Zakon o usmjerenom obrazovanju

Zakon o usmjerenom obrazovanju Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Zakon o usmjerenom obrazovanju NN 11/1991 (12.3.1991.), Zakon o usmjerenom obrazovanju ZAKONODAVNO-PRAVNA KOMISIJA SABORA REPUBLIKE HRVATSKE Na temelju članka 74. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o usmjerenom obrazovanju ("Narodne novine" br. 47/90) Zakonodavno-pravna komisija Sabora Republike Hrvatske na sjednici održanoj 15. veljače 1991. godine, utvrdila je pročišćeni tekst Zakona o usmjerenom obrazovanju. Pročišćeni tekst Zakona o usmjerenom obrazovanju obuhvaća Zakon o usmjerenom obrazovanju ("Narodne novine", br. 42/89 - pročišćeni tekst) te njegove izmjene i dopune objavljene u "Narodnim novinama", br. 57/89 i 47/90, u kojima je naznačeno vrijeme njihova stupanja na snagu. Klasa : 602-03/90-01 /08 Zagreb, 15. veljače 1991. Zamjenik predsjednika Zakonodavno-pravne komisije Sabora Republike Hrvatske Ivan-Marijan Severinac, v. r. ZAKON o usmjerenom obrazovanju (pročišćeni tekst) I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Usmjereno obrazovanje obuhvaća sadržaje i oblike obrazovanja kojima se nakon završetka osnovnog obrazovanja pojedinac osposobljava za rad na poslovima i zadacima određene stručnosti i stupnjeva složenosti. Usmjereno obrazovanje programski se povezuje s osnovnim obrazovanjem i čini jedinstveni sistem odgoja i obrazovanja. Odgojno-obrazovni rad u usmjerenom obrazovanju čine stručni, proizvodni. umjetnički i znanstveni rad, kojim se ostvaruje cilj i zadaci usmjerenog obrazovanja. Usmjereno obrazovanje je djelatnost od posebnog društvenog interesa. Članak 2 Cilj je usmjerenog obrazovanja, odgajanje, obrazovanje i osposobljavanje omladine i građana za profesionalni rad kao i stalno razvijanje njihovih intelektualnih sposobnosti i kulturnih potreba. Članak 3. Zadaci usmjerenog obrazovanja jesu - stjecanje znanja i razvijanje sposobnosti i vještina za rad na temelju znanstvenih spoznaja i dostignuća; - informiranje i usmjeravanje učenika i studenata i radnih ljudi, kako bi se obrazovali u skladu s društvenim potrebama i prema svojim sklonostima i sposobnostnima; - razvijanje istraživačke i inventivne sposobnosti omladine i radnih ljudi i njihovo osposobljavanje za primjenu rezultata znanstveno-istraživačkog i stručnog rada; - povezivanje teorijskog obrazovanja i praktičnog rada i uključivanje učenika i studenata u proizvodni i drugi društveno koristan rad; - formiranje ličnosti koja svoj društveni položaj zasniva na rezultatima vlastitog rada; - omogućavanje radnim ljudima i građanima da se neprestano obrazuju, osposobljavaju i usavršavaju; - razvijanje potreba radnih ljudi i građana za neprestanim obrazovanjem, samoobrazovanjem i podizanjem svoje opće kulture; - poticanje aktivnog sudjelovanja u kulturnom životu i njegovanje estetskih vrijednosti te razvijanje kulture rada i života pojedinaca i društvene zajednice: - razvijanje humanosti i humanih odnosa medu spoloivima: - izgrađivanje pozitivnog odnosa prema čuvanju i obogaćivanju prirodnih i radom stvornih vrijednosti i čovjekove sredine. Članak 4 Radnici u organizacijama privrede i društvenih djelatnosti, drugim samoupravnim organizacijama i zajednicama imaju pravo i dužnost da samostalno ili u suradnji s radnicima u organizacijama usmjerenog obrazovanja: - planiraju obrazovne potrebe i njihovo zadovoljavanje u okviru planova društveno-ekonomskog razvoja; - dogovaraju programe, potrebna sredstva, kriterije i mjerila za vrednovanje rada i rezultata odgojno-obrazovnog rada; - utvrđuju odgojno-obrazovne programe i odlučuju o uvjetima, metodama i oblicima njihovog ostvarivanja; - organiziraju obrazovanje u procesu rada i u tu svrhu stvaraju potrebne kadrovske, prostorne i druge uvjete; - osiguravaju uključivanje učenika i studenata u rad te radnih ljudi i građana u obrazovanje. Članak 5. Radnici u organizacijama usmjerenog obrazovanja imaju pravo i dužnost da: - u suradnji s radnicima u organizacijama privrede i društvenih djelatnosti planiraju i utvrđuju materijalne i kadrovske uvjete za ostvarivanje planova usmjerenog obrazovanja; - donose planove razvoja svojih organizacija i organiziraju odgojno-obrazovni rad; - ostvaruju odgojno-obrazovne programe, te predlažu njihovo usklađivanje prema razvojnim potrebama društva u cjelini; - razvijaju društvene i kulturne aktivnosti u radnoj i životnoj sredini. Članak 6. Odgojno-obrazovni rad u djelatnosti usmjerenog obrazovanja provode radnici organizacija usmjerenog obrazovanja kojih je to osnovna djelatnost, i to: srednje škole (u daljem tekstu: nastavne organizacije), fakulteti, više i visoke škole i umjetničke akademije (u daljem tekstu: znanstveno-nastavne organizacije), te organizacije učeničkog i studentskog standarda (u daljem tekstu: đački domovi i studentski centri). Organizacije iz stavka 1. ovoga članka organiziraju i izvode programe usmjerenog obrazovanja pod uvjetima iz ovoga zakona. Organizacije privrede i društvenih djelatnosti mogu, pod uvjetima propisanim ovim zakonom, samostalno organizirati i izvoditi programe usmjerenog obrazovanja. Članak 7. U djelatnosti usmjerenog obrazovanja poseban društveni interes, izražava se u: - ostvarivanju cilja i zadataka usmjerenog obrazovanja, u skladu sa člankom 2. i 3. ovoga zakona; - utvrđivanju programa odgojno-obrazovnog rada i donošenju plana razvoja organizacija usmjerenog obrazovanja; - odlučivanju o osnovnoj namjeni korištenja sredstava i osnovnim uvjetima stjecanja dohotka; - izboru odgojno-obrazovnih radnika, nastavnika, odgajatelja, suradnika te drugih odgojno-obrazovnih radnika i vrednovanju njihovog rada u ostvarivanju cilja i zadataka usmjerenog obrazovanja; - utvrđivanju elemenata, osobnog i društvenog standarda učenika, studenata i drugih polaznika usmjerenog obrazovanja, te poslova u organizacijama učeničkog i studentskog standarda kojima se osigurava njihovo ostvarivanje; - donošenju statuta i drugih samoupravnih općih akata organizacija usmjerenog obrazovanja kojima se uređuju poslovi od posebnog društvenog interesa; - donošenju odluka o promjeni i proširenju djelatnosti i o statusnim promjenama organizacija usmjerenog obrazovanja. Ostvarivanje posebnog društvenog interesa iz stavka 1. ovoga članka provodi se u skladu s ovim zakonom, drugim propisima i općim aktom organizacije. Članak 8. U općini se u skladu s potrebama i mugućnostima udruženog rada osigurava povezivanje i usklađivanje zajedničkih potreba i interesa radnika u organizacijama i radnim zajednicama i radnika u usmjerenom obrazovanju radi obrazovanja i zapošljavanja omladine, radnih ljudi i građana, te stvaraju uvjeti za uključivanje usmjerenog obrazovanja u društveno-ekonomski razvoj općine. Članak 9. Usmjereno obrazovanje pripadnika narodnosti ostvaruje se u skladu s odredbama ovoga zakona i Zakona o odgoju i obrazovanju na jezicima narodnosti. Odredbe ovoga zakona primjenjuju se i u slučaju kada organizacija usmjerenog obrazovanja organizira u inozemstvu obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje radnika na privremenom radu odnosno njihove djece. Članak 10 Nadzor nad provođenjem odredbi ovoga zakona i nad zakonitošću rada organizacija usmjerenog obrazovanja obavlja Ministarstvo prosvjete i kulture. Iznimno od stavka 1. ovoga članka nadzor nad provođenjem odredbi ovoga zakona i nad zakonitošću rada organizacija srednjeg usmjerenog obrazovanja i đačkih domova na području grada Zagreba obavlja gradski organ uprave nadležan za poslove obrazovanja. Članak 11 Sadržaj i način uređivanja poslova od posebnog društvenog interesa u statutu organizacija usmjerenog obrazovanja utvrdit će ministar prosvjete i kulture posebnim uputstvom. Na odredbe ugovora o udruživanju u sveučilište, ugovora o udruživanju u Zajednicu sveučilišta Republike Hrvatske kao i na odredbe statuta sveučilišta kojima se uređuju poslovi od posebnog društvenog interesa suglasnost daje Sabor Republike Hrvatske. Članak 12. Odredbe zakona o udruženom radu i Zakona o radnim odnosima primjenjuju se i na organizacije usmjerenog obrazovanja odnosno na radnike u ovim organizacijama, ako ovim zakonom nije drugačije propisano. Utorak, 12. ožujka 1991. II. FINANCIRANJE USMJERENOG OBRAZOVANJA Članak 13. Polazna osnova za utvrđivanje potreba u usmjerenom obrazovanju su srednjoročni i dugoročni planovi razvoja organizacija i radnih zajednica te društveni planovi društveno-političkih zajednica. Planiranje potreba u usmjerenom obrazovanju temelji se na rezultatima znanstvenog i razvojnog istraživanja tih potreba u skladu s planiranim razvojem organizacija i društveno-političkih zajednica. kao i na mogućnosti usmjerenog obrazovanja da obrazuje radnike koji će svojom stručnošću i stupnjem obrazovanja zadovoljavati potrebe udruženog rada, pratiti razvoj znanosti i tehnologije i svojim radom pridonositi povećanju proizvodnosti rada i dohotka. Pri planiranju potreba u usmjerenom obrazovanju uzimaju se u obzir i osobne potrebe građana, a njihovo zadovoljavanje osigurava se u skladu s društvenim potrebama i materijalnim mogućnostima društvene zajednice. Članak 14. Planovima organizacija i radnih zajednica, te planovima društveno-političkih zajednica utvrđuje se: - vrsta i opseg usmjerenog obrazovanja do nivoa prvog zanimanja za sve učenike koji se u planskom razdoblju, nakon stečenog osnovnog obrazovanja, upisuju u programe usmjerenog obrazovanja; - vrsta i opseg usmjerenog obrazovanja kojima se osigurava zamjena radnika koji će tokom planskog razdoblja prestati s radom; - vrsta i opseg usmjerenog obrazovanja kojima se osigurava zadovoljavanje potreba za novim stručnim radnicima neophodnim za proširenje materijalne osnove rada, za unapređivanje organizacije rada i razvoj društva u cjelini. Članak 15 Srednjoročnim planom kojeg utvrđuje Sabor Republike Hrvatske, utvrđuju se ukupne potrebe u usmjerenom obrazovanju. Ukupne potrebe u usmjerenom obrazovanju obuhvaćaju: - pojedinačne potrebe organizacija i radnih zajednica. - zajedničke potrebe organizacija i radnih zajednica; - zajedničke potrebe društva; - osobne potrebe građana. Članak 16. Pod pojedinačnim potrebama organizacija i radnih zajednica u usmjerenom obrazovanju smatraju se potrebe koje su u neposrednoj vezi s razvojem proizvodnje i drugih djelatnosti, s organizacijom rada i tehnološkim napretkom tih organizacija i zajednica. Pod zajedničkim potrebama organizacija i radnih zajednica smatraju se one potrebe u usmjerenom obrazovanju kod kojih postoji određeni stupanj međusobne ovisnosti organizacija i radnih zajednica, potrebe koje proizlaze iz programa i planova razvoja radne i složene organizacije, poslovnih i drugih zajednica, a koje traže zajedničko planiranje, solidarnost i uzajamnost u njihovom zadovoljavanju. Pod zajedničkim potrebama društva u usmjerenom obrazovanju smatraju se potrebe koje traže uzajamnost i širu solidarnost, a to su: - obrazovanje osoba u programima usmjerenog obrazovanja za rad u prvom zanimanju u dijelu koji nije zadovoljen pojedinačnim i zajedničkim pot.rebama organizacija i radnih zajednica; - obrazovanje osoba u programima usmjerenog obrazovanja za stjecanje stručne spreme šestog (VI/1) i sedmog (VII/1) stupnja u odgojno-obrazovnoj i kulturno-umjetničkoj struci te u području prirodoslovno-matematičkih znanosti u dijelu koji nije zadovoljen pojedinačnim i zajedničkim potrebama organizacija i radnih zajednica; - obrazovanje koje je neophodno za usvajanje novih tehnologija, ako nije utvrdeno kao pojedinačna ili zajednička potreba organizacija i radnih zajednica; - obrazovanje vatrogasnih kadrova; - obrazovanje omladine s teškoćama u razvoju; - povećani troškovi usmjerenog obrazovanja na jezicima narodnosti; - obrazovanje radnika na privremenom radu u inozemstvu i njihove djece u opsegu koji je utvrđen društvenim dogovorom ili samoupravnim sporazumom; - ostvarivanje programa prosvjetno-pedagoške službe i znanstvenoistraživačkog rada te djelovanja informacijskog sistema, koji su od interesa za usmjereno obrazovanje u cjelini: - ostvarivanje programa rada i djelatnosti sveučilišta; - međunarodna suradnja u djelatnosti usmjerenog obrazovanja koja se ostvaruje prema međunarodnim ugovorima Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i Republike Hrvatske. Pod osobnim potrebama u usmjerenom obrazovanju smatraju se potrebe građana za stjecanje toga obrazovanja prema njihovim sklonostima i sposobnostima. Članak 17 Ako osobne potrebe građana nisu zadovoljene u okviru pojedinačnih i zajedničkih potreba organizacija i radnih zajednica i zajedničkih potreba društva, građani ih mogu zadovoljiti na osnovi planova upisa, u okviru utvrđenih kapaciteta organizacija usmjerenog obrazovanja. Naknadu za zadovoljavanje osobnih potreba iz stavka 1. ovoga članka osiguravaju građani koji se upisuju u pojedini program usmjerenog obrazovanja neposredno iz vlastitih sredstava na osnovi ugovora s organizacijom usmjerenog obrazovanja. Visina naknade iz stavka 2. ovoga članka određuje se prema kriterijima i mjerilima utvrđenim u Republičkom fondu usmjerenog obrazovanja Hrvatske i prema broju upisanih polaznika u pojedini program. Članak 18. Sredstva za zadovoljavanje potreba i interesa društva u području usmjerenog obrazovanja osiguravaju se u budžetu Republike i izdvajaju na račun Republičkog fonda usmjerenog obrazovanja Hrvatske (u daljem tekstu: Republički fond) pri Ministarstvu prosvjete i kulture i njima raspolaže Ministarstvo prosvjete i kulture. Članak 19. Ministarstvo prosvjete i kulture; - predlaže programe, oblike, opseg, kvalitetu i način zadovoljavanja potreba u usmjerenom obrazovanju (obrazovni standard usmjerenog obrazovanja u Republici); - utvrđuje jedinstvene osnove, normative, standarde i kriterije za financiranje programa i vrednovanje rezultata rada organizacija usmjerenog obrazovanja; - utvrduje elemente učeničkog i studentskog standarda i osigurava potrebne uvjete za obrazovanje i unapređivanje rada nadarenih učenika i studenata; - utvrđuje u suradnji s organizacijama usmjerenog obrazovanja planove upisa učenika, studenata i drugih polaznika usmjerenog obrazovanja u programima koji se financiraju u Republičkom fondu; - utvrduje osnove razvoja mreže i srednjoročni plan mreže programa i organizacija usmjerenog obrazovanja; - utvrduje kriterije i osigurava sredstva za financiranje programa međunarodne prosvjetne suradnje; - uređuje i druga financijska i materijalna pitanja i obavlja druge poslove iz svoje nadležnosti. Obrazovni standard iz stavka 1. alineje 1. ovoga članka utvrđuje Sabor Republike Hrvatske na prijedlog Vlade Republike Hrvatske. Članak 20. Organizacije usmjerenog obrazovanja stječu sredstva iz Republičkog fonda na osnovi vrednovanja njihovog cjelokupnog odgojno-obrazovnog, stručnog ili umjetničkog rada. Organizacije usmjerenog obrazovanja mogu stjecati sredstva i prodajom usluga i roba na tržištu kao i iz drugih izvora. Članak 21 Kao savjetodavno tijelo u upravljanju sredstvima Republičkog fonda i odlučivanju o njihovom raspoređivanju u Ministarstvu prosvjete i kulture osniva se poseban odbor. Djelokrug i ovlaštenja odbora iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje i njegove članove imenuje i razrješava ministar prosvjete i kulture. Članak 22. Republički fond ima direktora. Direktora fonda imenuje Vlada Republike Hrvatske na četiri godine na prijedlog ministara prosvjete i kulture. Članak 23. Ministarstvo prosvjete i kulture obavezno jedanput godišnje dostavlja Saboru Republike Hrvatske izvještaj o Radu republičkog fonda. III. PROGRAMI, ORGANIZACIJA I IZVOĐENJE ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Članak 24. Programi usmjerenog obrazovanja su programi za stjecanje stručne spreme od prvog do sedmog stupnja i programi za osposobljavanje i usavršavanje: U programima za stjecanje stručne spreme od prvog do sedmog stupnja polaznik se obrazuje i osposobljava za rad na poslovima i zadacima određene vrste i složenosti i za nastavak obrazovanja. U programima za osposobljavanje i usavršavanje građani obnavljaju i dopunjuju stečena znanja i razvijaju druge sposobnosti i vještine za rad u struci, za zadovoljavanje kulturnih potreba, opće i tehničko obrazovanje. Programi usmjerenog obrazovanja za stjecanje stručne spreme su medusobno povezani tako da: - omogućuju polazniku koji je završio određeni program nastavak obrazovanja u programu za stjecanje višeg stupnja stručne spreme u istoj struci odnosno obrazovnom profilu; - omogućuju polazniku koji je stekao stručnu spremu trećeg odnosno četvrtog stupnja nastavak obrazovanja u svakom programu za stjecanje stručne spreme šestog ili sedmog stupnja: - omogućuju polazniku prijelaz iz jednog programa u drugi srodan program istog stupnja stručne spreme. Članak 25. Programi usmjerenog obrazovanja za stjecanje određenog stupnja i vrste stručne spreme sadrže opće, zajedničke i posebne sadržaje. Opći sadržaji iz stavka 1. ovoga članka omogućavaju spoznaje o općim zakonitostima razvitka prirode i društva, stjecanje općih znanja iz područja društvenog razvitka, kulture, znanosti, tehnike, proizvodnje i drugih oblasti ljudske djelatnosti, osiguravaju široku osnovu za usvajanje stručno-teoretskih i praktičnih znanja i omogućavaju radnu-profesionalno usmjeravanje polaznika usmjerenog obrazovanja u svim područjima ljudskog rada. Opće sadržaje sačinjavaju zajednička odgojno-obrazovna osnova usmjerenog obrazovanja i drugi opći sadržaji, koji su istovjetni za sve vrste obrazovnih programa za stjecanje istog stupnja stručne spreme. Zajednički sadržaji iz stavka 1. ovoga članka su stručni i znanstveni sadržaji obrazovnih programa, koji su zajednički za srodne obrazovne profile ili struku na određenom stupnju stručne spreme. Posebni sadržaji iz stavka 1. ovoga članka su stručni i znanstveni sadržaji obrazovnih programa, koji su specifični za obrazovanje polaznika određenog profila, odnosno smjera. U svakom programu usmjerenog obrazovanja za stjecanje određenog stupnja stručne spreme posebno se utvrđuju sadržaji koji se savladavaju putem stručne prakse. Članak 26. Učeniku koji se nakon završenog osnovnog obrazovarija upisuje u programe usmjerenog obrazovanja osigurava se savladavanje zajedničke odgojno-obrazovne osnove usmjerenog obrazovanja koja obuhvaća općekulturne. društveno-ekonomske, prirodoslovno-matematičke i politehničke sadržaje. Program zajedničke odgojno-obrazovne osnove usmjerenog obrazovanja sadržajno je povezan s programom osnovnog odgoja i obrazovanja. Program zajedničke odgojno-obrazovne osnove usmjerenog obrazovanja izvodi se uporedo s programom usmjerenog obrazovanja za rad u prvom zanimanju. Učenik koji je završio osnovno obrazovanje može se upisati u programe usmjerenog obrazovanja pojedine struke, odnosno u programe usmjerenog obrazovanja za zanimanje u okviru prvog, drugog, trećeg ili četvrtog stupnja stručne spreme. Članak 27. Pod programom usmjerenog obrazovanja za rad u prvom zanimanju, u smislu ovoga zakona, razumijeva se program usmjerenog obrazovanja po kojem polaznici stječu znanje, vještine, sposobnosti i radne navike za rad na poslovima i radnim zadacima određene vrste i složenosti. Članak 28. Obrazovni profil je osnova za izradu programa usmjerenog obrazovanja za stjecanje stručne spreme određene vrste i složenosti. Pod obrazovnim profilom iz stavka 1. ovoga članka razumijeva se stupanj i vrsta znanja, sposobnosti, vještina i radnih navika koje polaznik usmjerenog obrazovanja mora steći za obavljanje poslova i radnih zadataka određene vrste i složenosti, a koji su utvrđeni na osnovi radnih zadataka, poslova i funkcija određene vrste i složenosti, karakterističnih za grupu zanimanja ili pojedino zanimanje. Obrazovni profil utvrđuje se u skladu s ciljem i zadacima usmjerenog obrazovanja i razvojnim potrebama organizacija i društva u cjelini, a na osnovi: - zahtjeva koji proizlaze iz poslova i radnih zadataka utvrdenih u okviru struka, a u skladu sa stupnjem razvoja znanosti, tehnike, tehnologije i organizacije rada; - utvrđenih potreba obrazovanja i trajnog stručnog usavršavanja i samoobrazovanja. Obrazovni profil označava se stručnim nazivom u skladu sa zakonom. Članak 29. Za svaki obrazovni profil donosi se okvirni obrazovni program usmjerenog obrazovanja, kojim se utvrđuje opći, zajednički i posebni sadržaji iz članka 25. ovoga zakona. Za svaki obrazovni profil utvrđuje se samo jedan okvirni obrazovni program. Okvirnim obrazovnim programom utvrđuje se cilj i zadaci obrazovnog programa, opis obrazovnog profila, stručni nazivi, programska struktura i programski sadržaji obrazovanja prema odgojno-obrazovnim područjima odnosno predmetima. redoslijed i trajanje izvođenja pojedinih programskih sadržaja, trajanje izvođenja cjelokupnog obrazovnog programa, stručna praksa i proizvodni rad, kadrovski i materijalni uvjeti, standardi i normativi opreme i prostora potrebni za izvođenje obrazovnog programa, a kod programa za stjecanje stručne spreme prvog do petog stupnja i osnovna literatura i udžbenici. Članak 30. Iznimno od odredbe iz članka 29. stavka 2. ovoga zakona a u skladu s Dogovorom o jedinstvenom uređivanju stručnog naziva za završene studije na medicinskom i stomatološkom fakultetu ("Narodne novine", br. 5/85) za obrazovanje profila sedmog (VII/1) stupnja stručne spreme u medicini i stomatologiji utvrđuje se ovim zakonom stručni naziv doktor medicine odnosno doktor stomatologije. Stručni naziv iz stavka 1. ovoga članka priznaje se i osobama koje su prema Zakonu o stručnim nazivima i akademskim stupnjevima ("Službeni list SFRJ",br. 13/63) stekli stručni naziv liječnika odnosno zubnog liječnika. Stručni naziv iz stavka 1. ovoga članka stavlja se iza imena osobe koja ga je stekla. Članak 31. Okvirne obrazovne programe za stjecanje stručne spreme od prvog do petog stupnja donosi Republički fond. Okvirne obrazovne programe za stjecanje stručne spreme šestog i sedmog stupnja donosi znanstveno-nastavno vijeće sveučilišta uz suglasnost Republičkog fonda na osnovi mišljenja Zajednice sveučilišta. Nosilac izrade i predlagač okvirnih obrazovnih programa za stjecanje stručne spreme od prvog do petog stupnja je Zavod za unapređivanje odgoja i obrazovanja Republike Hrvatske, a za stjecanje stručne spreme šestog i sedmog stupnja znanstveno-nastavna organizacija usmjerenog obrazovanja koja te programe izvodi. Inicijativu za donošenje i izradu novih obrazovnih programa mogu davati organizacije, odgojno-obrazovne organizacije, nastavnici te druge samoupravne organizacije i zajednice. Članak 32. Organizacija usmjerenog obrazovanja, na osnovi utvrdenih obrazovnih programa, donosi izvedbeni program u kojem utvrđuje način i oblike izvođenja okvirnog obrazovnog programa, izborne i fakultativne obrazovne sadržaje i raspored po kojem se izvodi program polazeći od zahtjeva zainteresiranih organizacija privrede i društvenih djelatnosti, te mogućnosti, interesa i potreba polaznika. Izvedbeni program iz stavka 1. ovoga članka izvodi se u skladu s uvjetima utvrđenim u Ministarstvu prosvjete i kulture. Članak 33. Programi usmjerenog obrazovanja iz članka 25. ovoga zakona sastoje se iz obrazovnog dijela programa i fakultativnih programskih sadržaja. Obavezni dio programa obuhvaća programske sadržaje obavezne za sve polaznike i izborne programske sadržaje koje polaznik slobodno bira. Izborni programski sadržaji su onaj dio obaveznog programa utvrđenog okvirnim programom u kojem je polazniku omogućeno da bira između određenih, alternativno propisanih programskih sadržaja, prema svojim interesima i sposobnostima. Fakultativne programske sadržaje predviđene izvedbenim programom polaznik bira po vlastitom opredjeljenju, prema svojim interesima i sposobnostima. Fakultativni programski sadržaji omogućavaju polazniku da izborom dodatnih sadržaja stječe šira znanja za rad, kao i da zadovoljava svoje osobne potrebe i interese. Organizacija usmjerenog obrazovanja utvrđuje fakultativne programske sadržaje, koje polaznici mogu birati, te osigurava njihovo izvođenje, ako se za taj program prijavilo najmanje 15 polaznika. Izuzetno se fakultativni programski sadržaji mogu organizirati i za manji broj polaznika, ako je to od šireg društvenog interesa, što uvrđuje Republički fond. Fakultativne programske sadržaje mogu zajednički organizirati i izvoditi više organizacija usmjerenog obrazovanja, kada postoji interes polaznika, a jedna ih organizacija ne može samostalno izvoditi. Članak 34. Kadrovski i materijalni uvjeti iz članka 29. stavka 2. ovoga zakona, potrebni za organiziranje i izvođenje određenog programa usmjerenog obrazovanja jesu: - potreban broj nastavnika određene stručnosti, suradnika, odgajatelja i drugih stručnih radnika; - potreban prostor, oprema i nastavna sredstva. Organizacija usmjerenog obrazovanja može organizirati više programa usmjerenog obrazovanja, ako su za svaki program ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovoga članka i ako su drugi zahtjevi koji proizlaze iz odgojno-obrazovnog rada u okviru utvrđenog kapaciteta organizacije. Članak 35. Nakon uspješno savladanog programa usmjerenog obrazovanja stječe se stručna sprema odgovarajućeg stupnja. Pod stručnom spremom u smislu ovoga zakona razumijevaju se opća i stručna znanja te vještine neophodne za obavljanje određenih poslova i zadataka. Stručna sprema se označava nazivom i oznakom iz koje se vide vrsta i stupanj stručne spreme. Stručna sprema iz stavka 1. ovoga članka razvrstava se u osam stupnjeva prema društvenom dogovoru o jedinstvenim osnovama za klasifikaciju zanimanja i stručne spreme u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji. Članak 36. Stručna sprema prvog (I) stupnja stječe se - završavanjem obrazovnog programa za prvi stupanj stručne spreme nakon završenog osnovnog obrazovanja; - završavanjem posebnog programa osnovnog obrazovanja koji sadrži i program stručnog osposobljavanja za stjecanje stručne spreme prvog stupnja. Članaka 37 Stručna sprema drugog (II) stupnja stječe se - završavanjem obrazovnog programa za drugi stupanj stručne spreme u različitim oblicima stručnog obrazovanja i osposobljavanja nakon stečene stručne spreme prvog stupnja: - završpvanjem obrazovnog programa za drugi stupanj stručne spreme nakon završenog osnovnog obrazovanja; - završavanjem posebnog programa osnovnog obrazovanja koji sadrži i program stručnog osposobljavanja za stjecanje stručne spreme drugog stupnja. Članak 38. Osobe s teškoćama u razvoju mogu steći stručnu spremu prvog ili drugog stupnja i bez završenog osnovnog obrazovanja, prema posebnom postupku kojeg propisuje Ministarstvo prosvjete i kulture. Članak 39. Organizacije i druge samoupravne organizacije i zajedice dužne su zainteresiranim radnicima, koji su stekli stručnu spremu prvog ili drugog stupnja, ornogućiti da savladaju program zajedničke odgojno-obrazovne osnove usmjerenog obrazovanja pod uvjetima utvrđenim općim aktom organizacije. Sredstva za obrazovanje radnika iz stavka 1. ovoga članka osiguravaju organizacije neposredno ili u okviru Republičkog fonda. Članak 40. Stručna sprema trećeg (III) stupnja stječe se nakon završenog osnovnog obrazovanja završavanjem programa zajedničke odgojno-obrazovne osnove usmjerenog obrazovanja i obrazovnog programa za treći stupanj stručne spreme. Osoba koja je stekla stručnu spremu prvog ili drugog stupnja može steći stručnu spremu trećeg stupnja ako prije ili u toku savladavanja obrazovnog programa za treći stupanj stručne spreme savlada i program zajedničke odgojno-obrazovne osnove usmjerenog obrazovanja. Članak 41. Stručna sprema četvrtog (IV) stupnja stječe se nakon završenog osnovnog obrazovanja završavanjem programa zajedničke odgojno-obrazovne osnove usmjerenog obrazovanja i obrazovnog programa za četvrti stupanj stručnje spreme. Osoba koja je stekla stručnu spremu prvog ili drugog stupnja može steći stručnu spremu četvrtog stupnja ako prije ili u toku savladavanja obrazovnog programa za četvrti stupanj stručne spreme savlada i program zajedničke odgojno-obrazovne osnove usmjerenog obrazovanja. Osoba koja nakon stečene stručne spreme trećeg stupnja nastavlja, u pravilu, uz rad obrazovanje u programu za četvrti stupanj stručne spreme istog ili srodnog obrazovnog profila, stječe stručnu spremu četvrtog stupnja završavanjem posebnog obrazovnog programa u kojem joj se priznaje stečeno znanje i savladani program za treći stupanj stručne spreme. Članak 42. Stručna sprema petog (V) stupnja stječe se završavanjem obrazovnog programa za peti stupanj stručne spreme, nakon prethodno stečene stručne spreme trećeg ili četvrtog stupnja uz radno iskustvo od najmanje dvije godine na odgovarajučim poslovima a iznimno od jedne godine ako je to utvrdeno drugim propisima. Članak 43. Stručna sprema šestog (VI/1) stupnja stječe se završavanjem obrazovnog programa za šesti stupanj stručne spreme nakon prethodno stečene stručne spreme trećeg, četvrtog ili petog stupnja. Izuzetno stručna sprema šestog stupnja (VI/1) u odgojno-obrazovnoj struci stječe se završavanjem obrazovnog programa za šesti stupanj stručne spreme nakon završenog osnovnog obrazovanja. Osoba koja nakon stečene stručne spreme petog stupnja nastavlja obrazovanje u programu za šesti stupanj stručne spreme istog ili srodnog obrazovnog profila može steći stručnu spremu šestog stupnja završavanjem posebnog obrazovnog programa u kojem joj se priznaje stečeno znanje i savladani program za peti stupanj stručne spreme. Članak 44. Nakon stečene stručne spreme šestog (VI/1) stupnja stječe se osposobljenost za obavljanje poslova uže specijalnosti u struci završavanjem obrazovnog programa specijalizacije. Osoba koja završi program iz stavka 1. ovoga članka u okviru stečene stručne spreme šestog stupnja postaje osposobljena za određene poslove (stručna sprema VI/2 stupnja). Članak 45. Stručna sprema sedmog (VII/1) stupnja stječe se završavanjem obrazovnog programa za sedmi stupanj stručne spreme nakon prethodno stečene stručne spreme trećeg, četvrtog, petog ili šestog stupnja stručne spreme. Osoba koja nakon stečene stručne spreme šestog ili izuzetno petog stupnja nastavlja obrazovanje u programu za sedmi stupanj stručne spreme istog ili srodnog obrazovnog profila stječe stručnu spremu sedmog stupnja završavanjem posebnog obrazovnog programa u kojem joj se priznaje stečeno znanje i savladani program šestog odnosno petog stupnja. Članak 46. Završavanjem programa postdiplomskog obrazovanja, nakon stečene stručne spreme sedmog stupnja (VII/1) stječu se znanja potrebna za obavljanje specijalističkih visokostručnih poslova, odnosno za sudjelovanje u znanstveno-istraživačkom radu (stručna sprema VII/2). Programi postdiplomskog obrazovanja obuhvaćaju: - studij za specijalističko usavršavanje; - studij za znanstveno usavršavanje; - studij za umjetničko usavršavanje. Osoba koja završi odgovarajući program postdiplomskog obrazovanja iz stavka 2. ovoga članka stječe stručni naziv magistar, magistar znanosti odnosno magistar umjetnosti i može ga označavati kraticom "mr" koja se stavlja i spred i rnena. Program postdiplornskog obrazovanja za znanstveno usavršavanje organizira se u skladu sa Zakonom o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti Članak 47. Stručna sprema osmog (VIII) stupnja stječe se doktoratom znanosti. Članak 48. Osoba koja je samoobrazovanjem stekla određena znanja i pokazala određene sposobnosti i vještine može steći stručnu spremu pojedinog stupnja i bez završavanja utvrđenog obrazovnog programa, ako u posebnom postupku dokaže da je ovladala tim znanjima i da je osposobljena za obavljanje poslova i izvršavanje zadataka odgovarajuće složenosti. Ministar prosvjete i kulture propisat će postupak iz stavka l. ovoga članka. Članak 49. Trajanje izvođenja svakog obrazovnog programa za stjecanje stručne spreme pojedinog stupnja utvrđuje se na osnovi složenosti programa i vremena potrebnog za njegovo savladavanje. Trajanje izvodenja obrazovnog programa može iznositi : - za obrazovni program za prvi stupanj stručne spreme - od tri mjeseca do jedne godine; - za obrazovni program za drugi stupanj stručne spreme - od šest mjeseci do dvije godine; - za obrazovni program za treći stupanj stručne spreme - od dvije i pol do tri godine; - za obrazovni program za četvrti stupanj stručne spreme - od tri do četiri godine; - za obrazovni program za peti stupanj stručne spreme - od šest mjeseci do jedne godine; - za obrazovni program za šesti stupanj stručne spreme - od godinu i pol do dvije godine, izuzetno dvije i pol godine; - za obrazovni program specijalizacije nakon stečene stručne spreme šestog stupnja - od šest mjeseci do jedne godine ; - za obrazovni program za sedmi stupanj stručne spreme u pravilu četiri, a izuzetno pet, a za studij medicine šest godina; - za studij za specijalističko obrazovanje - od jedne do dvije godine; - za studij za znanstveno ili umjetničko usavršavanje, nakon stečene stručne spreme sedmog stupnja - od godinu i pol do dvije godine. Članak 50. Obrazovni program može se izvoditi u trajanju dužem od utvrđenog u članku 49. ovoga zakona kada se organizira za polaznike koji se obrazuju uz rad. Trajanje izvodenja obrazovnog programa za polaznike iz stavka 1. ovoga članka može biti najviše za polovinu vremena duže od vremena koje je utvrđeno za taj program u članku 49. ovoga zakona. Redovni učenici i studenti koji u skladu s društveno utvrdenim kriterijima imaju status vrhunskog sportaša mogu se uključiti u obrazovne programe koji se organiziraju za polaznike uz rad odnosno savladati ga u trajanju utvrdenom u stavku 2. ovoga članka. Članak 51 Za osobe s teškoćama u razvoju organizacije usmjerenog obrazovanja organiziraju obrazovanje na osnovi posebnih izvedbenih programa, primjenom odgovarajućih oblika i metoda rada. Izuzetno, za osobe s većim teškoćama u razvoju, obrazovanje za rad u prvom zanimanju obavljaju i organizacije koje izvode posebne programe za te osobe, samostalno ili u suradnji s drugim organizacijama usmjerenog obrazovanja. Programi usmjerenog obrazovanja za osobe iz stavka 1. ovoga članka mogu trajati najviše dva puta duže od trajanja izvođenja programa utvrđenog u članku 49. ovoga zakona, a vrijeme trajanja obrazovanja utvrđuje se posebnim izvedbenim programom. Uvjete, način i postupak obrazovanja osoba iz stavka 2. ovoga članka propisati će ministar prosvjete i kulture. Članak 52. Za učenike, koji se iz zdravstvenih ili drugih razloga ne mogu uključiti u redovne programe usmjerenog obrazovanja, obrazovanje organizira najbliža odgovarajuća organizacija usmjerenog obrazovanja na osnovi posebnih izvedbenih programa. Članak 53. Polaznika uključenog u redovni program usmjerenog obrazovanja koji zbog promjene zdravstvenog stanja u toku obrazovanja ne može savladati pojedine sadržaje utvrđene izvedbenim programom može se privremeno osloboditi obaveze savladavanja tih sadržaja. Odluku o oslobadanju, od obaveze savladavanja pojedinih sadržaja donosi nadležni organ organizacije usmjerenog obrazovanja. Uvjete, način i postupak oslobađanja učenika od obaveze savladavanja pojedinih sadržaja propisat će ministar prosvjete i kulture. Članak 54. Organizacija usmjerenog obrazovanja dužna je izborom odgovarajućih dodatnih obrazovnih sadržaja i metoda rada omogućiti izrazito nadarenim polaznicima da razvijaju svoje sposobnosti i sklonosti. Polaznici usmjerenog obrazovanja iz stavka 1. ovoga članka mogu u posebno utvrdenom izvedbenom programu završiti obrazovni program u vremenu kraćem od onog koje je utvrđeno u članku 49. ovoga zakona, a na način i pod uvjetima utvrđenim općim aktom organizacije usmjerenog obrazovanja. Članak 55. Programi usmjerenog obrazovanja ostvaruju se u organizacijama usmjerenog obrazovanja i organizacijama privrede i društvenih djelatnosti putem predavanja, vježbi, seminara, stručne prakse, sudjelovanja polaznika u proizvodnom, stručnom, znanstvenom ili umjetničkom radu; konzultacijama, hospitiranjem, mentorskim radom; samoobrazovanjem, javnim nastupima, ekskurzijama, radio i televizijskim emisijama, dopisnim obrazovanjem i drugim oblicima obrazovanja. Članak 56. Rad i obaveze učenika i studenata u svim oblicima odgojno-obrazovnog rada utvrđuje se u okviru 42-satnog radnog tjedna. U programima usmjerenog obrazovanja za stjecanje stručne spreme od prvog do petog stupnja nastava (predavanja, vježbe, seminari, praktična nastava i nastava tjelesne i zdravstvene kulture) može trajati dnevno najviše šest nastavnih sati po 45 minuta, ili po 60 minuta za praktičnu nastavu, odnosno godišnje najviše do 1.100 nastavnih sati. Izuzetno, nastava iz stavka 2. ovoga članka, može trajati dnevno i sedam nastavnih sati odnosno godišnje najviše 1.240 nastavnih sati za polaznike koji: 1. savladavaju fakultativne programske sadržaje; 2. savladavaju uz određeni program obrazovanja i program materinjeg jezika s elementima nacionalne kulture na jeziku narodnosti ili uče jezik drugog naroda odnosno narodnosti; 3. savladavaju posebne programe kojima se u kraćem roku od propisanog stječe odgovarajući stupanj stručne spreme. Izuzetno od odredaba iz stavka 2. i 3. ovoga članka, nastava može iznosti i više od 1.100 odnosno 1240 nastavnih sati godišnje za učenike koji uz redovni program struke istovremeno savladavaju umjetničke programe. Za polaznike iz stavka 4. ovoga članka organizirat će se obrazovanje pod posebnim uvjetima. Uvjete i način obrazovanja tih polaznika propisat će ministar prosvjete i kulture. Nastava putem predavanja, vježbi i seminara može trajati u programima usmjerenog obrazovanja za stjecanje stručne spreme šestog i sedmog stupnja najviše 30 nastavnih sati tjedno odnosno najviše 900 nastavnih sati godišnje. Nastava putem predavanja može iznositi najviše dvije trećine od ukupnog broja sati određenih izvedbenim programom za oblike nastave iz stavka 6. ovoga članka. U programima postdiplomskog obrazovanja za specijalističko odnosno umjetničko usavršavanje nastava putem predavanja može iznositi najviše 300 sati godišnje. Članak 57 Ukupne obaveze u radu i obrazovanju polaznika koji se obrazuju uz rad utvrđuju se, u pravilu, u okviru 42-satnog radnog tjedna, na način određen općim aktom organizacije ili radne zajednice, a prema posebnom izvedbenom programu. Nastava putem predavanja, vježbi i saminara za polaznike iz stavka 1. ovoga članka može trajati najviše polovinu vremena utvrđenog u članku 56. ovoga zakona. Članak 58. Programe usmjerenog obrazovanja ostvaruju organizacije usmjerenog obrazovanja u suradnji sa zainteresiranim organizacijama i radnim zajednicama na osnovi sporazuma kojim se utvrđuje: - uključivanje stručnjaka iz organizacija privrede i društvenih djelatnosti u ostvarivanju obrazovnih programa; - uključivanje učenika i studenata u stručnu praksu i proizvodni rad u organizacijama privrede i društvenih djelatnosti; - zajedničko korištenje prostora, opreme, literature i stručne dokumentacije za izvođenje utvrđenih obrazovnih programa. Dio programa usmjerenog obrazovanja za stjecanje stručne spreme šestog (VI/1) i sedmog (VII/1) stupnja u odgojno-obrazovnoj struci (vježbe iz metodike) izvodi se u centrima usmjerenog obrazovanja koji se utvrde kao vježbaonice nastavničkih škola i fakulteta. Pobliže odredbe o uvjetima, načinu rada, kadrovima te mreži vježbaonica utvrđuje ministar prosvjete i kulture na prijedlog prosvjetno-pedagoške službe i nastavničkih škola i fakulteta. Kriterije financiranja vježbaonica utvrđuje Republički fond. Članak 59. Radi što uspješnijeg ostvarivanja obrazovnog programa, organizacije privrede i društvenih djelatnosti dužne su učenicima. studentima i drugim polaznicima osigurati stručnu praksu, prema kriterijima utvrđenim u Republičkom fondu. Programski sadržaji koji se savladavaju putem stručne prakse izvode se u laboratorijima, praktikumima, radionicama i proizvodno-obrazovnim jedinicama i proizvodnim radom u organizacijama privrede i društvenih djelatnosti, na osnovi sporazuma između tih organizacija i organizacija usmjerenog obrazovanja. Sporazumom iz stavka 2. ovoga članka uređuju se prava, obaveze i odgovornosti učenika i studenata prema organizacijama, pravo na naknadu u skladu s postignutim rezultatima u radu i sudjelovanje u samoupravljanju. Organizacija obavezna je svojim općim aktom, a u skladu sa samoupravnim sporazumom iz stavka 2. ovoga članka utvrditi : - poslove i radne zadatke na kojima će učenici i studenti obavljati stručnu praksu i proizvodni rad u skladu s izvedbenim obrazovnim programom; - stručne radnike i nosioce samoupravnih funkcija koji će sudjelovati u ostvarivanju programa radne i samoupravne prakse; - zaštitu na radu učenicima i studentima. U toku savladavanja svakog obrazovnog programa za stjecanje određenog stupnja stručne spreme polaznik je obavezan da određeno vrijeme provede na proizvodnom radu odnosno na poslovima zanimanja ili struke za koju se obrazuje. Članak 60. Programi usmjerenog obrazovanja i odgojno-obrazovni rad u svakom obrazovnom programu organiziraju se po školskim godinama. Školska godina u nastavnim organizacijama traje od 1. rujna do 31. kolovoza naredne godine, a školska godina u znanstveno-nastavnim organizacijama traje od 1. listopada do 30. rujna naredne godine. Školska godina dijeli se u pravilu na semestre. Između semestara i nakon završene nastave polaznici imaju odmor. Polaznici se uključuju u program usmjerenog obrazovanja u pravilu poćetkom školske godine. Početak i završetak nastave i trajanje odmora polaznika utvrđuje se izvedbenim programima, a u ovisnosti o specifičnostima programa i uvjetima za njegovo ostvarivanje, te u skladu s posebnom odlukom ministra prosvjete i kulture. Članak 61. Nastava u organizacijama usmjerenog obrazovanja izvodi se na hrvatskom književnom jeziku. Nastava za pripadnike pojedinih narodnosti ostvaruje se u skladu s odredbama ovoga zakona i Zakona o odgoju i obrazovanju na jezicima narodnosti. Članak 62. Odgojno-obrazovni rad u usmjerenom obrazovanju izvodi se u obrazovnim grupama. Obrazovna grupa organizira se za pojedine predmete, obrazovna područja ili za oblik izvođenja programa usmjerenog obrazovanja. Broj i veličina obrazovnih grupa utvrduje se izvedbenim programima u skladu s kriterijima koje utvrduje Republički fond. Polaznik usmjerenog obrazovanja može biti uključen u više obrazovnih grupa ako se u njima savladaju sadržaji iz izabranih programa. Članak 63. Uspjeh polaznika u stjecanju znanja, sposobnosti i vještina u obrazovnim programima usmjerenog obrazovanja izražava se ocjenama odličan (5), vrlo dobar (4), dobar (3), dovoljan (2) i nedovoljan (1). Prolazne ocjene su: odličan, vrlo dobar, dobar i dovoljan. Učenik u programima usmjerenog obrazovanja za stjecanje stručne spreme prvog do petog stupnja završava s uspjehom godinu ako iz svih predmeta ima prolazne ocjene i ako je izvršio druge obaveze iz te godine programa. Na osnovi prolaznih ocjena iz pojedinih predmeta utvrduje se godišnji opći uspjeh učenika: Opći uspjeh učenika utvrđuje se srednjom ocjenom iz svih programskih sadržaja odnosno predmeta i to: s ocjenom odličan ako je srednja ocjena najmanje 4,50; s ocjenom vrlo dobar ako je srednja ocjena najmanje 3,50; s ocjenom dobar ako je srednja ocjena najmanje 2,50; i s ocjenom dovoljan ako je srednja ocjena 2 do 2,50. Uspjeh polaznika može se izraziti i opisno. Ministar prosvjete i kulture utvrdit će predmete iz kojih se uspjeh izražava opisno te propisati način i postupak opisnog ocjenjivanja, a po pribavljenom mišljenju Zavoda za unapređivanje odgoja i obrazovanja Republike Hrvatske. Članak 64. Uspjeh učenika u programima usmjerenog obrazovanja za stjecanje stručne spreme prvog, drugog, trećeg, četvrtog i petog stupnja prati se i ocjenjuje u toku nastave. Uspjeh učenika u programima usmjerenog obrazovanja uz rad ili iz rada, ocjenjuje se i na temelju znanja pokazanog na ispitu. Uspjeh redovnog učenika i ocjenu za svaki predmet utvrđuje nastavnik javno u obrazovnoj grupi. Redovni učenik koji je na kraju nastave negativno ocijenjen iz najviše tri predmeta ima pravo do roka upisa u narednu školsku godinu polagati ispite iz tih predmeta. Organizacija usmjerenog obrazovanja dužna je za te učenike organizirati dopunsku nastavu. Članak 65 Učenik iz članka 64. ovoga zakona stječe pravo upisa u narednu godinu, ako je do roka upisa u narednu školsku godinu pozitivno ocijenjen iz svih predmeta prethodne godine. Učenik koji nije zadovoljan s ocjenom utvrđenom na kraju godine može pismeno zatra.žiti u roku od 24 sata od utvrđivanja ocjene da bude ponovno ispitan i ocijenjen pred komisijom. O opravdanosti zahtjeva učenika odlučuje organ određen statutom organizacije usmjerenog obrazovanja. Učenik u programu za prvi ili drugi stupanj stručne spreme može ponavljati godinu programa samo jedanput, a u programu za treći ili četvrti stupanj stručne spreme dva puta. Ista godina programa može se ponavljati samo jedanput.. Učenik koji je u posljednjoj godini programa negativno ocijenjen iz najviše tri predmeta ne ponavlja godinu već se upućuje na polaganje ispita pred komisijom, u rokovima i na način utvrden općim aktom organizacije usmjerenog obrazovanja. Učenik koji nije stekao pravo upisa u narednu godinu ima pravo nastaviti obrazovanje u istovrsnom ili srodnom programu za niži stupanj stručne spreme. Članak 66. Uspjeh studenata u programima za stjecanje stručne spreme šestog ili sedmog stupnja ocjenjuje se na kraju nastave na temelju cjelokupnog rada u toku godine i znanja pokazanog na ispitu. Student stječe pravo upisa u narednu godinu ako je do roka upisa u narednu godinu položio ispite iz svih predmeta kojih nastava završava u prethodnoj godini. Znanstveno-nastavna organizacija usmjerenog obrazovanja može studentu koji nije položio sve ispite iznimno odobriti upis u narednu godinu pod uvjetima utvrđenim općim aktom organizacije, a uz suglasnost i utvrđene kriterije koje donosi znanstveno-nastavno vijeće sveučilišta. Student koji nije stekao pravo upisa u narednu godinu ponavlja godinu. Ista godina programa može se ponavljati samo jedanput. Student u programu za stjecanje stručne spreme šestog ili sedmog stupnja za zanimanja u umjetnosti ne može ponavljati prvu godinu programa, ako je u toj godini negativno ocijenjen iz glavnih predmeta struke. Student koji ponavlja godinu ima pravo upisati pojedine predmete iz naredne godine programa, uz uvjet da je položio predmete iz prethodne godine koji su programski povezani s predmetima iz naredne godine programa. Članak 67 Ispiti su javni. Polaznik ima pravo zahtijevati prisustvo javnosti kada polaže ispit. Ispiti se polažu usmeno ili usmeno i pismeno. Kada to zahtijeva priroda predmeta ispiti se polažu i praktičnim radom. Iznimno, ispit se može polagati samo pismeno kada to zahtijeva priroda predmeta, a što se utvrđuje statutom organizacije usmjerenog obrazovanja. Ispit se polaže pred jednim ili više nastavnika. Ispit se može polagati i grupno ako to zahtijeva priroda predmeta. Na studenta koji je ispit polagao grupno ne odnosi se odredba stavka 7. ovoga članka. Ako polaznik nije zadovoljan ocjenom na ispitu ima pravo ponovo polagati ispit pred komisijom, s tim da zahtjev za ponovni ispit podnese u roku od 24 sata nakon saopćenja ocjene. Ponovni ispit organizira se u roku od tri dana. Za polaznike su ispiti besplatni. Bliže odredbe o ispitima utvrđuju se statutom organizacije usmjerenog obrazovanja. Članak 68. U organizacijama usmjerenog obrazovanja koje izvode programe za šesti i sedmi stupanj stručne spreme (u daljem tekstu : znanstveno-nastavne organizacije) organiziraju se ispiti u jesenskom, zimskom i ljetnom roku. Ispitni rokovi iz stavka 1. ovoga članka traju najmanje 30 dana. U istom ispitnom roku student ima pravo polagati ispite iz istog predmeta nakon proteka vremena od 15 dana. Organizacija iz stavka 2. ovoga članka organizira ispite svakog mjeseca za studente koji: - se obrazuju uz rad, - ponavljaju godinu, s tim da u ovim rokovima polažu zaostale ispite iz godine koju ponavljaju; - su završili nastavu zadnje godine studija i izvršili druge obaveze iz nastave (apsolventi); - su u toku obrazovanja pokazali poseban uspjeh iz određenih predmeta. Ovi studenti imaju pravo da polažu ispite iz tih predmeta i prije završetka nastave. Kada nastava iz određenih predmeta završava u toku školske godine, organizacija iz stavka 1. ovoga članka dužna je organizirati ispite iz tih predmeta svakog mjeseca, prije zimskog odnosno ljetnog ispitnog roka. Bliže odredbe o ispitnim rokovima i pravima studenata utvrđuju se statutom organizacije iz stavka 1. ovoga članka. Članaka 69. Polaznik može nastaviti prekinuto obrazovanje u istom ili srodnom programu uz uvjete utvrđene općim aktom organizacije usmjerenog obrazovanja. Članak 70. Na kraju svakog programa usmjerenog obrazovanja polaže se završni ili diplomski ispit. Izuzetno u programima odgojno-obrazovne struke za stjecanje stručne spreme šestog stupnja završni ispit polaže se i nakon završene četvrte godine programa. Pod završnim ili diplomskim ispitom razumijeva se izrada i obrana završnog ili diplomskog rada, ili ispit stručne osposobljenosti kojim se na završetku obrazovnog programa ocjenjuje osposobljenost za neposredno obavljanje poslova i radnih zadataka u struci, a prema uvjetima utvrdenim općim aktom organizacije. Na kraju programa postdiplomskog obrazovanja za specijalističko i umjetničko usavršavanje brani se magistarski rad. Polaznik izabire temu završnog ili diplomskog rada u posljednjoj godini obrazovnog programa, a najkasnije do početka zadnjeg semestra u posljednjoj godini obrazovnog programa. Ministar prosvjete i kulture pobliže će propisati uvjete, način i postupak provodenja završnog ispita u programima usmjerenog obrazovanja za stjecanje stručne spreme prvog do petog stupnja. Članak 71 Učeniku se na kraju svake godine programa usmjerenog obrazovanja izdaje godišnja svjedodžba i na kraju zadnje godine programa svjedodžba o završnom ispitu. Studentu se izdaje indeks u koji se po godinama unosi program i evidentira uspjeh, a na kraju zadnje godine programa diploma o stečenom stupnju stručne spreme. Sadržaj i oblik indeksa, svjedodžbe i diplome propisat će ministar prosvjete i kulture na prijedlog prosvjetno-pedagoške službe odnosno Zajednice sveučilišta Republike Hrvatske. Indeks, svjedodžba i diploma su javne isprave Članak 72. Svjedodžba odnosno diploma izdaje se na hrvatskom jeziku. Na zahtjev polaznika svjedodžba odnosno diploma se izdaje i na jednom od jezika naroda i narodnosti Jugoslavije Na zahtjev polaznika i o njegovom trošku diploma o stečenoj stručnoj spremi šestog ili sedmog stupnja može se izdati i na latinskom ili jednom od svjetskih jezika. Članak 73 Organizacije usmjerenog obrazovanja vode evidenciju s dokumentacijom o upisu, ocjenjivanju i uspjehu polaznika. praćenju nastave, ispitima, te dnevnike i druge knjige. Oblike i način vođenja evidencije propisuje ministar prosvjete i kulture. Članak 74. Poslovi praćenja i unapređivanja odgojno-obrazovnog rada, programiranja nastavnih i izvannastavnih sadržaja i aktivnosti, informiranja i dokumentacije u usmjerenom obrazovanju obavljaju se u organizacijama, zajednicama, u organizacijama usmjerenog obrazovanja, prosvjetno-pedagoškoj službi i drugim odgovarajućim organizacijama. Radi utvrđivanja obrazovnih potreba, planiranja i programiranja obrazovanja te organiziranja odgojno-obrazovnog rada, jedna ili više organizacija mogu obavljati poslove iz stavka 1. ovoga članka u okviru svojih razvojnih i drugih službi ili posebne službe za obrazovanje. Za poslove operativnog programiranja, pripremanja i organiziranja nastavnih i izvannastavnih sadržaja i aktivnosti, praćenja rada i uspjeha polaznika, te unapređivanja i vrednovanja odgojno-obrazovnog rada, jedna ili više organizacija usmjerenog obrazovanja organiziraju stručnopedagošku službu. Poslove iz stavka 1. ovoga članka obavljaju i organizacije koje provode profesionalno informiranje i usmjeravanje učenika, studenata i drugih polaznika. IV. POLAZNICI Članak 75. Polaznici usmjerenog obrazovanja jesu: učenici, studenti i drugi polaznici. Učenik je osoba koja se obrazuje po programu usmjerenog obrazovanja za stjecanje stručne spreme od prvog do petog stupnja. Student je osoba koja se obrazuje na programu usmjerenog obrazovanja za stjecanje stručne spreme šestog ili sedmog stupnja. Drugi polaznici su osobe koje se obrazuju po programima za osposobljavanje i usavršavanje u usmjerenom obrazovanju. Članak 76. Organizacija usmjerenog obrazovanja upisuje učenike, studente i druge polaznike u određeni program usmjerenog obrazovanja na osnovi srednjoročnog plana upisa i odluke o upisu koje donosi Republički fond. Republički fond donosi plan upisa na osnovi obrazovnih potreba organizacija i radnih zajednica, utvrđenih u njihovim planovima razvoja, planovima razvoja društvenopolitičkih zajednica te osobnih potreba radnika, radnih Ijudi i građana u usmjerenom obrazovanju, a u okviru kapaciteta organizacije usmjerenog obrazovanja utvrđenog u skladu s člankom 34. ovoga zakona. Planovi uspisa učenika, studenata i drugih polaznika u sve programe usmjerenog obrazovanja obavezno se usklađuju u Republičkom fondu. Članak 77 Odlukom o upisu učenika, studenata i drugih polaznika Republički fond utvrđuje za svaku školsku godinu programe usmjerenog obrazovanja i broj polaznika u svakom programu odnosno ukupan broj polaznika koji organizacija usmjerenog obrazovanja može upisati u toj školskoj godini, a u skladu sa srednjoročnim planom Republičkog fonda. Republički fond odlukom o upisu utvrđuje: 1. broj redovnih učenika i studenata u programima za stjecanje stručne spreme prvog do sedmog stupnja; 2. broj radnika koji će se obrazovati uz rad ili iz rada u programima prvog do sedmog stupnja; 3. broj polaznika u programima za osposobljavanje i usavršavanje. Ako je odlukom o upisu utvrđeni broj učenika. studenata i drugih polaznika manji od kapaciteta organizacije usmjerenog obrazovanja, organizacija može do kapaciteta upisati zainteresirane radnike, radne ljude i građane koji se obrazuju prema osobnim ptorebama. Broj mjesta za upis prema osobnim potrebama utvrđuje Republički fond o upisu iz stavka 2. ovoga članka. Odluku o upisu dužan je Republički fond donijeti najkasnije četiri mejseca prije roka utvrđenog za početak upisa polaznika i objaviti na način da je dostupna javnosti. Članak 78. Na osnovi odluke o upisu, organizacija usmjerenog obrazovanja raspisuje natječaj za upis učenika, studenata i drugih polaznika u pojedine programe usmjerenog obrazovanja. Natječaj za upis polaznika objavljuje se najkasnije tri mjeseca prije roka za upis i to u dnevnim novinama. Natječaj obavezno sadrži: - broj polaznika koji se mogu upisati u pojedihi program usmjerenog obrazovanja, prema odluci o upisu; - uvjete upisa i kriterije za izbor kandidata; - način i postupak provođenja natječaja. Kada je planom upisa utvrđen program usmjerenog obrazovanja za obrazovanje uz rad radnika određenih organizacija, odlukom o upisu se može predvidjeti upis tih radnika i bez raspisivanja natječaja. Organizacija usmjerenog obrazovanja dužna je objaviti u natječaju i mogućnost upisa radnih ljudi i građana koji se obrazuju prema osobnim potrebama, u skladu s člankom 77. stavkom 3. ovoga zakona. Članak 79. Pravo upisa u programe usmjerenog obrazovanja za redovne učenike i studente imaju svi kandidati pod jednakim uvjetima u okviru utvrđenog broja za upis redovnih učenika i studenata. Izuzetno, pravo upisa u programe usmjerenog obrazovanja za stjecanje stručne spreme sedmog (VII/1) stupnja za zanimanja u umjetnosti imaju kandidati bez prethodno stečene stručne spreme trećeg ili četvrtog stupnja uz uvjet da tu stručnu spremu steknu do kraja druge godine tog programa Pravo upisa u programe usmjerenog obrazovanja uz rad ili iz rada imaju prvenstveno radnici koje upućuju organizacije na osnovi odluke iz članka 83. ovoga zakona. Strani državljani i osobe bez državljanstva imaju pravo upisa u programe usmjerenog obrazovanja pod istim uvjetima kao i jugoslavenski državljani ako međunarodnim konvencijama i ugovorima nije drugačije određeno. Članak 80. Izbor kandidata za upis zasniva se na - znanju, vještinama i sposobnostima stečenim u prethodnom obrazovanju; - pokazanim sklonostima i sposobnostima za obavljanje poslova i radnih zadataka određene vrste i složenosti; - praktičnom iskustvu stečenom u radu potrebnom za obavljanje poslova u pojedinim strukama i zanimanjima. Izbor kandidata za upis u programe za stjecanje stručne spreme od prvog do petog stupnja obavlja se, u pravilu, na osnovi uspjeha u prethodnom obrazovanju te pokazanih sklonosti i sposobnosti, kada to zahtijeva priroda programa. Ako se izbor kandidata nije u potpunosti mogao izvršiti prema stavku 2. ovoga članka, organizacija usmjerenog obrazovanja može za upis u programe od prvog do petog stupnja stručne spreme provesti i dodatni klasifikacijski postupak. Izbor kandidata za upis u programe za stjecanje stručne spreme šestog i sedmog stupnja obavlja se putem klasifikacijskog postupka. U klasifikacijskom postupku utvrđuje se da kandidat ima znanja i sposobnosti potrebne za savlađivanje određenog programa, kao i sklonosti i sposobnosti za obavljanje odgovarajućih poslova i radnih zadataka, a u obimu koji mu omogućava uspješno savladavanje izabranog programa. Kandidat stječe pravo na upis prema postignutom rezultatu na klasifikacijskom postupku. Članak 81. Elemente za izbor kandidata za upis u programe usmjerenog obrazovanja od prvog do petog stupnja stručne spreme, utvrđuje ministar prosvjete i kulture a elemente za izbor kandidata za upis u programe usmjerenog obrazovanja šestog i sedmog stupnja stručne spreme utvrđuje Zajednica sveučilišta Republike Hrvatske uz suglasnost ministra prosvjete i kulture. Članak 82. Prednost pri upisu u programe usmjerenog obrazovanja za stjecanje stručne spreme od prvog do četvrtog stupnja izuzetno imaju učenici s teškoćama u razvoju kad je utvrđeno da je zanimanje u tom programu primjereno sposbobnostima učenika. Članak 83 Organizacija upućuje radnika da se obrazuje uz rad ili iz rada na osnovi odluke njezinog nadležnog organa upravljanja. Odluka iz stavka 1. ovoga članka sadrži : 1. obvezu organizacije da će radnik po završetku programa usmjerenog obrazovanja obavljati poslove odnosno radne zadatke u struci za koju se obrazovao; 2. obvezu organizacije da će radniku za vrijeme obrazovanja osigurati određene uvjete za uspješno savladavanje izabranog programa (skraćeno radno vrijeme ili slobodne dane, naknadu osobnog dohotka i sl.), u skladu s ovim zakonom, zahtjevima postavljenim u uvjetima za upisivanje pojedinog programa, propisima o radnim odnosima i općim aktom organizacije: 3. obvezu organizacije da će osigurati potrebna sredstva za obrazovanje radnika neposredno, ukoliko nisu osigurana u okviru odnosno preko Republičkog fonda; 4. obvezu radnika da će s uspjehom i na vrijeme završiti program obrazovanja. Medusobna prava i obaveze radnika i organizacije iz stavka 1. ovoga članka pobliže se uređuju ugovorom. Kada organizacija upućuje radnika da se obrazuje uz rad ili iz rad po programimima stjecanja stručne spreme petog (V), šestog (Vl) ili sedmog (VII/1) stupnja, odluka nadležnog organa upravljanja valjana je ako je radnik u toj organizaciji u radnom odnosu na neodređeno vrijeme najmanje dvije godine i to u struci koja je vezana za program obrazovanja u koji se upućuje. Odluka koja ne sadrži elemente odnosno uvjete određene u stavku 2. i 4. ovoga članka neće se uzeti u obzir pri upisu. Članak 84. Upisom u određeni program usmjerenog obrazovanja stječe se status učenika, studenta odnosno drugog polaznika usmjerenog obrazovanja. Status redovnog učenika i studenta može se imati samo u jednom obrazovnom programu i samo u jednoj organizaciji usmjerenog obrazovanja. Izuzetno, učenik koji je upisan u program za zanimanja u umjetnosti može imati status redovnog učenika u dva obrazovna programa, odnosno u dvije organizacije usmjerenog obrazovanja, uz uvjet da u oba programa ostvari upis prema članku 80. ovoga zakona. Redovni učenik odnosno student može samo jedanput promijeniti izabrani obrazovni program na teret društvenih sred …