Poslovnik Sabora Republike Hrvatske

Poslovnik Sabora Republike Hrvatske Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Poslovnik Sabora Republike Hrvatske NN 17/1992 (30.3.1992.), Poslovnik Sabora Republike Hrvatske SABOR REPUBLIKE HRVATSKE Na temelju članka 6. Ustavnog zakona za provedbu Ustava Republike Hrvatske, Sabor Republike Hrvatske na zajedničkoj sjednici Društveno-političkog vijeća, Vijeća općina i Vijeća udruženog rada 27. ožujka 1992.. donosi POSLOVNIK Sabora Republike Hrvatske I. UVODNE ODREDBE Članak 1. Rad i organizacija Sabora Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: "Sabor") uređuje se ovim Poslovnikom. Članak 2. Ovim se Poslovnikom uređuju: - ostvarivanje prava, obveza i odgovornosti zastupnika u Saboru; -djelokrug vijeća Sabora i njihovi medusobni odnosi; - programiranje rada u Saboru; - ostvarivanje prava i dužnosti predsjednika Sabora i Predsjedništva Sabora; - djelokrug, sastav i način rada radnih tijela Sabora i njihovi međusobni odnosi; - odnosi Sabora i Predsjednika Republike; - način ostvarivanja prava i dužnosti Sabora prema Vladi Republike Hraatske (u daljnjem tekstu: "Vlada"); - postupak donošenja akata Sabora i postupak razmatranja pojedinih pitanja iz nadležnosti Sabora; - postupak izbora i imenovanja odnosno razrješenja u Saboru; - poslovni red na sjednicama Sabora; - javnost u radu Sabora; - obavljanje stručnih, administrativnih, tehničkih i drugih poslova za potrebe Sabora i rukovođenje tim poslovima; - rad Sabora u doba ratnog stanja i neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike. II. VERIFIKACIJA I PRESTANAK MANDATA ZASTUPNIKA Članak 3. Vijeće Sabora razmatra izvješće mandatno-imunitetske komisije u cijelosti. Ako Komisija nije osporila mandat nijednog zastupnika, glasuje se o izvješću u cijelosti, a ako Komisija ospori neki mandat, prvo se glasuje o svim neospornim mandatima, a zatim o svakom osporenom mandatu ponaosob. Izvješće mandantno-imunitetske komisije usvojeno je ako je za njega glasovala većina ukupnog broja članova u vijeću. Članak 4. Vijeće može odgoditi donošenje odluke o verifikaciji pojedinog mandata i zaključiti da Republička izborna komisija prethodno izvrši provjeru valjanosti mandata. Odgađanje odluke o verifikaciji pojedinih mandata ne može biti duiža od 30 dana. Članak 5. Zastupnik čiji je mandat verificiran, a nije bio nazočan na sjednici vijeća, kao i zastupnik izabran u dopunskim ili ponovnim izborima potpisuje tekst zakletve pred predsjednikom vijeća koji o tome obavještava vijeće na prvoj narednoj sjednici. Članak 6. Verifikacijom mandata zastupnik stječe sva prava, obveze i odgovornosti zastupnika utvrdena Ustavom, zakonom i ovim Poslovnikom. Članak 7. Verifikaciju mandata zastupnika izabranim na ponovnim ili dopunskim izborima obavlja vijeće na osnovi izvješća Republičke izborne komisije i na prijedlog mandatnoimunitetske komisije, shodno odredbama ovoga Poslovnika o verifikaciji mandata. Članak 8. Zastupniku, prestaje mandat u slučajevima utvrđenim Ustavom i zakonom. U drugim slučajevima mandat prestaje kad nastupi činjenica koja povlaći za sobom prestanak mandata. Članak 9. Ako je zastupnik podnio ostavku, predsjednik vijeća dostavlja tekst, ostavke zastupnicima vijeća. Vijeće raspravlja o sadržaju ostavke i o tome donosi zaključak. Ako vijeće prihvati ostavku, mandat zastupnika prestaje toga dana. Članak 10. O svakom slućaju koji za sobom povlaći prestanak mandata mandatno-imunitetska komisija razmatra i o tome obavještava vijeća. a vijeće utvrduje dan prestanka mandata. Članak 11. O svakom prestanku mandata zatupnika predsjednik vijeća obavještava predsjednika Sabora. III. OSTVARIVANJE PRAVA, OBAVEZA I O DGOVORNOSTI ZASTUPNIKA Članak 12. Zastupnici kojima je mandat verificiran daju zakletvu na naćin da potpisuju tekst koji glasi: .Prisežem da ću dužnost zastupnika savjesno obnašaGi i držati se Ustava i zakona, te da ću se zalagati za svekoliki napredak Republike Hrvatske.. Članak 13. Zastupnik ima pravo i obvezu prisustvovati i sudjelovati u radu Sabora i radnih tijela ćiji je ćlan: U slućaju sprijećenosti da prisustvuje sjednici zastupnik je obvezan izvršavati obveze koje mu u okviru svoga djelokruga povjeri Sabor. vijeće ili radno tijelo kojega je ćlan. Članak 14. Radi iznošenja stajališta, inicijativa i prijedloga zastupnik ima pravo sudjelovati i u radu radnih tijela kojih nije ćlan. ali bez prava odlućivanja u njima. Članak 15. Zastupnik ima pravo davati inicijative i podnositi sve prijedloge iz nadležnosti Sabora, vijeća Sabora i radnih tijela Sabora. te postavljati zastupnićka pitanja. Članak 16. Zastupnik ima pravo bili informiran o svim temama i problemima radi ostvarivanja zastupnićkih prava i obveza. Članak 17 Zastupnicima se dostavljaju: -.Narodne novine., službeni list Republike Hrvatske, - glasilo Sabora Republike Hrvatske, - prijedlozi akata koji će biti na dnevnom redu sjednica tijela kojih su ćlanovi. lzvješća. analize i drugi materijali o kOjima će se raspravljati u tijelima Sabora, dostavljaju se zastupnicima u sažetku, a na njihov zahtjev dostavit će im se u izvorniku. Zastupnici imaju pravo koristiti se knjižnicom Sabora. Članak 18. Zastupnik ima pravo uvida u informativni i analitićko-dokumentacijski materijal koji se izraduje ili prikuplja u tijelima i Strućnoj službi Sabora, Vlade. minist,arstvima i republićkim upravnim organizacijama, a koji se odnosi na teme o kojima se raspravlja u Saboru. Članak 19. Zastupnik ima pravo tražiti od ministra i drugih funkcionara koji rukovode radom republičkih pravnih organizacija da mu daju obsvijesti o temama koje su na dnevnom redu sjednica Sabora ili se pripremaju za sjednicu Sabora ili radnog tijela ćiji je ćlan. a i druge obavijesti koje su mu kao zastupniku potrebne. Članak 20. Zastupnik ima pravo tražiti obavijesti i objašnjenja od predsjednika Sabora; predsjednika vijeća i predsjednika radnog tijela Sabora, i o radu tijela kojima oni predsjedavaju ili o njihovom radu u Saboru. Zastupnik ima pravo tražiti obavijesti i objašnjenja od tajnika Sabora i tajnika sjednice o njihovom radu i o radu Strućne službe Sabora. Članak 21. Zastupnici su obvezni ćuvati službenu i vojnu tajnu i druge povjerljive podatke i za to su odgovorni. Članak 22. Zastupnik ima pravo tražiti da mu Strućna služba Sabora pruži pomoć u izvršavanju njegovih funkcija, a napose u izradi prijedloga koje on podnosi, u obavljanju poslova i zadaća koje mu je povjerilo radno tijelo Sabora, odnosno da mu osigura dopunsku dokumentaciju za pojedine teme ili predmete koji su na dnevnom redu sjednice Sabora ili radnih tijela. a može tražiti i strućne informacije i objašnjenja radi potpunijeg upoznavanja i praćenja problema na koje nailazi u obavljanju funkcije zastupnika. U okviru Stručne službe Sabora osiguravaju se i stavIjaju na raspolaganje zastupnicima tehnićka i informatićka sredstva i materijali. koji su im potrebni za obavljanje njihove funkcije te osiguravaju tehnićki i drugi uvjeti za nj ihov rad. Članak 23. Zastupnicima se izdaje zastupnička iskeznica. U zastupnićkoj iskaznici navodi se imunitetsko pravo zastupnika. O izdavanju zastupničkih iskaznica i o evidenciji izdatih iskaznica brine se tajnik Sabora. Članak 24. Zastupnik od dana verifikacije do dana prestanka mandata ima pravo za obavljanje zastupnićke dužnosti u Saboru i svojoj izbornoj jedinici na naknade u skladu sa zakonom i odlukama Sabora. Članak 25. Zastupnik uživa imunitet od dana verifikacije do dana prestanka mandata. Kad se steknu uvjeti za pritvor zastupnika ili za pokre. tanje kaznenog postupka protiv zastupnika, koji se pozvao na imunitet. nadleino državno tijelo obvezno je prethodno zatražiti za to, odobrenje vijeća kojeg je zastupnik ćlan. Zahtjev za odobrenje pritvora, odnosno za pokretanje kaznenog postupka protiv zastupnika nadležno drtavno tijelo podnosi predsjedniku vijeća radi upućivanja mandatno-imunitetskoj komisiji vijeća. Na naćin predviden u stavku 3. ovoga ćlanka postupat će se i povodom izvješća nađležnog driavnog tijela o pritvoru zastupnika odnosno o pokretsnju kaznenog postupka protiv zastupnika koji se nije pozvao na imunitet. Članak 28. Mandatno-imunitetska komisija vijeća dužna je bez odgode razmotriti 2ahtjev za odobrenje pritvora, odnosno za pokretanje kaznenog postupka protiv zastupnika koji se pozvao na imunitet, ili izvješće o pritwru zastupnika ili o pokret.anju kaznenog postupka protiv zastupnika koji se nije pozvao na imunitet, kao i izvješće o pritvoru zastupnika, zatečenog u vršenju kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina, te podnijeti o tome izvješće vijeću na prvoj narednoj sjednici. Članak 27. Povodom zahtjeva za odobrenje pritvora zastupnika, odnosno za pokrešnje kaznenog posGupka protiv zastupnika koji se pozvao na imunitet, vijeće odlu6uje na osnovi izvješća mandatno-imunitetske komisije da li će dati odobrenje za pritvor, odnosno odobrenje za pokretanje kaznenog postupka. Povodom izvješća o pokretanju kaznenog postupka protiv zastupnika koji se nije pozvao na imunitet, vijeće može na osnovi izvješća mandatno-lmunitetske komisije odlučiti da se prema njemu primijeni imunitet. ako je to potrebno radi obavljanja njegove zastupnićke funkcije. Članak 28. Ako vijeće ne da odobrenje za pritvor zastupnika, odnosno za pokretanje kaznenog postupka protiv zastupnika, obavijestit će o tome nadležni sud radi donošenja odgovarajuće odluke. Članak 29. Izmedu sjednica vijeća odobrenje za lišenje slobode, odnosno za nastavljanje kaznenog postupka daje i o primjeni imuniteta zastupnika odlućuje mandatno-imunitetska komisija vijeća. uz potvrdu vijeća na prvoj narednoj sjednici. Članak 30. Kad vijeće, odnosno mandatno-imunitetska komisija odobri pritvor zastupnika. odnosno dade odobrenje za pokretanje kaznenog postupka, zastupnik može biti pritvoren. odnosno kazneni se postupak može protiv njega voditi samo za kazneno djelo za koje je dano odobrenje. Članak 31. U Saboru se mogu osnovati klubovi zastupnika po stranaEkoj i drugoj osnovi. Klub mora imati najmanje pet članova. Klubovi zastupnika obvezni su o svom osnivanju obavijestiti Tajništvo Sabora. priložiti svoja pravila rada te podatke o članovima. Tajništvo Sabora osigurat će klubovima zastupnika prostorne i druge tehnićke uvjete za rad (dvoranu za sjednice, prijepis, umnožavanje i dostavu materijala i dr.). IV. DJELOKRUG VIJEČA SABORA Članak 32. Sabor o predmetima iz svoje nadležnosti odlućuje na samostalnim sjednicama vijeća Sabora, na zajednićkim sjednicama Društveno-politićkog vijeća i Vijeća općina te na skupnim sjednicama Društveno-politićkog vijeća, Vijeća općina i Vijeća udruženog rada Sabora. Članak.33. Vijeća Sabora samostalno: - verificiraju mandat svojim ćlanovima i odlučuju o njihovim mandatno-imunitetskim pitanjima; - biraju i razrješavaju predsjednika i potpredsjednika vijeća; - biraju i razrješavaju članove radnih tijela Sabora iz reda zastupnika vijeća; - donose akt o naćinu rada i organizaciji vijeća; - osnivaju radna tijela vijeća. utvrduju djelokrug njihova rada. te biraju i razrješavaju predsjednike i ćlanove tih tijela. Članak 34. Društveno-političko vijeće i Vijeće općina na zajedničkoj sjednici utvrduju politiku i donose zakone i druge akte koji se odnose na: - ustrojstvo, djelokrug i naćin rada drevnih tijela; - ustrojstvo lokalne samouprave i utvrdivanje podrućja jedinica lokalne samouprave i uprave: - ustrojstvo, organizaciju i rad tijela sudbene vlasti; - gradansko-pravne odnose i postupovna pravila pred sudovima i driavnim tijelima u gradansko-pravnim stvarima; - utvrdivanje kaznenih djela, kaznenih sankcija i izvršavanje kaznenih sankcija, te postupovna pravila u kaznenim stvarima; - amnestiju za kaznena djela; - obitelj, brak i starateljstvo; - udruživanje gradana i održavanje javnih skupova; - državljanstvo i osobni status gradana; - pravni položaj vjerskih zajednica; - izbor i razrješenje tajnika zajednićke sjednice; - izbor i razrješenje predsjednika i sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske i drugih sudova za koje je to utvrdeno zakonom; - imenovanje i razrješenje javnih tužitelja; - izbor i razrješenje pućkog i javnog pravobranitelja; - izbor, imenovanje i razrješenje Guvernera Narodne banke Hrvatske. direktora i ćlanova Vijeća Hrvatske radio-televizije i generalnog direktora Službe društvenog knjigovodstva Hrvatske; te - izbor, imenovanje i razrješenje nositelja javnih funkcija i predstavnike Sabora u tijelima i institucijama odredenim zakonom. Zastupnici na zajedničkoj sjednici odlućuju i o svim drugim pitanjima iz djelokruga Sabora, osim o onima o kojima vijeća Sabora odlućuju samostalno ili zastupnici vijeća Sabora odlućuju na skupnoj sjednici. Članak 35. Zastupnici na skupnoj sjednici Društveno-politićkog vijeća, Viječa općina i Vijeća udruženog rada utvrduju politiku i donose zakone i druge akte koji se odnose na: - donošenje i promjenu Ustava Republike: - odlućkvanje o povjerenju predsjedniku, potpredsjednicima. ministrima i drugim ćlanovima Vlade; - nadzor rada Vlade i drugih nositelja javnih dužnosti odgovornih Saboru u skladu s Ustavom i zakonom; - donošenje ustavnih zakona; , - slobode i prava čovjeka i građanina i nacionalna prava; - pitanja obrane, zaštite ustavnog poretka i javne sigurnosti. - odluku o ratu i miru; - odlučivanje o promjeni granica Republike Hrvatske; - potvrdivanje uredbi sa zakonskom snagom koje donosi Pretisjednik Republike; - izborni sustav; - potvrdivanje medunarodnih ugovora u 5kladu s Ustavom; - donošenje zakona i raspisivanje referenduma u skladu s Ustavom; - donošenje zakona o državnim znamenjima. simbolima i himni; - državne blagdane, nagrade i druga priznanja; - osnove gospodarskog sustava; - monetarni sustav i emisija novća, devizni sustav. vanjskotrgovinski promet i gospodarski odnosi s inozemstvom, osnivanje novčanih i deviznih rezervi; - carinsku i izvancarinsku zaštitu; - porežni sustav. sustav financiranja, te izvore i vrste prihoda državnih tijela. te jedinica lokalne samouprave; - državni proraćun i izvršenje proraEuna; - završni raćun državnog proraćuna; - zdravstvenu zaštitu i zdravstveno osiguranje; - radne odnose i zapošljavanje; - pravo na štrajk i druga sindikalna prava; - pitanja socijalne skrbi; - mirovinsko i invalidsko osiguranje; - pitanja ravnomjernog regionalnoga razvitka Republike: - robne rezerve; - prostorno planiranje, urbanizam. uredivanje i korištenje gradevinskog zemljišta i starttbene odnose, te pitanja zaštite prirode i ćovjekovog okoliša: - pitanja gospodarske infrastrukture; - pitanja pomorstva i prometa; - pitanja sustava informiranja i djelovanje informatićkih sustava; - pitanja znanosti i tehnologije; - kulturu, odgoj. obrazovanje i šport: - poljodjelstvo, vodoprivredu. selo i seljaštvo; - turistićku djelatnost; - donošenje Poslovnika Sabora; - odlućivanje o produženju saziva Sabora. te utvrdivanje prestanka okolnosti zbog kojih je vrijeme ssziva produženo, te o prijevremenom raspuštanju Sabora; - izbor i razrješenje predsjednika i potpredsjednike Sabora: - izbor i razrješenje predsjednika radnih tijela Sabora; - imenovanje i razrješenje tajnika Sabors i njegova zamjenika; - izbor sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske. V. PROGRAMIRANJE RADA U SABORU Članak 36. Program rada Sabora utvrduje se za razdoblje jednog redovnog zasjedanja, za razdoblje od godine dana, a rrrože se utvrditi i za dulje razdoblje. Članak 37. Pored zastupnika i radnih tijela Sabora, prijedloge za program rada Sabora moi.e podnositi i Vlada. Uz prijedlog za unošenje pojedinih tema u progrsm rada Sabora podnositelj može predložiti da u raspravi o predloženoj temi sudjeluje i njegov predstavnik. Članak 38. Nakon završene rasprave o prijedlozima za izradu programa rada Sabora, u prijedlog programa rada Sabora unose se sve zadaće i teme koje će Sabor razmatrati i o kojima će odlućivati u razdoblju za koje se utvrduje program rada. a naroćito: - zadaće, poslovi i teme koje se odnose na razmstranje stanja. utvrdivanje politike i na provodenje utvrdene politike u oblastima iz djelokruga Sabora, uz prikaz osnovnog sadržaja tema, zadaća odnosno posla; - zakoni i drugi akti Sabora s obrazloženjem potrebe njihova donošekja i s prikazom osnovnog sadržaja tih aka- tijela odgovorna za organiziranje, pripremu i izvr-, šenje pojedinih zadaća utvrdenih programom rada kao nositelji poslova oko priprerge odredenog akta: - stalna ili povremena radna tijela koja će razmatrati akte i druge materijale prije njihova iznošenja ns sjednice; - rokovi u kojima se moraju dovršiti, odnosno izvršiti pojedine zadaće: - rokovi u kojima će se provesti predvidene rasprave u zainteresiranim organizacijama U programu rada Sabora oznaćuje se takoder o kojim će se temama provoditi prethodna rasprava ili kojime će se provesti posebna konzultacija radi razmjene mišljenja o predloženim načinima za uredivanje društvenih odnosa ili radi zauzimanja stsjališta za pripremu i izradu odredenog akta. U program rada Sabora može se unijeti rokovnik održavanja sjednica u razdoblju za koje se donosi program. Članak 39. Prijedlog programa rada Sabora, prihvećen na skupnoj sjednici, objavljuje se u glasilu Sabora. Članak 40. NoSitelji pojedinih poslova utvrdeni programom rada Sabora dužni su u predvidenom roku podnijeti te akte Saboru na raspravu i odlućivanje. Ako to iz odredenih razloga nije moguće, nositelj poslova pripreme akta dužan je o tome na vrijeme obavijestiti Sabor i navesti razloge zbog kojih nije moguće izvršiti programiranu zadaću. VI. PREDSJEDNIK SABORA, PREDSJEDNIŠTVO SABORA I TAJNIK SABORA Članak 41. Predsjednik Sabora predstsvlja Sabor. Predsjednik Sabora saziva i organizira sjednice Sabora. Predsjednik Sabora upućuje na raspravu i odlućivanje Saboru i radnim tijelima Sabora primljene prijedloge propisa te izvješća. informacije. analize i druge akte upućene Saboru. Predsjednik Sabora može predložiti vijećima, radnim tijelima Sabora i radnim tijelima vijeća da rasprave o pojedirlim temama iz svoga djelokruga. ima pravo i sudjelovati u raspravljanju o pitanjima koja su na dnevnom redu njihovih sjednica. Predsjednik Sabora potpisuje akte koje donosi Sabor. Predsjednik Sabora upućuje donesene zakone Predsjedniku Republike radi proglašenja. Predsjednik Sabora prima prisege funkcionara koje bira ili imenuje Sabor, ako nije zakonom ili ovim Poslovnikom drukćije odredeno a na to može ovlastiti potpredsjednika Sabora. predsjednika vijeća ili predsjednika radnog tijela Sabora, a kad to hitne i neodgodive potrebe zahtijevaju i zastupnika Sabora. Predsjednik Sabora obavlja i druge poslove odredene Ustavom, zakonom i ovim Poslovnikom. Svoja ovlaštenja predsjednik Sabora izvršava donošenjem odluke, ukoliko nije ovim Poslovnikom drukčije odredeno. Članak 42. Sabor ima četiri potpredsjednika. Potpredsjednici Sabora zamjenjuju predsjednika u slućaju njegove odsutnosti ili sprijećenosti. Potpredsjednici Ssbora poma.žu u radu predsjedniku Sabora i, po njegovom ovlaštenju, obavljaju odredene poslove iz njegova djelokruga. Članak 43. Predsjednik Sabora. potpredsjednici Sabora i predsjednici vijeća čine Predsjedništvo Sabora. Predsjedništvo Sabora: - utvrduje prijedlog programa rada Sabora i brine se za uskladivanje rada u provedbi programa; - razmatra pitanja od interese za rad Sabora; - potiče da se odredene teme stave na dnevni red - tumaći odredbe Poslovnika Sabora u pogledu nadležnosti vijeća: - raspravlja pitanja postupka i naćina rada Sabora i radnih tijela Sabora, te pokreće inicijative za unapredivanje toga rada: - brine se o suradnji Sabora s Vladom i tijelima jedinica lokalne samouprave; - odreduje sastav delegacije Sabora u posjeti stranim predstavnićkim tijelima i organizacijama; - odreduje predstavnike Sabora u reprezentativnim i drugim prigodama te donosi odluke o pokroviteljstvu nad obljetnicama od osobitoga nacionalnog ili državnog znaćenja; - brine se o provedbi utvrdene politike Sabnra; - daje suglasnost na Pravilnik o unutarnjoj organizaciji, naćinu rada i sistematizaciji poslova u Strućnoj službi Sabora i ima prema njoj poslove koje prema zakonu obavlja Vlada prema tijelima republičke uprave; - utvrduje prijedlog za osiguranje sredstava za rad Sabora i Stručne službe Sabora; - predlaže vijećima kandidate za tajnika zajednićke sjednice. na listi na kojoj ne mora biti više kandidata; - imenuje i razrješava na prijedlog tajnika Sabora pomočnika tajnika Sabora i druge djelatnike, koji u Stručnoj službi Sabora imaju položaj samostalnog savjetnika; - obavlja i druge poslove odredene ovim Poslovnikom. Članak 44. Na poziv predsjednika Sabora u radu Predsjedništva Sabora sudjeluju predsjednici radnih tijela Sabora, tajnik Sabora. zamjenik tajnika Sabora, pomoćnik tajnika Sabora, tajnik zajedničke sjednice te predstavnik Vlade. Članak 45. Sjednice Predsjedništva Sabora saziva predsjednik Sabora. Na sjednicama Predsjedništva Sabora vodi se zapisnik. Predsjedništvo Sabora može, u skladu s ovim Poslovnikom donijeti Poslovnik o svom radu. Članak 46. Tajnik Sabora pomaže predsjedniku Sabora u pripremanju i organiziranju sjednica Sabora kao i sjednica Predsjedništva Sabora, osigurava izvješća. dokumentacijski i drugi materijal o temama koje se razmatraju na sjednica Predsjedništva. pokreće razmatranje tema iz tijelokruga Predsjedništva Sabora. brine se o izvršavanju zakljućaka Predsjedništva Sabora i abavlja druge poslove utvrden ovim Poslovnikom ili koje mu povjeri predsjednik Sabora. Članak 47. Tajnik Sabora rukovodi Stručnom sluibom Sabora i donosi Pravilnik o unutarnjoj organizaciji, načiriu rada i sistematizaciji poslova Strućne sluibe Sabora o prethodnoj suglasnosti Predsjedništva Sabora. Tajnik Sabora priprema prijedlog za osiguravanje sredstava e rad Sabora i Stručne službe Sabora i nalogodavac je za financijsko i materijalno poslovanje Sabora i Stručne službe Sabora. Tajnik Sabora zaključuje ugovore i obavlja druge pravne poslove Sabora. Za svoj rad i za rad Strućng sluibe Sabora tajrlik Sabora odgovoran je Saboru. Članak 48. Zamjenik tajnika Sabora obavlja poslove iz djelokruga tajnika Sabora koje mu povjeri predsjednik Sabora ili tajnik Sabora i zamjenjuje tajnika u sluaju njegove odsutnosti lli sprijeđenosti. Za svoj rad zamjenik tajnika Sabora odgovoran je Saboru. a za poslove koje mu je povjerio tajnik Sabora odgovoran je i njemu. Članak 49. Tajnika Sabora i zamjenika tajnika imenuje, odnosno razrješava od dužnosti Sabor, na prijedlog Predsjedništva Sabora. koji ne mora sadržavati više kandidata. Tajnik Sabora i zamjenik tajnika Sabora imenuju se na vrijeme od ćetiri godine i mogu biti ponovno imenovani na tu funkciju. VII. RADNA TIJELA SABORA 1. Opće odredbe Članak 50. Za proučavanje i razmatranje općih pitanja politike te pripremu i podnošenje prijedloga o tim pitanjima. za praćenje provodenja utvrdene politike i praćenje izvršavanja zakona i drugih akata Sabora. za pripremu i proućavanje prijedloga zakona i drugih akata. za koordinaciju u rješavanju pojedinih pitanja, za proućavanje i raspravljanje i drugih pitanja iz nadležnosti Sabora te za izvršavanje odredenih zadača od interesa za Sabor i njegova vijeća. ovim se Poslovnikom osnivaju radna tijela Sabora. kao zajednička radna tijela svih vijeća Sabora. Članak 51. U radnim tijelima Sabora razmatraju se i usuglašavaju stavovi izraženi ili upućeni zastupnicima o pojedinim pitanjima o kojima se odlučuje u vijećima Sabora ili su izravno upućeni Saboru. Radna tijela Sabora, imajući u vidu cjelinu odnosa i interesa, njihovu povezanost i uzajamnu uvjetovanost, zauzimaju stajališta i o tome obavještavaju Sabor. Radna tijela prate u okviru svog djelokruga rad Vlade i drugih nositelja javnih dužnosti odgovornih Saboru u skladu s Ustavom i zakonom, zauzimaju stajališta i o tome izvješćuju Sabor. U radnim tijelima Sabora ra,zmatraju se mišljenja, primjedbe, prijedlozi i inicijative koje se odnose na donošenje zakona i drugih akata. na ocjenu izvršavanja utvrdene politike, na ostvarivanje političke kontrole ili na rješavanje pojedinih pitanja od općeg interesa ili od interesa za gospodarstvo ili gradane i njihov položaj u društvu. U radnim tijelima Sabora razmatraju se predstavke i prijedlozi gradana koje oni podnose Saboru te njihove političke i druge inicijative od općeg interesa ili za zaštitu ustavnosti i zakonitosti. Članak 52. Radi razmatranja i drugih pitanja Sabor može, pored radnih tijela osnovanih ovim Foslovnikom, osnovati i druga radna tijela. Odlukom o osnivanju radnog tijela ureduje se njegov naziv, sastav, zadaće, ovlaštenja i naćin rada. Članak 53. Radno tijelo Sabora ima predsjednika, zamjenika predsjednika i odredeni broj članova. Predsjednik, zamjenik predsjednika i članovi biraju se medu zastupnicima u Saboru tako da u radnom tijelu Sabora bude podjednak broj članova svakog viječa. Zamjenika predsjednika biraju ćlanovi radnog tijela Sabora iz svojih redova. Članak 54. U radno tijelo Sabora mogu se kao članovi imenovati i pojedini znanstveni. stručni ili javni djelatnici, ali njihov brQj ne može biti veći od broja članova izabranih medu zastupnicima, ako ovim Poslovnikom nije drugaćije odredeno. Znanstveni, strućni i javni djelatnici imenovani u radno tijelo Sabora imaju pravo sudjelovati u raspravi o pitanjima iz djelokruga radnog tijela. bez prave odlućivanja. Članak 55. Mandat predsjednika. emjenika predsjednika i ćlanova radnog tijela traje do isteka mandata tog saziva Sabora. Predsjednika radnog tijela Sabora bira Sabor na osnovi liste na kojoj broj utvrdenih kandidata ne mora biti veći od broja koji se bira. Članak 56 Predsjednik radnog tijela Sabora organizira rad radnog tijela. predlaže dnevni red i predsjeda njegovim sjednicama. Predsjednik inicira razmatranje pojedinih tema i brine se o obavješćivanju ćlanova o pitanjima iz djelokruga radnog tijela Predsjednik suraduje s predsjednicima vijeća Sabora i s predsjednicima drugih radnih tijela Sabora, te s ministrima o pitanjima iz djelokruga radnog tijela Sabora. Predsjednik se brine o provodenju zakljućaka radnog tijela Sabora i obavlja druge poslove odredene ovim Poslovnikom. Zamjenik predsjednika radnog tijela Sabora. u slućaju sprijećenosti ili odsutnosti predsjednika, ima njegova prava, obveze i odgovornosti odredene ovim Poslovnikom. U slućaju sprijećenosti ili odsutnosti predsjednika i zamjenika predsjednika, sjednicom radnog tijela predsjeda član radnog tijela kojeg na to ranije ovlasti predsjednik radnog tijela. Članak 57. Sjednicu radnog tijela Sabora saziva predsjednik po vlastitoj inicijativi, a dužan ju je $azvati na osnovi zaključka Sabora ili ako to zatraži predsjednik Sabora, predsjednik vijeća ili trećina članova radnog tijela Sabora. uz navođenje pitanja koja se trebaju razmotriti na sjednici. Ako predsjednik ne sazove sjednicu kad je to obvezan ućiniti. sjednicu radnog tijela Sabora sa2vat će predsjednik Sabora. Članak 58. Radna tijela Sabora mogu zauzimati stajališta o pitanjima iz svog djelolsruga ako sjednici prisustvuje većina ćlanova radnog tijela, a odluke se donose većinom glasova prisutnih ćlanova. O radu na sjednici radnog tijela vodi se žapisnik. Članak 59. Radna tijela Sabora pokreću razmatranje tema iz svog djelokruga po vlastitoj inicijativi. a obvezatna su razmotriti svako pitanje iz svog djelokruga koje im uputi na razmatranje ili za koje to traži predsjednik Sabora. Članak 60. Tijekom pripreme zakona ili strućnog materijala koji ureduje pitanje iz djelokruga rada radnog tijela. radno tijelo može provesti prethodnu raspravu radi davanja mišljenja i prijedloga predlagaću zakona ili strućnog materijala. Članak 61. Radi proućavanja pojedinih pitanja iz svog djelokruga i pripreme prijedloga o tim pitanjima kao i radi sastavljanja izvješća i nacrta akata koje priprema za Sabor radno tijelo sbora može osnovati potkomisije. odnosno pododbore, a njegov predsjednik može osnovati posebnu radnu grupu. Članovi te radne grupe imenuju se izmedu ćlanova radnog tijels, a prema potrebi i znanstvenih. stručnih i javnih djelatnika te predstavnika zainteresiranih tijela i organizacija. Članak 62. Radno tijelo Sabora može angažirati znanstvene i druge organizacije i pojedine strućnjake za pripremanje akata ili proućavanje pojedinog pitanja iz njegova djelokruga, ako su za to osigurana sredstva ili ako je to predvideno u programu rada Sabora, a može donijeti i zakljućak da se ti poslovi povjere ministarstvima ili upravnim organizacijama. Kada te poslove valja po zakljućku radnog tijela obaviti na osnovi ugovora, ugovor u ime Sabora zakljućuje tajnik Sabora. Članak 63. Radno tijelo Sabora obvezno je o 5vojim primjedbama, mišljenjima, stajalištima i prijedlozima obavijestiti Sabor. Radno tijelo dužno je izvijestiti o stajalištu manjine svojih ćlanova, kad mišljenja ostanu podijeljena u pogledu prijedloga za rješenje pojedinog pitanja. Kad podnosi izvješće ili prijedlog Saboru, radno tijelo odreduje izvjestitelja koji će po zakljućku radnog tijela, po vlastitoj inicijativi ili na zahtjev Sabora, na sjednici obrazložiti stajalište ili prijedlog radnog tijela. Izvjestitelj se na sjednici izjašnjava u ime radnog tijela Sabora o pitanjima u vezi s izvješćem, odnosno stajalištem ili prijedlogom radnog tijela. ali ne može izmijeniti stajalište ili prijedlog radnog tijela ili odustati od njega, ako za to nije ovlašten od radnog tijela. niti se može izjašnjavati o pitanjima o kojima radno tijelo nije dalo svoje mišljenje ili zauzelo stajalište. Ako se takvo pitanje pojavi u raspravi izvjestitelj može tražiti da se odgodi rasprava o njemu dok ga radno tijelo ne raspravi. Rasprava o takvom pitanju odgodit će se i ako se zatraži da radno tijelo dade o njemu svoje mišljenje. odnosno da zauzme stajalište. Članak 64. Radna tijela Sabora suraduju medusobno, a mogu održati i zajednićku sjednicu te Saboru podnijeti i zajedničko izvješće o temi rasprave. Članak 65. Sjednici radnog tijela sabora prisustvuje predstavnik Vlade kad se na sjednici razmatra prijedlog Vlade a predstavnik ministarstva ili upravne organizacije kad se na sjednici razmatra pitanje iz njihova djelokruga. Predsjednik radnog tijela Sabora obvezan je pravovremeno predstavnike tijela iz stavka t. ovoga Elanka obavijestiti o mjestu i vremenu održavanja sjednice. Predstavnik Vlade ima pravo na sjednici radnog tijela sudjelovati u raspravi, a to pravo pripada predstavnicima. odnosno povjerenicima i drugih predlagaća zakona i drugih akata Sabora. Članak 66. Radno tijelo Sabora irria pravo tražiti od ministarstava i upravnih organizacija odgovarajuće obavijesti i druge podatke koji su mu potrebni za rad, a kojima ova tijela raspolažu ili su ih u svom djelokrugu obvezni prikupljati i evidentirati. Clanak 67. Radno tijelo Sabora može na svoje sjednice pozvati znanstvene, stručne i javne djelatnike i druge osobe radi iznošenja mišljenja o pitanjima koja se raspravljaju na sjednici. Radno tijelo Sabora može, u skladu s ovim Poslovnikom, donijeti poslovnik o svom radu. Članak 68. Članovima radnih tijela Sabora imenovanim iz reda znanstvenih, stručnih i javnih djelatnika koji nisu zastupnici u Saboru. može se pored naknade troškova, odrediti posebna nagrada za rad u radnim tijelima. 2. Posebne odredbe Članak 69. Radna tijela Sabora su: 1. Ustavna komisija, 2. Zakonodavno-pravna komisija, 3. Komisija za Poslovnik Sabora, 4. Komisija za izbor i imenovanja, 5. Administrativna komisija, 6. Komisija za predstavke i pritužbe, 7. Komisija za nadzor zakonitosti rada Službe za zaštitu ustavnog poretka, 8. Odbor za zaštitu ljudskih prava, 9. Odbor za međunacionalne odnose, 10. Odbor za vanjsku politiku, 11. Odbor za unutarnju politiku i narodnu obranu, 12. Odbor za gospodarsku politiku i razvoj, 13. Odbor za poljodjelstvo, selo i seljaštvo, 14. Odbor za turizam, 15. Odbor za pitanja političkog sustava, 16. Odbor za proračun i financije, 17. Odbor za pomorstvo, 18. Odbor za promet i 'veze, 19. Odbor za informatiku, 20. Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu, 21. Odbor za socijalnu politiku i zdravstvo, 22. Odbor za prostorno uređenje, 23. Odbor za zaštitu okoliša, 24. Odbor za pravosuđe i upravu i 25. Odbor za pitanja lokalne samouprave. Ustavna komisija Članak 70. Ustavna komisija: - prati, razmatra i analizira ostvarivanje Ustava, - razmatra načelna pitanja u vezi s usuglašavanjem zakonodavstva s Ustavom, - razmatra mišljenja i prijedloge ustavne naravi upućene Saboru, - u postupku promjene Ustava Republike Hrvatske priprema i Saboru podnosi prijedloge akata koje donosi, Članak 71. Ustavna komisija ima 30 članova. Svako vijeće Sabora bira po šest članova Komisije između zastupnika u vijeću, a 12 članova imenuje se iz reda javnih, znanstvenih i stručnih djelatnika. Zakonodavno pravna komisija Članak 72. Zakonodavno-pravna komisija: - razmatra prijedloge za donošenje zakona te prijedloge zakona i drugih akata koje donosi Sabor u pogledu njihove usklađenosti s Ustavom i pravnim sustavom te u pogledu njihove pravne obrade i o tome daje mišljenje i prijedloge Saboru, - razmatra pitanja jedinstvene zakonodavne metodologije i druga pitanja od značaja za jedinstvenu pravnu tehniku i terminološku obradu akata koje donosi Sabor, - daje mišljenje i prijedloge da pojedine odredbe zakona imaju povratno djelovanje, - brine se o jedinstvu pravnog sustava i daje mišljenje o načelnim pitanjima izgradnje toga sustava ili jedinstvenu primjenu zakona. - ukazuje na potrebu donošenja zakona ili drugih akata Sabora, - razmatra inicijative za donošenje zakona, - razmatra akte koje potvrđuje ili na koje daje suglasnost Sabor i o tome daje mišljenje, - utvrđuje i izdaje pročišćene tekstove zakona i drugih akata Sabora, ako je tim aktima Sabora na to ovlašte na, - razmatra prijedloge za davanje autentičnog tumačenja zakona ili drugog akta Sabora, - obavlja i druge poslove određene ovim Poslovnikom. Članak 73. Zakonodavno-pravna komisija ima 17 članova. Svako vijeće Sabora bira po 4 člana Komisije između zastupnika u vijeću, a 5 članova Komisije imenuje se iz reda znanstvenih i stručnih djelatnika. Komisija za Poslovnik Sabora Članak 74. Komisija za Poslovnik Sabora: - prati ostvarivanje ovoga Poslovnika, - razmatra prijedloge za promjene ovoga Poslovnika, - podnosi prijedloge za promjenu ovoga Poslovnika. Članak 75. Komisija za Poslovnik Sabora ima 18 članova. Svako vijeće Sabora bira po šest članova Komisije između zastupnika u vijeću. Komisija za izbor i imenovanja Članak 76. Komisija za izbor i imenovanja: - predlaže izbor sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske. - predlaže izbor i imenovanje, odnosno razrješenje funkcionara koje bira, odnosno imenuje Sabor, ako Ustavom, zakonom, ovim Poslovnikom ili drugim aktom Sabora nije utvrđeno da takav prijedlog podnosi drugo tijelo. - predlaže imenovanja predstavnika Sabora u određena društvena tijela i organizacije, . - razmatra prijedloge ovlaštenih predlagača za izbor i razrješenje, odnosno imenovanje i razrješenje funkcionara koje bira, odnosno imenuje Sabor sa stanovišta ispunjavanja uvjeta za te funkcije i, o tome podnosi mišljenje vijećima Sabora, - priprema i podnosi vijećima Sabora prijedlog za izbor članova te predsjednika radnih tijela Sabora, - predlaže izbor i imenovanja, odnosno razrješenja nositelja sudbenih i javnotužiteljskih funkcija, - u skladu sa zakonom, poduzima radnje za oglašavanje slobodnih sudačkih mjesta i utvrđuje prijedloge za izbor nositelja sudbenih funkcija, - priprema prijedloge odluka u vezi s pokretanjem postupka za razrješenje nositelja sudbenih i javnotužiteljskih funkcija u skladu sa zakonom, a prije isteka vremena na koje su birani, - provodi kandidacioni postupak za izbor sudaca porotnika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Privrednog suda Hrvatske i Upravnog suda Hrvatske. - obavlja i druge poslove određene ovim Poslovnikom. Način ostvarivanja pojedinih funkcija Komisije za izbor i imenovanja može se urediti odlukom Sabora. Članak 77. Komisija za izbor i imenovanja ima 18 članova. Svako vijeće Sabora bira po šest članova Komisije između zastupnika u vijeću. Administrativna komisija Članak 78. Administrativna komisija: - utvrđuje i Saboru podnosi prijedloge propisa o plaćama i o naknadama plaća i o drugim primanjima zastupnika i funkcionara koje bira ili imenuje Sabor, a i zastupnika i funkcionara kojima je prestala funkcija, i u okviru ovlaštenja donosi pobliže propise za njihovo izvršavanje, - sudjeluje u pripremanju propisa kojima se uređuju plaće i naknade plaća i drugih primanja zastupnika i funkcionara koje bira ili imenuje Sabor, - donosi pojedinačna rješenja o naknadama plaća i drugim primanjima zastupnika i funkcionara koje bira ili imenuje Sabor, - odreduje visinu naknade troškova i mjerila za utvrđivanje posebne naknade za rad članova radnih tijela Sabora izabranih iz reda znanstvenih, stručnih i javnih djelatnika, - surađuje s tajnikom Sabora u pripremanju prijedloga za osiguranje u proračunu Republike sredstava za rad Sabora i Stručne službe Sabora, - donosi akte za primjenu osnova i mjerila za plaće i za ostvarivanje drugih prava rukovodećih djelatnika u Stručnoj službi Sabora za koje je to utvrđeno aktom Predsjedništva Sabora i utvrđuje njihove plaće, - obavlja i druge poslove određene ovim Poslovnikom. Članak 79. Administrativna komisija ima 12 članova. Svako vijeće Sabora bira po četiri člana Komisije između zastupnika u vijeću. Komisija ze predstavke i pritužbe Članak 80. Komisija za predstavke i pritužbe: - razmatra predstavke, pritužbe i prijedloge upućene Saboru te ukazuje nadležnim tijelima na kršenje ustavnosti i zakonitosti i prava građana u postupku pred državnom upravom i tijelima koja imaju javne ovlasti, - ukazuje Saboru na kršenje ustavnosti i zakonitosti i druge štetne pojave od šireg znaćenja i predlaže poduzimanje potrebnih mjera za njihovo otklanjanje, - ispituje putem nadležnih tijela osnovanost predstavki i pritužbi, nalaže nadležnim tijelima poduzimanje na zakonu osnovanih mjera te o tome obavještava podnositelje predstavki i pritužbi. Članak 81. Komisija za predstavke i pritužbe ima 18 članova. Svako vijeće Sabora bira po šest članova Komisije između zastupnika u vijeću. Komisija za nadzor zakonitosti reda Službe ze zaštitu ustavnog poretka Članak 82. Komisija za nadzor zakonitosti rada Službe za zaštitu ustavnog poretka nadzire zakonitost rada te Službe, naročito u pogledu ostvarivanja Ustavom Republike Hrvatske i zakonom utvrđenih prava i sloboda čovjeka i građanina,pravnih osoba, državnih i drugih tijela, te prava i sloboda utvrđenih normama međunarodnog prava. Članak 83. Komisija za nadzor zakonitosti rada Službe za zaštitu ustavnog poretka ima 12 članova. Svako vijeće Sabora imenuje po četiri člana Komisije između zastupnika u vijeću. Način rada Komisije uređuje se Poslovnikom koji donosi Komisija. Odbor za zaštitu ljudskih prava Članak 84. Odbor za zaštitu ljudskih prava ima predsjednika i 20 članova. Predsjednik i članovi Odbora biraju se među zastupnicima u Saboru. Svaka stranka koja je sudjelovala na izborima i koja ima zastupnika u Saboru, zastupljena je u Odboru sa po jednim članom. Stranke koje imaju više zastupnika sudjelovat će, u načelu, proporcionalno broju svojih zastupnika u Saboru. Članak 85. U radu Odbora za zaštitu ljudskih prava mogu sudjelovati znanstveni, stručni i javni djelatnici, bez prava odlučivanja. Odbor za zaštitu ljudskih prava: - prati, razmatra i analizira ostvarivanje ratificiranih međunarodnih pravnih akata koji reguliraju zaštitu ljudskih prava, - razmatra načelna pitanja, prijedloge i mišljenja u vezi s ostvarivanjem odredbi Ustava o slobodama, pravima i obvezama čovjeka i građanina, - razmatra i daje mišljenja o prijedlozima zakona i drugih akata od značaja za ostvarivanje i zaštitu ljudskih prava, - ukazuje na potrebu donošenja zakona i drugih akata radi cjelovitije zaštite ljudskih prava, - razmatra inicijative za donošenje zakona i drugih općih akata Sabora koje su od značenja za ostvarivanje i zaštitu ljudskih prava, - obavlja i druge poslove određene ovim Poslovnikom. Članak 86. Odbor za zaštitu ljudskih prava surađuje sa znanstvenim i stručnim organizacijama koje djeluju na podrućju zaštite ljudskih prava. Odbor za zaštitu ljudskih prava surađuje s odgovarajućim radnim tijelima parlamenata drugih država te s inozemnim i međunarodnim tijelima koja djeluju na području zaštite ljudskih prava. Članak 87. Odbor za zaštitu ljudskih prava surađuje sa radnim tijelima Sabora nadležnim za predstavke i pritužbe, za zaštitu i unapređivanje prava etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina, s drugim radnim tijelima Sabora te može razmatrati i pitanja iz djelokruga tih radnih tijela. ako ocijeni da su od značenja za zaštitu ljudskih prava. Odbor za međunacionalne odnose Članak 88. Odbor za međunecionalne odnose: - prati i razmatra ostvarivanje ravnopravnosti etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina i drugih njihovih prava utvrđenih Ustavom i zakonima, i predlaže mjere za ostvarivanje tih prava, - razmatra mišljenja i prijedloge upućene Saboru iz oblasti međunacionalnih odnosa, - prati, razmatra i analizira pravni i stvarni položaj hrvatskih manjina u susjednim zemljama i poduzima mjere za unapređivanje svekolike suradnje radi očuvanja njihovog nacionalnog identiteta, - pokreće, po ukazanoj potrebi, postupak u Saboru za razmatranje i odlučivanje o pitanju od interesa za ravnopravnost etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina, - razmatra i daje mišljenje o prijedlogu zakona i drugog propisa o kojima raspravlja i odlučuje Sabor kad je to od interesa za ravnopravnost etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina, - ukazuje na potrebu donošenja zakona i drugih propisa kojima se ureduje i osigurava ravnopravnost etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina, - deje mišljenje o međudržavnim ugovorima i o programima međunarodne kulturne, prosvjetne i druge suradnje kada je to od interesa za pojedine etničke i nacionalne zajednice ili manjine, - daje mišljenje i prijedloge nadležnim tijelima za financiranje određenih potreba etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina, - sudjeluje u pripremanju programa rada Sabora koji se odnosi na ustavnu zaštitu i ravnopravnost etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina, - obavlja druge poslove utvrđene ovim Poslovnikom. Članak 89. Odbor za međunacionalne odnose sastoji se od pripadnika etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina i zastupnika. Svako vijeće Sabora bira po pet članova Odbora između zastupnika u vijeću. Pet članova Odbora imenuje se iz reda javnih, znanstvenih i stručnih djelatnika. Radi postizanja potrebne zastupljenosti pripadnika etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina, može se na prijedlog Komisije za izbor i imenovanja, u Odbor imenovati i druge građane. Odbor za vanjsku politiku Članak 90. Odbor za vanjsku politiku: - razmatra pitanja vanjske politike i međunarodnih odnosa o kojima raspravlja i odlučuje Sabor te priprema prijedloge akata iz nadležnosti Sabora o pitanjima iz te oblasti, - razmatra međunarodne ugovore na koje Sabor daje suglasnost i iznosi svoje prijedloge i mišljenja Saboru, - surađuje s tijelima u Republici koja djeluju na području vanjske politike i međunarodnih odnosa. Članak 91. Odbor za vanjsku politiku ima 18 članova. Svako vijeće Sabora bira po šest članova Odbora između zastupnika u vijeću. Odbor za unutarnju politiku i narodnu obranu Članak 92. U djelokrugu Odbora za unutarnju politiku i narodnu obranu su pitanja utvrđivanja i pračenja provođenja politike i praćenje donošenja zakona i drugih propisa u oblasti organizacije i nadležnosti državnih tijela i tijela jedinica lokalne samouprave, državljanstva i osobnog statusa građana, obrane i zaštite, državne i javne sigurnosti, sigurnosti prometa, zaštite od požara i elementarnih nepogoda i druga pitanja unutarnje politike i narodne obrane. Članak 93. Odbor za unutarnju politiku i narodnu obranu ima 18 članova. Svako vijeće Sabora bira po šest članova Odbora između zastupnika u vijeću. Odbor ze gospodarsku politiku i razvoj Članak 94. U djelokrugu Odbora za gospodarsku politiku i razvoj su pitanja utvrđivanja i pračenja provođenja politike i praćenje donošenja zakona i drugih propisa koji se odnose na koncepciju i strategiju gospodarskog razvitka Republike, osnove gospodarskog sustava i osiguranje uvjeta za djelovanje tržišta, tekuća gospodarska kretanja, gospodarski razvitak svih krajevse Republike, a posebice onih koji zaostaju u gospodarskom razvitku, restrukturiranje i vlasničku pretvorbu, gospodarske čimbenike, razvoj poduzetništva, investicijska ulaganja od osobitog značaja za Republiku, osiguranje uvjeta za zajednička ulaganja sa stranim partnerima, gospodarske odnose s inozemstvom, pitanja pojedinih gospodarskih djelatnosti te druga pitanja gospodarske politike i razvoja. Članak 95. Odbor za gospodarsku politiku i razvoj ima 18 članova. Svako vijeće Sabora bira po šest članova Odbora između zastupnika u vijeću. Odbor za poljodjelstvo, selo i seljaštvo Članak 96. U djelokrugu Odbora za poljodjelstvo, selo i seljaštvo su pitanja utvrđivanja i pračenja provođenja politike i pračenja donošenja zakona i drugih propisa u oblasti poljodjelstva, šumarstva i vodoprivrede, sela i seljaštva. Članak 97. Odbor za poljodjelstvo, selo i seljaštvo ima 18 članova. Svako vijeće Sabora bira po šest članova Odbora između zastupnika u vijeću. Odbor za turizam Članak 98. U djelokrugu Odbora za turizam su pitanja utvrđivanja i pračenja provođenja politike i pračenja donošenja zakona i drugih propisa u oblasti turizma. Članak 99. Odbor za turizam ima 18 članova. Svako vijeće Sabora bira po šest članova Odbora između zastupnika u vijeću. Odbor za pitanja političkog sustava Članak 100. U djelokrugu Odbora za pitanja političkog sustava su pitanja utvrđivanja i pračenja provođenja politike i pračenja donošenja zakona i drugih propisa u oblasti udruživanja, okupljanja i,javnih prosvjeda građana, biračkog prava, izbora za domove Sabora i za tijela lokalne samouprave i uprave, izbora predsjednika Republike, referenduma, pravnog položaja vjerskih zajednica, uporabe i zaštite grba, zastave i himne Republike Hrvatske i drugih državnih simbola, republičkih blagdana, nagrada i drugih priznanja, općih pitanja ustavnosti i zakonitosti. javnog informiranja, opća pitanja ustrojstva drđavne vlasti i rada državnih tijela, funkcionirenja političkog sustava te druga pitanja političkog sustava. Članak 101 Odbor za pitanja političkog sustava ima 18 članova. Svako vijeće Sabora bira po šest članova Odbora između zastupnika u vijeću. Odbor za proračun i financije Članak 102. U djelokrugu Odbora za proračun i financije su pitanja utvrđivanja i pračenja provođenja politike i pračenja donošenja zakona i drugih propisa koji se odnose na sustav financiranja javnih potreba u Republici, proračun Republike i republički završni račun; fondove Republike, robne rezerve, porezni sustav i poreznu politiku, financijske odnose s inozemstvom, devizni sustav; kreditne odnose s inozemstvom, carinski sustav; bankarski sustav, kreditnomonetarnu politiku, vrijednosne papire, državni trezor, Narodnu banku Hrvatske. Službu društvenog knjigovodstva Hrvatske; sustav osiguranja imovine i osoba, te druga pitanja proračuna i financija. Članak 103. Odbor za proračun i financije ima 18 članova. Svako vijeće Sabora bira po šest članova Odbora između zastupnika u vijeću. Odbor za pomorstvo Članak 104. U djelokrugu Odbora za pomorstvo su pitanja utvrđivanja i pračenja politike i pračenja donošenja zakona i drugih propisa u oblasti pomorstva, brodarstva. brodogradnje, morskog ribarstva, marikulture, zaštite mora od onečišćenja s brodova, obalne straže te gospodarskog i socijalnog razvoja otoka. Članak 105. Odbor za pomorstvo ima 18 članova. Svako vijeće Sabora bira po šest članova Odbora između zastupnika u vijeću. Odbor za promet i veze Članak 106. U djelokrugu Odbora za promet i veze su pitanja utvrđivanja i pračenja provođenja politike i pračenja donošenja zakona i drugih propisa u oblasti prometa, veza i elektroprivrede. Članak 107. Odbor za promet i veze ima 18 članova. Svako vijeće Sabora bira po šest članova Odbora između zastupnika u vijeću. Odbor za informatiku Članak 108. U djelokrugu Odbora za informatiku su pitanja utvrđivanja i pračenja provođenja politike i pračenja donošenja zakona i drugih propisa u oblasti informatike: Članak 109. Odbor za informatiku ima 18 članova. Svako vijeće Sabora bira po šest članova Odbora između zastupnika u vijeću. Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Članak 110. U djelokrugu Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu su pitanja utvrđivanja i pračenja provođenja politike i pračenja donošenja zakona i drugih propisa u oblasti pred školskog odgoja, osnovnog, srednjeg, višeg i visokog obrazovanja, znanosti, kulture, športa i tehničke kulture, zaštite i korištenja spomenika kulture, povijesne građe i nasljeđa, arhiva i arhivske građe, spomen-obilježavanja povijesnih događaja i ličnosti te druga pitanja obrazovanja, znanosti, kulture i športa., Članak 111. Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu ima 18 članova. Svako vijeće Sabora bira po šest članova Odbora između zastupnika u vijeću. Odbor za socijalnu politiku i zdravstvo Članak 112. U djelokrugu Odbora za socijalnu politiku i zdravstvo su pitanja utvrđivanja i pračenja provođenja politike i pračenja donošenja zakona i drugih propisa u oblasti braka, obitelji i starateljstva, posebno zaštite djece i materinstva, zaštite žena na radu, planiranja obitelji i demografske politike, radnih i stambenih odnosa te zapošljavanja, socijalne skrbi, zdravstvene zaštite i organizacije zdravstvene službe, mirovinskog i invalidskog osiguranja, zaštite sudionika predratnog revolucionarnog, pokreta, narodnooslobodilačkog rata, žrtva fašističkog terora, žrtava četničkog terora, ratnih i drugih vojnih invalida, prava bivših političkih zatvorenika te druga pitanja socijalne politike i zdravstva. Članak 113. Odbor za socijalnu politiku i zdravstvo ima 18 članova. Svako vijeće Sabora bira po šest članova Odbora između zastupnika u vijeću. Odbor za prostorno uređenje Članak 114. U djelokrugu Odbora za prostorno uređenje su pitanja utvrđivanja i pračenja provođenja politike i pračenja donošenja zakona i drugih propisa u području prostornog uređenja, zaštite graditeljske baštine, koordiniranja aktivnosti u svrhu zaštite prostornih resursa i usklađivanja regionalnoga prostornog razvoja, promicanja uređenja prostora u svrhu učinkovitijeg gospodarenja prostorom, graditeljstva i koordinacije izgradnje javnih objekata od posebnog interesa za Republiku, uređivanja građevinskog zemljišta i druga pitanja prostornog uređenja. Članak 115. Odbor za prostorno uređenje ima 18 članova. Svako vijeće Sabora bira po šest članova Odbora između zastupnika u vijeću. Odbor za zaštitu okoliša Članak 116. Odbor za zaštitu okoliša - razmatra i predlaže temeljna rješenja za utvrđivanje politike i donošenja akata Sabora koja se odnose na zaštitu i promicanje sveukupnih aktivnosti zaštite okoliša, sukladno svjetskim kriterijima. - predlaže mjere pračenja, očuvanja i unapređivanja biološke i ekološke ravnoteže prirodnih dobara (more, voda, zrak, tlo, rudno blago, biljni i životinjski svijet) u odnosu na gospodarski razvitak, - predlaže mjere korištenja i upravljanja pojedinim dijelovima okoliša, a posebice glede posebno zaštićenih objekata prirode, - inicira mjere za saniranje postojećeg stanja devastacije okoliša i daljnje sprečavanje onećišćenja u svrhu promicanja kvalitete življenja i zdravlja ljudi, - razmatra pritužbe upućene Saboru kojima se ukazuje na štetne radnje glede devastacije okoliša, te kod nadležnih organa ispituje njihovu utemeljenost. Članak 117. Odbor za zaštitu okoliša ima 18 članova. Svako vijeće Sabora bira po šest članova Odbora između zastupnika u vijeću. Odbor za pravosuđe i upravu Članak 118. Odbor za pravosuđe i upravu razmatra - pitanja osnivanja, ustrojstva, djelokruga i način rada sudova, - pitanja osnivanja, ustrojstva. djelokruga i načina rada državnog odvjetništva. - pitanja ustrojstva i načina rada odvjetništva, - pitanja vlasničkih, obveznih i drugih imovinskopravnih odnosa. - pitanja utvrđivanja kaznenih djela i izvršavanja kaznenih sankcija, - pitanja amnestije i pomilovanja, - pitanje osnivanja, ustrojstva, djelokruga i načina rada tijela organa državne uprave, - pitanja i odnose iz djelokruga državne uprave, te pitanja ostvarivanja zakonitosti u radu tijela državne uprave, - izvješća republičkih tijela državne uprave o primjeni zakona i općim problemima državne uprave. Članak 119. Odbor za pravosuđe i upravu ima 18 članova. Svako vijeće Sabora bira po šest članova Odbora između zastupnika u vijeću. Odbor za pitanja lokalne samouprave Članak 120. U djelokrugu Odbore za pitanja lokalne samouprave su pitanja osnivanja, ukidanja, spajanja jedinica lokalne samouprave te funkcioniranja predstavničkih i drugih tijela jedinica lokalne samouprave. Članak 121. Odbor za pitanja lokalne samoupravne ima 18 članova. Svako vijeće Sabora bira po šest članova Odbora između zastupnika u vijeću. 3. Radna tijela vijeća Članak 122. U vijećima Sabora osniva se mandatno-imunitetska komisija. Mandatno-imunitetska komisija razmatra izvješća Republičke izborne komisije o rezultatima izbora za zastupnike u vijeću, žalbe upućene vijeću na rezultate izbora, dostavlja vijeću prijedloge za verifikaciju mandata izabranih zastupnika, odnosno poništenje ili prestanak mandata, podnosi vijeću izvješće o prestenku mandata i razmatra pitanja u vezi s imunitetskim pravima zastupnika. Mandatno-imunitetsku komisiju čine predsjednik i šest članova izabranih iz reda zastupnika u vijeću. VIII. ODNVOS SABORA I PREDSJEDNIKA REPUBLIKE HRVATSKE Članak 123. Prijedlog za pokretanje postupka utvrđivanja posebne odgovornosti predsjednika Republike može Saboru uputiti jedna petina svih zastupnika Sabora. Prijedlog za pokretanje postupka iz stavka 1. ovoga članka zajedno sa činjeničnim opisom, pravnom naznakom i dokazima o povredi Ustava koja se predsjedniku Republike stavlja na teret dostavlja se pismeno predsjedniku Sabora uz vlastoručne potpise zastupnika, najkasnije 30 dana prije zakazane sjednice Sabora na kojoj će se o tome raspravljati. Prijedlog iz stavka 1. ovoga članka dostavit će predsjednik Sabora predsjedniku Republike. Predsjednik Republike ima se pravo očitovati pismerio ili usmeno na sjednici o prijedlogu iz stavka 1. ovoga članka. Prije odlučivanja o pokretanju postupka za utvrđivanje posebne odgovornosti Predsjednika Republike, predsjednik Sabora uputit će Ustavnoj komisiji Sabora akte iz stavka 2. ovoga članka radi davanja mišljenja Saboru o utemeljenosti prijedloga. Odluku o pokretanju postupka utvrđivanja posebne odgovornosti Predsjednika Republike donosi Sabor dvotrećinskom većinom svih zastupnika. IX. ODNOS SABORA I VLADE 1. Predstavljanje Vlade Saboru Članak 124. Predsjednik Vlade, najkasnije 15 dana nakon što je imenovan, predstavlja Vladu Saboru i traži glasovanje o povjerenju Vladi. Ukoliko se naknadno imenuje pojedini član Vlade, predsjednik Vlade na prvoj narednoj sjednici Sabora predstavlja ga Saboru i traži glasovanje o povjerenju tom članu Vlade. O razrješenju pojedinog člana Vlade predsjednik Vlade izvješćuje Sabor u roku od 15 dana. Članak 125. Vlada određuje ministra ili njegovog zamjenika, odnosno pomoćnika za svog predstavnika u Saboru povodom rasprave o prijedlogu zakona i drugih akata. Članak 126. Predstavnik Vlade prisustvuje sjednicama Sabora i radnih tijela Sabora, sudjeluje u njihovu radu, iznosi stajališta Vlade, daje obavijesti i stručna objašnjenja, izjašnjava se o podnesenim amandmanima ako je za to ovlašten te obavještava Vladu o stajalištima i mišljenjima Sabora, odnosno radnih tijela. Ukoliko raspravi ne prisustvuje predstavnik Vlade, Sabor ili radno tijelo Sabora može, ako smatra da je prisustvo predstavnika Vlade neophodno, raspravu o toj temi prekinuti ili odgoditi. Članak 127. O sazvanim sjednicama predsjednik Sabora i predsjednici radnih tijela Sabora izvješćuju predsjednika Vlade. O zakazanim sjednicama Sabora i radnih tijela Sabora, na kojima će se razmatrati prijedlog akta ili drugi prijedlog što ga je podnijela Vlada, obavješćivaju se i predstavnici Vlade. Zatražena mišljenja, stajalište i prijedloge Vlade, u slučajevima kada ona nije predlagatelj, Vlada je obvezna dostaviti Saboru do početka rasprave u radnim tijelima Sabora te odrediti svog predstavnika. 2. Odgovornost Vlade Saboru Članak 128. Vlada podnosi Saboru godišnje izvješće o svom radu. Izvješće o radu za proteklu godinu Vlada podnosi najkasnije do 15. ožujka tekuće godine. Vlada može i izvan roka iz stavka 1. ovoga članka podnijeti izvješće o svom radu i o stanju u pojedinim oblastima. Vlada je obvezna na zahtjev Sabora, i izvan roka iz stavka 1. ovoga članka. izvijestiti Sabor o svom radu, o politici koju provodi u cjelini ili u pojedinoj oblasti, o izvršavanju zakona i drugih propisa, te o drugim pitanjima iz svog djelokruga. Sabor razmatra rad Vlade u cjelini na osnovi izvješća koje mu podnosi Vlada. Članak 129. Osim Predsjedniku Republike, Vlada je odgovorna i Saboru za svoj rad i odluke koje donosi, Vlada je odgovorna Saboru za rad ministarstva i republičkih upravnih organizacija. Ministar je odgovoran Saboru za svoj rad i rad ministarstva na čijem je čelu. Članak 130. Svaki zastupnik može postaviti Vladi pitanje o ostvarivanju njezinih ustavnih i zakonskih funkcija, a posebice o stanju u pojedinim oblastima društvenog života za koje je odgovorna Vlada, o provodenju politike koju je utvrdio Sabor, o izvršavanju zakona i drugih akata Sabora, odnosno o radu ministarstava i drugih tijela republičke uprave te organizacija koje imaju javne ovlasti. Zastupnik može postaviti pitanje Vladi ili pojedinom ministru. Članak 131. Radi rasprave o općim političkim pitanjima u svezi s radom Vlade, najmanje deset zastupnika može podnijeti interpelaciju Sabora. Članak 132. Na prijedlog najmanje jedne desetine ukupnog broja zastupnika u Saboru može se pokrenuti pitanje povjerenja predsjedniku Vlade, pojedinom njezinom članu ili Vladi u cjelini. Glasovanje o povjerenju Vladi može zahtijevati i njezin predsjednik. Ne može se glasovati o povjerenju Vladi prije nego proteknu tri dana od dana dostave prijedloga Saboru. Ukoliko Sabor odbije prijedlog za izglasavanje nepovjerenja Vladi, odnosno pojedinom njenom članu, zastupnici koji su ga postavili ne mogu ponovno podnijeti isti prijedlog prije proteka roka od tri mjeseca. Ukoliko se izglasa nepovjerenje predsjedniku Vlade ili Vladi u,cjelini, predsjednik Vlade podnijet će ostavku Predsjedniku Republike, a on će raspustiti Vladu. Ukoliko se izglasa nepovjerenje pojedinom članu Vlade, Predsjednik Vlade može podnijeti ostavku ili predložiti Predsjedniku Republike da razriješi dužnosti člana Vlade kojemu je izglasano nepovjerenje. Članak 133. Sabor, odnosno njegova radna tijela mogu tražiti od ministara i funkcionara koji rukovode radom republićkih upravnih organizacija, a oni su na postavljeni zahtjev obvezni: - izvjestiti o pitanjima i pojavama u oblasti djelokruga ministarstva odnosno organizacije, - podnijeti izvješće o provođenju utvrđene politike ili izvršavanju i provođenju zakona i drugih akata, odnosno zadaća za čije su izvršavanje odgovdrni, - dostaviti podatke kojima raspolažu ili koje su u svom djelokrugu obvezni prikupljati i evidentirati kao i spise i drugo potrebno za rad Sabora ili radnog tijela. - odgovoriti na upućena pitanja. X. AKTI SABORA 1. Opće odredbe Članak 134. Sabor u ostvarivanju svojih prava i obveza obavlja Ustavom i zakonom određene poslove i u vezi s tim donosi zakone i daje autentično tumačenje.Ustava i zakona, donosi republički proračun i završni račun republičkog proračuna, odluke, deklaracije, rezoluci …