Zakon o javnom bilježništvu

Zakon o javnom bilježništvu Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Zakon o javnom bilježništvu NN 78/1993 (25.8.1993.), Zakon o javnom bilježništvu ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim UKAZ o proglašenju Zakona o javnom bilježništvu Proglašavam Zakon o javnom bilježništvu, kojeg je donio Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici dana 29. srpnja 1993. godine. Broj : PA4-73/1-93. Zagreb, 5. kolovoza 1993. Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman, v. r. ZAKON o javnom bilježništvu Glava prva OSNOVNE ODREDBE Članak 1. Ovim se Zakonom uređuju ustrojstvo, ovlasti i način rada javnog bilježništva kao javne službe. Javno bilježništvo i javni bilježnici Članak 2. (1) Javno bilježnička služba sastoji se u službenom sastavljanju i izdavanju javnih isprava o pravnim poslovima, izjavama i činjenicama na kojima se utemeljuju prava, u službenom ovjeravanju privatnih isprava, u primanju na čuvanje isprava, zatim novca i predmeta od vrijednosti radi njihove predaje drugim osobama ili nadležnim tijelima te u obavljanju, po nalogu sudova ili drugih javnih tijela, postupaka određenih zakonom. U javnobilježničku službu spada i obavljanje drugih poslova predviđenih ovim zakonom. (2) Javnobilježničku službu obavljaju javni bilježnici kao samostalni i neovisni nositelji te službe, koji imaju svojstvo osoba javnog povjerenja. (3) Javni bilježnici obavljaju svoju službu kao išključivo zanimanje tijekom vremena za koje su postavljeni. Javnost i izvršnost javnobilježničkih isprava Članak 3. (1) Javnobilježničke isprave su isprave o pravnim poslovima i izjavama koje su sastavili javni bilježnici (javnobilježnički akti), zapisnici o pravnim radnjama koje su obavili ili kojima su bili nazočni javni bilježnici (javnobilježnički zapisnici) i potvrde o činjenicama koje su posvjedočili javni bilježnici (javnobilježnička potvrda). (2) Javnobilježničke isprave i njihovi otpravci izdani po ovom Zakonu imaju snagu javnih isprava, ako su prigodom njihova sastavljanja i izdavanja ispunjene bitne formalnosti propisane ovim Zakonom. (3) Javnobilježnički akt može biti izvršna isprava u slučajevima predviđenim ovim Zakonom. Sastavljanje privatnih isprave i zastupanje stranaka Članak 4. (1) Javni bilježnik je ovlašten zastupati stranke u nespornim stvarima pred sudovima i drugim javnim tijelima ako su te stvari u neposrednoj vezi s kojom njegovom ispravom. (2) U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka javni bilježnik ima prava i dužnosti odvjetnika. Službeno sjedište i službeno područje Članak 5. Javni bilježnik ima svoje službeno sjedište i područje na kojemu obavlja svoju službu. Službeni pečat, štambilja i grb Članak 6. ( 1 ) Javni bilježnik ima svoj službeni pečat i štambilju kojima ovjerava svaku ispravu koju sastavi ili pregleda u povodu radnji koje poduzme u obavljanju svoje službe. (2) Javni bilježnik može imati i grb. Grb može biti saslavni dio ploče kojom se obilježava službeno sjedište. Grb se može koristiti i na ispravama javnog bilježnika. Grb javnog bilježnika mora biti odvojeno istaknut od grba Republike Hrvatske. (3) Pečat, štambilju i grb javnog bilježnika odobrava i ovjerava predsjednik zakonom određenog suda na području kojega je sjedište javnog bilježnika. Stjecanje i prestanak službe Članak 7. Služba javnog bilježnika može se steći i prestati uz uvjete određene ovim zakonom. Imenovanje javnih bilježnika u Republici Hrvatskoj Članak 8. U Republici Hrvatskoj bit će, prema kriterijima utvrđenim ovim Zakonom, imenovano toliko javnih bilježnika koliko će to biti potrebno radi urednog obavljanja javnobilježničke službe na čitavom njenom području. Hrvatska javnobilježnička komora Članak 9. Javni bilježnici na području Republike Hrvatske obvezatno se udružuju u Hrvatsku javnobilježniku komoru (dalje u tekstu: Komora). Sjedište Komore je u Zagrebu. Nadzor nad javnobilježničkom službom Članak 10. Nadzor nad radom javnobilježničke službe obavljaju Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Ministarstvo) i Komora. Strane javnobilježničke isprave Članak 11. (1 ) Javnobilježničke isprave izdane u inozemstvu imaju, uz uvjet uzajamnosti, iste pravne učinke kao i javnobilježničke isprave izdane po ovom Zakonu. (2) Strane javnobilježničke isprave ne mogu u Republici Hrvatskoj imati pravne učinke koje nemaju po zakonu koji je za njihovo izdavanje bio mjerodavan. Odgovornost javnih bilježnika Članak 12. Javni bilježnici odgovaraju za svoj rad u skladu s ovim Zakonom. Glava druga IMENOVANJE JAVNIH BILJEŽNIKA, PRESTANAK NJIHOVE SLUŽBE I PRIVREMENO UDALJENJE IZ SLUŽBE Uvjeti za imenovanje Članak 13. (1) Za javnog bilježnika može biti imenovana osoba: 1. koja je državljanin Republike Hrvatske, 2. koja ima poslovnu sposobnost i ispunjava opće zdravstvene uvjete za obavljanje sudačke službe, 3. koja je u Republici Hrvatskoj diplomirala pravni fakultet ili koja je nostrificirala svoju diplomu o završenom pravnom fakultetu izvan Republike Hrvatske, 4. koja je položila pravosudni i javnobilježnički ispit, 5. koja ima nakon položenoga pravosudnoga ispita najmanje pet godina radnog staža na pravnim poslovima, 6. koja je dostojna javnog povjerenja za obavljanje javnobilježničkog poziva, 7. koja se obvezala da će, ako bude imenovana za javnog bilježnika, napustiti drugu naplatnu službu ili kakvo drugo naplatno zaposlenje, ili članstvo u tijelu pravne osobe koja obavlja kakvu gospodarsku djelatnost, 8. koja aktivno vlada hrvatskim jezikom i drugim jezikom koji je službeni na području na kojemu treba obavljati javnobilježničku službu, 9. koja može dokazati da će osigurati opremu i prostorije koji su prema kriterijima što ih je utvrdilo Ministarstvo potrebni i primjereni za obavljanje javnobilježničke službe (2) Smatrat će se da ne ispunjava uvjet iz stavka 1. točke 6. ovoga članka osoba: - protiv koje je otvorena istraga, - koja je osuđena zbog krivičnog djela iz koristoljublja ili zbog inače nečasnog krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti, sve dok traju pravne posljedice osude, - koja je odlukom disciplinskog tijela lišena zvanja suca, državnog službenika, javnog bilježnika, javnobilježničkog prisjednika ili odvjetnika, dok ne prođu tri godine od dana lišenja zvanja, - na temelju ponašanja koje je moguće opravdano zaključiti da neće pošteno i savjesno obavljati javnobilježničku službu, - koja je prezadužena, - koja se nalazi pod stečajem ili je glavnim dioničarem ili glavnim nositeljem osnivačkih prava pravne osobe koja je pod stečajem. Postupak imenovanja Članak 14. (1) Javnog bilježnika imenuje rješenjem ministar pravosuđa (dalje u tekstu: Ministar) na temelju provedenog natječaja. Rješenje Ministra je konačno. Protiv takvog rješenja Ministra može se pokenuti upravni spor. (2) Natječaj za imenovanje javnih bilježnika provodi Komora, na temelju naloga Ministarstva. (3) U natječaju mora biti naznačeno područje za koje se treba imenovati javni bilježnik. Ako se istovremeno raspisuje natječaj za više javnobilježničkih mjesta, u natječaju će se kandidati upozoriti na to da se mogu natjecati za sva, samo za neka ili za pojedina od tih mjesta. Kandidati su ovlašteni odrediti prioritet mjesta na kojima žele biti imenovani. (4) Natječaj mora biti objavljen u "Narodnim novinama" u roku od petnaest dana pošto Komora primi nalog Ministarstva. (5) Rok za prijave na natječaj ne smije biti kraći od trideset dana. (6) Prijave na natječaj s prilozima kojima se dokazuje da su ispunjeni zakonski uvjeti podnose se pismeno Komori, koja je ovlaštena pobliže odrediti oblik i sadržaj te broj primjeraka prijave i priloga. (7) Po okončanju natječaja Komora je dužna dostaviti Ministarstvu primljene prijave sa svojim mišljenjem najkasnije u roku od trideset dana. (8) O prijavljenim kandidatima Ministarstvo će pribaviti mišljenja od službi odnosno tijela u kojima su radili. Za javnobilježničke prisjednike i vježbenike mišljenje o njihovu radu daje Komora, za odvjetnike Hrvatska odvjetnička komora, a za suce predsjednik višeg suda na području kojega su obavljali svoju sudačku službu. (9) Prigodom izbora izmedu više kandidata osobito će se uzeti u obzir njihov uspjeh na pravosudnom i javnobilježničkom ispitu, vrsta pravraih poslova na kojima su prije toga radili i rezultati što su ih u radu postigli. (10) Između više kandidata koji ispunjavaju uvjete za imenovanje prednost imaju kandidati s dužim stažem u svojstvu javnobilježničkog prisjednika. Javnobilježnička prisega i povelja o postavljenju Članak 15. (1) Nakon imenovanja javni bilježnik je dužan položiti prisegu pred predsjednikom Vrhovnog suda Republike Hrvatske, u nazočnosti Ministra i predsjednika Komore. (2) Javnobilježnička prisega glasi: "Prisežem da ću svoju javnobilježničku službu obavljati savjesno, pošteno i nepristrano, u skladu s Ustavom i zakonima Republike Hrvatske". (3) Nakon polaganja prisege Ministar će javnom bilježniku predati povelju o postavljenju. (4) Komora će odrediti i objaviti u "Narodnim novinama" datum početka rada javnog bilježnika, nakon što joj bude dostavljena kopija povelje o postavljenju. Određivanje javnobilježničkih mjesta Članak 16. (1) Javnobilježnička mjesta u Republici Hrvatskoj određuje Ministarstvo, na temelju pribavljenog mišljenja Komore, sudova u Republici Hrvatskoj, te nađležnog županijskog tijela, vodeći računa o tome da na području svakog zakonom određenog suda bude najmanje jedan javni bilježnik. (2) Ako na području zakonom određenog suda ima više od dvadeset tisuća stanovnika prema posljednjem službenom popisu, tada na području tog suda treba, u pravilu, biti najmanje po jedan javni bilježnik za svakih započetih dvadeset tisuća stanovnika. (3) Prigodom određivanja broja i sjedišta javnih bilježnika Ministarstvo će uzeti u obzir i potrebe za javnobilježničkim uslugama te razvijenost gospodarskog i pravnog prometa. (4) Ako ne bi bilo opravdano imenovati javnog bilježnika na području nekog zakonom određenog suda zbog malog broja stanovnika i potreba za javnobilježničkim uslugama, Ministarstvo će, pošto pribavi mišljenje Komore o tome, odrediti koji će od javnih bilježnika s područja susjednih sudova i po kojem rasporedu obavljati javnobilježničku službu na području takvog zakonom određenog suda. Osiguranje od odgovornosti Članak 17. (1) Javni bilježnik je dužan prije početka rada osigurati se od odgovornosti za štetu koju bi mogao počiniti trećima obavljanjem svoje službene dužnosti. Uvjetima osiguranja može se predvidjeti da štetu od određenog iznosa naknađuje javni bilježnik izravno. (2) Ako dođe do promjene uvjeta osiguranja, javni je bilježnik dužan, nakon što primi obavijest Komore o tome, bez odlaganja uskladiti svoje osiguranje s izmijenjenim uvjetima. (3) Osiguranje iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća i osiguranje od odgovornosti za radnje javnobilježničkih prisjednika i vježbenika te osoba zaposlenih u javnobilježničkom uredu. (4) Javni bilježnik je dužan izredno produžavati osiguraraje od odgovornosti. (5) Komora može preuzeti osiguranje od odgovornosti svih javnih bilježnika u Republici Hrvatskoj. U tom slučaju javni bilježnici su dužni Komori plaćati naknadu na osiguranje od odgovornosti. (6) Povreda obveze osiguranja od odgovornosti odnosno plaćanja naknade Komori za osiguranje je teža povreda javnobilježničke službene dužnosti. (7) Osiguravatelji su dužni sklopiti ugovor o osiguranju od odgovornosti s javnim bilježnikom koji im se za to obrati ili s Komorom. (8) Uvjete osiguranja zajednički utvrđuju osiguravatelji u Republici Hrvatskoj, u dogovoru s Ministsrstvom i Komorom. Osiguravatelji su dužni za svaku narednu godinu prije isteka tekuće godine odrediti osiguravatelja koji će ih zastupati. Ako osiguravatelji tako ne postupe najkasnije do konca listopada tekuće godine, zastupnikom osiguravatelja smatrat će se osiguravatelj kojega odredi Ministarstvo. Odluka Ministarstva o tome nije upravni akt. (9) Ako se dogovor iz prethodnog stavka ovoga članka ne postigne u roku od trideset dana od postavljanja zahtjeva bilo koje strane drugim dvjema stranama, o uvjetima osiguranja odlučuje, na prijedlog bilo koje od strana, Stalno izbrano sudište pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Pravorijek Stalnog izbranog sudišta kojim se određuju uvjeti osiguranja za narednu godinu je pravomoćan i djeluje prema svim osiguravateljima, Ministarstvu, Komori i javnim bilježnicima. (10) Smatrat će se da je javni bilježnik sklopio ugovor o osiguranju kada je podnio zahtjev za osiguranje, bez obzira na to da li je u vrijeme podnošenja zahtjeva već bio postignut dogovor iz stavka 8. ovoga članka. (11 ) Ako je javni bilježnik štetu trećemu počinio namjerno ili iz grube nepažnje, osiguravatelj koji je naknadio štetu trećemu ima pravo regresa prema javnom bilježniku. Pečac, štambilja i potpis Članak 18. (1) Poslije polaganja prisege javni bilježnik je dužan bez odlaganja pribaviti pečat i štambilje. (2) Pečat i štambilje sadržavaju grb Republike Hrvatske, ime i prezime javnog bilježnika, naziv "javni bilježnik" i oznaku mjesta sjedišta. (3) Otiske pečata i štambilja te potpis javnog bilježnika odobrava i ovjerava predsjednik zakonom određenog suda na čijem području javni bilježnik ima svoje sjedište. Ovjereni otisci i potpis položit će se kod Komore te zakonom određenog suda na području kojega javni bilježnik ima svoje sjedište. (4) Javni bilježnik može imati samo po jedan službeni pečat za tintu i vosak te suhi žig. Te pečate javni bilježnik smije upotrebljavati samo za radnje koje je obavio u granicama svojih službenih ovlaštenja. (5) Javni je bilježnik dužan svoje pečate i štambilje čuvati s posebnom pažnjom, a ako ih izgubi, dužan je o tome odmah obavijestiti zakonom određeni sud na području kojega je njegovo sjedište i Komoru, i to brzojavno ili dalekopisačem te neposrednom predajom podnesaka ili preporučenim pismom. (6) O gubitku pečata ili štambilje sud iz prethodnog stavka objavit će oglas u "Narodnim novinama". Taj će sud poništiti i naknadno pronađeni pečat ili štambilju. (7) Odobrenje i ovjera otisaka novog pečata ili štambilje provode se po postupku predviđenom u stavku 3. ovoga članka .Isti će postupak provesti i za izmjenu pečata ili štambilje. Razlozi za prestanak službe Članak 19. (1) Služba javnog bilježnika prestaje : 1. smrću, 2. navršenjem 70 godina života, 3 pismenom ostavkom, 4. ako bude osuđen za krivično djelo iz koristoljublja ili zbog drugog nečasnog krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti, ili ako bude osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora preko šest mjeseci, ili ako mu bude izrečena zabrana obavljanja javnobilježničke službe, 5. ako bez valjanog razloga ne započne s radom dana koji je Komora odredila za početak njegova rada, 6. kad na temelju odluke disciplinskog tijela izgubi pravo na obavljanje službe, 7. razrješenjem. (2) Do prestanka službe u slučajevima iz stavka 1. ovog članka dolazi: 1.u slučaju iz točke 1. - danom smrti, 2. u slučaju iz točke 2. - navršenjem godina života, 3. u slučaju iz točke 3. - istekom roka određenog u zahtjevu za otpust iz službe, 4. u slučaju iz točke 4. - pravomoćnošću kaznene presude, 5. u slučaju iz točke 5. - danom kojega je trebalo započeti s radom, 6. u slučaju iz točke 6. - pravomoćnošću odluke disciplinskog tijela, 7.u slučaju iz točke 7. - pravomoćnošću odluke o razrješenju. (3) U slučajevima iz stavka 2. točke 1. do 5. ovoga članka Ministarstvo će donijeti rješenje kojim će utvrditi prestanak službe. Ostavka Članak 20. (1) Javni bilježnik može u svako doba zahtijevati da bude otpušten iz službe. Zahtjev se pismeno podnosi Ministarstvu. U zahtjevu treba odrediti rok otpuštanja iz službe. (2) Istekom roka iz stavka 1. ovoga članka služba javnog bilježnika prestaje, osim ako radi osiguranja urednog obavljanja službe Ministar ne odredi drugi rok. Svoju odluku Ministar treba donijeti prije isteka roka iz stavka 1. ovoga članka. Razrješenje Članak 21. (1) Javni bilježnik će biti razriješen: 1. ako naknadno prestanu postojati pretpostavke za obavljanje jsvnobilježničke službe iz članka 13. ovoga Zakona, ili ako se naknadno utvrdi da prigodom imenovanja nisu postojale, 2. ako ne položi prisegu, 3. ako se zaposli, ako počne koristiti starosnu ili invalidsku mirovinu ili počne obavljati neku drugu službu bez odobrenja, 4. ako mu sudskom odlukom bude oduzeta ili ograničena poslovna sposobnost, 5. ako uslijed tjelesnog nedostatka, tjelesne ili duhovne slabosti ili zbog bolesti postane trajnije nesposoban za uredno obavljanje službe, 6. ako njegovi poslovni odnosi ili način vođenja njegovih poslova ugrožavaju interese stranaka, 7. ako ne produžava uredno svoje osiguranje od odgovornosti ili ne plaća naknadu za osiguranje Komori. (2) Odluku o razrješenju donosi Ministarstvo na temelju pribavljenog mišljenja Komore. Prije donošenja odluke javnom bilježniku mora biti omogućeno da se izjasni o razlogu za razrješenje. (3) U slučajevima iz stavka 1. točke 5., 6. i 7. ovoga članka na zahtjev javnog bilježnika, odluku o postojanju uvjeta za razrješenje donosi disciplinsko tijelo. Svoj zahtjev javni bilježnik mora postaviti najkasnije u roku od mjesec dana od kada je upoznat s razlogom zbog kojega se traži njegovo razrješenje. Odluku o razrješenju na temelju odluke disciplinskog tijela donosi ministar. (4) U slučajevima iz stavka 1. točke 5. ovoga članka na postavljanje zastupnika javnom bilježniku koji nije sposoban brinuti se o svojim pravima u postupku za razrješenje, na dužnost javnog bilježnika da obavi potrebne lječničke preglede i na posljedice uskrate suradnje na odgovarajući se način primjenjuju propisi koji u tom pogledu važe za suce zakonom određenih sudova. (5) Za zastupnika iz stavka 4. ovoga članka javnom bilježniku može biti postavljen samo odvjetnik ili drugi javni bilježnik. Pravni lijek Članak 22. Odluka Ministra o razrješenju odnosno o utvrđenju prestanka službe je konačna i protiv nje je moguće pokrenuti upravni spor. Obavjest o prestenku službe te poništaj pečata i štambilja Članak 23. (1) O prestanku službe javnog bilježnika Ministarstvo će obavijestiti Komoru te zekonom određeni sud na području kojega je javni bilježnik imao svoje sjedište. (2) Na temelju obavijesti Ministarstva Komora će brisati javnog bilježnika iz upisnika javnih bilježnika i o tome objaviti oglas u "Narodnim novinama". (3) Sud iz stavka 1. ovoga članka poništit će pečate i štambilje javnog bilježnika. Čuvanje spisa Članak 24. (1) Ako javnom bilježniku prestane služba ili ako on premjesti svoje sjedište na područje drugog zakonom određenog suda, njegove će spise i knjige te isprave koje su mu službeno predane preuzeti na čuvanje zakonom određeni sud. (2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo može odlučiti da se spisi, knjige odnosno isprave predaju na čuvanje drugom javnom bilježniku. (3) U slučajevima iz stavka 1. i 2. ovoga članka otpravke i izvode iz spisa javnog bilježnika izdavat će zakonom određeni sud, odnosno javni bilježnik kojem su spisi povjereni na čuvanje. (4) Ako javni bilježnik nakon prestanka službe ili premještaja svog sjedišta ponovno bude postavljen za javnog bilježnika na području zakonom određenog suda na području kojega je ranije imao svoje sjedište, spisi i knjige koji su bili preuzeti na čuvanje mogu mu biti ponovno vraćeni. O vraćanju odlučuje Ministarstvo. (5) Ako javni bilježnik premjesti svoje sjedište na područje drugog zakonom određeno suda na području istog grada, on ne mora predati svoj pečat i štambilju i može zadržati spise i knjige. (6) Javnobilježnički akti te javnobilježničke knjige trajno se čuvaju. (7) Na predaju javnobilježničkih spisa javnom arhivu te na čuvanje i uništenje spisa, osim onih iz stavka 6. ovoga članka, na odgovarajući se način primjenjuju propisi o arhiviranju odnosno uništenju spisa zakonom određenog suda. Gubitak prava na zvanje Članak 25. (1) Prestankom službe javni bilježnik gubi pravo nositi naziv "javni bilježnik". Taj se naziv ne smije koristiti ni s dodatkom koji bi upućivao na prestanak službe. (2) Ako je do prestanka javnobilježničke službe došlo zbog umirovljenja javnog bilježnika ili zbog razloga iz članka 21. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona, Ministarstvo može dopustiti ranijem javnom bilježniku da i dalje nosi naziv "javni bilježnik" s dodatkom "izvan službe". To dopuštenje Ministarstvo može opozvati iz opravdanih razloga. Preuzimanje poslovnih prostorija i zaposlenika Članak 26. (1) Ako je služba nekog javnog bilježnika prestala ili je njegovo sjedište preseljeno, drugi već postavljeni javni bilježnik može se preseliti u poslovne prostorije razriješenog javnog bilježnika ili zaposliti nekog zaposlenika koji je bio s njime u posebnom odnosu povjerenja samo uz dopuštenje Ministarstva. (2) Povreda odredbe stavka 1. ovoga članka ne utječe na valjanost pravnih poslova sklopljenih u povodu preuzimanja poslovnih prostorija ili zaposlenja. Privremeno udaljenje iz službe Članak 27. (1) Mmistar može javnog bilježnika privremeno udaljiti iz službe : 1. ako je protiv javnog bilježnika pokrenut postupak za lišenje poslovne sposobnosti, 2. ako smatra da su ispunjeni uvjeti za razrješenje javnog bilježnika iz članka 21. ovoga Zakona, 3. ako je bez dopuštenja Ministarstva odsutan iz svog sjedišta duže od dva mjeseca. (2) Do privremenog udaljenja javnog bilježnika iz službe dolazi po sili zakona otvaranjem istrage protiv njega dok ona traje. (3) Prethodne odredbe ovoga članka ne utječu na odredbe o privremenom udaljenju javnog bilježnika u povodu pokretanja disciplinskog postupka. Čuvanje spisa i službene radnje u slučaju privremenog udaljenja javnog bilježnika iz službe Članak 28. (1) U slučaju privremenog udaljenja iz službe, ako javnom bilježniku nije postavljen zastupnik, zakonom određeni će sud uzeti na čuvanje spise, knjige, pečat, štambilju i službeni grb za vrijeme dok udaljenje traje. U tom se slučuaju na odgovarajući način primjenjuju odredbe koje vrijede za slučaj privremene spriječenosti javnog bilježnika (članak 143. 144.) (2) Za vrijeme privremenog udaljenja iz službe javni bilježnik ne smije poduzimati nikakve službene radnje. Povreda te zabrane ne utječe na valjanost poduzetih službenih radnji. Glava treća OPĆE ODREDBE O POSLOVANJU JAVNOG BILJEŽNIKA Službeno sjedište Članak 29. (1) Službeno sjedište na području za koje je imenovan javnom bilježniku određuje Ministarstvo, na temelju prethodno pribavljenog mišljenja Komore i javnog bilježnika (2) Javni bilježnik mora u mjestu koje mu je određeno kao službeno sjedište imati svoj ured i prebivalište, osim ako mu Ministarstvo ne dopusti da stanuje u kojem drugom mjestu. (3) U većim gradovima javnom bilježniku može kao službeno sjedište biti dodijeljen određeni dio grada. (4) Javni bilježnik ne smije bez dozvole Ministarstva imati više pisarnica niti uredovne dane održavati izvan svog sjedišta. Službeno područje Članak 30. (1) Službeno područje javnog bilježnika je područje za konom određenog suda na kojemu on ima svoje sjedište osim ako Ministarstvo za pojedini slučaj drukčije ne odredi. (2) Djelatnost sastavljanja i ovjere isprava javni bilježnik smije obavljati samo na svom službenom području, osim ako osobito opravdani interesi stranke ne opravdavaju poduzimanje neke radnje izvan tog sjedišta. (3) Javni bilježnik dužan je obavijestiti Komoru o svakom slučaju obavljanja službenih radnji izvan svog područja. (4) Obavljanje javnobilježničkih poslova izvan službenog područja ne utječe na valjanost poduzetih radnji. Isprave koje je javni bilježnik sastavio izvan svog područja imaju snagu javnih isprava. (5) Javni bilježnik ne smije obavljati službene radnje izvan Republike Hrvatske. Radnje poduzete izvan Republike Hrvatske nemaju snagu javnobilježničkih radnji. Nepremjestivost javnog bilježnika Članak 31. (1) Javni bilježnik ne može biti premješten u drugo mjesto bez svog pristanka. (2) Ako se ukine sud na području kojega je javni bilježnik imao svoje sjedište, sjedište i službeno područje javnog bilježnika odredit će se na području suda kojemu je pripao barem dio područja ukinutog suda. Početak i prestanak rada. Radno vrijeme Članak 32. (1) Javni bilježnik ne smije započeti radom prije dana koji je određen kao dan početka njegova poslovanja. (2) Javni bilježnik koji je promijenio sjedište ne smije nastaviti obavljanje službe poslije dana kada mu je služba u tom mjestu prestala, niti početi s radom u novom sjedištu prije dana koji mu je za to određen. Javni bilježnik kojemu je dostavljena odluka o prestanku službe ili o udaljenju iz službe ne smije nastaviti obavljanje službe. (3) Radno vrijeme u javnobilježničkim uredima propisuje Ministarstvo svojim pravilnikom. Javni bilježnik može službene radnje poduzimati i izvan utvrđenog radnog vremena te tome prilagoditi dopunsko radno vrijeme svog ureda. Opća službena dužnost Članak 33. (1) Javni bilježnik je dužan svoju službu obavljati u skladu s položenom prisegom. (2) Javni bilježnik nije zastupnik stranke, već njezin nepristrani povjerenik. (3) Javni bilježnik je dužan uskratiti službenu radnju ako je ona nespojiva s njegovom službenom dužnošću, osobito ako se njegovo sudjelovanje zahtijeva radi postizavanja očigledno nedopuštenog ili nepoštenog cilja. (4) Javni se je bilježnik dužan za vrijeme i izvan službe ponašati u skladu s poštovanjem i povjerenjem koji se iskazuju njegovoj službi. Javni bilježnik ne smije dopustiti da se koji član njegovog kućanstva ponaša na način ili da obavlja djelatnost nespojivu s poštovanjem i povjerenjem koji se ukazuju njegovoj službi. (5) Javni bilježnik ne smije posredovati u sklapanju pravnih poslova ili u svezi koje službene radnje preuzeti jamstvo ili dati drugo osiguranje za stranku. On je dužan paziti da se ni osobe koje su kod njega zaposlene ne bave takvim poslovima. Uskrata službenih radnji Članak 34. (1) Javni bilježnik ne smije bez valjanih razloga uskratiti poduzimanje službenih radnji. Javni bilježnik je ovlašten uskratiti obavljanje određene radnje u skladu s propisima koji uređuju obavljanje te radnje. Javni bilježnik je ovlašten uskratiti obavljanje neke radnje zbog prezauzetosti. (2) Javni bilježnik ne smije poduzeti nikakvu službenu radnju s osobom za koju znade ili mora znati da je zbog malodobnosti ili zbog kojega drugoga zakonskog razloga nesposobna da poduzima ili sklopi određeni pravni posao. (3) Ako javni bilježnik posumnja da koja stranka zbog nedostatka punomoći ili zbog kojeg drugog razloga nije ovlaštena za poduzimanje ili sklapanje pravnog posla, dužan je na to upozoriti stranke; ako one i usprkos tome zahtijevaju da se sastavi javnobilježnička isprava, javni će bilježnik sastaviti ispravu, ali će u njoj navesti da je stranke upozorio na nedostatak. (4) O pritužbi zbog uskrate službene radnje odlučuje po pravilima izvanparničnog postupka predsjednik suda na području kojega se nalazi sjedište javnog bilježnika. Žalba protiv odluke predsjednika suda ne odgađa njeno izvršenje. Sastavljanje isprava na stranom jeziku Članak 35. Ako je javni bilježnik istodobno i zakleti sudski tumač za neki strani jezik, Ministarstvo ga može ovlastiti da sastavlja i ovjerava prijevode sa tog jezika i na taj jezik. Smatrat će se da takvi prijevodi i ovjere potječu od ovlaštenog tumača. Izuzeće Članak 36. (1) Na izuzeće javnog bilježnika na odgovarajući se način primjenjuju pravila o izuzeću suca u izvanparničnom postupku. (2) U slučaju dvojbe da li postoje razlozi za izuzeće javni bilježnik ovlašten je uskratiti obavljanje službene radnje. (3) O pritužbi zbog samoizuzeća ili o zahtjevu za izuzeće javnog bilježnika odlučuje sud iz članka 34. stavka 4 ovoga Zakona. (4) Na izuzeće javnobilježničkog prisjednika i vježbenika na odgovarajući se način primjenjuju pravila o izuzeću javnog bilježnika, a na izuzeće drugih osoba zaposlenih kod javnog bilježnika pravila o izuzeću zapisničara u izvanparničnom postupku. Javnobilježnička tajna Članak 37. (1) Javni bilježnik je dužan čuvati kao tajnu ono za što je saznao u obavljanju svoje službe, osim ako iz zakona, volje stranaka ili sadržaja pravnog posla ne proizlazi što drugo. (2) Javnobilježničku tajnu dužne su čuvati i osobe zaposlene kod javnog bilježnika. (3) Stranka može javnog bilježnika osloboditi dužnosti čuvanja tajne. Ako je stranka umrla ili bi njenu izjavu bilo moguće pribaviti samo uz velike teškoće, javni bilježnik može tražiti da ga dužnosti čuvanja tajne oslobodi sud iz članka 34. stavka 4. ovoga Zakona. Prije nego što donese odluku, sud će zatražiti mišljenje Komore o tome. (4) Dužnost čuvanja tajne postoji i nakon prestanka službe. (5) Javni bilježnik ne smije podnositi prijave protiv stranaka u povodu zatraženog pravnog mišljenja ili postavljenog zahtjeva za poduzimanje službenih radnji. Zabrana suradnje i političkog djelovanja Članak 38. (1) Javni se bilježnik ne smije povezati s odvjetnikom ni s drugim fizičkim ili pravnim osobama radi zajedničkog obavljanja službi niti koristiti isti poslovni prostor. (2) Dva ili više javnih bilježnika mogu zajednički obavljati svoju službu samo ako im to odobri Ministarstvo, na temelju prethodno pribavljenog mišljenja Komore. (3) Glede političkog djelovanja javnog bilježnika na odgovarajući se način primjenjuju pravila o zabrani političkog djelovanja sudaca. Zabrana druge službe ili zaposlenja Članak 39. (1) Javni bilježnik ne može istovremeno biti odvjetnik. (2) Javni bilježnik ne smije istovremeno biti u kojoj drugoj naplatnoj službi, ili imati kakvo drugo naplatno zaposlenje, ili biti članom tijela pravne osobe koja obavlja kakvu gospodarsku djelatnost. (3) Ministarstvo može, uz prethodno pribavljano mišljenje Komore, dati javnom bilježniku opozivu dozvolu za obavljanje službe, za zaposlenje odnosno članstvo iz stavka 2. ovoga članka. (4) Dok traje dozvola iz stavka 3. ovoga članka javni bilježnik ne smije sam obavljati svoju javnobilježničku službu. (5) Dozvola iz stavka 3. ovoga članka nije potrebna za obavljanje službe izvršitelja oporuke, stečajnog upravitelja,skrbnika ili koje druge slične službe utemeljene na odluci nadležnog organa. (6) Dozvola iz stavka 3. ovoga članka nije potrebna ni za obavljanje znanstvene, umjetničke ili predavačke djelatnosti te za obavljanje dužnosti u Komori i međunarodrkim javnobilježničkim udrugama. Pretraga ureda i pritvor Članak 40. (1) Pretraga ureda i oduzimanje isprava koje su povjerene na čuvanje javnom bilježniku, novca i predmeta od vrijednosti koje je javni bilježnik preuzeo radi predaje trećim osobama te javnobilježničkih spisa i knjiga dopušteno je samo glede isprava, predmeta i knjiga koje su izričito navedene u odluci o pretrazi donesenoj u kaznenom postupku protiv javnog bilježnika. (2) Pri pretrazi ureda mora biti nazočan predstavnik Komore. (3) Javni bilježnik ne smije biti pritvoren u krivičnom postupku koji je protiv njega pokrenut zbog sumnje da je počinio krivično djelo u obavljanju javnobilježničke službe, bez dopuštenja vijeća trojice sudaca suda drugog stupnja na području kojega se nalazi sud koji vodi postupak. (4) O određivanju pritvora sud je dužan obavijestiti Komoru. Oslobođenje od snašanja troškova Članak 41. (1) Ako stranka ima pravo na oslobođenje od snošenja troškova postupka po pravilima Zakona o parničnom postupku, može zatražiti od suda na području kojega se nalazi sjedište javnog bilježnika od kojega se traži poduzimanje službene radnje, da je oslobodi od dužnosti plaćanja taksi za obavljanje te radnje. (2) U skladu s pravilima javnobilježničke tarife zakonom određeni sud može osloboditi stranku od plaćanja i nagrade i naknade troškova javnom bilježniku. U tom slučaju javni bilježnik, u skladu s pravilima javnobilježničke tarife, ima pravo tražiti od države plaćanje nagrade i naknade troškova. O zahtjevu za isplatu nagrade i naknade odlučuje zakonom određeni sud. Određena naknada i nagrada isplaćuju se iz sredstava suda. (3) Stranka može biti, nezavisno od odredaba stavka 1. i 2. ovoga članka, oslobođena od snošenja određenih troškova pružanja javnobilježničkih usluga u skladu s općim aktima Komore. Odgovornost za štetu Članak 42. (1) Javni bilježnik je dužan naknaditi štetu koju je drugom prouzročio povredom svoje službene dužnosti. (2) Za prouzrokovanu štetu javni bilježnik odgovara po općim pravilima za naknadu štete po kojima se odgovara za štetu koju su počinile službene osobe. Država ne odgovara za štetu koju počini javni bilježnik. (3) Javnobilježnički prisjednik i vježbenik odgovaraju kao i javni bilježnik za štetu koju prouzroče povredom službene dužnosti pri samostalnom obavljanju kakve radnje u skladu s ovim Zakonom. Javni bilježnik odgovara solidarno s javnobilježničkim prisjednikom i vježbenikom ako ih je ovlastio da samostalno obave radnju. Javni bilježnik ima pravo regresa prema javnobilježničkom prisjedniku i vježbeniku po općim pravilima o regresnoj odgovornosti službenih osoba. Za štetu koju prouzroče javnobilježnički prisjednik i vježbenik država ne odgovara. Glava četvrta OPĆE ODREDBE O JAVNOBILJEŽNIČKIM ISPRAVAMA Način pisanja javnobilježničke isprave Članak 43. (1) Javnobilježničke isprave moraju biti napisane strojem ili drugim sredstvom mehaničkog pisanja, jasno i čitko. Isprave se smiju pisati ručno samo iznimno, i to trajnom tintom. (2) Kratice se u ispravi mogu rabiti samo ako su uobičajene ili opće poznate. Prazna mjesta u tekstu popunit će se crtama. (3) Pobliža pravila o obliku, načinu pisanja i obilježavanja odredit će Ministar posebnim pravilnikom. Potpisivanje javnobilježničkih isprava Članak 44. (1) Javni bilježnik je dužan javnobilježničku ispravu vlastoručno potpisati na njenom kraju. Pored potpisa stavit će svoj službeni pečat. Na kraj isprave, ali iznad potpisa javnog bilježnika, stavljaju se i potpisi sudionika te svjedoka ako su i oni sudjelovali u sastavljanju isprave. (2) Ako sudionik ne zna pisati, to će se u ispravi naznačiti. Ako sudionik ne može pisati, u ispravi će se naznačiti i razlog tome. (3) Ako stranka ne zna ili ne može pisati, pozvat će se, na njen zahtjev, dva svjedoka ili još jedan javni bilježnik, pred kojima će ona svojeručno staviti na ispravu svoj rukoznak, dok će njeno ime potpisati jedan od svjedoka ili drugi javni bilježnik, označavajući sebe kao potpisnika imena stranke.Javni bilježnik je dužan upozoriti stranku na pravo da potpisivanju isprave budu nazočni svjedoci odnosno drugi javni bilježnik i to će upozorenje unijeti u ispravu. Ako stranka ne zatraži sudjelovanje svjedoka ili drugog javnog bilježnika, stavit će, ako to može, na ispravu svoj rukoznak, dok će njeno ime potpisati javni bilježnik označavajući sebe kao potpisnika imena stranke. Brojevi u javnobilježničkoj ispravi Članak 45. (1) Brojevi u javnobilježničkoj ispravi ispisivat će se i slovima. (2) Odredba stavka 1. ovoga članka neće se primjenjivati prigodom sastavljanja popisa, isprava o nasljednoj diobi, likvidiranja računa, isprava o procjeni i o javnoj prodaji. (3) U ispravama o diobi, likvidacijama i računima slovima će se ispisati konačni iznosi kao i oni iznosi koje stranke potražuju jedna od druge. U ispravama o procjeni slovima će se ispisati rezultati procjene, a u ispravama sastavljenim o javnoj prodaji (dražbi) nekretnina posljednja ponuda. (4) Datum na javnobilježničkoj ispravi ispisat će se i slovima. (5) Brojevi zemljišnoknjižnih uložaka i čestica, površina čestica te kućni brojevi pisat će se samo brojevima. (6) Prigodom pozivanja na koju drugu ispravu te na odredbe zakona i drugih propisa, datum i brojevi pisat će se samo brojevima. Izmjene i dopune u javnobilježničkoj ispravi Članak 46. (1) U javnobilježničkoj ispravi ne smije biti riječi ili znakova ispod teksta isprave, među recima ili uz rub teksta. Svaka riječ, znak ili potpis koji se nalaze iznad, između redaka teksta ili pokraj teksta smatrat će se nepostojećim. (2) Ako se u ispravi moraju izvršiti izmjene ili dopune, to će se učiniti na kraju isprave, time da mora biti određeno naznačeno na koji se dio teksta izmjena ili dopuna odnose. Izmjene i dopune potpisat će stranke i javni bilježnik, ako su one unijete u ispravu nakon što je ona potpisana. Brisanje i precrtavanje Članak 47. (1) U ispravi se ne smije ništa izbrisati. (2) Ako treba koju riječ precrtati, to će se učiniti tako da ona ostane čitka. Broj precrtanih riječi napisat će se na kraju isprave s oznakom strane i reda isprave i broja precrtanih riječi. Takvu napomenu stranke će potpisati po pravilima koja vrijede za potpisivanje izmjena i dopuna u ispravi (članak 46.). Isprava od više stranica ili araka Članak 48. (1) Ako se javnobilježnička isprava sastoji od više stranica, na njoj se moraju navesti redni brojevi stranica, a ako je isprava upisana u kakav javnobilježnički upisnik, i broj pod kojim je upisana. (2) Ako se isprava sastoji od više araka, javni će bilježnik sve arke jamstvenikom (vrpcom) proširiti, a oba kraja jamstvenika na posljednjoj strani svojim pečatom pričvrstiti. Na takav će se način s ispravom spojiti i prilozi za koje zakon određuje da će se priključiti javnoj ispravi, te punomoći i drugi prilozi ako je to moguće. Ako se prilozi ne mogu prišiti, oni moraju imati oznaku da su prilozi i na njih se mora staviti poslovni broj isprave. (3) U slučajevima iz stavka 1. i 2. ovoga članka javni bilježnik i stranke parafirat će svaku stranicu isprave. Isprava bez potpisa i pečata Članak 49. (1) Javna isprava bez potpisa i pečata javnog bilježnika nema snagu javne isprave. (2) Ako ovim Zakonom nije što drugo određeno, utjecaj drugih povreda odredaba ovog Zakona o obliku i načinu sastavljanja javnobilježničkih isprava na njihovu vjerodostojnost ocjenjivat će sud po slobodnoj ocjeni. Čuvanje i izdavanje isprava Članak 50. (1) Ako ovim Zakonom nije što drugo određeno, javnobilježničke isprave čuvat će onaj javni bilježnik koji ih je sastavio, dok će se strankama izdavati otpravci. (2) Izvornik javnobilježničke isprave može se izdati samo ako na to pristanu sve stranke. Takav pristanak treba biti potvrđen javnobilježničkom ispravom. (3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka javni bilježnik će pored javnobilježničke isprave koja potvrđuje pristanak stranaka čuvati i ovjereni prijepis izdane javnobilježničke isprave, a u poslovnom će upisniku zabilježiti kada i kome je izvornik izdan. (4) Izvornici izvršnih javnobilježničkih spisa i javnobilježničkih akata o izjavama za slučaj smrti ne mogu se izdavati strankama. Te se isprave mogu izdavati sudu ili drugom tijelu u skladu s posebnim propisima. Privremeno izdavanje isprava Članak 51. (1) Osina u slučajevima određenim posebnim zakonom u kojima je dužan svjedočiti usprkos dužnosti čuvanja tajne, javni bilježnik može privremeno izdati javnobilježničke isprave samo sudu ili Komori kada oni, u postupku obavljanja nadzora, to zatraže pismenim nalogom. Sud i Komora dužni su javnom bilježniku izdati pismenu potvrdu o primitku isprave. (2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka javni će bilježnik na mjesto izdane isprave umetnuti list na kojemu će zabilježiti predmet, imena stranaka, datum i poslovni broj spisa, dan kada je spis poslao sudu ili Komori i broj naloga na temelju kojega je spis poslao. Uz list će prišiti potvrdu o primitku te prijepis isprave koju je poslao. (3) Sud i Komora moraju bez odgađanja omogućiti javnom bilježniku da sastavi i izda otpravak isprave koja se kod njih nalazi. Sudjelovanje više javnih bilježnika Članak 52. (1) Ako su pri sastavljanju javnobilježničke isprave sudjelovali dva ili više javnih bilježnika, svi oni odgovaraju za poštivanje zakonskih propisa. (2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka raspravu će voditi, ispravu sastaviti i čuvati onaj javni bilježnik kojemu su se stranke obratile radi obavljanja određenog posla. Ako su se pojedine od stranaka obratile različitim javnim bilježnicima, te će radnje, ako se javni bilježnici drugačije ne sporazumiju, obaviti bilježnik u uredu kojega ispravu treba sastaviti. (3) Sastavljenu ispravu potpisat će svi javni bilježnici koji su sudjelovali u njenom sastavljanju. Pečat na ispravu stavit će samo onaj javni bilježnik koji je vodio raspravu. Glava peta POSEBNE ODREDBE O OVLASTIMA I POSLOVANJU JAVNIH BILJEŽNIKA 1. Javnobilježnički akti o pravnim poslovima Pravni poslovi za koje je potreban javnobilježnički akt Članak 53. (1) Javnobilježnički akt potreban je osobito za pravnu valjanost: 1) ugovora o uređenju imovinskih odnosa među bračnim drugovima te među osobama koje žive u izvanbračnoj zajednici, 2) ugovora o raspolaganju imovinom maloljetnih osoba i osoba kojima je oduzeta poslovna sposobnost, 3) darovanih ugovora bez predaje stvari u neposredan posjed daroprimca; 4) svih pravnih poslova među živima koje osobno poduzimaju slijepi ili gluhi koji ne znaju čitati, ili nijemi koji ne znaju pisati. Time se ne dira u odgovarajuće propise mjeničnog i čekovnog prava. (2) Odredbe stavka 1. točke 2. i točke 4. ovoga članka ne odnose se na male poslove svakodnevnog života. (3) Odredbama stavka 1. ovog članka ne dira se u odredbe ovoga ili drugog zakona po kojima je za valjanost pravnog posla potrebno da ispravu o njima sastavi sud ili javni bilježnik. Izvršnost javnobilježničkog akta Članak 54. (1) Javnobilježnički akt je izvršna isprava ako je u nje nku utvrđena određena obveza na činidbu o kojoj se stranke mogu nagoditi i ako sadrži izjavu obvezanika o tome da se na temelju tog akta može radi ostvarenja dužne činidbe, nakon dospjelosti obveze, neposredno provesti prisilno izvršenje. (2) Na temelju javnobilježničkog akta koji sadrži obvezu da se osnuje, prenese, ograniči ili ukine koje zemljišno knjižno pravo može se neposredno provesti upis u zemljišne knjige ako je obvezanik izričito na to pristao u tom aktu. (3) Na temelju javnobilježničkog akta, na temelju kojega je u zemljišnim knjigama upisana hipoteka na određenoj nekretnini, može se neposredno tražiti izvršenje na toj nekretnini radi naplate osiguranog potraživanja, nakon njegove dospjelosti, ako je dužnik na to u tom aktu izričito pristao. (4) Ako obveza ovisi o uvjetu ili roku koji nije određen kalendarski, za izvršnost javnobilježničkog akta je potrebno da se javnom ispravom ili, ako to nije moguće, pravomoćnom presudom donesenom u parničnom postupku dokaže da je nastupio uvjet ili da je protekao rok. (5) Ako je javnobilježnički akt iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka sastavljen na temelju punomoći ili ovlasti moraju punomoć ili ovlast koji nisu javne isprave biti sudski ili javnobilježnički ovjereni i priloženi u izvorniku ili u ovjerenom prijepisu. (6) Isti učinak kao i isprava iz stavka 1. ovoga članka ima i privatna isprava takvog sadržaja na kojoj je javni bilježnik ovjerio potpis dužnika. Ako privatna isprava ne sadrži izjavu o pristanku dužnika da se neposredno na temelju nje može tražiti prisilno izvršenje, takovu izjavu može u privatnu ispravu, uz pristanak stranaka, unijeti javni bilježnik prigodom ovjere potpisa dužnika. (7) U slučajevima iz stavka 1., 3. i 6. ovoga članka javni će bilježnik, na zahtjev stranke, sam staviti na ispravu potvrdu o njenoj izvršnosti. Izvršenje na temelju javnobilježničkog akta Članak 55. (1) Izvršnost javnobilježničkog akta može se pobijati po odredbama Zakona o izvršnom postupku. (2) Sud će odgoditi izvršenje i kad utvrdi da pri sastavljaju ili otpravljanju javnobilježničkog akta nisu poštivani uvjeti koji moraju biti ispunjeni da bi taj akt dobio snagu javne isprave ili postao izvršan. Nazočnost stranaka pri sastavljanju javnobilježničkih akata Članak 56. (1) Ugovori o uređenju imovinskih odnosa među bračnim drugovima (članak 53. stavak 1. točka 1), nasljednopravni ugovori te drugi ugovori određeni zakonom mogu se sastaviti pred javnim bilježnikom samo ako su istovremeno nazočni svi ugovaratelji. (2) Ostali ugovori mogu se sastaviti u obliku javnobilježničkog akta i tako da javni bilježnik odvojeno utvrdi ponudu i prihvat ponude. U ponudi se mora navesti određeno vrijeme, kalendarski utvrđeno, do kojega se i prihvat mora utvrditi javnobilježničkim aktom. Ako se to ne učini u određenom roku, smatrat će se da ugovor nije sklopljen u obliku javnobilježničkog akta. (3) Akte o ponudi i prihvatu ne mora sastaviti isti javni bilježnik. U takvom slučaju morat će drugi javni bilježnik svoj akt o prihvatu ponude poslati na čuvanje onom javnom bilježniku koji je utvrdio ponudu. Postupak pri sastavljanju javnobilježničkog akta Članak 57. Pri sastavljanju javnobilježničkog akta javni bilježnik mora, ako je to moguće, ispitati da li su stranke sposobne i ovlaštene za poduzimanje i sklapanje posla, objasniti strankama smisao i posljedice posla i uvjeriti se o njihovoj pravoj i ozbiljnoj volji .Javni bilježnik će izjave sudionika potpuno jasno i određeno sastaviti pismeno i onda sam pročitati strankama i neposrednim pitanjima uvjeriti se da li sadržaj javnobilježničkog akta odgovara volji stranaka. Prilozi će se uvijek pročitati, osim ako se stranke ne odreknu tog prava i izjave da su upoznate s njihovim sadržajem, što mora biti utvrđeno u javnobilježničkom aktu. Upozorenja strankama Članak 58. Ako stranke hoće da se u javnobilježnički akt unesu nejasile, nerazgovjetne ili dvosmislene izjave, koje bi mogle dati povoda sporovima, ili koje ne bi bile pravno valjane ili bi se mogle pobijati, ili ne bi imale namjeravani učinak, ili bi se opravdano moglo smatrati da im je svrha da se koja od stranaka ošteti, javni će bilježnik upozoriti na to sudionike i dati im odgovarajuće pouke. Ako oni ipak ostanu kod tih izjava, unijet će ih u javnobilježnički akt, ali će u tom aktu posebno napomenuti da je stranke upozorio na posljedice takvih izjava. Potvrda (solemnizacija) privatnih isprava Članak 59. ( 1) Ako nisu u pitanju pravni poslovi iz članka 53. ovoga Zakona, sudionici u pravnom poslu, svi ili neki od njih, mogu isprave o pravnom poslu potvrditi kod javnog bilježnika. Potvrđena isprava ima snagu javnobilježničkog akta, a ako je sastavljena po propisima članka 54. ovoga Zakona ima snagu i izvršnog javnobilježničkog akta. (2) Javni će bilježnik privatnu ispravu ispitati u skladu s odredbama članka 34., 57. i 58. ovoga Zakona i ako za to ne nađe zapreka potvrdit će je. (3) Ako privatna isprava odgovara po svom obliku propisima javnobilježničke isprave (članak 43. do 48) i propisima članka 69. ovaga Zakona o sadržaju javnobilježničkog akta, ona će se potvrditi bez sastavljanja posebnog javnobilježničkog akta na taj način što će se na ispravu staviti posvjedočenja navedena u članku 69. točki 1., 3. i 5. ovoga Zakona. (4) Ako privatna isprava po svom obliku i sadržaju ne odgovara zahtjevima iz stavka 3. ovoga članka, potvrda će se izvršiti sastavljanjem posebnog javnobilježničkog akta. Privatna se isprava u tom slučaju mora proširiti s javnobilježničkim aktom, i smatrat će se sastavnim dijelom i dopunom javnobilježničkog akta. U tom slučaju privatnu ispravu potpisuje i javni bilježnik i svjedoci. Utvrđivanje istovjetnosti Članak 60. (1) Ako javni bilježnik ne poznaje sudionike osobno i po imenu, njihovu istovjetnost utvrdit će osobnom iskaznicom ili putovnicom. Ako ni to nije moguće, njihovu istovjetnost mora posvjedočiti koji drugi javni bilježnik ili dva svjedoka istovjetnosti. (2) U ispravi javni će bilježnik navesti da li poznaje sudionike odnosno na koji je način utvrdio njihovu istovjetnost, uz točno navođenje imena, zanimanja i prebivališta svjedoka istovjetnosti, datuma i broja isprave upotrijebljene za utvrđivanje istovjetnosti i vlasti koja je tu ispravu izdala. Svjedoci istovjetnosti Članak 61. (1) Svjedoci istovjetnosti moraju biti punoljetni, dostojni povjerenja i javnom bilježniku osobno i po imenu poznati. (2) Svjedok istovjetnosti može biti i poslovni svjedok i osoba iz članka 64 stavka 1. točke 4. ovoga Zakona. Osobe za koje se znade da se uz nagradu bave posvjedočenjem istovjetnosti ne mogu biti svjedoci istovjetnosti. (3) Javni će bilježnik u svakom slučaju na prikladan način ispitati svjedoke istovjetnosti o osobama isovjetnost kojih se utvrđuje, a tražit će i potpis osobe koje se istovjetnost treba utvrditi, i to radi toga da bi se uvjerio u istovjetnost te radi toga da bi provjerio da li se može vjerovati svjedocima istovjetnosti. Pozvani svjedoci (Svjedoci akta) Članak 62. (1) Dva svjedoka su potrebna pri sastavljanju javnobilježničkog akta: 1) koji sadrži ugovor ili drugu raspoložbu za slučaj smrti, 2) kad jedan od sudionika ne zna službeni jezik, osim ako javni bilježnik nije istodobno i zakleti sudski tumač, 3) kad je koji od sudionika slijep, gluh, nijem ili gluhonijem, 4) kad je koji od sudionika nepismen. (2) U ostalim slučajevima ovisit će o javnom bilježniku i strankama da li će pri sastavljanju javnobilježničkog akta biti pozvani svjedoci akta. (3) Umjesto dvaju svjedoka akta može se pozvati bilo koji drugi javni bilježnik. Tko može biti svjedok akta Članak 63. (1) Svjedoci akta moraju biti punoljetni i znati, osim ako ovim Zakonom nije drugačije određeno (članak 68., stavak 3.), službeni jezik .Barem jedan od svjedoka mora znati čitati i pisati. (2) Istovjetnost svjedoka akta utvrđuje se na način predviđen u odredbama članka 60. ovoga Zakona. Tko ne može biti svjedok akta Članak 64. Ne mogu biti svjedoci akta: 1) osobe koje ne mogu valjano svjedočiti uslijed svojih duševnih ili tjelesnih nedostataka, 2) osobe koje su zaposlene kod javnog bilježnika ili su u njegovoj službi, 3) osobe koje mogu imati kakvu korist od posla čije sklapanje posvjedočuju, 4) osobe koje su sa strankom ili s onim koji bi po javnobilježničkom aktu trebao dobiti kakvu korist, ili sa samim javnim bilježnikom, u odnosu zbog kojega se može tražiti izuzeće javnog bilježnika. Nazočnost svjedoka akta Članak 65.. (1) Ako zakon što drugo ne određuje, moraju svjedoci akta ili drugi javni bilježnik biti nazočni najkasnije kada javni bilježnik čita sudionicima javnobilježnički akt i kad ga oni potpisuju. (2) Ako to stranke zahtijevaju, svjedoci akta mogu biti, ako što drugo nije za pojedine slučajeve određeno, isključeni za vrijeme čitanja javnobilježničkog akta, ali u tom slučaju sudionici moraju potpisati javnobilježnički akt u nazočnosti svjedoka akta i izjaviti da su akt pročitali ili da im je bio pročitan i da odgovara njihovoj volji. Sve će se to naznačiti u javnobilježničkom aktu. (3) Ako je koji od sudionika slijep, gluh ili nijem, svjedoci akta moraju biti nazočni kada stranke daju izjavu o raspoložbama koja će se unijeti u javnobilježnički akt, zatim prigodom čitanja cijelog akta sudionicima, ili kad ga oni sami čitaju te onda kada sudionici izjavljuju svoj pristanak i kad potpisuju javnobilježnički akt. To će se naznačiti u javnobilježničkom aktu. Pismeni gluhi i nijemi sudionici Članak 65. (1) Gluhi sudionik koji zna čitati mora sam pročitati akt i izričito izjaviti da ga je pročitao i da odgovara njegovoj volji. (2) Nijemi ili gluhonijemi sudionik koji zna čitati i pisati mora na javnobilježnžčkom aktu svojeručno napisati da ga je pročitao i da ga odobrava. Te izjave moraju se unijeti u javnobilježnički akt ispred potpisa. (3) U javnobilježničkom aktu mora biti naznačeno da se postupilo prema odredbama stavka 1. i 2. ovoga članka. Nepismeni gluhi i nijemi sudionici Članak 67. (1) Ako gluhi sudionik ne zna čitati ili ako nijemi ili gluhonijemi sudionik ne zna čitati i pisati, mora se osim svjedoka akta pozvati i jedna osoba njegova povjerenja koja se s njime može znacima sporazumjeti. Ta osoba mora imati svojstva svjedoka akta i ne mora znati čitati i pisati. Ta osoba može biti u srodstvu s gluhom, nijemom ili gluhonijemom osobom, ako nije osobno zainteresirana u pravnom poslu koji je predmet javnobilježničkog akta. (2)Javni se je bilježnik dužan na prikladan način uvjeriti da li se osoba povjerenja doista znade znacim sporazumjeti s gluhim, nijemim ili gluhonijemim sudionikom i u javnobilježničkom će aktu navesti da se je u to uvjerio. Tumači Članak 68. (1) Ako koji od sudionika ne zna službeni jezik, mora se pored svjedoka akta (članak 62.) pozvati i prisegnuti sudski tumač. U javnobilježničkom aktu će se naznačiti da se je tako postupilo. (2) Tumač može biti i namještenik javnog bilježnika, ali mora imati sva druga svojstva svjedoka akta. (3) Tumač nije potreban ko javni bilježnik i oba svjedoka akta odnosno drugi javni bilježnik vladaju jezikom toga sudionika. (4) U slučaju i stavka 3. ovog članka svjedoci akta ne mogu se isključiti za vrijeme čitanja akta. U aktu će se naznačiti zašto nije pozvan tumač. (5) Kad je tumač potreban, javni će bilježnik nastojati da preko njega sazna pravu volju sudionika, i prema njoj na službenom jeziku sastaviti akt, koji će tumač prevesti sudionicima. Ako to sudionici traže, prijevod akta na jezik sudionika napisat će se i sašiti uz javnobilježnički akt. Sadržaj javnobilježničkog akta Članak 69. (1) Javnobilježnički akt mora sadržavati: 1) podatke o javnim bilježnicima koji sudjeluju u sastavljanju akta (prezime i ime, njihovo javnobilježničko svojstvo i sjedište), 2) podatke (prezime i ime, zanimanje, adresu) o sudionicima te eventualnim svjedocima i tumačima, 3) naznaku načina na koji je utvrđena istovjetnost osoba pod točkom 2.), 4) tekst pravnog posla s naznakom eventualnih punomoći i priloga, 5) napomenu da je javnobilježnički akt sudionicima pročitan ili da su održane one formalnosti koje po ovom zakonu zamjenjuju čitanje akta (članak 66. stavak 2., članak 67. stavak 1., članak 68.), 6) dan, mjesec, godinu i mjesto, a kada to zakon ili sudionici zahtijevaju, i sat kada je isprava sastavljena, 7) patpis osoba pod točkom 1. i 2.), službeni pečat javnog bilježnika koji je sastavio javnobilježnički akt. (2) Ako je javnobilježnički akt kasnije nadopunjen, ispravljen ili preinačen drugim javnobilježničkim aktom, to će se zabilježiti na izvorniku javnobilježničkog akta, odnosno, ako je izvornik izdan, na njegovom ovjerenom prijepisu koji čuva javni bilježnik. Posljedice povrede pravila o sastavljanju javnobilježničkog akta Članak 70. (1) Javnobilježnički akt pri čijem sastavljanju nisu poštivani zahtjevi iz odredaba članka 59., članka 60. stavka 1., članka 61. stavka 1., članka 62. stavka 1., članka 63. stavka 1. glede poznavanja službenog jezika, članka 64. do 68. i članka 69. stavka 1. točke 5., 6. i 7. ovoga Zakona nema snagu javne isprave. (2) Sud će ocijeniti da li i u kojoj mjeri povrede odredaba članka 60., stavka 1. rečenica druga, članka 61., članka 62. stavka 2. i 3., članka 63., osim ako se ne radi o upotrebi službenog jezika, te članka 69. stavka 1. točke 1. do 4. i stavka 2. ovoga Zakona oduzimaju ili umanjuju vjerodostojnost javnobilježničkog akta. Punomoći i prilozi Članak 71. (1) Sudionici mogu javnobilježničkom aktu priložiti punomoći i druge priloge u izvorniku ili prijepisu, ali ako ih izdatnik nije potvrdio u jevnobilježničkom aktu, samim prilaganjem ne mogu dobiti veću vjerodostojnost nego što su je ranije imali. (2) Priloge koje sudionici nisu potpisali i koji nisu javne isprave moraju potpisati sudionici, eventualni svjedoci akta ili drugi javni bilježnik. 2. Sastavljanje javnobilježničkog akta o izjavama posljednje volje i o nasljednim ugovorima Učinak, oblik i način sastavljanja javnobilježničkog akta o izjavama posljednje volje i o nasljednim ugovorima Članak 72. Učinak, oblik i način sastavljanja javnobilježničkih akata o izjavama posljednje volje i o nasljednim ugovorima uredit će se posebnim zakonom. 3. Posvjedočenje (potvrđivanje) činjenica i izjava Učinak javnobilježničkog posvjedočenja Članak 73. Javni bilježnik izdaje potvrde prema odredbama ovog odsjeka. Te potvrde imaju dokaznu snagu javne isprave samo ako odgovaraju odredbama članka 74. do 92. ovoga Zakona. Ovjera prijepisa Članak 74. (1) Javni bilježnik potvrdit će da se prijepis isprave slaže s izvornikom ako razumije jezik na kome je isprava napisana. (2) Prijepis se mora slagati s ispravom i u pravopisu, interpunkciji i skraćivanju riječi. Ako su u ispravi neka mjesta preinačena, brisana, precrtana, umetnuta ili dodana, mora se to u ovjeri navesti. U ovjeri će se navesti i je li isprava poderana, oštećena, ili inače po vanjskom obliku očito sumnjiva. (3) Javni bilježnik mora točno usporediti prijepis s ispravom i ako utvrdi da se slaže, potvrdit će to na samom prijepisu, a uz to će navesti da je to prijepis isprave koju je stranka označila kao izvornik, ili da je to prijepis ovjerenog ili običnog prijepisa isprave, da li je i kako taksiran, da li je pisan rukom ili strojem ili kojim drugim mehaničkim ili kemijskim sredstvom, olovkom ili perom, i gdje se, po njego vu znanju ili po tvrđenju stranke, nalazi izvornik, a ako ga je donijela stranka, ime i stan te stranke. (4) Ako se na ispravi nalazi kakva primjedba ili klauzula i ona će se unijeti u prijepis. (5) Kad se ovjerava prijepis jednog dijela isprave ili izvod iz koje isprave, iz prijepisa se mora jasno razabirati koji su dijelovi isprave ostali neprepisani. (6) Ovjere prijepisa unose se u poseban javnobilježnički upisnik. (7) S prijepisom je po ovom zakonu izjednačena fotokopija isprave. Ovjere izvoda iz trgovačkih i poslovnih knjiga Članak 75. (1) Pri ovjeri izvoda iz trgovačkih ili poslovnih knjiga jsvni bilježnik će usporediti izvod s odnosnim stavkama izvorne knjige i napisat će na izvodu klauzulu ovjere s pri mjedbom da se izvod potpuno slaže s odgovarajućim stavkama izvorne knjige. U izvodu će se naznačiti datum pregleda trgovačke odnosno poslovne knjige. (2) Ovjere izvoda iz stavka 1. ovoga članka zabilježit će se u poseban javnobilježnički upisnik. Ovjere prijevoda Članak 76. (1) Javni bilježnik, koji je za to ovlašten (članak 35.), ovjerit će točnost prijevoda koji je on sam načinio ili koji je on savjesno ispitao i za koji je utvrdio da je ispravan. (2) Svoju ovjeru stavit će na prijevod, koji će, u pravilu, napisati na samoj izvornoj ispravi ili će ga prošiti s izvornikom na način propisan u članku 48. ovoga Zakona. (3) Ovjere prijevoda zabilježit će se u poseban javnobilježnički upisnik. Ovjera potpisa (legalizacija) Članak 77. (1) Javni bilježnik može potvrditi da je stranka u njegovoj nazočnosti svojeručno potpisala pismeno, ili svoj rukoznak na njega stavila, ili da je potpis ili rukoznak, koji je već na pismenu, pred njim priznala kao svoj. (2) Istovjetnost stranke mora se utvrditi u skladu s odredbama članka 60. i 61. ovoga Zakona. (3) Ovjera, s pozivom na poslovni broj zapisnika ili upisnika o ovjerama i potvrdama, stavit će se na izvornom pismenu uz naznaku na koji je način utvrđena istovjetnost te dodatak da je potpis ili rukoznak istinit, i uz datum, potpis i službeni pečat javnog bilježnika. (4) Pri ovjeri potpisa javni se bilježnik treba upoznati sa sadržajem pismena samo utoliko ukoliko je to potrebno za popunjavanje rubrika upisnika o ovjerama i potvrdama; on nije odgovoran za sadržaj pismena niti je dužan ispitivati da li su sudionici ovlašteni na dotični posao. (5) Javni bilježnik može ovjeriti i potpis na pismenu koje nije sastavljeno na službenom jeziku. (6) Ako je sudionik slijep ili ako ne zna čitati, javni će mu bilježnik pročitati pismeno prije nego što ovjeri potpis ili rukoznak. Ako javni bilježnik ne zna jezik na kome je pismeno napisano, pismeno će pročitati zakleti sudski tumač, što će se navesti u ovjeri. (7) Ako se ovjerava potpis osobe kao zastupnika koje pravne osobe ili javnog tijela, javni bilježnik može u ovjeri potvrditi da se je ta osoba potpisala za pravnu osobu ili javno tijelo samo ako je on prethodno utvrdio da je ta osoba to ovlaštena učiniti. Potvrda o vremenu kad je isprava predočene Članak 78. (1) Vrijeme kad je isprava javnom bilježniku ili u njegovoj nazočnosti kojoj drugoj osobi predočena, potvrdit će se na samoj ispravi uz točnu naznaku dana, mjeseca, godine, a, ako to stranka zahtijeva, i sata. (2) Ako to stranka zahtijeva, mora se utvrditi i istovjetnost osobe koja je pismeno predočila i osobe kojoj je ono predočeno. U potvrdi će se naznačiti na koji je način utvrđena istovjetnost tih osoba. Potvrda da je netko živ Članak 79. (1) Javni bilježnik može potvrditi da je netko živ ako ga osobno i po imenu poznaje ili ako je njegovu istovjetno …