Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Ka

Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije - Zakon.hr UPUTE UVJETI CJENIK KONTAKT Zakon.ai Prijava / Registracija Baza je ažurirana 08.06.2026. zaključno sa NN 43/26  EU 2024/2679 Povezani zakoni Nekretnine i gradnja Zakon o porezu na promet nekretnina Zakon o zemljišnim knjigama Zakon o poljoprivrednom zemljištu Zakon o posredovanju u prometu nekretnina Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina Zakon o najmu stanova Zakon o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja Zakon o obavljanju geodetske djelatnosti Zakon o građevnim proizvodima Zakon o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima Zakon o komasaciji Zakon o igralištima za golf Zakon o komunalnom gospodarstvu Zakon o društveno poticanoj stanogradnji Zakon o uređivanju imovinskopravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama Zakon o Nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka Zakon o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske Zakon o prostornom uređenju Zakon o gradnji Zakon o građevinskoj inspekciji Zakon o izvlaštenju i određivanju naknade Zakon o komasaciji poljoprivrednog zemljišta Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje Zakon o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju Zakon o procjeni vrijednosti nekretnina Zakon o subvencioniranju stambenih kredita Zakon o stambenom potrošačkom kreditiranju Zakon o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima Zakon o Projektu zaštite od poplava u slivu rijeke Kupe Zakon o neprocijenjenom građevinskom zemljištu Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije Zakon o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske Zakon o upravljanju i održavanju zgrada Zakon o prijenosu vlasništva nekretnina na Sindikalni fond nekretnina i na sindikate Zakon o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima 2023-2025 Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije NN 21/23 na snazi od 23.02.2023. Uživajte... Preuzmite dokumentu PDF formatu Zanimljivi linkovi PODZAKONSKI PROPISI Arhiva: Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije 2021-2023 Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije 2021-2021 Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije 2020-2021 Fond za obnovu Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Grad Zagreb DIO PRVI   UVODNE ODREDBE Članak 1. Predmet uređenja Ovim se Zakonom uređuje način i postupak obnove, uklanjanje zgrada oštećenih odnosno uništenih zbog prirodne nepogode ili katastrofe proglašene na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije, a koje je pogođeno potresima 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020., gradnja i opremanje zamjenskih obiteljskih kuća, gradnja višestambenih i stambeno-poslovnih zgrada, stambeno zbrinjavanje osoba pogođenih tim nepogodama, novčana pomoć te se određuju nadležna tijela, rokovi za postupanje i druga pitanja s tim u vezi. Članak 2. Cilj Cilj ovoga Zakona je zaštita života i zdravlja ljudi, zaštita imovine, zaštita životinja, zaštita okoliša, prirode i kulturne baštine te stvaranje uvjeta za uspostavu normalnoga života na pogođenim područjima. Članak 3. Provedba Zakona u interesu Republike Hrvatske i javnom interesu (1) Provedba ovoga Zakona u interesu je Republike Hrvatske i u javnom interesu. (2) Sva tijela i sudionici provedbe ovoga Zakona dužni su hitno postupati. Članak 4. Pojmovi (1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje: a) cjelovita obnova konstrukcije je izvođenje radova koji uključuju pojačanja i popravke potresom oštećene građevinske konstrukcije zgrade kojima se postiže mehanička otpornost i stabilnost zgrade u odnosu na potresno djelovanje u skladu s Tehničkim propisom za građevinske konstrukcije (u daljnjem tekstu: Tehnički propis) b) cjelovita obnova zgrade podrazumijeva obnovu građevinske konstrukcije te izvođenje potrebnih pripremnih, građevinskih, završno-obrtničkih i instalaterskih radova odnosno radova kojima se zgrada dovodi u stanje potpune građevinske uporabljivosti do razine koju zahtijevaju pravila struke, a uz ostale potrebne radove, po potrebi, obuhvaća i popravak nekonstrukcijskih elemenata, popravak konstrukcije, pojačanje konstrukcije zgrade i/ili cjelovitu obnovu konstrukcije. Osim temeljnog zahtjeva za građevine koji se odnosi na mehaničku otpornost i stabilnost te gospodarenje energijom i očuvanje topline, drugi temeljni zahtjevi se u cjelovitoj obnovi zgrade ispunjavaju ako je to moguće bez znatnijih zahvata na zgradi i bez znatnijeg povećanja troškova c) infrastruktura je pojam određen zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje d) obiteljska kuća je stambena zgrada s najviše tri posebna dijela (stana i/ili poslovna prostora) od kojih je najmanje jedan stan e) pojačanje konstrukcije je izvođenje radova pojačanja potresom oštećene građevinske konstrukcije zgrade kojima se postiže povećanje mehaničke otpornosti i stabilnosti zgrade u odnosu na potresno djelovanje u skladu s Tehničkim propisom f) popravak konstrukcije je izvođenje radova popravka i pojačanja potresom oštećene građevinske konstrukcije zgrade kojima se postiže mehanička otpornost i stabilnost zgrade na potresno djelovanje u skladu s Tehničkim propisom g) popravak nekonstrukcijskih elemenata je popravak ili zamjena nekonstrukcijskih elemenata zgrade (pokrova, zabata, parapeta, pregradnih zidova, dimnjaka, dizala i dr. određenih Tehničkim propisom) h) poslovna zgrada je zgrada u kojoj se obavlja dozvoljena poslovna djelatnost, a u kojoj nema stanova, a u kojoj se ne obavlja proizvodna, prerađivačka, poljoprivredna i slična djelatnost i) povijesna urbana cjelina Grada Zagreba i kulturno-povijesne cjeline na području Zagrebačke županije, Krapinsko-zagorske županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije obuhvaćaju područja u granicama utvrđenim rješenjem upisanim u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske j) projekt obnove konstrukcije zgrade, projekt obnove zgrade za cjelovitu obnovu zgrade, projekt za uklanjanje zgrade, projekt za građenje zamjenske obiteljske kuće i projekt za građenje višestambene i stambeno-poslovne zgrade (u daljnjem tekstu: projekt) je skup međusobno usklađenih stručnih dokumenata kojima se daje tehničko rješenje i osigurava izvedba obnove, uklanjanja odnosno građenja građevine, a ovisno o vrsti zgrade i radova sadrži tehnički opis potrebnih radova, prikaz smještaja zgrade u prostoru, prikaz zatečenog stanja zgrade, dokaz mehaničke otpornosti i stabilnosti, troškovnik obnove, građenja zamjenske obiteljske kuće odnosno višestambene i stambeno-poslovne zgrade te druge potrebne tekstualne i grafičke prikaze pojedinih struka k) rješenje o novčanoj pomoći je upravni akt koji izdaje Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) kojim se isplaćuje novčana pomoć za nekonstrukcijsku obnovu, novčana pomoć za popravak konstrukcije zgrade, novčana pomoć za cjelovitu obnovu pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra, novčana pomoć za uklanjanje zgrade, novčana pomoć umjesto gradnje i za opremanje zamjenske obiteljske kuće, novčana pomoć za troškove izrade projekta l) rješenje o obnovi je upravni akt koji izdaje Ministarstvo u provedbi cjelovite obnove pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra, popravka konstrukcije zgrade, gradnje zamjenske obiteljske kuće i isplate novčane pomoći za opremanje, uklanjanja zgrade, gradnje višestambene zgrade i stambeno-poslovne zgrade i obnove građevinske konstrukcije m) srodnici su vlasnikovi srodnici po krvi u ravnoj lozi, bračni drug, izvanbračni drug, životni partner odnosno neformalni životni partner, posvojitelj odnosno posvojenik, brat odnosno sestra vlasnika te od tih vlasnikovih srodnika bračni drug, izvanbračni drug, životni partner odnosno neformalni životni partner n) stambeno-poslovna zgrada je zgrada koja se sastoji od najmanje jednog stana i najmanje jednog poslovnog prostora bez obzira na namjenu, a nije obiteljska kuća o) stanovanje je mjesto i adresa na kojem se osoba nastanila radi ostvarivanja svojih prava i obveza vezanih za životne interese kao što su obiteljski, profesionalni, ekonomski, socijalni, kulturni i drugi interesi te se dokazuje uvjerenjem o prebivalištu ili boravištu odnosno drugim dokaznim sredstvima uz izjavu pod materijalnom i kaznenom odgovornošću ovjerenu pred javnim bilježnikom ili javnopravnim tijelom koje vodi postupak s upozorenjem da je davanje lažnog iskaza kazneno djelo p) tehnička dokumentacija je projekt, završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine i pisana izjava izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine r) višestambena zgrada je zgrada namijenjena stanovanju, a sastoji se od najmanje četiri stana s) zgrada javne namjene je zgrada namijenjena pretežitim dijelom obavljanju djelatnosti u području odgoja, obrazovanja, prosvjete, znanosti, kulture, sporta, zdravstva i socijalne skrbi, radu tijela državne uprave i drugih državnih tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnih osoba čiji je osnivač Republika Hrvatska i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te rezidencijalni objekti u vlasništvu Republike Hrvatske i zgrade vjerskih zajednica namijenjene obavljanju vjerskih obreda kojima prisustvuje više ljudi t) zgrada je zatvorena i/ili natkrivena građevina namijenjena boravku ljudi odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari koja je oštećena ili uništena potresom iz članka 1. ovoga Zakona. (2) Značenje pojmova iz stavka 1. ovoga članka te njihov sadržaj i tehničke elemente sadržaja u određenim slučajevima može se odrediti i programima mjera. (3) Ako ovim Zakonom nije drukčije propisano, pojmovi koji nisu definirani imaju značenje određeno zakonima kojima se uređuje područje prostornoga uređenja i gradnje te drugim zakonima. (4) Sadržaj i tehničke elemente projekata iz stavka 1. točke j) ovoga članka uređuje pravilnikom ministar nadležan za prostorno uređenje, graditeljstvo i državnu imovinu. 7. Pravilnik o sadržaju i tehničkim elementima projekata obnove, projekta za uklanjanje zgrade, projekta za građenje zamjenske obiteljske kuće i projekta za građenje višestambene i stambeno-poslovne zgrade oštećene potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije Članak 5. Rodno značenje pojmova Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod. Članak 6. Odnos Zakona prema drugim propisima (1) Pravila i mjere iz ovoga Zakona primjenjuju se na odgovarajući način u svim slučajevima proglašenja prirodne nepogode ili katastrofe uzrokovane potresom na području Republike Hrvatske. (2) Pravila i mjere iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se u koordinaciji svih nadležnih tijela, uz odgovarajuću primjenu propisa kojima se uređuje gradnja, inspekcijski nadzor građenja te sustav civilne zaštite. (3) Odredbe zakona kojim se uređuje ublažavanje i uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda kojima se propisuje davanje novčane pomoći ne primjenjuju se u odnosu na vlasnike odnosno suvlasnike zgrada koje se obnavljaju ili se uklanjaju na temelju ovoga Zakona. (4) U suvlasničkim odnosima iz postupaka obnove predviđenim ovim Zakonom isključuje se od primjene članak 40. stavak 4. i članak 41. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (»Narodne novine«, br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17.). DIO DRUGI   OPĆE I ZAJEDNIČKE ODREDBE Članak 7. Ministarstvo i druga tijela koja sudjeluju u postupku obnove (1) Ministarstvo je tijelo nadležno za obnovu sukladno odredbama ovoga Zakona. (2) Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama, tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te druga tijela u okviru propisanog djelokruga i u skladu s odredbama ovoga Zakona ovlaštena su za obavljanje pojedinih poslova i radnji u postupku obnove. (3) Savjetodavne i druge poslove vezane za stručna pitanja u provedbi ovoga Zakona obavlja Stručni savjet za obnovu (u daljnjem tekstu: Stručni savjet). Članak 8. Osnivanje i sastav Stručnog savjeta (1) Stručni savjet osniva Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada) odlukom. (2) Stručni savjet ima predsjednika, dva zamjenika predsjednika te 19 članova. (3) Predsjednika i njegove zamjenike te članove Stručnog savjeta imenuje i razrješava Vlada. Predsjednik se imenuje iz reda državnih dužnosnika. Jedan zamjenik imenuje se iz Ureda predsjednika Vlade, a drugi iz reda dužnosnika ili službenika Grada Zagreba. Po jedan član imenuje se iz reda stručnjaka Ministarstva, ministarstva nadležnog za kulturu, stručnjaka zaposlenika Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, članova Hrvatske komore inženjera građevinarstva, Hrvatske komore arhitekata, Hrvatske komore inženjera strojarstva, Hrvatske komore inženjera elektrotehnike, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatskog saveza građevinskih inženjera, Društva arhitekata Zagreba, Hrvatskog inženjerskog saveza, Instituta za povijest umjetnosti, Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode Grada Zagreba, Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Ekonomskog instituta, Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. (4) Članovi Stručnog savjeta moraju biti istaknuti stručnjaci u svojoj struci. Članak 9. Rad i imenovanje članova Stručnog savjeta (1) Stručni savjet radi na sjednicama koje se mogu održavati i elektroničkim putem. (2) Sjednice Stručnog savjeta po potrebi saziva i vodi predsjednik odnosno njegovi zamjenici. (3) Predsjednik Stručnog savjeta određuje i raspoređuje zadaće i poslove članova Stručnog savjeta i radnih skupina Stručnog savjeta. (4) Sjednice radnih skupina Stručnog savjeta saziva i vodi zamjenik predsjednika Stručnog savjeta ili član Stručnog savjeta kojega odredi predsjednik Stručnog savjeta. (5) Stručni savjet može imati i radne skupine koje osniva i članove imenuje predsjednik Stručnog savjeta. (6) Stručni savjet radi do opoziva. (7) Rad Stručnog savjeta uređuje se poslovnikom. (8) Poslovnik iz stavka 7. ovoga članka donosi predsjednik Stručnog savjeta na prijedlog članova koji odluku donose većinom glasova. (9) Administrativno-tehničke poslove Stručnog savjeta obavlja Ministarstvo. Članak 10. Financiranje provedbe Zakona (1) Provedba ovoga Zakona financira se sredstvima državnog proračuna Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: državni proračun), sredstvima proračuna Grada Zagreba odnosno Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije, sukladno ovom Zakonu, te sredstvima iz drugih izvora pribavljenim sukladno posebnim propisima i drugim oblicima financiranja. (2) Sredstva za organiziranu nekonstrukcijsku obnovu, popravak konstrukcije obiteljskih kuća, poslovnih, stambeno-poslovnih i višestambenih zgrada te gradnju i opremanje zamjenskih obiteljskih kuća koje su neuporabljive odnosno privremeno neuporabljive ili uništene, uključujući i cjelovitu obnovu pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra osiguravaju za područje Grada Zagreba odnosno Krapinsko-zagorske županije: – Republika Hrvatska u državnom proračunu u visini od 80% – Grad Zagreb odnosno Krapinsko-zagorska županija u visini od po 20 % u svojim proračunima za nekretnine na svojim područjima. (3) Republika Hrvatska osigurava sredstva u državnom proračunu u visini od 100% za organiziranu nekonstrukcijsku obnovu, popravak konstrukcije obiteljskih kuća, poslovnih, stambeno-poslovnih i višestambenih zgrada, gradnju višestambenih i stambeno-poslovnih zgrada te gradnju i opremanje zamjenskih obiteljskih kuća koje su neuporabljive, privremeno neuporabljive ili uništene, uključujući i cjelovitu obnovu pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra i obnovu građevinske konstrukcije na području Sisačko-moslavačke županije, Zagrebačke županije i Karlovačke županije. (4) Uklanjanje zgrada koje su izgubile svoju mehaničku otpornost i stabilnost u toj mjeri da su uništene ili da njihova obnova nije moguća, a koje se uklanjaju na temelju ovoga Zakona financira se sredstvima državnog proračuna Republike Hrvatske. (5) U slučaju obnove poslovnih zgrada u kojima se obavlja gospodarska djelatnost na temelju ovoga Zakona primjenjuje se zakon kojim se uređuju državne potpore. (6) Radi osiguranja sredstava iz proračuna Grada Zagreba odnosno Krapinsko-zagorske županije Vlada sklapa sporazum s Gradom Zagrebom i Krapinsko-zagorskom županijom. (7) Sredstva iz stavka 2. ovoga članka koja osiguravaju Grad Zagreb odnosno Krapinsko-zagorska županija mogu se osigurati iz sredstava komunalne naknade i komunalnog doprinosa, na temelju odluke predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave. (8) Ministarstvo, nositelji obnove za zgrade javne namjene i drugi nositelji obnove redovito će i u cijelosti informirati javnost o aktivnostima i troškovima obnove sukladno propisima iz područja prava na pristup informacijama. Radi praćenja provedbe obnove izradit će se mrežna aplikacija u koju će se redovito i u cijelosti unositi potrebni podaci, redovito održavati te koja će se koristiti za kvartalno objavljivanje podataka o aktivnostima i troškovima obnove. (9) Za područja na kojima je proglašena katastrofa, nakon dovršetka popisa i procjene štete, Vlada će odlukom utvrditi dodatne kriterije za financiranje obnove zgrada namijenjenih poljoprivrednoj, stočarskoj i gospodarskoj djelatnosti. (10) Financiranjem iz stavka 9. ovoga članka obnavljaju se postojeće zgrade i zgrade namijenjene poljoprivrednoj, stočarskoj i gospodarskoj djelatnosti koje se ne smatraju postojećima pod uvjetom da se ne radi o zgradama koje su izuzete sukladno članku 6. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (»Narodne novine«, br. 86/12., 143/13., 65/17., 14/19.). (11) Do završetka obnove odnosno do izgradnje višestambene i stambeno-poslovne zgrade na području katastrofe Vlada će posebnom odlukom urediti način plaćanja i visinu zajedničke pričuve. Članak 11. Osiguravanje sredstava za provedbu ovoga Zakona i saniranje posljedica potresa (1) Sredstva za provedbu ovoga Zakona i saniranje posljedica potresa mogu se, ako za to postoji mogućnost i sukladno potrebi, tijekom proračunske godine osiguravati preraspodjelom bez ograničenja odnosno u iznosu većem od propisanoga zakonom kojim se uređuje proračun. (2) U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka moguće je izvršiti preraspodjelu sredstava u državnom proračunu na proračunskim stavkama kod proračunskih korisnika ili između proračunskih korisnika i kod izvanproračunskih korisnika te u proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i financijskim planovima proračunskih korisnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. (3) Preraspodjela sredstava iz stavaka 1. i 2. ovoga članka može se izvršiti na postojećim, kao i na naknadno utvrđenim proračunskim stavkama, aktivnostima i projektima za koja se sredstva osiguravaju. (4) Odluku o preraspodjeli sredstava iz stavaka 1. i 2. ovoga članka donosi Vlada odnosno općinski načelnik, gradonačelnik ili župan. (5) Preraspodjelom sredstava iz stavaka 1. i 2. ovoga članka mogu se u državnom proračunu osigurati sredstva pomoći jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, o čemu Vlada donosi odluku. (6) Sredstva pomoći jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave iz stavka 5. ovoga članka namjenska su sredstva koja se mogu koristiti za provedbu ovoga Zakona i saniranje posljedica potresa u skladu s odlukom Vlade iz stavka 5. ovoga članka i ne smatraju se tekućom pomoći iz državnog proračuna sukladno propisima kojima su uređena mjerila za određivanje plaća i naknada župana, gradonačelnika i općinskih načelnika i njihovih zamjenika, kao i plaća službenika i namještenika u upravnim odjelima i službama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. (7) U roku od sedam dana od donošenja odluke Vlade odnosno odluke općinskog načelnika, gradonačelnika ili župana o preraspodjelama, u skladu s odredbama ovoga članka, ministar financija dužan je izvijestiti odbor Hrvatskoga sabora nadležan za poslove financija, a općinski načelnik, gradonačelnik ili župan dužni su izvijestiti predstavničko tijelo. Članak 12. Preraspodjela sredstava za Grad Zagreb, Krapinsko-zagorsku županiju, Zagrebačku županiju, Sisačko-moslavačku županiju i Karlovačku županiju (1) Iznimno od članka 5. stavka 2. točke 3. i stavka 3. Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (»Narodne novine«, br. 127/17., 138/20. i 151/22.), za vrijeme trajanja programa mjera i aktivnosti obnove donesenih u skladu s ovim Zakonom udio za decentralizirane funkcije od 6% iz članka 5. stavka 2. točke 3. i stavka 3. Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (»Narodne novine«, br. 127/17., 138/20. i 151/22.), koji se izravno doznačuje na račun Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-mo­slavačke županije i Karlovačke županije, može se utrošiti u svrhu saniranja šteta i obnove zbog potresa na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije. (2) Iznimno od članka 10. stavaka 2. i 3. Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (»Narodne novine«, br. 127/17., 138/20. i 151/22.), sredstva za pokriće rashoda za decentralizirane funkcije osnovnog i srednjeg školstva, socijalne skrbi, zdravstva i vatrogastva koje se prema posebnom zakonu prenose na Grad Zagreb, Krapinsko-zagorsku županiju, Zagrebačku županiju, Sisačko-moslavačku županiju i Karlovačku županiju za vrijeme trajanja programa mjera i aktivnosti obnove donesenih u skladu s ovim Zakonom osiguravaju se u cijelosti iz pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije koje se osiguravaju u državnom proračunu na razdjelima tijela državne uprave nadležnih za osnovno i srednje školstvo, socijalnu skrb, zdravstvo i vatrogastvo. Članak 13. Program mjera (1) Obnova i druge mjere uređene ovim Zakonom provode se na način i u skladu s programima mjera i aktivnosti obnove odnosno uklanjanja oštećenih zgrada, gradnje i opremanja zamjenskih obiteljskih kuća, gradnje višestambenih i stambeno-poslovnih zgrada i stambenog zbrinjavanja osoba pogođenih potresom (u daljnjem tekstu: program mjera). (2) Programi mjera donose se ovisno o utvrđenim prioritetima te raspoloživim sredstvima i drugim resursima. (3) Programe mjera donosi Vlada odlukom, na prijedlog Ministarstva. (4) Programi mjera imaju snagu i pravnu prirodu podzakonskog propisa. (5) Programi mjera objavljuju se u »Narodnim novinama«. 5. Odluka o donošenju Programa mjera obnove zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije Članak 14. Sadržaj i izrada programa mjera (1) Program mjera sadrži: 1. lokaciju područja na kojima se provode mjere 2. podjelu lokacije područja na kojima se provode mjere na zone, ako je to potrebno 3. analizu zatečenog stanja i nastale štete te procjenu mogućih daljnjih štetnih posljedica 4. kriterije za odabir početnih sudionika u obnovi: operativni koordinatori, projektanti, revidenti te po potrebi i drugih sudionika 5. kriterije za odabir izvođača radova i stručnog nadzora te razradu sadržaja završnog izvješća nadzornog inženjera 6. rokove provedbe mjera 7. konzervatorske smjernice za zgrade koje nisu pojedinačno zaštićeno kulturno dobro i one zgrade koje se ne obnavljaju u cijelosti 8. razradu postupka podnošenja zahtjeva za obnovu, dokazna sredstva i rokove za podnošenje zahtjeva 9. druge potrebne elemente. (2) Programe cjelovite obnove za pojedine kulturno-povijesne cjeline izrađuje ministarstvo nadležno za kulturu u suradnji s jedinicom lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugim nadležnim tijelima, na temelju popisa i procjene štete te vrednovanja zgrada. (3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, Program cjelovite obnove povijesne urbane cjeline Grada Zagreba izrađuje Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba. (4) Programi mjera izrađuju se na temelju izvješća i nalaza nadležnih javnopravnih tijela, stručnih mišljenja drugih tijela i pravnih osoba, kao i mišljenja izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave za čije se područje donosi program. (5) Ministarstvo prijedloge programa mjera izrađuje u suradnji sa Stručnim savjetom za obnovu, a po potrebi i s drugim javnopravnim tijelima i osobama. Članak 15. Određivanje visine cijena usluga, radova, građevnih proizvoda i novčane pomoći (1) Najviše cijene usluga, radova i građevnih proizvoda koje se mogu prihvatiti pri odabiru sudionika u gradnji i drugih sudionika na obnovi zgrada, uklanjanju zgrada i gradnji zamjenskih obiteljskih kuća sukladno kretanjima tržišta usluga, građevinskog materijala, proizvoda i rada utvrđuju tijela koja će odlukom odrediti Vlada, a koje cijene se objavljuju na mrežnoj stranici Ministarstva. (2) Najviše cijene iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se kao maksimalne cijene koje su prihvatljive za isplate novčane pomoći. Iznos poreza na dodanu vrijednost isplaćuje se na troškove opravdane računima, privremenim situacijama odnosno okončanom situacijom. (3) Najviše cijene iz stavka 1. ovoga članka koje naručitelj u smislu Zakona o javnoj nabavi odnosno pravilnika iz članka 71. stavka 2. ovoga Zakona može prihvatiti pri odabiru sudionika u obnovi iz članka 14. stavka 1. točaka 4. i 5. ovoga Zakona u postupku nabave utvrdit će se po provedenim postupcima nabave. (4) U postupcima dodjele novčane pomoći, osim u slučajevima propisanima člankom 59. ovoga Zakona, vlasnici odnosno suvlasnici koji sami obnavljaju oštećenu zgradu odnosno grade zamjensku obiteljsku kuću ostvaruju pravo na isplatu novčane pomoći za koordinaciju samoobnove. (5) Uvjeti, rokovi, način isplate i visina novčane pomoći iz stavka 2. ovoga članka utvrđuju se programom mjera. (6) Uvjeti, rokovi, način isplate i visina novčane pomoći za opremanje zamjenske obiteljske kuće utvrđuju se programom mjera. DIO TREĆI   OBNOVA ZGRADA Članak 16. Zgrade koje se obnavljaju (1) Na temelju ovoga Zakona obnavljaju se postojeće oštećene zgrade, i to: 1. zgrade javne namjene 2. višestambene zgrade 3. poslovne zgrade 4. stambeno-poslovne zgrade i 5. obiteljske kuće. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, na temelju ovoga Zakona obnavljaju se i zgrade koje se ne smatraju postojećima, i to: – ako se ne radi o zgradama koje su izuzete sukladno članku 6. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (»Narodne novine«, br. 86/12., 143/13., 65/17. i 14/19.) i – ako je na dan 22. ožujka 2020. odnosno 28. i 29. prosinca 2020. u toj nekretnini stanovao vlasnik odnosno suvlasnik odnosno srodnik vlasnika odnosno suvlasnika. (3) Neće se obnavljati oštećene zgrade koje se ne smatraju postojećima ako se radi o zgradama koje su izuzete sukladno članku 6. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (»Narodne novine«, br. 86/12., 143/13., 65/17. i 14/19.) i ako je na dan 22. ožujka 2020. odnosno 28. i 29. prosinca 2020. u toj nekretnini stanovao vlasnik odnosno suvlasnik odnosno srodnik vlasnika odnosno suvlasnika, već će se istima osigurati stambeno zbrinjavanje. (4) Infrastruktura se gradi i rekonstruira u svrhu revitalizacije pogođenih područja i obnove zgrada iz stavka 1. ovoga članka. Članak 17. Načini obnavljanja oštećenih zgrada (1) Oštećene zgrade, ovisno o njihovoj namjeni i stupnju oštećenja, obnavljaju se na sljedeće načine: 1. popravkom nekonstrukcijskih elemenata 2. popravkom konstrukcije 3. pojačanjem konstrukcije 4. cjelovitom obnovom konstrukcije 5. cjelovitom obnovom zgrade. (2) Obnova iz stavka 1. ovoga članka obavlja se odjednom ili u fazama. Članak 18. Obnova oštećene višestambene zgrade, poslovne zgrade, stambeno-poslovne zgrade i obiteljske kuće Oštećene višestambene zgrade, poslovne zgrade, stambeno-poslovne zgrade i obiteljske kuće obnavljaju se popravkom nekonstrukcijskih elemenata određenih programom mjera, popravkom konstrukcije odnosno pojačanjem konstrukcije u skladu s Tehničkim propisom, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije. Članak 19. Obnova oštećene višestambene zgrade, poslovne zgrade, stambeno-poslovne zgrade i obiteljske kuće koje su pojedinačno zaštićeno kulturno dobro Oštećene višestambene zgrade, poslovne zgrade, stambeno-poslovne zgrade i obiteljske kuće koje su pojedinačno zaštićeno kulturno dobro obnavljaju se cjelovitom obnovom zgrade, osim njihovih posebnih dijelova (stanova, poslovnih prostora i drugih posebnih dijelova zgrade) u kojima se ne izvode završni građevinski radovi, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije. Članak 20. Mogućnost rekonstrukcije postojeće zgrade u okviru konstrukcijske obnove Vlasnici odnosno suvlasnici oštećenih višestambenih zgrada, stambeno-poslovnih zgrada, poslovnih zgrada i obiteljskih kuća kada sami obnavljaju oštećenu zgradu mogu u okviru konstrukcijske obnove izvršiti rekonstrukciju postojeće zgrade sukladno propisima kojima se uređuje prostorno uređenje i gradnja uz ostvarivanje prava na novčanu pomoć za opravdane troškove popravka konstrukcije postojeće zgrade. Članak 21. Obnova zgrada javne namjene Oštećene zgrade javne namjene obnavljaju se cjelovitom obnovom zgrade. Članak 22. Poslovi obnove koji se smatraju poslovima redovite uprave (1) Popravak nekonstrukcijskih elemenata, uklanjanje zgrade, popravak konstrukcije, pojačanje konstrukcije, cjelovita obnova konstrukcije, cjelovita obnova zgrade, obnova građevinske konstrukcije, gradnja zamjenske obiteljske kuće, gradnja višestambenih i stambeno-poslovnih zgrada na temelju ovoga Zakona, u smislu propisa o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, smatraju se poslovima redovite uprave. (2) Poslovima redovite uprave iz stavka 1. ovoga članka smatra se odluka suvlasnika o obnovi za popravak nekonstrukcijskih elemenata, uklanjanju zgrade, popravku konstrukcije, pojačanju konstrukcije, cjelovitoj obnovi konstrukcije, cjelovitoj obnovi zgrade, obnovi građevinske konstrukcije, gradnji zamjenske obiteljske kuće, gradnji višestambenih i stambeno-poslovnih zgrada te isplati novčane pomoći. (3) O poslovima redovite uprave odlučuju suvlasnici većinom glasova, koji se računaju po suvlasničkim dijelovima, a ne po broju suvlasnika. (4) Ako se ne može postići većina za poslove iz ovoga članka, a radi se o zgradi koja je oštećena odnosno uništena zbog prirodne nepogode ili katastrofe iz članka 1. ovoga Zakona, na zahtjev bilo kojega od suvlasnika odluku će donijeti sud u izvanparničnom postupku. (5) Postupak iz stavka 4. ovoga članka je hitan. Članak 23. Isprave i druga dokazna sredstva kojima se dokazuje pravo vlasništva (1) Ako se stvarno stanje glede prava vlasništva zgrade i zemljišta na kojem je zgrada izgrađena ne podudara sa stanjem u zemljišnim knjigama ili zemljišna knjiga ne postoji, u postupku donošenja rješenja o obnovi odnosno rješenja o novčanoj pomoći za nekonstrukcijsku obnovu, novčanoj pomoći za konstrukcijsku obnovu, novčanoj pomoći za cjelovitu obnovu pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra, novčanoj pomoći za uklanjanje i gradnju zamjenske obiteljske kuće, osim u postupku uklanjanja zgrade, pravo vlasništva može se dokazivati ispravama prikladnim za zemljišnoknjižni upis, neprekinutim slijedom izvanknjižnih stjecanja, provođenjem zemljišnoknjižnog ispravnog postupka, javnom ispravom, službenim dokumentom ili službenom prostornom podlogom koju je izdalo tijelo nadležno za geodetske i katastarske poslove (posjedovni list, potvrde koje se izdaju na temelju podataka katastarskog operata i drugih službenih evidencija) ili aktom nadležnog tijela ili ugovorom na temelju kojeg se stječe pravo vlasništva, a iznimno i ovjerenom izjavom podnositelja zahtjeva danom pod kaznenom i materijalnom odgovornošću koju su potpisala dva svjedoka i drugim dokaznim sredstvima. (2) Potpisivanje izjave iz stavka 1. ovoga članka kojom se daje lažni iskaz smatra se kaznenim djelom davanja lažnog iskaza u smislu zakona kojim se uređuju kaznena djela i kaznenopravne sankcije i zakona kojim se uređuje kazneni postupak. Članak 24. Obnova konstrukcije zgrada (1) Obnova konstrukcije zgrade provodi se u skladu s Tehničkim propisom. (2) Vlasnik odnosno suvlasnici zgrade mogu projektirati i izvoditi pojačanje konstrukcije zgrade koja je iznad razine iz Tehničkog propisa odnosno cjelovitu obnovu zgrade kada sami provode obnovu uz ostvarivanje prava na novčanu pomoć za opravdane troškove popravka konstrukcije. Članak 25. Projekt obnove konstrukcije zgrade i projekt obnove zgrade za cjelovitu obnovu zgrade (1) Oštećene zgrade obnavljaju se u skladu s projektom obnove konstrukcije zgrade odnosno projektom obnove zgrade za cjelovitu obnovu zgrade. (2) Sastavni dio projekta iz stavka 1. ovoga članka je elaborat ocjene postojećeg stanja građevinske konstrukcije, osim za oštećene obiteljske kuće za koje taj elaborat nije obvezan. (3) Elaborat ocjene postojećeg stanja građevinske konstrukcije i projekt obnove iz stavka 1. ovoga članka za višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade, poslovne zgrade i zgrade javne namjene smatraju se cjelinom koja se naručuje u jednom postupku nabave i povjerava istoj osobi. (4) U izradi projekata obnove iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe propisa o gradnji kojima se uređuje pitanje ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu u glavnom projektu, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije. (5) Projekti obnove iz stavka 1. ovoga članka moraju imati izvješće o obavljenoj kontroli revidenta vezano za ispunjavanje temeljnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti u slučajevima u kojima se prema propisima o gradnji provodi kontrola glavnog projekta. (6) Sastavni dio projekata iz stavka 1. ovoga članka je troškovnik procijenjenih troškova radova obnove sukladno ovom Zakonu, Tehničkom propisu i programu mjera. Članak 26. Projekt obnove konstrukcije zgrade (1) Projektom obnove konstrukcije zgrade projektira se popravak konstrukcije, pojačanje konstrukcije i/ili cjelovita obnova konstrukcije te, po potrebi, popravak nekonstrukcijskih elemenata. (2) Projekt obnove konstrukcije zgrade, ovisno o načinu obnavljanja oštećene zgrade i stanju zgrade, izrađuju ovlašteni inženjer građevinarstva koji ima najmanje pet godina radnog iskustva u projektiranju konstrukcija i ovlašteni arhitekt koji ima najmanje pet godina radnog iskustva, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije, te ovlašteni inženjer strojarstva i ovlašteni inženjer elektrotehnike, ako za to postoji potreba. U slučaju projekta obnove konstrukcije zgrade kojom se projektira samo popravak konstrukcije, projekt može izraditi i samo ovlašteni inženjer građevinarstva koji ima najmanje pet godina radnog iskustva u projektiranju konstrukcija. Članak 27. Projekt obnove zgrade za cjelovitu obnovu zgrade Projekt obnove zgrade za cjelovitu obnovu zgrade, ovisno o načinu obnavljanja oštećene zgrade i stanju zgrade, izrađuju ovlašteni inženjer građevinarstva koji ima najmanje pet godina radnog iskustva u projektiranju konstrukcija i ovlašteni arhitekt koji ima najmanje pet godina radnog iskustva, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije, te ovlašteni inženjer strojarstva i ovlašteni inženjer elektrotehnike, ako za to postoji potreba. Članak 28. Projekt obnove zgrade za cjelovitu obnovu koja je pojedinačno zaštićeno kulturno dobro i zgrade koja se nalazi u povijesnoj urbanoj cjelini (1) Projekt obnove zgrade za cjelovitu obnovu koja je pojedinačno zaštićeno kulturno dobro ili zgrade koja se nalazi u povijesnoj urbanoj cjelini Grada Zagreba i kulturno-povijesnim cjelinama na području Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije izrađuju ovlašteni inženjer građevinarstva koji ima najmanje pet godina radnog iskustva u projektiranju konstrukcija i ovlašteni arhitekt, od kojih barem jedan od njih ima dopuštenje ministarstva nadležnog za kulturu za obavljanje poslova zaštite i očuvanja kulturnih dobara, te ovlašteni inženjer strojarstva i ovlašteni inženjer elektrotehnike, ako za to postoji potreba. (2) Sastavni dio projekta iz stavka 1. ovoga članka je elaborat ocjene postojećeg stanja građevinske konstrukcije, osim za oštećene obiteljske kuće za koje taj elaborat nije obvezan. (3) Elaborat ocjene postojećeg stanja građevinske konstrukcije i projekt obnove iz stavka 1. ovoga članka za višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade, poslovne zgrade i zgrade javne namjene smatraju se cjelinom koja se naručuje u jednom postupku nabave i povjerava istoj osobi. (4) Projekt cjelovite obnove zgrade koja je pojedinačno zaštićeno kulturno dobro iz stavka 1. ovoga članka izrađuje se u skladu s posebnim uvjetima koje po službenoj dužnosti utvrđuje nadležno tijelo u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara. (5) Projekt obnove zgrade iz stavka 1. ovoga članka koja se nalazi u povijesnoj urbanoj cjelini Grada Zagreba i kulturno-povijesnim cjelinama na području Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije izrađuje se u skladu s konzervatorskim smjernicama propisanim programom mjera obnove. (6) Posebni uvjeti iz stavka 4. ovoga članka utvrđuju se elektroničkim putem primjenom elektroničkog programa eDozvola, po zahtjevu projektanta, koji se podnosi Ministarstvu te se uz zahtjev prilaže opis i grafički prikaz građevine koja je predmet obnove. (7) Nadležno tijelo iz stavka 4. ovoga članka dužno je utvrditi posebne uvjete ili postupak njihova utvrđivanja rješenjem obustaviti te uvjete odnosno rješenje dostaviti Ministarstvu i projektantu u roku od 15 dana od dana primitka traženja od strane Ministarstva. (8) Smatra se da posebnih uvjeta nema ako nadležno tijelo iz stavka 4. ovoga članka u roku iz stavka 7. ovoga članka Ministarstvu i projektantu ne dostavi posebne uvjete ili rješenje kojim se obustavlja postupak utvrđivanja posebnih uvjeta. (9) Odredbe članka 25. stavaka 4. i 5. ovoga Zakona primjenjuju se i u izradi projekta iz stavka 1. ovoga članka. Članak 29. Odgovornost glavnog projektanta, projektanta i revidenta (1) Na odgovornost glavnog projektanta projekta obnove konstrukcije zgrade i projekta obnove zgrade za cjelovitu obnovu zgrade na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o odgovornosti glavnog projektanta za cjelovitost i međusobnu usklađenost projekata glavnog projekta propisane propisima kojima se uređuje gradnja te propisima kojima se uređuje obavljanje poslova i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje. (2) Na odgovornost projektanta za izrađeni projekt obnove konstrukcije zgrade i projekt obnove zgrade za cjelovitu obnovu na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o odgovornosti projektanta za glavni projekt propisane propisima kojima se uređuje gradnja te propisima kojima se uređuje obavljanje poslova i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje. (3) Na odgovornost revidenta za izrađeno izvješće o kontroli projekta obnove konstrukcije zgrade i izrađeno izvješće o kontroli projekta obnove zgrade za cjelovitu obnovu na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o odgovornosti revidenta za kontrolu glavnog projekta propisane propisima kojima se uređuje gradnja te propisima kojima se uređuje obavljanje poslova i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje. (4) Projektant je dužan u troškovniku iz članka 25. stavka 6. ovoga Zakona izdvojiti stavke procijenjenog opravdanog troška obnove koje se financiraju na temelju ovoga Zakona. Članak 30. Stručni nadzor građenja (1) Nad izvođenjem radova u svrhu obnove zgrada provodi se stručni nadzor građenja. (2) U stručnom nadzoru građenja iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe propisa o gradnji kojima je uređen stručni nadzor građenja. (3) Stručni nadzor građenja iz stavka 1. ovoga članka u svojstvu glavnog nadzornog inženjera može obavljati ovlašteni inženjer građevinarstva koji ima najmanje pet godina radnog iskustva na projektiranju zgrada i ovlašteni arhitekt koji ima najmanje pet godina radnog iskustva u projektiranju, stručnom nadzoru ili izvođenju radova. (4) Na odgovornost glavnog nadzornog inženjera i nadzornog inženjera za provedbu stručnog nadzora građenja u izvođenju radova iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o odgovornosti glavnog nadzornog inženjera i nadzornog inženjera propisane propisima kojima se uređuje gradnja te propisima kojima se uređuje obavljanje poslova i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje. (5) Nadzorni inženjer ovjerom računa, privremenih ili okončanih situacija odgovora za namjensko trošenje sredstava za obnovu koja se financira sukladno ovom Zakonu. (6) Ako se izvode radovi koji se ne financiraju na temelju ovoga Zakona, nadzorni inženjer dužan je izraditi i ovjeriti izvješće o opravdanim troškovima obnove kojem je sastavni dio račun, privremena ili okončana situacija. (7) U izvješću iz stavka 6. ovoga članka nadzorni inženjer dužan je izdvojiti stavke opravdanog troška obnove koje se financiraju na temelju ovoga Zakona. Članak 31. Uporaba obnovljene zgrade (1) Obnovljena zgrada može se rabiti nakon primitka završnog izvješća nadzornog inženjera u obnovi te pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja. (2) Završno izvješće iz stavka 1. ovoga članka nadzorni inženjer dužan je dostaviti nadležnom ministarstvu. (3) Obnovljena zgrada za koju je izdano rješenje o obnovi ili rješenje o novčanoj pomoći, osim za zgrade iz članka 17. stavka 1. točke 1. i članka 59. ovoga Zakona, i za koju je izrađeno završno izvješće iz stavka 1. ovoga članka smatra se u smislu propisa o gradnji postojećom građevinom za koju je izdana pravomoćna uporabna dozvola. DIO ČETVRTI   UKLANJANJE ZGRADA Članak 32. Zgrade koje se uklanjaju (1) Na temelju ovoga Zakona uklanjaju se zgrade koje su izgubile svoju mehaničku otpornost i/ili stabilnost u toj mjeri da su urušene ili da njihova obnova nije moguća (u daljnjem tekstu: uništena zgrada). (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, uklanja se obiteljska kuća čiji su konstrukcijski elementi oštećeni prirodnom nepogodom ili katastrofom iz članka 1. ovoga Zakona, koja nije uništena i za koju vlasnik traži uklanjanje radi gradnje zamjenske obiteljske kuće od strane donatora. Članak 33. Zahtjev za uklanjanje zgrade (1) Zgrade za koje je podnesen zahtjev za uklanjanje zgrade uklanjaju se uz suglasnost vlasnika odnosno većine suvlasnika zgrade. (2) Ako se stvarno stanje glede prava vlasništva zgrade i zemljišta ne podudara sa stanjem u zemljišnim knjigama ili zemljišna knjiga ne postoji, u postupku uklanjanja zgrade pravo vlasništva može se dokazivati ispravama prikladnim za zemljišnoknjižni upis, neprekinutim slijedom izvanknjižnih stjecanja, provođenjem zemljišnoknjižnog ispravnog postupka. (3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, kada se provodi uklanjanje i gradnja zamjenske obiteljske kuće, pravo vlasništva može se dokazivati i javnom ispravom, službenim dokumentom ili službenom prostornom podlogom koju je izdalo tijelo nadležno za geodetske i katastarske poslove (posjedovni list, potvrde koje se izdaju na temelju podataka katastarskog operata i drugih službenih evidencija) ili aktom nadležnog tijela ili ugovorom na temelju kojeg se stječe pravo vlasništva, a iznimno i ovjerenom izjavom podnositelja zahtjeva danom pod kaznenom i materijalnom odgovornošću koju su potpisala dva svjedoka i drugim dokaznim sredstvima. (4) Potpisivanje izjave iz stavka 3. ovoga članka kojom se daje lažni iskaz smatra se kaznenim djelom davanja lažnog iskaza u smislu zakona kojim se uređuju kaznena djela i kaznenopravne sankcije i zakona kojim se uređuje kazneni postupak. Članak 34. Uklanjanje zgrade koja je pojedinačno zaštićeno kulturno dobro (1) Ako je zgrada iz članka 33. stavka 1. ovoga Zakona pojedinačno kulturno dobro ili se nalazi unutar povijesne urbane cjeline, za njezino uklanjanje mora se pribaviti suglasnost nadležnog tijela u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara. (2) Nadležno tijelo dužno je dostaviti suglasnost u roku od pet dana od dana zaprimanja zahtjeva, a ako se u propisanom roku ne očituje o zahtjevu, smatrat će se da je suglasnost izdana. Članak 35. Gradnja zamjenske obiteljske kuće od strane donatora (1) Gradnju zamjenske obiteljske kuće iz članka 32. stavka 2. ovoga Zakona provodi donator s kojim Republika Hrvatska i vlasnik obiteljske kuće sklapaju ugovor kojim će se urediti prava i obveze i odgovornost donatora za štetu ako donator ne izgradi zamjensku obiteljsku kuću. (2) Ugovor iz stavka 1. ovoga članka obvezno sadrži izjavu vlasnika da je u cijelosti ostvario svoja prava i nema daljnjih potraživanja prema Republici Hrvatskoj na temelju ovoga Zakona. (3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, donator može vlasniku koji ostvaruje pravo na gradnju zamjenske obiteljske kuće iz članka 40. ovoga Zakona izgraditi zamjensku obiteljsku kuću na temelju ovoga Zakona. (4) Izgradnjom obiteljske kuće iz stavka 3. ovoga članka smatra se da je vlasnik u cijelosti ostvario svoja prava i nema daljnjih potraživanja prema Republici Hrvatskoj na temelju ovoga Zakona. (5) Za izgrađenu zamjensku obiteljsku kuću iz ovoga članka ne plaća se vodni doprinos, komunalni doprinos i naknada za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta. (6) Zamjenska obiteljska kuća iz ovoga članka može se rabiti nakon primitka završnog izvješća nadzornog inženjera o izvedbi građevine i pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine. (7) Izgrađena zamjenska obiteljska kuća iz ovoga članka za koju je izdano rješenje o tipskom projektu iz članka 47. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ili izrađen projekt za građenje zamjenske obiteljske kuće izrađen prema pravilniku iz članka 4. stavka 4. ovoga Zakona u slučaju gradnje zamjenske obiteljske kuće veličine iz članka 46. ovoga Zakona i za koju je izrađeno završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine smatra se u smislu propisa o gradnji postojećom građevinom za koju je izdana pravomoćna uporabna dozvola. Članak 36. Obnavljanje zgrade čiji je dio konstrukcije uklonjen (1) Zgrade čiji se dio konstrukcije uklonio na temelju ovoga Zakona obnavljaju se obnovom građevinske konstrukcije zgrade u skladu s programom mjera. (2) Obnova građevinske konstrukcije iz stavka 1. ovoga članka provodi se na području na kojem je proglašena katastrofa. Članak 37. Projekt za uklanjanje zgrade (1) Uništena zgrada uklanja se u skladu s projektom za uklanjanje zgrade. (2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, za uklanjanje slobodnostojeće obiteljske kuće i pomoćne građevine ne izrađuje se projekt uklanjanja. (3) U izradi projekta iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe propisa o gradnji. Članak 38. Uklanjanje zgrada čiji ostaci neposredno prijete sigurnosti i zdravlju ljudi (1) Iznimno od članaka 32., 33. i 34. ovoga Zakona, u postupku uklanjanja zgrade uništene ili oštećene potresom čiji ostaci neposredno prijete sigurnosti, zdravlju ljudi i drugim zgradama ili stabilnosti tla na okolnom zemljištu, građevinski inspektor odmah po službenoj dužnosti donosi rješenje o uklanjanju uništene zgrade i/ili dijela zgrade, bez suglasnosti vlasnika odnosno suvlasnika i bez suglasnosti tijela nadležnog za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara. (2) Prije donošenja rješenja iz stavka 1. ovoga članka građevinski inspektor provest će odgovarajuće označavanje zgrade kao opasne do uklanjanja prema rješenju iz stavka 1. ovoga članka i prema potrebi zabraniti korištenje zgrade. (3) Prije donošenja rješenja iz stavka 1. ovoga članka građevinski inspektor ovlašten je zatražiti izradu elaborata o ocjeni postojećeg stanja građevinske konstrukcije za uklanjanje uništene zgrade ili dijela zgrade. (4) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se vlasniku odnosno suvlasniku, upravitelju zgrade odnosno nepoznatom vlasniku stavljanjem rješenja na oglasnu ploču mjesno nadležnog područnog ureda odnosno ispostave Državnog inspektorata, a obavijest o tome objavljuje se na mrežnim stranicama Državnog inspektorata. (5) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka, u slučaju iz stavka 4. ovoga članka, smatra se dostavljenim danom objave na oglasnoj ploči čime rješenje postaje izvršno. (6) Ako se rješenje iz stavka 1. ovoga članka odnosi na pojedinačno zaštićeno kulturno dobro, dostavlja se na znanje elektroničkim putem nadležnom konzervatorskom odjelu odnosno Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture i prirode u Zagrebu. (7) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. (8) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka izvršava se putem treće osobe, bez donošenja posebnog rješenja o izvršenju. (9) Troškovi izvršenja rješenja iz stavka 1. ovoga članka, uključujući troškove zbrinjavanja i obrade građevinskog materijala, financiraju se iz državnog proračuna. (10) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se na znanje Ministarstvu. Članak 39. Odgovornost projektanta i revidenta Na odgovornost projektanta za izrađeni projekt za uklanjanje zgrade na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o odgovornosti projektanta za projekt uklanjanja propisane propisima kojima se uređuje gradnja te propisima kojima se uređuje obavljanje poslova i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje. DIO PETI   GRADNJA ZAMJENSKE OBITELJSKE KUĆE Članak 40. Slučaj u kojem se gradi zamjenska obiteljska kuća (1) Zamjenska obiteljska kuća gradi se kada se na temelju ovoga Zakona uklanja uništena postojeća obiteljska kuća u kojoj je na dan 22. ožujka 2020. odnosno 28. i 29. prosinca 2020. stanovao vlasnik odnosno suvlasnik odnosno srodnik vlasnika odnosno suvlasnika. (2) Zamjenska obiteljska kuća može se graditi ako to vlasnik odnosno suvlasnici nekretnine iz stavka 1. ovoga članka zatraže pisanim putem, uz uvjet da na području Grada Zagreba odnosno Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije na kojem se nalazi uništena obiteljska kuća nisu vlasnici druge useljive obiteljske kuće ili stana na dan 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020., a o čemu uz zahtjev za gradnju zamjenske obiteljske kuće predaju pisanu izjavu pod materijalnom i kaznenom odgovornošću na kojoj je potpis ovjeren kod javnog bilježnika ili javnopravnog tijela pred kojim se vodi postupak. (3) Status druge useljive obiteljske kuće ili stana iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje Povjerenstvo za procjenu stanja stambenih jedinica sastavljeno od tri člana od kojih je najmanje jedan član građevinske struke. (4) Kriteriji za utvrđivanje druge useljive kuće ili stana iz stavka 2. ovoga članka podrobnije će se urediti programom mjera. (5) Povjerenstvo iz stavka 3. ovoga članka odlukom imenuje ministar. Članak 41. Gradnja zamjenske obiteljske kuće u slučaju uklanjanja obiteljske kuće koja se ne smatra postojećom Zamjenska obiteljska kuća gradi se i kada se na temelju ovoga Zakona uklanja uništena obiteljska kuća koja se ne smatra postojećom, i to: – ako se ne radi o zgradama koje su izuzete sukladno članku 6. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (»Narodne novine«, br. 86/12., 143/13., 65/17. i 14/19.) i – ako je na dan 22. ožujka 2020. odnosno 28. i 29. prosinca 2020. u toj nekretnini stanovao vlasnik odnosno suvlasnik odnosno srodnik vlasnika odnosno suvlasnika. Članak 42. Isprave i druga dokazna sredstva kojima se dokazuje pravo vlasništva (1) Ako se stvarno stanje glede prava vlasništva obiteljske kuće i zemljišta ne podudara sa stanjem u zemljišnim knjigama ili zemljišna knjiga ne postoji, u postupku donošenja rješenja o obnovi ili rješenja o novčanoj pomoći umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće pravo vlasništva može se dokazivati ispravama prikladnim za zemljišnoknjižni upis, neprekinutim slijedom izvanknjižnih stjecanja, provođenjem zemljišnoknjižnog ispravnog postupka, javnom ispravom, službenim dokumentom ili službenom prostornom podlogom koju je izdalo tijelo nadležno za geodetske i katastarske poslove (posjedovni list, potvrde koje se izdaju na temelju podataka katastarskog operata i drugih službenih evidencija) ili aktom nadležnog tijela ili ugovorom na temelju kojeg se stječe pravo vlasništva, a iznimno i ovjerenom izjavom podnositelja zahtjeva danom pod kaznenom i materijalnom odgovornošću koju su potpisala dva svjedoka i drugim dokaznim sredstvima. (2) Potpisivanje izjave iz stavka 1. ovoga članka kojom se daje lažni iskaz smatra se kaznenim djelom davanja lažnog iskaza u smislu zakona kojim se uređuju kaznena djela i kaznenopravne sankcije i zakona kojim se uređuje kazneni postupak. Članak 43. Zemljišnoknjižni postupak i postupak pred uredom za katastar (1) Potresom pogođeno područje Grada Zagreba, Krapin­sko-za­gorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije prioritet je Višegodišnjeg programa katastarskih izmjera građevinskih područja za razdoblje 2021. – 2030. (2) Svi zemljišnoknjižni postupci i postupci koji se pokreću pred područnim uredima za katastar Državne geodetske uprave odnosno upravnim tijelom nadležnim za katastarske i geodetske poslove Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: ured za katastar), a odnose se na nekretnine koje su obuhvaćene ovim Zakonom, smatraju se hitnim postupcima. (3) Ured za katastar evidentira zgradu za koju je doneseno rješenje o obnovi ili rješenje o novčanoj pomoći i završno izvješće nadzornog inženjera. (4) Zgrada iz stavka 3. ovoga članka može se evidentirati po dijelovima na više katastarskih čestica. (5) Ured za katastar, zajedno s dokumentima propisanim posebnim propisima za upis zgrade u zemljišnu knjigu, po službenoj dužnosti dostavlja nadležnom sudu rješenje o obnovi ili rješenje o novčanoj pomoći. Članak 44. Mjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće (1) Zamjenska obiteljska kuća gradi se na mjestu uklonjene obiteljske kuće, osim u slučaju klizišta i drugih geoloških promjena koje su prouzročile promjenu temeljnih karakteristika tla, u kojem se slučaju gradi na novoj lokaciji na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije na kojem se nalazila uklonjena obiteljska kuća. (2) Zamjenska obiteljska kuća na novoj lokaciji gradi se na zemljištu u vlasništvu vlasnika uklonjene obiteljske kuće odnosno na zemljištu u vlasništvu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije, Karlovačke županije ili Republike Hrvatske ako vlasnik uklonjene obiteljske kuće ili njegov bračni drug odnosno izvanbračni drug nema u vlasništvu odgovarajuće zemljište, uz suglasnost vlasnika uklonjene obiteljske kuće, a na kojoj lokaciji je prostornim planom planirana gradnja zgrada stambene namjene. (3) Iznimno od članka 41. ovoga Zakona, ako se utvrdi da obiteljska kuća, u kojoj je na dan 22. ožujka 2020. odnosno 28. i 29. prosinca 2020. stanovao vlasnik odnosno suvlasnik odnosno srodnik vlasnika odnosno suvlasnika, nije postojeća i da je izuzeta od ozakonjenja na temelju članka 6. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (»Narodne novine«, br. 86/12., 143/13., 65/17. i 14/19.), zamjenska obiteljska kuća gradi se na istoj katastarskoj čestici izvan područja iz članka 6. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (»Narodne novine«, br. 86/12., 143/13., 65/17. i 14/19.) ili na novoj lokaciji sukladno odredbama ovoga članka. (4) Zamjenska obiteljska kuća gradi se na novoj lokaciji i u slučaju kada se utvrdi da popravak konstrukcije nije moguć zbog klizišta i drugih geoloških promjena koje su prouzročile promjenu temeljnih karakteristika tla pod uvjetima iz ovoga članka i članaka 40., 41. i 42. ovoga Zakona. Članak 45. Zamjena zemljišta (1) Ako se zamjenska obiteljska kuća na novoj lokaciji gradi na zemljištu u vlasništvu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije, Karlovačke županije ili Republike Hrvatske, vlasnik uklonjene obiteljske kuće dužan je zemljište približno iste površine na kojemu je bila uklonjena obiteljska kuća ugovorom o zamjeni nekretnina prenijeti u vlasništvo Republici Hrvatskoj, Gradu Zagrebu, Krapinsko-zagorskoj županiji, Zagrebačkoj županiji, Sisačko-moslavačkoj županiji ili Karlovačkoj županiji najkasnije do preuzimanja zamjenske obiteljske kuće, a koji su njemu dužni prenijeti u vlasništvo zemljište na kojemu je izgrađena zamjenska obiteljska kuća. (2) Ako vlasnik uklonjene obiteljske kuće ne želi prenijeti u vlasništvo zemljište iz stavka 1. ovoga članka, dužan je prije preuzimanja zamjenske obiteljske kuće Gradu Zagrebu, Krapinsko-zagorskoj županiji, Zagrebačkoj županiji, Sisačko-moslavačkoj županiji, Karlovačkoj županiji ili Republici Hrvatskoj nadoknaditi tržišnu vrijednost zemljišta na kojemu je izgrađena zamjenska obiteljska kuća. (3) Na temelju ugovora iz stavka 1. ovog članka nadležni zemljišnoknjižni odjel prilikom upisa po službenoj dužnosti prenijet će sve terete i zabrane raspolaganja koji su upisani u zemljišnoknjižni uložak uklonjene zgrade u zemljišnoknjižni uložak zamjenske obiteljske kuće koju je vlasnik zamjenom nekretnina stekao od Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije, Karlovačke županije ili Republike Hrvatske. (4) Na prijenos prava vlasništva iz stavka 1. ovoga članka ne plaća se porez na promet nekretnina. Članak 46. Veličina zamjenske obiteljske kuće (1) Veličina zamjenske obiteljske kuće koja se gradi ovisi o broju osoba koje su stanovale u uklonjenoj obiteljskoj kući u vrijeme nastanka nepogode ili katastrofe iz članka 1. ovoga Zakona. (2) Ukupna korisna površina zatvorenog dijela zamjenske obiteljske kuće za osobe iz stavka 1. ovoga članka koje žive u jednom stanu iznosi do 55,00 m2 za jednu ili dvije osobe, 70,00 m2 za tri ili četiri osobe te 85,00 m2 za pet i više osoba. (3) U broj osoba koje su stanovale u uklonjenoj obiteljskoj kući ubrajaju se i djeca osoba iz stavka 1. ovoga članka rođena i posvojena nakon nastanka nepogode ili katastrofe iz članka 1. ovoga Zakona do donošenja rješenja na temelju ovoga Zakona. Članak 47. Projekt za građenje zamjenske obiteljske kuće (1) Zamjenska obiteljska kuća gradi se u skladu s projektom za građenje zamjenske obiteljske kuće ili tipskim projektom za koje je Ministarstvo izdalo rješenje o tipskom projektu. (2) Tipski projekt iz stavka 1. ovoga članka zajedno s prikazom smještaja građevine na geodetskoj podlozi smatra se projektom za građenje zamjenske obiteljske kuće. (3) U izradi projekata iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe propisa o gradnji kojima se uređuje pitanje postizanja temeljnih zahtjeva za građevinu u glavnom projektu. (4) Projekte iz stavka 1. ovoga članka izrađuju ovlašteni arhitekt, ovlašteni inženjer građevinarstva, ovlašteni inženjer strojarstva i ovlašteni inženjer elektrotehnike. (5) Projekti iz stav …