (1) Čuvar, zaštitar i zaštitar specijalist upozorit će osobu koja u štićenom objektu ili prostoru svojim ponašanjem, djelovanjem ili propuštanjem dužne radnje može dovesti u opasnost svoju sigurnost ili sigurnost druge osobe ili sigurnost imovine ili ako se opravdano očekuje da bi ta osoba mogla počiniti ili izazvati drugu osobu da počini kazneno djelo ili prekršaj. (2) Naredba se izdaje radi: 1. otklanjanja opasnosti za život i osobnu sigurnost štićenih osoba 2. otklanjanja opasnosti za štićenu imovinu 3. sprječavanja izvršenja kaznenih djela i prekršaja, hvatanja njihovih počinitelja i osiguranja tragova tih djela koji mogu poslužiti kao dokaz 4. održavanja reda i mira i uspostavljanja narušenog reda i mira u štićenom objektu i prostoru 5. zaprječivanja pristupa ili zadržavanja na prostoru ili objektu koji se štiti. (3) Upozorenja i naredbe daju se usmeno ili pisano, pokretima i postavljanjem tijela (pokazivanjem ruku …