Poslovnik Zastupničkog doma Sabora Republike Hrvatske

Poslovnik Zastupničkog doma Sabora Republike Hrvatske Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Poslovnik Zastupničkog doma Sabora Republike Hrvatske NN 59/1992 (29.9.1992.), Poslovnik Zastupničkog doma Sabora Republike Hrvatske ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE Na temelju članka 79. Ustava Republike Hrvatske, Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske, na sjednici 24. rujna 1992., donosi POSLOVNIK Zastupničkog doma Sabora Republike Hrvatske I. UVODNE ODREDBE Članak 1. Unutarnje ustrojstvo i način rada Zastupničkog doma Sabora Republike Hrvatske uređuje se ovim poslovnikom. Članak 2. Ovim se poslovnikom uređuju: - način konstituiranja Doma, početak obavljanja zastupničke dužnosti i prestanak mandata zastupnika, - ostvarivanje prava i dužnosti zastupnika u Zastupničkom domu, - djelokrug Zastupničkog doma, - prava i dužnosti predsjednika Zastupničkog doma, odnosno predsjednika Sabora, - djelokrug, sastav i način rada radnih tijela Zastupničkog doma i njihovi međusobni odnosi, - odnosi Zastupničkog doma i predsjednika Republike, - način ostvarivanja prava Zastupničkog doma prema Vladi Republike Hrvetske (u daljnjem tekstu: Vlada), - postupak donošenja akata i razmatranja pojedinih pitanja iz nadlžznosti Zastupničkog doma, - postupak izbora i imenovanja, odnosno razrješenja u Zastupničkom domu, - poslovni red na sjednicama Zastupničkog doma, - javnost u radu Zastupničkog doma, - obavljanje stručnih, administrativnih, tehničkih i drugih poslova za potrebe Zastupničkog doma i rukovođenje tim poslovima, - rad Zastupničkog doma u doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike. II. KONSTITUIRANJE ZASTUPNIČKOG DOMA, POČETAK OBAVLJANJA ZASTUPNIČKE DUŽNOSTI I PRESTANAK MANDATA ZASTUPNIKA Članak 3. Zastupnički dom Sabora saziva na prvo zasjedanje predsjednik Republike Hrvatske. Do izbora predsjednika Zastupničkog doma, u pravilu dobno najstariji zastupnik zauzima mjesto privremenog predsjednika, ukoliko Dom ne odluči drugačije. Privremeni predsjednik ima do izbora predsjednika Zastupničkog doma sva prava i dužnosti predsjednika Doma u pogledu predsjedanja i rukovođenja sjednicom, a do izbora Mandatno-imunitetske komisije i Odbora za izbor, imenovanja i administrativne poslove ovlašten je predlagati donošenje odluka, a to pravo pripada i najmanje desetorici zastupnika, ako ovim poslovnikom nije određeno da pojedine odluke predlaže određeno tijelo ili veći broj zastupnika. Članak 4. Broj svih zastupnika u Zastupničkom domu je 124. uvećan za broj zastupnika koji se smatraju izabranima iz reda pripadnika etničke i nacionalne zajednice ili manjine, na temelju članka 21. stavka 1. Zakona o izborima zastupnika u Sabor Republike Hrvstske ("Narodne novine". br. 22/92.). Članak 5. Zastupnički dom konstituiran je danom na koji ga je predsjednik Republike Hrvatske sazvao na prvo zasjedanje, time da je na sjednici Doma utvrđena nazočnost najmanje dvije trećine svih zastupnika Zastupničkog doma. Danom konstituiranja Zastupničkog doma prestaje mandat zastupnicima prethodnog saziva Zastupničkog doma. Istoga dana prestaje zastupnicima člsnstvo u tijelima i organizacijama izvan Sabora, na koje ih je imenovao Zastupnički dom iz reda zastupnika, ako je imenovanje uvjetovano obavljanjem dužnosti zastupnika. Nakon što je Zastupnički dom konstituiran izvodi se himna Republike Hrvatske "Lijepa naša domovino". Članak 6. Zastupnički dom ima Mandatno-imunitetsku komisiju. .Mandatno-imunitetska komisija bira se na prvoj sjednici Zastupničkog doma na prijedlog privremenog predsjednika ili najmanje 10 zastupnika. Mandatno-imunitetska komisija ima predsjednika i 6 članova. Članak 7. Mandatno-imunitetska komisija - na konstituirajućoj sjednici obavještava Dom o provedenim izborima za Zastupnički dom i imenima izabranih zastupnika, kao i o podnesenim ostavkama na Zastupničku dužnost, imenima zastupnika koji su stavili Zastupnički mandat u mirovanje, te o zamjenicima zastupnika koji umjesto njih počinju obavljati Zastupničku dužnost, - predlaže Zastupničkom domu odluku o prestanku mandata zastupniku kada se ispune zakonom predviđeni uvjeti i obavještava Zastupnički dom da su ispunjeni zakonski uvjeti za početak Zastupničkog mandata zamjeniku zastupnika, - predlaže Zastupničkom domu donošenje odluke o imunitetu zastupnika, a kada Dom ne zasjeda, odlučuje o imunitetu, time da odluku mora naknadno potvrditi Dom. Članak 8. Od dana konstituiranja Zastupničkog doma, odnosno od dana utvrđivanja i objave rezultata ponovljenih izbora, zastupnik ima sva prava i dužnosti zastupnika određena Ustavom, zakonom i poslovnikom Zastupničkog doma, do prestanka mandata. Članak 9. Nakon izvješća Mandatno-imunitetske komisije o provedenim izborima, privremeni predsjednik izgovora prisegu slijedećega sadržaja: "Prisežem svojom čašću da ću dužnost zastupnika u Zastupničkom domu Sabora Republike Hrvatske obavljati savjesno i odgovorno i da ću se u svom radu držati Ustava i zakona i poštivati pravni poredak, te da ću se zauzimati za svekoliki napredak Republike Hrvatske". Privremeni predsjednik, poslije pročitane prisege poziva pojedinačno zastupnike, a zastupnik nakon što je izgovoreno njegovo ime i prezime, ustaje i izgovara: "Prisežem". Članak 10. Zastupnik koji nije bio nazočan na konstituirajućoj sjednici Doma, kao i zamjenik zastupnika kada počinje obavljati Zastupničku dužnost i zastupnik izabran na ponovljenim izborima, u skladu s odredbama Zakona o izborima zastupnika u Sabor Republike Hrvatske, polažu prisegu na prvoj idućoj sjednici Zastupničkog doma. Članak 11. Danom konstituiranja Zastupničkog doma zastupnik počinje obavljati Zastupničku dužnost, a zamjenik zastupnika danom ostavke zastupnika podnesene Zastupničkom domu, odnosno danom podnošenja pismene izjave o stavljanju Zastupničke dužnosti u mirovanje. U ostalim slučajevima prestanka Zastupničkog mandata, zamjenik zastupnika počinje obavljati Zastupničku dužnost nakon što je Zastupnički dom utvrdio da je pojedinom zastupniku prestao Zastupnički mandat. Članak 12. Na konstituirajućoj sjednici Zastupničkog doma bira se Odbor za izbor, imenovanja i administrativne poslove. Po izboru Odbora iz stavka 1. ovoga članka pristupa se izboru predsjednika i potpredsjednika Zastupničkog doma, te predsjednika, potpredsjednika i članova radnih tijela Zastupničkog doma. Nakon izbora predsjednika Zastupničkog doma, izabrani predsjednik Doma zauzima mjesto predsjednika. Članak 13. Zastupnik čiji je izbor objavila Izborna komisija Repubjike Hrvatske može prije početka obavljanja zastupničke dužnosti podnijeti ostavku na Zastupnički mandat. Ostavka se podnosi pismeno Zastupničkom domu. Na način određen u stavku 1. ovoga članka zastupnik podnosi ostavku i tijekom obavljanja zastupničke dužnosti. Članak 14. Zastupnik može jedanput za trajanja saziva Zastupničkog doma, ukoliko je izabran ili imenovan na koju od dužnosti koja je nespojiva sa dužnošću zastupnika, staviti u mirovanje svoj Zastupnički mandat. U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, zastupnik o početku i kraju mirovanja mandata obavještava Zastupnički dom pismenim izjavama. Zastupnik je dužan, najkasnije u roku od osam dana od dana prestanka obavljanja dužnosti koja je nespojiva sa dužnošću zastupnika, izvijestiti pismenom izjavom Dom o tome da li će nastaviti obavljati Zastupničku dužnost. U slučaju da ne podnese u navedenom roku pismenu izjavu, smatrat će se da mu je prestao Zastupnički mandat. Članak 15. Zastupniku prestaje Zastupnički mandat: - ako je izabran ili imenovan na koju od dužnosti navedenih u članku 6. stavku 2. Zakona o izborima zastupnika u Sabor Republike Hrvatske, a nije podnio ostavku na tu dužnost, odnosno stavio zastupnički mandat u mirovanje, danom stupanja na tu dužnost, - ako već obavlja koju od dužnosti koja je nespojiva sa Zastupničkom dužnošću, te nastavi obavljati tu dužnost, a nije podnio ostavku na tu dužnost, odnosno stavio Zastupnički mandat u mirovanje, danom konstituiranja Zastupničkog doma. U ostalim slučajevima zastupniku prestaje mandat kada nastupe druge okolnosti predviđene Ustavom i zakonom za prestanak mandata. Članak 16. Iznimno od odredbe članka 15. stavka 1. ovoga poslovnika, predsjedniku i članu Vlade, koji je izabran za zastupnika, ne smatra se da je prestao Zastupnički mandat sve dok nije izglasano povjerenje predsjedniku i članovima Vlade, time da za to vrijeme predsjednik, odnosno član Vlade, ne može obavljati Zastupničku dužnost. Članak 17. Kada se po odredbama Zakona o izborima zastupnika u Sabor Republike Hrvatske i ovoga poslovnika, ispune uvjeti za prestanak Zastupničkog mandata, Zastupnički mandat prestaje zastupniku danom kada je odluku o prestanku mandata donio Zastupnički dom, osim u slučaju iz članka 15. stavka 1. ovoga poslovnika. III. OPĆA PRAVA I DUŽNOSTI ZASTUPNIKA Opće odredbe Članak 18. Zastupnik ima prava i dužnosti: - sudjelovati na sjednicama Doma i na njima govoriti i glasovati, - podnositi prijedloge i postavljati pitanja, - postavljati pitanja predsjedniku Vlade i članovima Vlade, - sudjelovati na sjednicama radnih tijela i u njima govoriti, a u radnim tijelima kojih je član i glasovati, - prihvatiti izbor koji mu svojim odlukama određi Dom, a jedino se nije dužan prihvatiti članstva u radnom tijelu ako je već prihvatio dužnost člana u dva radna tijela Zastupnik ima i druga prava i dužnosti utvrđena odredbama Ustava, zakona i odredbama ovoga poslovnika. Članak 19. Zastupniku se dostavljaju: - "Narodne novine", službeni list Republike Hrvatske, - "Izvješća hrvatskog Sabora", glasilo Sabora Republike Hrvatske. Izvješća, analize i drugi materijali, o kojima će se raspravljati u Zastupničkom domu, dostavljaju se zastupnicima u sažetku, a na njihov zahtjev dostavit će im se u izvorniku. Članak 20. Zastupniku su dostupni svi službeni materijali koji se pripremaju ili prikupljaju u tijelima i Stručnoj službi Sabora, Vlade, ministarstvima i drugim organima državne uprave, a koji se odnose na teme o kojima se raspravljs u Zastupničkom domu. Članak 21. Zastupnik može tražiti od ministara i dužnosnika koji rukovode radom drugih organa državne uprave obavijesti i uvid u materijal o temama koje su na dnevnom redu sjednica Zastupničkog doma ili se pripremaju za sjednicu Doma ili radnog tijela čiji je član, a i druge obavijesti koje su mu kao zastupniku potrebne. Članak 22. Zastupnik može tražiti obavijesti i objašnjenje od predsjednika Zastupničkog doma i predsjednika radnih tijele o radu tijela kojima oni predsjedavaju. Zastupnik može tražiti obavijesti i objašnjenja od tajnika Zastupničkog doma o radu Stručne službe Sabora. Članak 23. Zastupnici su dužni čuvati službenu i vojnu tajnu i druge povjerljive podatke koje saznaju u obavljanju zastupničke dužnosti i za to su odgovorni prema zakonu. Članak 24. Za vrijeme dok obavlja Zastupničku dužnost zastupnik ne smije u obavljanju gospodarske i druge poduzimljivosti, bilo za sebe ili svog poslodavca, koristiti i isticati podatak da je zastupnik. Članak 25. Zastupnik može tražiti da mu Stručna služba Sabora pruži pomoć u obavljanju njegove zastupničke dužnosti, a napose u izradi prijedloga koje on podnosi, u obavljanju poslova i zadaća koje mu je povjerilo radno tijelo Zastupničkog doma, odnosno da mu osigura dopunsku dokumentaciju za pojedine teme ili predmete koji su na dnevnom redu sjednice Zastupničkog doma ili radnih tijela, a može tražiti i stručne obavijesti i objašnjenja radi potpunijeg upoznavanja i praćenja problema na koje nailazi u obavljanju dužnosti zastupnika. U Stručnoj službi Sabora stavljaju se na raspolaganje zastupnicima tehnička i informatička sredstva i materijali, koji su im potrebni za obavljanje njihove dužnosti, te osiguravaju tehnički i drugi uvjeti za njihov rad. Članak 26. Zastupnicima se izdaje zastupnička iskaznica. U Zastupničkoj iskaznici navodi se imunitetsko pravo zastupnika. O izdavanju Zastupničkih iskaznica i o evidenciji izdanih iskaznica brine se tajnik Zastupničkog doma. Nije dozvoljena zloupotreba Zastupničke iskaznice. Članak 27. Zastupnik od dana konstituiranja Zastupničkog doma, odnosno od stupanja na zastupničku dužnost do dana prestanka mandata ima pravo na novčanu naknadu u skladu sa zakonom i odlukama Doma. Zastupnički imunitet Članak 28. Zastupnik ima imunitet od dana konstituiranja Zastupničkog doma do prestanka zastupničkog mandata Kad se steknu uvjeti za pritvor zastupnika ili za pokretanje kaznenog postupka protiv zastupnika, nadležno državno tijelo obvezno je prethodno zatražiti za to odobrenje Doma. Zahtjev za odobrenje pritvora, odnosno za pokretanje kaznenog postupka protiv zastupnika, nadležno državno tijelo podnosi predsjedniku Zastupničkog doma radi upućivanja Mandatno-imunitetskoj komisiji Doma. Članak 29. Mandatno-imunitetska komisija Doma dužna je bez odgode razmotriti zahtjev za odobrenje pritvora, odnosno za pokretanje kaznenog postupka protiv zastupnika, kao i izvješće o pritvoru zastupnika, zatečenog u činjenju kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina, te podnijeti o tome izvješće Domu na prvoj idućoj sjednici. Članak 30. Povodom zahtjeva za odobrenje pritvora zastupnika, odnosno za pokretanje kaznenog postupka protiv zastupnika, Dom odlučuje na osnovi izvješća Mandatno-imuniteske komisije da li će dati odobrenje za pritvor, odnosno odobrenje za pokretanje kaznenog postupka, ili će se primijeniti imunitet, ako je to potrebno radi obavljanja njegove Zastupničke dužnosti. Članak 31. O donesenoj odluci povodom zahtjeva za odobrenje pritvora zastupnika, odnosno za pokretanje kaznenog postupka protiv zastupnika, obavijestit će se nadležni sud radi donošenja odgovarajuće odluke. Članak 32. Između sjednica Doma, odobrenje za lišenje slobode, odnosno za nastavljanje kaznenog postupka, daje i o primjeni imuniteta zastupnika odlučuje Mandatno-imunitetska komisija Doma, uz potvrdu Doma na prvoj idućoj sjednici. Članak 33. Kad Dom, odnosno Mandatno-imunitetska komisija odobri pritvor zastupnika, odnosno da odobrenje za pokretanje kaznenog postupka, zastupnik može biti pritvoren, odnosno kazneni se postupak protiv njega može voditi samo za kazneno djelo za koje je dano odobrenje. Klubovi zastupnika Članak 34. U Zastupničkom domu se mogu osnovati klubovi zastupnika prema stranačkoj pripadnosti, te klubovi nezavisnih zastupnika i zastupnika iz reda etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina. Klub mora imati najmanje tri člana. Klubovi zastupnika obvezni su o svom osnivanju obavijestiti tajnika Zastupničkog doma, priložiti svoja pravila rada te podatke o članovima. Tajništvo Sabora osigurat će klubovima zastupnika prostorne i druge tehničke uvjete za rad (dvoranu za sjednice, prijepis, umnožavanje, dostavu materijala i dr.). IV. DJELOKRUG ZASTUPNIČKOG DOMA Članak 35. Zastupnički dom: - odlučuje o donošenju i promjeni Ustava, - donosi zakone, državni proračun i završni račun državnog proračuna, - odlučuje o ratu i miru, - odlučuje o promjeni državnih granica, - potvrduje međunarodne ugovore, kada je to određeno Ustavom, - raspisuje referendum, - iskazuje povjerenje predsjedniku i članovima Vlade, - odlučuje o nepovjerenju predsjedniku Vlade, pojedinom njezinom članu ili Vladi u cjelini. - odlučuje o pokroviteljstvu koje prima Sabor. Zastupnički dom obavlja izbore, imenovanja i razrješenja: - predsjednika i potpredsjednika Zastupničkog doma, - predsjednika, potpredsjednika i članova radnih tijela Zastupničkog doma, - članova stalnih delegacija Sabora u međunarodnim parlamentarnim i drugim institucijama, - tajnika Zastupničkog doma i njegovog zamjenika, - sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske, - predsjednika i sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske i drugih sudove za koje je to utvrđeno zakonom, - javnih tužitelja, pučkog i javnog pravobranitelja i njihovih zamjenika, - guvernera Narodne banke Hrvatske, direktora i članova Vijeća Hrvatske radio-televizije te - drugih nositelja javnih funkcija i predstavnika Sabora u tijelima i institucijama određenim Ustavom i zakonom. Zastupnički dom obavlja izbor sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske do konstituiranja Županijskog doma na prijedlog Odbora za izbor, imenovanja i administrativne poslove. Zastupnički dom obavlja imenovanja i razrješenja predsjednika i sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske i drugih sudova, javnih tužitelja, pučkog i javnog pravobranitelja i njihovih zamjenika do izbora Republičkog sudbenog vijeća, a na prijedlog Odbora za izbor, imenovanja i administrativne poslova. Zastupnički dom nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nositelja javnih dužnosti odgovornih Saboru, u skladu s Ustavom i zakonom. Zastupnički dom daje amnestiju za kaznena djela, te obavlja i druge poslove određene Ustavom i zakonom. V. PREDSJEDNIK, POTPREDSJEDNICI I TAJNIK ZASTUPNIČKOG DOMA Članak 36. Zastupnički dom ima predsjednika i tri potpredsjednika. Predsjednik Zastupničkog doma predsjednik je i Sabora Republike Hrvatske. Potpredsjednici Zastupničkog doma su i potpredsjednici Sabora Republike Hrvatske. Jedan potpredsjednik Zastupničkog doma bira se iz redova zastupnika manjinskih i oporbenih parlamentarnih stranaka ili iz reda zastupnika pripadnika etničke i nacionalne zajednice ili manjine. Članak 37. Predsjednik Zastupničkog doma: - predstavlja Zastupnički dom i Sabor Republike Hrvatske, - saziva i organizira, te predsjeda sjednicama Zastupničkog doma. - upućuje prijedloge ovlaštenih predlagatelja u propisani postupak, - predlaže dnevni red sjednice Doma, - brine se o postupku donošenja zakona i drugih akata, - usklađuje rad radnih tijela, - objavljuje rezultate glasovanja Zastupničkog doma, - potpisuje zakone i druge akte koje donosi Zastupnički dom, - potpisuje akte Sabora Republike Hrvatske, - upućuje donesene zakone Predsjedniku Republike radi proglašenja, - daje suglasnost na putovanja zastupnika izvan države, kada mu je u svojstvu zastupnika poziv upućen od pojedine inozemne organizacije, - brine se o suradnji Zastupničkog doma s Vladom Republike Hrvatske, - određuje sastav privremenih delegacija Zastupničkog doma u posjeti stranim predstavničkim tijelima i organizacijama, - određuje predstavnike Zastupničkog doma u reprezentativnim i drugim prigodama, - prihvaća se pokroviteljstva u svojstvu predsjednika Sabora, - na prijedlog tajnika Doma podnosi zahtjev za osiguranje sredstava za rad Doma i Stručne službe Sabora, - brine se o zaštiti prava zastupnika, - prima prisege izabranih i imenovanih dužnosnika, kada je to određeno zakonom ili ovim poslovnikom, a ovo svoje pravo može povjeriti potpredsjedniku Doma, predsjednicima radnih tijela Doma, a u iznimnim slučajevima, kada se prisega prima izvan sjedišta Zastupničkog doma, i drugom zastupniku, - uskladuje rad stalnih delegacija Sabora u međunarodnim parlamentarnim i drugim institucijama, - obavlja i druge poslove određene Ustavom, zakonom i ovim poslovnikom. Članak 38. Predsjednik Zastupničkog doma, prema potrebi, a najmanje jedanput mjesečno, saziva međustranački kolegij koji se sastoji od predsjednika klubova zastupnika. Članak 39. Predsjednik Zastupničkog doma određuje, između izabranih potpredsjednika Zastupničkog doma, prvog potpredsjednika Zastupničkog doma koji ga zamjenjuje u slučaju njegove otsutnosti ili spriječenosti, a odluka o tome objavljuje se u "Narodnim novinama". Potpredsjednici Zastupničkog doma pomažu u radu predsjedniku Zastupničkog doma i po njegovom ovlaštenju obavljaju. poslove iz njegovog djelokruga. Članak 40. Zastupnički dom ima tajnika Doma. Tajnik Zastupničkog doma ujedno je i tajnik Sabora Republike Hrvatske, a u pogledu prava prema Zakonu o pravima zastupnika u Saboru Republike Hrvatske ima rang predsjednika radnog tijela Doma. Tajnik Zastupničkog doma pomaže predsjedniku Zastupničkog doma u pripremanju i organiziranju sjednica Zastupničkog doma, a obavlja i druge poslove utvrđene ovim poslovnikom ili koje mu povjeri predsjednik Zastupničkog doma. Članak 41. Tajnih Sabora rukovodi Stručnom službom Sabora i donosi Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu, načinu rada i sistematizaciji radnih mjesta u Stručnoj službi Sabora. Tajnik Sabora priprema prijedlog za osiguravanje sredstava za rad Sabora i Stručne službe Sabora i nalogodavac je za financijsko i materijalno poslovanje Sabora i Stručne službe Sabora. Tajnik Sabora zaključuje ugovore i obavlja druge pravne poslove Sabora. Za svoj rad i za rad Stručne službe Sabora tajnik Sabora odgovoran je Zastupničkom i Županijskom domu. Članak 42. Zamjenik tajnika Zastupničkog doma ujedno je i zamjenik tajnika Sabora. Zamjenik tajnika Zastupničkog doma obavlja poslove iz djelokruga tajnika Zastupničkog doma koje mu povjeri predsjednik Zastupničkog doma ili tajnik Zastupničkog doma i zamjenjuje tajnika u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti. Za svoj rad zamjenik tajnika Zastupničkog doma odgovoran je Zastupničkom domu, a za poslove koje mu je povjerio tajnik Zastupničkog doma odgovoran je i njemu. Članak 43. Tajnika Zastupničkog doma i zamjenika tajnika imenuje, donosno razrješava dužnosti Zastupnički dom, na prijedlog Odbora za izbor, imenovanja i administrativne poslove. Tajnik Zastupničkog doma i zamjenik tajnika Zastupničkog doma imenuje se na vrijeme od četiri godine i mogu biti ponovno imenovani na tu funkciju. VI. RADNA TIJELA 1. Opće odredbe Članak 44. Za proučavanje i razmatranje općih političkih pitanja, te pripremu i podnošenje odgovarajućih prijedloga za praćenje provođenja utvrđene politike i praćenje izvršavanja zakona i drugih akata Zastupničkog doma, za pripremu i proučavanje prijedloga zakona i drugih akata, za koordinaciju u rješavanju pojedinih pitanja, za proučavanje i raspravljanje i drugih pitanja iz nadležnosti Zastupničkog doma te za izvršavanje određenih zadaća od interesa za Zastupnički dom, ovim se poslovnikom osnivaju radna tijela Zastupničkog doma. Članak 45. U radnim tijelima Zastupničkog doma razmatraju se i usuglašavaju stajališta izražena ili upućena zastupnicima o pojedinim pitanjima o kojima se odlučuje u Zastupničkom domu. Radna tijela Zastupničkog doma, nakon provedene rasprave, zauzimaju stajališta i o tome obavještavaju Zastupnički dom. Radna tijela prate, u okviru svog djelokruga, rad Vlade i drugih tijela odnosno organizacija čiji rad nadzire Zastupnički dom u skladu s Ustavom i zakonom, zauzimaju stajališta i o tome izvješćuju Zastupnički dom. Radna tijela razmatraju izvješća tijela i organizacija koji na temelju zakona podnose svoje izvješće Saboru, zauzimaju o tome svoja stajališta, a na njihov prijedlog o izvješću se može provesti rasprava i na sjednici Doma. U radnim tijelima Zastupničkog doma razmatraju se mišljenja, primjedbe, prijedlozi i poticaji koji se odnose na donošenje zakona i drugih akata, na ocjenu izvršavanja utvrđene politike, na ostvarivanje političke kontrole ili na rješavanje pojedinih pitanja, značajnih za gospodarstvo, za građane i njihov položaj i drugih osobito opravdanih pitanja. U radnim tijelima Zastupničkog doma razmatraju se predstavke i prijedlozi građana koje oni podnose Saboru te njihovi politički i drugi osobito opravdani poticaji. Članak 46. Radi razmatranja i drugih pitanja Zastupnički dom može, uz radna tijela osnovana ovim poslovnikom, osnovati i druga radna tijela. Odlukom o osnivanju drugih radnih tijela uređuje se njihov naziv, sastav, djelokrug i način rada. Članak 47. Radno tijelo Zastupničkog doma ima predsjednika, potpredsjednika i određeni broj članova. Predsjednik, potpredsjednik i članovi biraju se među zastupnicima u Zastupničkom domu, tako da sastav radnog tijela u pravilu odgovara stranačkoj strukturi Doma. Članak 48. Mandat predsjednika, potpredsjednika i članova radnog tijela traje do isteka mandata saziva Zastupničkog doma. Članak 49. Predsjednik radnog tijela Zastupničkog doma organizira rad radnog tijela, predlaže dnevni red i predsjeda njegovim sjednicama. Predsjednik potiče razmatranje pojedinih tema i brine se o obavješćivanju članova o pitanjima iz djelokruga radnog tijela. Predsjednik surađuje s predsjednikom Doma, predsjednicima drugih radnih tijela Zastupničkog doma, te s ministrima o pitanjima iz djelokruga radnog tijela Zastupničkog doma. Predsjednik se brine o provođenju zaključaka radnog tijela Zastupničkog doma i obavlja druge poslove određene ovim poslovnikom. Potpredsjednik radnog tijela Zastupničkog doma, u slučaju spriječenosti ili odsutnosti predsjednika, ima njegova prava, obveze i odgovornosti određene ovim poslovnikom. U slučaju spriječenosti ili odsutnosti predsjednika i potpredsjednika, sjednicom radnog tijela predsjeda član radnog tijela kojeg na to ranije ovlasti predsjednik radnog tijela. Članak 50. Sjednicu radnog tijela Zastupničkog doma saziva predsjednik na vlastiti poticaj, a dužan ju je sazvati na osnovi zaključka Zastupničkog doma ili ako to zatraži predsjednik Zastupničkog doma, ili trećina članova radnog tijela Zastupničkog doma, uz navođenje pitanja koja treba razmotriti na sjednici. Ako predsjednik ne sazove sjednicu kad je to obvezan učiniti, sjednicu radnog tijela Zastupničkog doma sazvat će predsjednik Zastupničkog doma. Članak 51. Radna tijela Zastupničkog doma mogu zauzimati stajališta o pitanjima iz svog djelokruga ako sjednici prisustvuje većina članova radnog tijela, a odluke se donose većinom glasova nazočnih članova. O radu na sjednici radnog tijela vodi se zapisnik. Članak 52. Radna tijela Zastupničkog doma pokreću razmatranje tema iz svog djelokruga na vlastiti poticaj, a obvezatna su razmotriti svako pitanje iz svog djelokruga koje im uputi na razmatranje ili za koje to traži predsjednik Zastupničkog doma. Članak 53. Tijekom pripreme zakona ili stručnog materijala koji uređuje pitanje iz djelokruga rada radnog tijela, radno tijelo može provesti prethodnu raspravu radi davanja mišljenja i prijedloga predlagatelju zakona. Članak 54. Radi proučavanja pojedinih pitanja iz svog djelokruga i pripreme prijedloga o tim pitanjima, kao i radi sastavljanja izvješća i nacrta akata koje priprema za Zastupnički dom, radno tijelo može osnovati pododbore, a njegov predsjednik može osnovati posebnu radnu grupu. Članovi te radne grupe imenuju se izmeclu članova radnog tijela, a prema potrebi i znanstvenih, stručnih i javnih djelatnika te predstavnika zainteresiranih tijela i organizacija. Članak 55. Radno tijelo Zastupničkog doma može uključiti znanstvene i druge organizacije i pojedine stručnjake u pripremanje akata ili proučavanje pojedinog pitanja iz njegova djelokruga, ako su predviđena sredstva, a može predložiti Vladi da se ti poslovi povjere ministarstvima ili drugim organima državne uprave. Kada te poslove valja, prema zaključku radnog tijela, obaviti na temelju ugovora, ugovor u ime Sabora zaključuje tajnik Sabora. Članak 56. Radno tijelo Zastupničkog doma obvezno je o svojim primjedbama, mišljenjima, stajalištima i prijedlozima obavijestiti Zastupnički dom. Radno tijelo može izvjestiti o stajalištu manjine svojih članova, kad mišljenja ostanu podijeljena u pogledu prijedloga za rješenje pojedinog pitanja. Kad podnosi izvješće ili prijedlog Zastupničkom domu, radno tijelo određuje izvjestitelja koji će, prema zaključku radnog tijela, na vlastit poticaj ili na zahtjev Zastupničkog doma, na sjednici obrazložiti stajalište ili prijedlog radnog tijela. Izvjestitelj se na sjednici izjašnjava u ime radnog tijela Zastupničkog doma o pitanjima u vezi s izvješćem, odnosno stajalištem ili prijedlogom radnog tijela, ali ne može izmijeniti stajalište ili prijedlog radnog tijela ili odustati od njega, ako za to nije ovlašten od radnog tijela, niti se može izjašnjavati o pitanjima o kojima radno tijelo nije dalo svoje mišljenje ili zauzelo stajalište. Ako se takvo pitanje pojavi u raspravi, izvjestitelj može tražiti da se odgodi rasprava o njemu dok ga radno tijelo ne raspravi. Rasprava o takvom pitanju odgodit će se i ako se zatraži da radno tijelo dade o njemu svoje mišljenje, odnosno da zauzme stajalište. Članak 57. Radna tijela Zastupničkog doma suraduju međusobno, a mogu održati i zajedničku sjednicu te Zastupničkom domu podnijeti i zajedničko izvješće o temi rasprave. Članak 58. Sjednici radnog tijela Zastupničkog doma prisustvuje predstavnik Vlade kad se na sjednici razmatra prijedlog Vlade, a predstavnik ministarstva ili drugog organa državne uprave kad se na sjednici razmatra pitanje iz njihova djelokruga. Predsjednik radnog tijela Zastupničkog doma obvezan je pravovremeno predstavnike tijela iz stavka 1. ovoga članka obavijestiti o mjestu i vremenu održavanja sjednice. Predstavnik Vlade ima pravo na sjednici radnog tijela sudjelovati u raspravi, a to pravo pripada predstavnicima, odnosno povjerenicima i drugih predlagatelja zakona i drugih akata Zastupničkog doma. Članak 59. Radno tijelo Zastupničkog doma ima pravo tražiti od ministarstava i drugih organa državne uprave odgovarajuće obavijesti i druge podatke koji su mu potrebni za rad, a kojima ova tijela raspolažu ili su ih u svom djelokrugu obvezni prikupljati i evidentirati. Članak 60. Radno tijelo Zastupničkog doma može na sjednice pozivati znanstvene, stručne i javne djelatnike i druge osobe radi iznošenja mišljenja o pitanjima koja se raspravljaju na sjednici. Znanstveni, stručni i javni djelatnici izabrani u Odbor za Ustav, poslovnik i politički sustav i Odbor za zakonodavstvo imaju sva prava člana radnog tijela, osim prava odlučivanja. Radno tijelo Zastupničkog doma može, u skladu s ovim poslovnikom, donijeti poslovnik o svom radu. 2. Posebne odredbe Članak 61. Radna tijela Zastupničkog doma su: 1. Odbor za Ustav, poslovnik i politički sustsv, 2. Odbor za zakonodavstvo, 3. Odbor za vanjsku politiku, 4. Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, 5. Odbor za financije i državni proračun, 6. Odbor za gospodarstvo, razvoj i obnovu, 7. Odbor za ljudska prava i prava etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina, 8. Odbor za rad, socijalnu politiku, zdravstvo, obitelj i mladež, 9. Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, 10. Odbor za naobrazbu, znanost, kulturu i šport, 11. Odbor za poljodjelstvo, selo i seljaštvo, 12. Odbor za pomorstvo, promet i veze, 13. Odbor za izbor, imenovanja i administrativne poslove, 14. Odbor za predstavke i pritužbe. Odbor za Ustav, poslovnik i politički sustav Članak 62. Odbor za Ustav, poslovnik i politički sustav: - prati, razmatra i analizira provedbu Ustava, - razmatra načelna pitanja u vezi s usuglašavanjem zakonodavstva s Ustavom, - razmatra mišljenja i prijedloge ustavne naravi upućene Zastupničkom domu, - u postupku promjene Ustava Republike Hrvatske priprema prijedloge odgovarajućih akata, - predlaže donošenje i promjenu Poslovnika Zastupničkog doma, - prati provedbu Poslovnika Zastupničkog doma. U djelokrugu Odbora su poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnog radnog tijela u područjima koja se odnose na: - udruživanja, okupljanja i javne prosvjede građana, - biračko pravo, izbor za domove Sabora i za tijela lokalne samouprave i uprave, izbor predsjednika Republike i referendum, - pravni položaj vjerskih zajednica, - uporabu i zaštitu grba, zastave i himne Republike Hrvatske i drugih državnih simbola, republičke blagdane, nagrade i druga priznanja, - opća pitanja ustavnosti i zakonitosti, - javno informiranje, - opća pitanja ustrojstva državne vlasti i rada državnih tijela, funkcioniranja političkog sustava te druga pitanja političkog sustava, - obavlja i druge poslove određene ovim poslovnikom. članak 63. Odbor za Ustav, poslovnik i politički sustav ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova iz reda zastupnika, a još 6 članova imenuje se iz reda javnih znanstvenih i stručnih djelatnika. Odbor za zakonodavstvo Članak 64. Odbor za zakonodavstvo: - razmatra prijedloge zakona i drugih akata koje donosi Zastupnički dom u pogledu njihove usklađenosti s Ustavom i pravnim sustavom te u pogledu njihove pravne obrade i o tome daje mišljenje i prijedloge Zastupničkom domu, - razmatra pitanja jedinstvene zakonodavne metodologije i druga pitanja bitna za jedinstvenu pravnu tehniku i terminološku uskladenost akata koje donosi Zastupnički dom, - daje mišljenje i prijedloge da pojedine odredbe zakona imaju povratno djelovanje, - brine se o jedinstvu pravnog sustava i daje mišljenje o načelnim pitanjima izgradnje pravnog sustava ili jedinstvenu primjenu zakona, - razmatra poticaje za donošenje zakona, - razmatra akte koje potvrđuje ili na koje daje suglasnost Zastupničkog doma i o tome daje mišljenje, - utvrđuje i izdaje proćišćene tekstove zakona i drugih akata Zastupničkog doma, ako je tim aktima Odbor za to ovlašten, - razmatra prijedloge odnosno poticaje za davanje autentičnog tumačenja zakona ili drugog akta Zastupničkog doma, - obavlja i druge poslove određene ovim poslovnikom. Članak 65. Odbor za zakonodavstvo ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova iz reda zastupnika, a još 6 članova Odbora imenuje se iz reda znanstvenih i stručnih djelatnika. Odbor za vanjsku politiku Članak 66. Odbor za vanjsku politiku: - razmatra pitanja vanjske politike i međunarodnih odnosa o kojima raspravlja i odlučuje Zastupnički dom te priprema prijedloge akata iz nadležnosti Zastupničkog doma koji se odnose na to područje, - surađuje s odgovarajućim odborima parlamenata drugih zemalja, - razmatra izvješća stalnih ili privremenih delegacija Sabora u međuparlamentarnim institucijama, - razmatra međunarodne ugovore koje Zastupnički dom potvrđuje i iznosi svoje prijedloge i mišljenja Zastupničkog doma, - suraduje s tijelima u Republici koja djeluju na području vanjske politike i međunarodnih odnosa Članak 67. Odbor za vanjsku politiku ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova. Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Članak 68.. U djelokrugu Odbora za unutarnju politiku i nacoinalnu sigurnost su poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnog radnog tijela, u područjima koja se odnose na: - ustrojstvo i nadležnost državnih tijela i tijela jedinica lokalne samouprave, - državljanstvo i osobni status gradana, - obranu i zaštitu, državnu i javnu sigurnost, sigurnost prometa, zaštitu od požara i elementarnih nepogoda, - nadzor zakonitosti rada Službe za zaštitu ustavnog poretka naročito u pogledu ostvarivanja Ustavom Republike Hrvatske i zakonom utvrđenih prava i sloboda čovjeka i građanina, pravnih osoba, državnih i drugih tijela. te prava i sloboda utvrđenih normama međunarodnog prava, - pitanja osnivanja, ustrojstva, djelokruga i načina rada sudova, - pitanja osnivanja, ustrojstva, djelokruga i načina rada državnog odvjetništva, - pitanja ustrojstva i načina rada odvjetništva, - pitanja vlasničkih, obveznih i drugih imovinsko-pravnih odnosa, - pitanja utvrđivanja kaznenih djela i izvršavanja kaznenih sankcija, - pitanja amnestije i pomilovanja, - pitanja osnivanja, ustrojstva, djelokruga i načina rada tijela i organa državne uprave, - pitanja i odnose iz djelokruga državne uprave te pitanja ostvarivanja zakonitosti u radu tijela državne uprave, - izvješća republičkih tijela državne uprave o primjeni zakone i o općim problemima državne uprave, - osnivanje, ukidanje, spajanje jedinica lokalne samouprave te funkcioniranje predstavničkih i drugih tijela jedinica lokalne samouprave, - druga pitanja unutarnje politike, nacionalne sigurnosti i obrane. Članak 69. Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova. Odbor za financije i državni proračun Članak 70. U djelokrugu Odbora za financije i državni proračun su poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnog radnog tijela, u područjima koja se odnose na: - sustav financiranja javnih potreba u Republici, - državni proračun, završni račun državnog proračuna i fondove, - porezni sustav i poreznu politiku, - financijske odnose s inozemstvom, - devizni sustav, - kreditne odnose s inozemstvom, - carinski sustav, - kreditni i bankarski sustav, - državni trezor, - vrijednosne papire, - novčani i monetarni sustav, - Narodnu banku Hrvatske, - sustav osiguranja imovine i osoba te druga pitanja proračuna i financija. Članak 71. Odbor za financije i državni proračun ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova. Odbor za gospodarstvo, razvoj i obnovu Članak 72. U djelokrugu Odbora za gospodarstvo, razvoj i obnovu su poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike. a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnog radnog tijela, u područjima koja se odnose na - obnovu ratom razrušenih gospodarskih objekata, - koncepciju i strategiju gospodarskog razvitka Republike, - osnove gospodarskog sustava i osiguranje uvjeta za djelovanje tržišta, robne rezerve, tekuća gospodarska kretanja, gospodarski razvitak svih krajeva Republike, a posebice onih koji zaostaju u gospodarskom razvitku, - elektroprivredu, brodogradnju i druge industrijske grane, - turizama, - restrukturirsnje, i vlasničku pretvorbu, - gospodarske čimbenike, razvoj poduzetništva, investicijska ulaganja od osobitog značenja za Republiku, - osiguranje uvjeta za ulaganja stranih partnera i gospodarske odnose s inozemstvom, - pitanja pojedinih gospodarskih djelatnosti te druga pitanja gospodarske politike, obnove i razvoja. Članak 73. Odbor za gospodarstvo, razvoj i obnovu ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova Odbor za ljudska prava i prava etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina Članak 74. U djelokrugu Odbora za ljudska prava i prava etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina su poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propiss ima prava i dužnosti matičnog radnog tijela, u područjima koja se odnose na: - provedbu potvrđenih međunarodnih pravnih akata koji uređuju zaštitu ljudskih prava, - načelna pitanja, prijedloge i mišljenja u vezi s ostvarivanjem odredbi Ustava o slobodama, pravima i obvezama čovjeka i građanina, - ostvarivanje i zaštitu ljudskih prava; - ostvarivanje prava etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina i drugih njihovih prava utvrđenih Ustavom i zakonima, i predlaganje mjera za ostvarivanje tih prava, - pravni i stvarni položaj hrvatskih manjina u susjednim zemljama i predlaganje mjera za unapređivanje svekolike suradnje radi očuvanja njihovoga nacionalnog identiteta, - međudržavne ugovore i programe međunarodne kulturne, prosvjetne i druge suradnje kada je to od interesa za pojedine etničke i nacionalne zajednice ili manjine, - financiranje određenih potreba etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina, - druge poslove utvrđene ovim poslovnikom. Odbor za ljudska prava i prava etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina surađuje sa znanstvenim i stručnim organizacijama koje djeluju na području zaštite ljudskih i etničkih prava, s odgovarajućim radnim tijelima parlamenata drugih država te s inozemnim i međunarodnim tijelima koja djeluju na području zaštite ljudskih i etničkih prava. Odbor za zaštitu ljudskih prava i prava etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina surađuje sa radnim tijelima nadležnim za predstavke i pritužbe i s drugim radnim tijelima Zastupničkog doma te može razmatrati i pitanja iz djelokruga tih radnih tijela, ako ocijeni da su od značenja za zaštitu ljudskih ili etničkih prava. Članak 75. Odbor za ljudska prava i prava etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina ima predsjednika, potpredsjednika i 13 članova. U Odboru mora biti najmanje po jedan zastupnik izabran iz reda pripadnika etničke i nacionalne zajednice ili manjine. Odbor za rad, socijalnu politiku, zdravstvo, obitelj i mladež Članak 76. U djelokrugu Odbora za rad, socijalnu politiku, zdravstvo, obitelj i mladež su poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnog radnog tijela, u područjima koja se odnose na: - rad i radno-pravni status zaposlenih u javnom i privatnom sektoru te zapošljavanje i stambenu politiku, - brak, obitelj i starateljstvo, posebnu zaštitu djece i materinstva i mladeži, - zaštitu žena na radu, - planiranje obitelji i demografsku politiku, - socijalnu skrb, - zdravstvenu zaštitu i organizaciju zdravstvene službe, - mirovinsko i invalidsko osiguranje, - zaštitu vojnih invalida domovinskog rata, civilnih žrtava srbočetničkog terora, prognanih i raseljenih osoba, te svih sudionika domovinskog rata i njihovih obitelji, - zaštitu prava bivših političkih zatvorenika, - zaštitu žrtava fašističkog terora, žrtava komunistićkog terora, žrtava četničkog terora, - zaštitu starih i imovinsko nezbrinutih osoba te druga pitanja socijalne politike i zdravstva. Članak 77. Odbor za rad, socijalnu politiku, zdravstvo, obitelj i mladež ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova. Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša Članak 78. U djelokrugu Odbora za prostorno uređenje i zaštitu okoliša su poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnog radnog tijela, u područjima koja se odnose na: - prostorno uređenje i zaštitu graditeljske baštine, - koordiniranje aktivnosti radi zaštite prostornih resursa i usklađivanja regionalnoga prostornog razvoja, - promicanje uređenja prostora u svrhu učinkovitijeg gospodarenja prostorom, graditeljstva i koordinacije izgradnje javnih objekata od posebnog interesa za Republiku. - uređivanje građevinskog zemljišta i druga pitanja prostornog uređenja, - temeljna rješenja zaštite i promicanja sveukupnih aktivnosti zaštite okoliša, sukladno svjetskim kriterijima, - mjere praćenja, očuvanja i unapređivanja biološke i ekološke ravnoteže prirodnih dobara (more, voda, zrak, tlo, rudno blago, biljni i životinjski svijet) u odnosu na gospodarski razvitak, - mjere korištenja i upravljanja pojedinim dijelovima okoliša, a posebice glede posebno zaštićenih objekata prirode, - poticanje mjera za saniranje postoječeg stanja devastacije okoliša i daljnje sprečavanje onečišćenja radi promicanja kvalitete življenja i zdravlja ljudi, - pritužbe upućene Zastupničkom domu kojima se ukazuje na štetne radnje glede devastacije okoliša, te ispitivanje njihove utemeljenosti. Članak 79. Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša ima predsjednika, potpredsjednika i 9 članova. Odbor za naobrazbu, znanost, kulturu i šport Članak 80. U djelokrugu Odbora za naobrazbu, znanost, kulturu i šport su poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnog radnog tijela, u područjima koja se odnose na: - predškolski odgoj, osnovnu, srednju, višu i visoku naobrazbu, - znanost, kulturu, šport i tehničku kulturu, - međunarodnu znanstvenu i tehničku suradnju, - zaštitu i korištenje spomenika kulture, povijesne grade i nasljeda, arhiva i arhivske građe, spomen-obilježavanja povijesnih događaja i osoba, - suradnju s vjerskim zajednicama, - informatiku te druga pitanja naobrazb,. znanosti, kulture i športa. Članak 81. Odbor za naobrazbu, znanost, kulturu i šport ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova. Odbor za poljodjelstvo, selo i seljaštvo Članak 82. U djelokrugu Odbora za poljodjelstvo, selo i seljaštvo su poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnog radnog tijela u području poljodjelstva, šumarstva, vodoprivrede, sela i seljaštva. Članak 83. Odbor za poljodjelstvo, selo i seljaštvo ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova. Odbor za pomorstvo, promet i veze Članak 84. U djelokrugu Odbora za pomorstvo, promet i veze su poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prave i dužnosti matičnog radnog tijela u području pomorstva, prometa i veza, te morskog ribarstva, marikulture, zaštite mora od onećišćenja s brodova, obalne straže i gospodarskog i socijalnog razvoja otoka. Članak 85. Odbor za pomorstvo, promet i veze ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova. Odbor za izbor, imenovanja i administrativne poslove Članak 86. Odbor za izbor, imenovanja i administrativne poslove: - do konstituiranja Županijskog doina predlaže izbor sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske, - do izbora Republičkog sudbenog vijeća predlaže izbor, imenovanje i razrješenje predsjednika i sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske i drugih sudova, javnih tužitelja, pučkog i javnog pravobranitelja i njihovih zamjenika, te oglašava slobodna mjesta za izbor sudaca, - predlaže izbor predsjednika i potpredsjednika Sabora, - predlaže izbor i imenovanje, odnosno razrješenje drugih dužnosnika koje bira, odnosno imenuje Zastupnički dom. - predlaže imenovanje tajnika i zamjenika tajnika Zastupničkog doma, - imenuje na prijedlog tajnika Doma pomoćnika tajnika Zastupničkog doma, šefa Kabineta predsjednika i potpredsjednika Sabora, djelatnike koji upravljaju unutarnjim organizacijskim jedinicama i druge djelatnike koji u Stručnoj službi imaju položaj samostalnog savjetnika, - daje suglasnost na Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu, načinu rada i sistematizaciji radnih mjesta u Stručnoj službi Sabora. - predlaže imenovanja predstavnika Sabora u određena društvena tijela i organizacije, - priprema i podnosi Zastupničkom domu prijedlog za izbor članova te predsjednika i potpredsjednika radnih tijela Zastupničkog doma, - utvrđuje i Zastupničkom domu podnosi prijedloge propisa o plaćama i o naknadama plaća i o drugim primanjima zastupnika i dužnosnika koje bira ili imenuje Zastupnički dom, s i zastupnika i dužnosnika kojima je prestala dužnost, i u okviru ovlaštenja donosi pobliže propise za njihovo izvršavanje, - sudjeluje u pripremanju propisa kojima se uređuju plaće i naknade plaća i druga primanja zastupnika i dužnosnika koje bira ili imenuje Zastupnički dom, - donosi pojedinačna rješenja o naknadama plaća i drugim primanjima zastupnika i dužnosnika koje bira ili imenuje Zastupnički dom, - surađuje s tajnikom Zastupničkog doma u pripremanju prijedloga za osiguranje sredsteva u državnom proračunu za rad Zastupničkog doma i Stručne službe Sabora, - donosi akte za primjenu osnova i mjerila za plaće i za ostvarivanje drugih prava djelatnika, djelatnika u Stručnoj službi Sabora i utvrđuje njihove plaće, osim za djelatnike iz stavka 1. alineje 6. ovoga članka, - obavlja i druge poslove određene zakonom i ovim poslovnikom. Prije odlučivanja o kandidatima za izbor i imenovanje Odbor može pozvati kandidate na predstavljanje i razgovor sa članovima Odbora. Način ostvarivanja pojedinih dužnosti Odbora za izbor, imenovanja i administretivne poslove može se urediti odlukom Zastupničkog doma. Članak 87. Odbor za izbor, imenovanja i administrativne poslove ima predsjednika, potpredsjednika i 9 članova. Odbor za predstavke i pritužbe Članak 88. Odbor za predstavke i pritužbe: - razmatra predstavke, pritužbe i prijedloge upućene Zastupničkom domu te ukazuje nadležnim tijelima na kršenje ustavnosti i zakonitosti i prava građana u postupku pred državnom upravom i tijelima koje imaju javne ovlasti, - ukazuje Zastupničkom domu na kršenje ustavnosti i ekonitosti i druge štetne pojave od šireg značenja i predlaže poduzimanje potrebnih mjera za njihovo otklanjanje, - ispituje, putem nadležnih tijela, osnovanost predstavki, pritužbi, i prijedloga, te ukazuje nadležnim tijelima na potrebu poduzimanja na zakonu osnovanih mjera te o tome obavještava podnositelje predstavki i pritužbi, odnosno prijedloga. Članak 89. Odbor za predstavke i pritužbe ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova. VII. ODNOS ZASTUPNIČKOG DOMA I PREDSJEDNIKA REPUBLIKE HRVATSKE Članak 90. Prijedlog za pokretanje postupka utvrđivanja posebne odgovornosti predsjednika Republike može Zastupničkom domu uputiti jedna petina svih zastupnika Zastupničkog doma. Prijedlog za pokretanje postupka iz stavka 1. ovoga članka zajedno sa činjeničnim opisom, pravnom naznakom i dokazima o povredi Ustava koja se predsjedniku Republike stavlja na teret, dostavlja se pismeno predsjedniku Zastupničkog doma, uz vlastoručne potpise zastupnika, najkasnije 30 dana prije zakazane sjednice Zastupničkog doma na kojoj će se o tome raspravljati. Prijedlog iz stavka 1. ovoga članka dostavit će predsjednih Zastupničkog doma predsjedniku Republike. Predsjednik Republike ima se pravo očitovati, pismeno ili usmeno, na sjednici o prijedlogu iz stavka 1. ovoga članka. Prije odlučivanja o pokretanju postupka za utvrđivanje posebne odgovornosti predsjednika Republike, predsjednik Zastupničkog doma uputit će Odboru za Ustav, poslovnik i politički sustav akte iz stavka 2. ovoga članka radi davanja mišljenja Zastupničkom domu o utemeljenosti prijedloga. Odluku o pokretanju postupka utvrđivanja posebne odgovornosti predsjednika Republike donosi Zastupnički dom dvotrećinskom većinom svih zastupnika. Članak 91. Predsjednik Republike može Saboru Republike Hrvatske upućivati poslanice, a jednom godišnje podnosi mu izvještaj o stanju u Republici. Predsjednik Republike može poslanicu izložiti pred zastupnicima. O godišnjem izvještaju o stanju u Republici i o izloženim poslanicama ne vodi se rasprava. VIII. ODNOS ZASTUPNIČKOG DOMA I VLADE 1. Predstavljanje VIade Zastupničkom domu Članak 92. Predsjednik Vlade, najkasnije 15 dana pošto je imenovan, predstavlja Vladu Zastupničkom domu i traži glasovanje o povjerenju Vladi. Predsjednik Vlade udovoljio je obvezi iz stavka 1., ovoga članka, ako u roku od 15 dana od dana pošto je imenovan uputi Zastupničkom domu prijedlog kojim traži glasovanje o povjerenju Vladi. Povjerenje je iskazano ako je za prijedlog glasovala većina svih zastupnika u Zastupničkom domu, a glasuje se za prijedlog u cjelini. Ako se naknadno imenuje pojedini član Vlade, predsjednik Vlade na prvoj idućoj sjednici Zastupničkog doma predstavlja ga Domu i traži glasovanje o povjerenju tom članu Vlade. O razrješenju pojedinog člana Vlade predsjednik Vlade izvješćuje Zastupnički dom u roku od 15 dana. Članak 93. Nakon glasovanja o iskazivanju povjerenja predsjedniku i članovima Vlade, predsjednik i članovi Vlade daju svećanu prisegu. Tekst svečane prisege glasi: "Prisežem da ću dužnost člana Vlade savjesno obnašati i držati se Ustava i zakona i poštivati pravni poredak, te da ću se zalagati za svekoliki napredak Republike Hrvatske." Predsjednik Zastupničkog doma izgovara, a predsjednik i članovi Vlade ponavljaju za njim tekst svečane prisege, a nakon toga je potpisuju. Član Vlade koji nije bio nazočan na davanju svečane prisege, odnosno koji je naknadno imenovan, daje svečanu prisegu na prvoj idućoj sjednici Zastupničkog doma. Članak 94. Vlada određuje ministra, njegova zamjenika ili pomoćnika za svog predstavnika u Zastupničkom domu povodom rasprave o prijedlogu zakona i drugih akata. Članak 95. Predstavnik Vlade, nazočan na sjednicama Zastupničkog doma i radnih tijela Doma, sudjeluje u njihovu radu, iznosi stajališta Vlade, daje obavijesti i stručna objašnjenja, izjašnjava se o podnesenim amandmanima ako je za to ovlašten, te obavještava Vladu o stajalištima i mišljenjima Doma, odnosno radnih tijela. Ako na raspravi nije nazočan predstavnik Vlade, Zastupnički dom ili radno tijelo može, smatra li da je prisustvo predstavnika Vlade neophodno, raspravu o toj temi prekinuti ili odgoditi. Članak 96. O sazvanim sjednicama predsjednik Zastupničkog doma i predsjednici radnih tijela Zastupničkog doma izvješćuju predsjednika Vlade. O zakazanim sjednicama Zastupničkog doma i radnih tijela Zastupničkog doma, na kojima će se razmatrati prijedlog akta ili drugi prijedlog što ga je podnijela Vlada, obavješćuju se i ovlašteni predstavnici Vlade. Za tražena mišljenja, stajališta i prijedloge Vlade, u slučajevima kada ona nije predlagatelj Vlada je obvezna dostaviti Zastupničkom domu do početka rasprave u radnim tijelima Doma te određiti svog predstavnika. 2. Odgovornost Vlade Zastupničkom domu Članak 97. Vlada je obvezna, na zahtjev Zastupničkog doma izvijestiti Zastupnički dom o svom radu, o politici koju provodi, u cjelini ili u pojedinom području, o izvršavanju zakona i drugih propisa te o drugim pitanjima iz svog djelokruga. Vlada može i na vlastiti poticaj podnijeti Zastupničkom domu izvješće o svom radu i o stanju u pojedinim područjima. Članak 98. Vlada je odgovorna Zastupničkom domu za svoj rad i odluke koje donosi. Vlada je odgovorna Zastupničkom domu za rad ministarstava i drugih organa državne uprave. Ministar je odgovoran Zastupničkom domu za svoj rad, i rad ministarstva na čijem je čelu. Članak 99. Svaki zastupnik može postaviti Vladi pitanje o ostvarivanju njezinih ustavnih prava i dužnosti, a posebice o stanju u pojedinim područjima društvenog života, te o izvršavanju zakona i drugih akata Zastupničkog doma, odnosno o radu ministarstava i drugih organa državne uprave te organizacija koje imaju javne ovlasti. Zastupnik može postaviti pitanje Vladi ili pojedinom ministru. Radi rasprave o općim političkim i drugim pitanjima u vezi s radom Vlade ili pojedinog ministarstva, najmanje 10 zastupnika može podnijeti interpelaciju Zastupničkom domu. Članak 100. Na prijedlog najmanje jedne desetine ukupnog broja zastupnika u Zastupničkom domu može se pokrenuti pitanje povjerenja predsjedniku Vlade, pojedinom njezinom članu ili Vladi u cjelini. Glasovanje o povjerenju Vladi može zahtijevati i njezin predsjednik. Ne može se glasovati o povjerenju Vladi prije nego proteknu tri dana od dana dostave prijedloga Zastupničkom domu. Članak 101. Ako Zastupnički dom odbije prijedlog za izglasavanje nepovjerenja Vladi, odnosno pojedinom njenom članu, zastupnici koji su ga postavili ne mogu ponovno podnijeti isti prijedlog prije proteka roka od tri mjeseca. Ako se izglasa nepovjerenje predsjedniku Vlade ili Vladi u cjelini, predsjednik Vlade podnijet će ostavku predsjedniku Republike, a on će raspustiti Vladu. Ako se izglasa nepovjerenje pojedinom članu Vlade, predsjednik Vlade može podnijeti ostavku ili predložiti predsjedniku Republike da razriješi dužnosti člana Vlade kojemu je izglasano nepovjerenje. Članak 102.. Zastupnički dom, odnosno njegova radna tijela mogu tražiti od ministara i funkcionara koji rukovode radom drugih organa državne uprave, a oni su na postavljeni zahtjev obvezni: - izvijestiti o pitanjima i pojavama u djelokrugu ministarstva, odnosno drugog organa državne uprave, - podnijeti izvješće o izvršvanju i provođenju zakona i drugih akata, odnosno zadaća za čije su izvršavanje odgovorni, - dostaviti podatke kojima raspolažu, ili koje su u svom djelokrugu obvezni prikupljati i evidentirati, te spise i drugo potrebno za rad Zastupničkog doma ili radnog tijela, - odgovoriti na upućena pitanja IX. ODNOS ZASTUPNIČKOG I ŽUPANIJSKOG DOMA Članak 103. Županijski dom ima pravo predlagati zakone i druge akte koje donosi Zastupnički dom. Županijski dom može predložiti da Zastupnički dom raspiše referendum o prijedlogu za promjenu Ustava, o prijedlogu pojedinog zakona ili o drugom pitanju iz djelokruga Zastupničkog doma. Županijski dom raspravlja i može davati mišljenja o svim pitanjima koja su u djelokrugu Zastupničkog doma. Županijski dom predlaže Zastupničkom domu suce Ustavnog suda Republike Hrvatske, te predsjednika i članove Republičkog sudbenog vijeća. Članak 104. Županijski dom daje Zastupničkom domu prethodno mišljenje u postupku donošenja Ustava te zakona kojima se uređuju nacionalna prava, razrađuju Ustavom utvrđene slobode i prava čovjeka i građanina, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela i ustrojstvo lokalne samouprave i uprave. Članak 105. Kada Županijski dom, prema odredbama Ustava Republike Hrvatske i ovoga poslovnika, upućuje Zastupničkom domu prethodna mišljenja, Zastupnički dom će pozvati na sjednicu predstavnika Županijskog doma koji može usmeno obrazložiti mišljenje Županijskog doma. Predstavnik Županijskog doma u postupku iz stavka 1. ovoga članka ima prava i dužnosti predstavnika predlagatelja zakona. Članak 106. Kada Županijski dom u roku od 15 dana od dana izglasavanja zakona u Zastupničkom domu, uz obrazloženo mišljenje vrati zakon na ponovno odlučivanje Zastupničkom domu, predsjednik Doma uputit će zahtjev Županijskog doma svim zastupnicima, Odboru za zakonodavstvo, matičnom radnom tijelu i predlagatelju zakona, te Vladi ukoliko ona nije predlagatelj. Predlagatelj i navedena radna tijela dužna su o zahtjevu Županijskog doma podnijeti izvješće Zastupničkom domu. U postupku ponovnog odlučivanja o zakonu iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe ovog poslovnika o hitnom postupku. Članak 107. Na sjednici Zastupničkog doma zastupnici prije ponovnog odlučivanja o zakonu saslušat će izlaganje predstavnika Županijskog doma, a nakon toga predstavnika Odbora za zakonodavstvo, matičnog radnog tijela i predlagatelja zakona. Ako tijekom rasprave i prije ponovnog odlučivanja o zakonu Dom odluči da bi u zakonu trebalo izvršiti izmjene ili dopune zakona, odlučit će da se sa zahtjevom Županijskog doma postupi na način određen za drugo čitanje zakona. Ukoliko Zastupnički dom odluči da ne postupi po odredbi stavka 2. ovoga članka, o zakonu se ponovno odlučuje. Ako je za zakon glasovala natpolovična većina svth zastupnika, zakon ostaje na snazi. Ako zakon prilikom ponovnog odlučivanja ne dobije natpolovičnu većinu glasova svih zastupnika, neće se objaviti u "Narodnim novinama". X. AKTI ZASTUPNIČKOG DOMA 1. Opće odredbe Članak 108. Zastupnički dom, na temelju prava i ovlaštenja utvrđenih Ustavom i ovim poslovnikom, donosi Ustav, zakone, državni proračun, završni račun državnog proračuna, odluke, deklaracije, rezolucije, povelje, preporuke i zaključke, te daje autentična tumačenja zakona. Zastupnički dom može odlukom, poveljom, zahvalnicom ili drugim aktom domaćem ili stranom državljaninu ili organizaciji odati priznanje za njihov rad koji je od osobitog državnog interesa za Republiku Hrvatsku. Članak 109. Odluka se donosi kao akt uređivanja unutarnjeg ustrojstva, načina rada i odnosa u Zastupničkom domu. Odlukom, kao aktom vršenja prava Zastupničkog doma, odlučuje se o izboru, odnosno imenovanju i razrješenju, o imenovanju u određena tijela. o potvrdi akata organizacija i zajednica ili o davanju suglasnosti na takve akte kad je to određeno zakonom i izvršavaju se druga Ustavom i zakonom utvrđena prava. Članak 110. Akti, kojima se uređuje unutarnje ustrojstvo, način rada i odnosi u Zastupničkom domu ili vrše druga opća ovlaštenja donose se u obliku odluke, poslovnika ili pravilnika. Članak 111. Deklaracijom se izražava opće stajalište Zastupničkog doma o pitanjima unutarnje ili vanjske politike te o drugim bitnim pitanjima važnim za državu. Članak 112. Rezolucijom Zastupnički dom ukazuje na stanje i probleme u određenom području i na mjere koje bi trebalo provoditi u tom području. Preporukom se ukazuje na podnesene predstavke i pritužbe o nepravilnostima u radu tijela koja imaju javne ovlasti s prijedlogom za njihovo razrješenje. Članak 113. Zaključcima Zastupnički dom utvrđuje stajališta o određenim događajima i pojavama. Članak 114. Svako radno tijelo Zastupničkog doma može, u okviru svoga djelokruga, donositi zaključke o svom radu i o radu Stručne službe Sabora. Zastupnički dom može, na osnovi ocjene stanja u pojedinoj oblasti, zaključcima zauzimati stajališta. izražavati mišljenja ili utvrđivati obveze Vlade, ministarstava i drugih organa državne uprave u pogledu pripremanja prijedloga akata za izvršavanje zakona, ili u pogledu obavljanja drugih poslova iz njihovog djelokruga. Zaključke kojima zauzimaju stajališta, izražavaju mišljenje i podnose prijedloge o temama koje su razmatrala do …