Zakon o lovstvu - Zakon.hr

Zakon o lovstvu - Zakon.hr UPUTE UVJETI CJENIK KONTAKT Zakon.ai Prijava / Registracija Baza je ažurirana 08.06.2026. zaključno sa NN 43/26  EU 2024/2679 × Upozorenje Funkcionalnost kopiranja je dostupna samo prijavljenim korisnicima. Prijava / Registracija U redu Povezani zakoni Poljoprivreda, životinje i okoliš Zakon o vodama Zakon o zaštiti od buke Zakon o poljoprivrednom zemljištu Zakon o biogorivima za prijevoz Zakon o zaštiti okoliša Zakon o poljoprivredi Zakon o uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda Zakon o financiranju vodnoga gospodarstva Zakon o duhanu Zakon o zaštiti životinja Zakon o zaštiti zraka Zakon o vinu Zakon o biljnom zdravstvu Zakon o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti Zakon o šumama Zakon o morskom ribarstvu Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima Zakon o vatrogastvu Zakon o igralištima za golf Zakon o komunalnom gospodarstvu Zakon o zaštiti od požara Zakon o zaštiti prirode Zakon o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori Zakon o lovstvu Zakon o zadrugama Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja Zakon o uskladištenju i skladišnici za žitarice i industrijsko bilje Zakon o kontaminantima Zakon o vodi za ljudsku potrošnju Zakon o osnivanju Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Zakon o šumskom reprodukcijskom materijalu Zakon o veterinarsko-medicinskim proizvodima Zakon o provedbi Uredbe (EZ) br. 396.2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u i na hrani i hrani za životinje biljnog i životnjskog podrijetla Zakon o provedbi Uredbe (EZ) br. 1107.2009 o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja Zakon o provedbi Uredbe (EZ) br. 1946.2003 o prekograničnom prijenosu genetski modificiranih organizama Zakon o prekograničnom prometu i trgovini divljim vrstama Zakon o provedbi Uredbe Komisije (EZ) br. 1234.2008 o ispitivanju izmjena uvjeta odobrenja za stavljanje veterinarsko-medicinskih proizvoda u promet Zakon o provedbi uredbi Europske unije o zaštiti životinja Zakon o održivoj uporabi pesticida Zakon o slatkovodnom ribarstvu Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 528.2012 Europskog parlamenta i Vijeća u vezi stavljanja na raspolaganje na tržištu i uporabi biocidnih proizvoda Zakon o hidrografskoj djelatnosti Zakon o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja Zakon o Fondu za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško Zakon o Hrvatskoj agronomskoj komori Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji Zakon o akvakulturi Zakon o Hrvatskoj poljoprivredno-šumarskoj savjetodavnoj službi Zakon o drvenastim kulturama kratkih ophodnji Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 511/2014 o mjerama usklađivanja za korisnike Protokola iz Nagoye o pristupu genetskim resursima te poštenoj i pravičnoj podjeli dobiti koja proizlazi iz njihova korištenja u Uniji Zakon o provedbi uredbi Europske unije o prometu drva i proizvoda od drva Zakon o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Zakon o jedinstvenom načinu utvrđivanja, evidentiranja i prikupljanja podataka o rezervama mineralnih sirovina i podzemnih voda i o bilanci tih rezervi Zakon o obavljanju poslova hidrometeorološke službe u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj Zakon o odgovornosti za nuklearnu štetu Zakon o Parku prirode "Kopački rit" Zakon o popisu poljoprivrede 2003 Zakon o prestanku važenja Zakona o zabrani nomadske ispaše ovaca Zakon o Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu Zakon o zaštiti biljnih sorti Zakon o priznavanju svojti šumskog drveća i grmlja Zakon o proglašenju Nacionalnog parka "Sjeverni Velebit" Zakon o proglašenju Parka prirode "Lastovsko otočje" Zakon o uzgoju domaćih životinja Zakon o proglašenju parka prirode "Lonjsko polje" Zakon o proglašenju Parka prirode "Papuk" Zakon o proglašenju Parka prirode "Vransko jezero" Zakon o proglašenju Žumberka i Samoborskog gorja parkom prirode Zakon o sustavu obrane od tuče Zakon o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda Zakon o popisu poljoprivrede 2020. Zakon o meteorološkoj i hidrološkoj djelatnosti Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 1257/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o recikliranju brodova i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1013/2006 i Direktive 2009/16/EZ Zakon o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2019/1021 o postojanim organskim onečišćujućim tvarima Zakon o proglašenju Hajdučkih i Rožanskih kukova strogim prirodnim rezervatom Zakon o proglašenju Nacionalnog parka "Krka" Zakon o proglašenju otoka Lokruma upravljanim prirodnim rezervatom Zakon o proglašenju parka prirode Telašćica Zakon o proglašenju planine Velebit parkom prirode Zakon o proglašenju Plitvičkih jezera nacionalnim parkom Zakon o proglašenju šume Dundo na Rabu upravljanim prirodnim rezervatom Zakon o proglašenju šume Paklenica nacionalnim parkom Zakon o proglašenju šume Risnjak nacionalnim parkom Zakon o proglašenju zapadnog dijela Medvednice parkom prirode Zakon o proglašenju zapadnog dijela otoka Mljeta nacionalnim parkom Zakon o seizmološkim poslovima Zakon o proglašenju Parka prirode »Dinara« Zakon o službenim kontrolama i drugim službenim aktivnostima koje se provode sukladno propisima o hrani, hrani za životinje, o zdravlju i dobrobiti životinja, zdravlju bilja i sredstvima za zaštitu bilja Zakon o gospodarenju otpadom Zakon o zdravlju životinja Zakon o gnojidbenim proizvodima Zakon o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima Sport Zakon o sportu Zakon o igrama na sreću Zakon o igralištima za golf Zakon o lovstvu Zakon o sportskoj inspekciji Zakon o Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja Zakon o lovstvu pročišćeni tekst zakona NN 99/18, 32/19, 32/20, 127/24 na snazi od 17.11.2018. Uživajte... Preuzmite dokumentu PDF formatu Zanimljivi linkovi PODZAKONSKI PROPISI Arhiva: Zakon o lovstvu 2018-2019 Zakon o lovstvu 2005-2018 Ministarstvo poljoprivrede Hrvatski lovački savez Lovac.info PROČIŠĆENI PODZAKONSKI PROPISI I. OPĆE ODREDBE Članak 1. (1) Ovim Zakonom uređuje se gospodarenje lovištem i divljači. (2) Gospodarenje obuhvaća uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači i njezinih dijelova. (3) Poslovi iz stavka 2. ovoga članka imaju gospodarsku, turističku i rekreativnu funkciju te funkciju zaštite i očuvanja biološke raznolikosti i ekološke ravnoteže prirodnih staništa, divljači i divlje faune i flore. Članak 2. Ovim se Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzimaju sljedeći akti Europske unije: – Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (SL L 206, 22. 7. 1992.), kako je zadnje izmijenjena i dopunjena Direktivom Vijeća 2013/17/EU od 13. svibnja 2013. o prilagodbi određenih direktiva u području okoliša zbog pristupanja Republike Hrvatske (SL L 158, 10. 6. 2013.) i – Direktiva 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o očuvanju divljih ptica (kodificirana verzija) (SL L 20, 26. 1. 2010.), kako je zadnje izmijenjena i dopunjena Direktivom Vijeća 2013/17/EU od 13. svibnja 2013. o prilagodbi određenih direktiva u području okoliša zbog pristupanja Republike Hrvatske (SL L 158, 10. 6. 2013.). Članak 3. (1) Divljač je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. (2) Ustanovljenje lovišta u interesu je Republike Hrvatske. Članak 4. Cilj je ovoga Zakona osigurati održivo gospodarenje populacijama divljači i njihovim staništima na način i u obujmu kojim se trajno unapređuje vitalnost populacije divljači, proizvodna sposobnost staništa i biološka raznolikost, čime se postiže ispunjavanje gospodarske, turističke i rekreativne funkcije te funkcije zaštite i očuvanja biološke raznolikosti i ekološke ravnoteže prirodnih staništa, divljači i divlje faune i flore. Članak 5. (1) Ovaj Zakon primjenjuje se na divljač odnosno ovim Zakonom određene životinjske vrste koje slobodno žive u prirodi, na površinama namijenjenim za uzgoj ili intenzivni uzgoj i razmnožavanje u svrhu lova i korištenja. (2) Ovaj Zakon ne primjenjuje se na divljač odnosno ovim Zakonom određene životinjske vrste koje ne žive slobodno u prirodi. Članak 6. (1) Na pitanja kojim se uređuju koncesije prava lova, a koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuju koncesije. (2) Na pitanja iz ugovora o pravu lova koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se odredbe propisa kojima se uređuju opći upravni postupak i obvezni odnosi. Članak 7. Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje: 1. državno lovište – lovište ustanovljeno na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske 2. koncesija koncesija za gospodarsko korištenje prava lova, upravnim ugovorom uređen pravni odnos čiji je predmet korištenje prava lova u skladu s ovim Zakonom i zakonom kojim se uređuju koncesije 3. koncesionar gospodarski subjekt s kojim je davatelj koncesije sklopio ugovor o koncesiji, pravna ili fizička osoba (obrtnik) koja je pravo lova stekla na temelju koncesije 4. korisnik nelovne površine – pravna ili fizička osoba koja se koristi ili upravlja površinom na kojoj je zabranjeno ustanovljivanje lovišta te donesenim programom zaštite divljači stječe odgovarajuća prava lovoovlaštenika 5. korisnik zemljišta – vlasnik ili posjednik zemljišta 6. lovac osoba koja ima važeću lovačku iskaznicu 7. lovna godina – razdoblje od 1. travnja tekuće godine do 31. ožujka iduće godine 8. lovnik ovlaštena osoba koju lovoovlaštenik odredi za planiranje i organiziranje lova 9. lovočuvar osoba koja ima važeću značku i iskaznicu lovočuvara, koja čuva lovište i obavlja druge poslove na uzgoju, zaštiti, lovu i korištenju divljači i njezinih dijelova 10. lovište određena površina zemljišta koja je zaokružena prirodna cjelina u kojoj postoje ekološki i drugi uvjeti za uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači i njezinih dijelova 11. lovnogospodarski planovi – lovnogospodarska osnova, program uzgoja divljači, program zaštite divljači i njihove revizije 12. lovoovlaštenik ili ovlaštenik prava lova – pravna ili fizička osoba (obrtnik) koja je stekla pravo lova na temelju ovoga Zakona 13. lovozakupnik korisnik zemljišta i druga pravna ili fizička osoba (obrtnik) koja je pravo lova u državnom ili zajedničkom lovištu stekla zakupom prava lova 14. naselje stalna naseobina, bez obzira na veličinu, na kojoj je stupanj izgrađenosti prostora takav da onemogućava prirodnu migraciju krupne divljači 15. ocjenjivač trofeja divljači – osoba koja ima položen ispit za ocjenjivača trofeja divljači 16. ograđeno lovište – lovište površine veće od 1000 ha, ograđeno prirodnim (rijeke, jezera, velike vodene površine, more i sl.) ili umjetnim (ograde, građevine i sl. uređaji) preprekama koje sprječavaju ili znatno umanjuju mogućnost da tu površinu napusti divljač koja se u njemu uzgaja, štiti i lovi 17. otvoreno lovište – lovište u kojem je omogućena nesmetana dnevna i sezonska migracija divljači 18. podivljale životinje domaćih vrsta – domaća životinjska vrsta koja živi slobodno u prirodi i koju je vlasnik napustio i ostavio bez odgovarajućeg nadzora 19. pravo lova – ovlast da se na određenoj površini zemljišta i voda (u daljnjem tekstu: zemljište) provode radnje uzgoja, zaštite, lova i korištenja divljači i njezinih dijelova 20. privatno lovište – lovište ustanovljeno na zemljištu u vlasništvu pravne ili fizičke osobe 21. stručna osoba – osoba koja obavlja stručne poslove u provedbi lovnogospodarskih planova 22. središnja lovna evidencija – elektronička evidencija lovišta ustanovljenih u Republici Hrvatskoj 23. trofej divljači – dijelovi divljači uređeni za čuvanje i ocjenjivanje 24. unošenje divljači u lovište – ljudska aktivnost kojom se neka divljač unosi u lovište u kojem je već rasprostranjena 25. uvođenje divljači u lovište – ljudska aktivnost kojom se neka divljač uvodi u lovište izvan njezina prirodnog područja rasprostranjenosti. Uvođenjem divljači u lovište ne smatra se držanje divljači u kontroliranim uvjetima ni prirodna migracija divljači 26. uzgajalište divljači – lovište površine veće od 100 ha, a manje od 2000 ha vlastitog zemljišta, ograđeno ogradom ili sličnom građevinom ili prirodnim preprekama, osim uzgajališta za pernatu divljač, koje sprječavaju da divljač koja se u njemu uzgaja za razmnožavanje i lov može napustiti tu površinu 27. vlasnik lovišta – vlasnik zemljišta koji je stekao pravo ustanovljenja privatnog lovišta 28. vrhunski trofej divljači – trofej ocijenjen većim brojem bodova od najjačeg evidentiranog trofeja (prvaka) pojedine vrste divljači u Republici Hrvatskoj 29. zajedničko lovište – lovište ustanovljeno na zemljištima raznih vlasnika koji, prema odredbama ovoga Zakona, nisu mogli ustanoviti državno ili privatno lovište 30. zakup prava lova u lovištu – upravnim ugovorom uređen pravni odnos čiji je predmet korištenje prava lova u skladu s ovim Zakonom. Članak 8. Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod. Članak 9. Divljač, u smislu ovoga Zakona, jesu životinjske vrste: a) Krupna divljač jelen obični (Cervus elaphus L.) jelen lopatar (Dama dama L.) jelen aksis (Axis axis L.) srna obična (Capreolus capreolus L.) divokoza (Rupicapra rupicapra L.) muflon (Ovis aries musimon Pall.) svinja divlja (Sus scrofa L.) smeđi medvjed (Ursus arctos L.) b) Sitna divljač 1. dlakava divljač jazavac (Meles meles L.) mačka divlja (Felis silvestris Schr.) kuna bjelica (Martes foina Erx.) kuna zlatica (Martes martes L.) lasica mala (Mustela nivalis L.) dabar (Castor fiber L.) zec obični (Lepus europaeus Pall.) kunić divlji (Oryctolagus cuniculus L.) puh veliki (Glis glis L.) lisica (Vulpes vulpes L.) čagalj (Canis aureus L.) tvor (Mustela putorius L.) 2. pernata divljač fazan – gnjetlovi (Phasianus sp. L.) jarebice kamenjarke: – grivna (Alectoris graeca Meissn.) – čukara (Alectoris chucar Grey.) trčka skvržulja (Perdix perdix L.) prepelice: – pućpura (Coturnix coturnix L.) – virdžinijska (Coturnix virginiana L.) šljuke: – bena (Scolopax rusticola L.) – kokošica (Gallinago gallinago L.) golub divlji: – grivnjaš (Columba palumbus L.) – pećinar (Columba livia Gmelin.) guske divlje: – glogovnjača (Anser fabalis Latham.) – lisasta (Anser albifrons Scopoli.) patke divlje: – gluhara (Anas platyrhynchos L.) – glavata (Aythya ferina L.) – krunasta (Aythya fuligula L.) – pupčanica (Anas querquedula L.) – kržulja (Anas crecca L.) liska crna (Fulica atra L.) vrana siva (Corvus corone cornix L.) vrana gačac (Corvus frugilegus L.) čavka zlogodnjača (Coloeus monedula L.) svraka (Pica pica L.) šojka kreštalica (Garrulus glandarius L.). Članak 10. (1) Hrvatski lovački savez (u daljnjem tekstu: HLS) je dobrovoljna nacionalna udruga koju čine lovački savezi županija i Grada Zagreba, lovačke udruge i lovci. (2) HLS predstavlja svoje članove u promicanju lovstva u Republici Hrvatskoj i u inozemstvu. (3) HLS u smislu ovoga Zakona obavlja poslove u provedbi projekata osiguranja šteta u lovištima te ostale poslove koji su mu kao javne ovlasti povjerene ovim Zakonom. II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA I POVRŠINE NA KOJIM SE NE USTANOVLJUJU LOVIŠTA 1. Lovišta Članak 11. (1) Lovište se ustanovljuje prema vrsti divljači koja prirodno obitava ili se uzgaja na površinama zemljišta, prema broju divljači koja se prema mogućnostima staništa može uzgajati na tim površinama i namjeni lovišta. (2) Zabranjeno je ustanovljenje lovišta: 1. na miniranim površinama i sigurnosnom pojasu širine do 100 m 2. na moru i ribnjacima s obalnim zemljištem koje služi za korištenje ribnjaka 3. u rasadnicima, nasadima voćaka, vinove loze i višegodišnjega ukrasnog, ljekovitog i drugog bilja koji su namijenjeni intenzivnoj proizvodnji te pašnjacima, ako su ograđeni ogradom koja sprječava prirodnu migraciju dlakave divljači 4. na zaštićenim dijelovima prirode ako je posebnim propisima u njima zabranjen lov 5. na javnim cestama i drugim javnim površinama 6. na građevinskom području, osim na neizgrađenom dijelu građevinskog područja do njegova privođenja namjeni 7. na vojnim lokacijama 8. na drugim površinama na kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen lov. Članak 12. (1) Lovišta se mogu ustanoviti kao otvorena lovišta, ograđena lovišta i uzgajališta divljači. (2) Otvoreno lovište ne može biti manje od 1000 ha. (3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, otvoreno lovište može se ustanoviti na otoku ili skupini otoka površine veće od 500 ha te na zemljištu u vlasništvu pravne ili fizičke osobe, minimalne površine od 500 ha. (4) Ograđeno lovište obuhvaća površine na kojima postoje uvjeti za intenzivni uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači, a ne može biti manje od 1000 ha. (5) Uzgajalište divljači je lovište minimalne površine od 100 ha državnog ili privatnog zemljišta na kojem se mogu uzgajati pojedine vrste divljači za uzgoj većeg broja divljači namijenjene lovu i razmnožavanju. (6) Iznimno od odredbe članka 11. stavka 2. točaka 2. i 3. ovoga Zakona, uzgajalište divljači može se ustanoviti na državnim ili privatnim površinama ribnjaka s obalnim zemljištem, rasadnicima, pašnjacima te voćnim i loznim nasadima. Članak 13. (1) Granice lovišta moraju biti uočljive, a određuju se, ovisno o prirodnoj cjelini, ekološkim, geografskim i drugim uvjetima, obalnim pojasom mora i autocestama koje sprječavaju prirodnu migraciju dlakave divljači. (2) Ako se granice lovišta ne mogu odrediti u smislu stavka 1. ovoga članka, određuju se željezničkim prugama, županijskim i lokalnim cestama, putovima, vododjelnicama, rijekama ili na drugi način. (3) Pri utvrđivanju granica lovišta mora se uzeti u obzir prirodna migracija divljači. (4) Granice lovišta moraju biti vidljivo obilježene na mjestima koja su određena lovnogospodarskom osnovom odnosno programom uzgoja divljači. 2. Vrste lovišta Članak 14. A. Državna lovišta (1) Državna lovišta ustanovljuju se na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske ako površina nije manja od 1000 ha neprekinutog zemljišta, tako da se po cijelom zemljištu može prelaziti s jedne katastarske čestice na drugu, bez prijelaza preko tuđeg zemljišta. (2) Ceste, željezničke pruge i za njih vezani objekti, vodotoci, kanali i slično ne smatraju se prekidom zemljišta u smislu ustanovljenja iz stavka 1. ovoga članka. (3) Smatra se kako su otoci spojeni s obalom ako je između njih moguća migracija divljači. (4) Površine iz stavka 1. ovoga članka smatraju se prekinutima ako su podijeljene u više dijelova, a vezane su samo vodama i cestama koje između tih dijelova prolaze zemljištem drugog vlasnika. (5) Ako se unutar površina iz stavka 1. ovoga članka nalaze enklave ili poluenklave drugog vlasnika, te će se površine obuhvatiti državnim lovištem, osim ako za te površine njihov vlasnik ne pokrene postupak ustanovljenja privatnog lovišta. Članak 15. B. Privatna lovišta (1) Privatna lovišta ustanovljuju se na zemljištu u vlasništvu pravnih ili fizičkih osoba ako površina jednog vlasnika nije manja od 500 ha neprekinutog zemljišta, tako da se po cijelom zemljištu može prelaziti s jedne katastarske čestice na drugu, bez prijelaza preko tuđeg zemljišta. (2) Ceste, željezničke pruge i za njih vezani objekti, vodotoci, kanali i slično ne smatraju se prekidom zemljišta u smislu ustanovljenja iz stavka 1. ovoga članka. (3) Spajanjem više zemljišta privatni vlasnici mogu ostvariti pravo na ustanovljenje privatnog lovišta ako svaki od njih posjeduje površinu ne manju od 500 ha, uz ispunjavanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka. Članak 16. (1) Državna i privatna lovišta ustanovljuje i ukida odlukom ministar nadležan za poslove lovstva (u daljnjem tekstu: ministar). (2) Postupak ustanovljenja, izmjene granica i ukidanja državnog lovišta pokreće ministarstvo nadležno za poslove lovstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo). (3) Postupak ustanovljenja i izmjene granica privatnog lovišta pokreće vlasnik zemljišta podnošenjem pisanog zahtjeva Ministarstvu, koji se podnosi najkasnije do 1. veljače tekuće godine za iduću lovnu godinu ako na zemljištu iz članka 15. ovoga Zakona nije ustanovljeno lovište odnosno najkasnije 120 dana prije isteka ugovora o pravu lova na lovištu kojem je predmetno zemljište pripojeno. (4) Uz pisani zahtjev iz stavka 3. ovoga članka prilažu se isprave kojima se dokazuje pravo vlasništva na zemljištu i dokazi o ispunjavanju uvjeta iz članka 15. ovoga Zakona. (5) U slučaju iz članka 15. stavka 3. ovoga Zakona, osim ispunjavanja uvjeta iz stavaka 3. i 4. ovoga članka, vlasnici zemljišta dužni su priložiti i ugovor u obliku javnobilježničke isprave kojim će, među ostalim, odrediti i nositelja prava lova. (6) Ako se privatno lovište prodajom, diobom ili kojim drugim načinom izmijeni tako da više nije prirodna cjelina ili ne ispunjava uvjete za ustanovljenje lovišta ili ako vlasnik privatnog lovišta nije platio naknadu za korištenje prava lova iz članka 30. stavka 1. ovoga Zakona više od dva puta uzastopno ili općenito neuredno plaća naknadu za korištenje prava lova, privatno lovište će se ukinuti. (7) Ako vlasnik zemljišta ne podnese zahtjev za ustanovljenje privatnog lovišta u roku iz stavka 3. ovoga članka, njegove površine će se pripojiti lovištima u skladu s odredbama ovoga Zakona. (8) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, privatno lovište može se ustanoviti odnosno granice privatnog lovišta mogu se izmijeniti i prije isteka ugovora o pravu lova na lovištu kojem je predmetno zemljište pripojeno pod uvjetom da podnositelj zahtjeva prilikom podnošenja zahtjeva dostavi dokaz da je podmirio sva potraživanja dosadašnjeg lovoovlaštenika. Članak 17. C. Zajednička lovišta (1) Zajednička lovišta ustanovljuju se na površinama na kojima nisu ustanovljena državna i privatna lovišta ako površina nije manja od 1000 ha neprekinutog zemljišta. (2) Ceste, željezničke pruge i za njih vezani objekti, vodotoci, kanali i slično ne smatraju se prekidom zemljišta u smislu ustanovljenja iz stavka 1. ovoga članka. (3) Smatra se kako su otoci spojeni s obalom ako je između njih moguća migracija divljači. (4) Površine iz stavka 1. ovoga članka smatraju se prekinutima ako su podijeljene u više dijelova, a vezane su samo vodama i cestama koje između tih dijelova prolaze zemljištem drugog ili drugih vlasnika. (5) Ako se unutar površina iz stavka 1. ovoga članka nalaze enklave ili poluenklave drugog vlasnika, te će se površine obuhvatiti zajedničkim lovištem, osim ako za te površine njihov vlasnik ne pokrene postupak ustanovljenja privatnog lovišta. Članak 18. (1) Zajednička lovišta ustanovljuje i ukida odlukom predstavničko tijelo županije odnosno Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: predstavničko tijelo), uz prethodnu suglasnost Ministarstva. (2) Prethodna suglasnost Ministarstva obvezna je i u slučaju izmjene granica. (3) Postupak ustanovljenja, izmjene granica i ukidanja zajedničkog lovišta pokreće predstavničko tijelo na području kojega se nalazi veći dio zajedničkog lovišta. (4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako predstavnička tijela u postupku ustanovljenja lovišta ne mogu dati prihvatljiv prijedlog, Ministarstvo će ustanoviti zajednička lovišta. Članak 19. Vlasniku zemljišta bez prava lova određuje se naknada za ograničenja kojima je podvrgnut u ostvarivanju prava lova drugih osoba, u skladu s ovim Zakonom. 3. Površine na kojima se ne ustanovljuju lovišta Članak 20. (1) Na površinama na kojima je zabranjeno ustanovljivanje lovišta divljač je dužan štititi korisnik te površine. (2) Lov divljači s površina na kojima je zabranjeno ustanovljivanje lovišta obavlja korisnik te površine ako je registriran za obavljanje lova ili može lov povjeriti registriranoj pravnoj ili fizičkoj osobi (obrtniku). III. PRAVO LOVA Članak 21. (1) Pravo lova na lovištima u Republici Hrvatskoj stječe: – vlasnik lovišta ispunjenjem uvjeta iz članka 22. stavka 1. podstavka 2. i članka 24. stavka 4. točaka 2. i 3. ovoga Zakona ili – druga pravna ili fizička osoba (obrtnik) ugovorom o pravu lova na lovištu. (2) Pravo lova na lovištima u Republici Hrvatskoj izvršava se na način i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom. (3) Pravo lova u državnim i zajedničkim lovištima ne može se prenositi. (4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, prijenos ugovora o zakupu prava lova na pravne sljednike ili treće osobe dopušten je uz prethodnu suglasnost davatelja prava lova. (5) Zahtjev za pokretanje postupka prijenosa prava lova iz stavka 4. ovoga članka podnosi lovoovlaštenik davatelju prava lova, koji mora biti obrazložen i podnesen prije statusnih promjena pravnog sljedništva. (6) Zahtjev za pokretanje postupka prijenosa prava lova iz stavka 5. ovoga članka na treće osobe može se podnijeti najviše jednom u desetogodišnjem razdoblju zakupa prava lova. (7) Prilikom podnošenja zahtjeva iz stavka 5. ovoga članka protiv lovoovlaštenika: – ne smije biti pokrenut postupak stečaja ili brisanja – ne smije biti pokrenut optužni prijedlog za prekršaje iz članka 92. ovoga Zakona ni kazneni postupak za kazneno djelo protuzakonitog lova – lovoovlaštenik mora imati ispunjene sve obveze iz predmetnog ugovora i obveze po osnovi javnih davanja. (8) Prilikom podnošenja zahtjeva iz stavka 5. ovoga članka primatelj prava lova mora: – ispunjavati uvjete iz članka 22. ovoga Zakona – imati ispunjene sve obveze po osnovi javnih davanja – na poslovnom računu u trenutku podnošenja zahtjeva imati novčani iznos ne manji od iznosa ugovorene naknade za pravo lova – dostaviti dokaz da taj račun nije bio blokiran dulje od 15 dana u posljednjih šest mjeseci. 1. Zakup Članak 22. (1) Zakup prava lova može se dati pravnoj ili fizičkoj osobi (obrtniku): – koja ima sjedište na području Republike Hrvatske – koja je registrirana za obavljanje lova – kojoj nije izrečena kazna za kazneno djelo protuzakonitog lova ili kazna zbog prekršaja navedenog u članku 92. ovoga Zakona dok traje sigurnosna mjera odnosno dok ne nastupi rehabilitacija po sili zakona – koja je podmirila sve obveze iz prijašnjih ugovora o pravu lova. (2) Zakup prava lova ne može se dati pravnoj ili fizičkoj osobi (obrtniku) kojoj je ugovor o pravu lova prestao u slučajevima iz članka 28. stavka 1. točaka 2. i 3. i članka 39. stavka 1. točaka 2. i 3. ovoga Zakona. Članak 23. (1) Zakup prava lova na državnom i zajedničkom lovištu daje se na deset lovnih godina javnim natječajem. (2) Odluku o raspisivanju i poništavanju javnog natječaja za davanje zakupa prava lova i uvjete javnog natječaja za državna lovišta donosi Ministarstvo, a za zajednička lovišta izvršno tijelo županije ili Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: nadležno tijelo). (3) Postupak javnog natječaja za davanje zakupa prava lova na državnom lovištu provodi i daje prijedlog odluke o izboru najpovoljnije ponude komisija od pet članova i tajnika koju imenuje ministar. (4) Postupak javnog natječaja za davanje zakupa prava lova na zajedničkom lovištu provodi i daje prijedlog odluke o izboru najpovoljnije ponude komisija od pet članova koju imenuje nadležno tijelo. (5) Najpovoljnija je ponuda ona kojom je ponuđena najviša naknada za pravo lova i ispunjava uvjete natječaja. (6) Početna cijena naknade za pravo lova određuje se u visini vrijednosti od 50 % planiranog odstrela divljači u desetoj godini važeće lovnogospodarske osnove odnosno programa uzgoja divljači, obračunane prema cjeniku kojim se utvrđuje vrijednost žive divljači (u daljnjem tekstu: Cjenik divljači). Jamčevina koju polaže ponuditelj na javnom natječaju iznosi 50 % početne cijene naknade za pravo lova. (7) Kad nema lovnogospodarske osnove odnosno programa uzgoja divljači, početna cijena naknade za pravo lova određuje se u visini vrijednosti od 50 % odstrela divljači, planiranog prema broju divljači iz akta o ustanovljenju lovišta, obračunane prema Cjeniku divljači. (8) Odluku o davanju zakupa prava lova u državnom lovištu donosi Ministarstvo, a odluku o davanju zakupa prava lova u zajedničkom lovištu nadležno tijelo. (9) Protiv odluke iz stavka 8. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor. (10) Upravni spor iz stavka 9. ovoga članka je hitan. (11) Cjenik divljači iz stavaka 6. i 7. ovoga članka kojim se propisuju vrijednosti pojedinih vrsta divljači ministar propisuje pravilnikom. 3. Pravilnik o cjeniku divljači Članak 24. (1) Na temelju odluke o davanju zakupa prava lova Ministarstvo odnosno nadležno tijelo (u daljnjem tekstu: davatelj prava lova) i ponuditelj sklapaju ugovor o zakupu prava lova na lovištu u pisanom obliku. (2) Ugovor o zakupu prava lova je upravni ugovor. (3) Ugovor o zakupu prava lova sadrži odredbe o: – položaju i veličini lovišta – obvezama lovozakupnika u izvršavanju prava lova – početku i vremenu trajanja ugovora – obliku, visini i dospjelosti naknade za pravo lova – pravu i razlozima jednostranog raskida ugovora o zakupu prava lova – ugovornim sankcijama zbog neizvršavanja prava lova prema ugovoru – dopustivosti postavljanja lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata te njihovoj pripadnosti nakon isteka trajanja zakupa prava lova – naknadi za negativnu razliku divljači, lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata nakon isteka trajanja zakupa prava lova, otkaza ili jednostranog raskida ugovora o zakupu prava lova – načinu nadzora nad izvođenjem prava lova u lovištu – opsegu zadataka i mjera koje se izvršavaju u javnom interesu, a odnose se na divljač, njihova staništa i zaštitu okoliša – drugim obvezama utvrđenim propisima o lovstvu – zaštiti prirode u skladu s posebnim propisima. (4) Lovozakupnik je dužan: 1. za uredno izvršenje obveza preuzetih ugovorom o pravu lova osiguravati financijska sredstva u iznosu godišnje naknade za pravo lova (garancijom banke ili avaliranom mjenicom) 2. imati stručnu osobu za provedbu lovnogospodarske osnove odnosno programa uzgoja divljači 3. imati organiziranu lovočuvarsku službu 4. periodički izvještavati davatelja prava lova o izvršavanju prava lova u lovištu. Članak 25. (1) Ugovor o zakupu prava lova može se, na prijedlog davatelja zakupa prava lova ili lovozakupnika, izmijeniti za vrijeme njegova trajanja ako bi zbog okolnosti nastalih nakon sklapanja ugovora, koje se nisu mogle predvidjeti u vrijeme sklapanja ugovora, ispunjenje obveze za jednu ugovornu stranu postalo bitno otežano, ta strana može zahtijevati da se ugovor izmijeni sukladno nastalim okolnostima. O izmjeni ugovora ugovorne se strane moraju suglasiti. (2) Ugovor o zakupu prava lova može se izmijeniti u slučaju izmijenjenog stanja lovišta zbog izgradnje javnih i šumskih prometnica, dalekovoda, plinovoda, retencija, kanala, otvaranja eksploatacijskih polja za korištenje mineralnih sirovina, ograđivanja šumskih i poljoprivrednih kultura, izgradnje športsko-rekreativnih sadržaja, izgradnje golfskih igrališta i sličnih zahvata u prostoru ako se površina lovišta smanji za više od 20 %, u kojem slučaju lovozakupnik nema pravo potraživati nikakvu naknadu od davatelja prava lova. (3) O izmjeni ugovora o zakupu prava lova sklapa se dodatak (aneks) ugovoru o zakupu prava lova, kojem prethodi odluka davatelja prava lova. (4) Kada izmjena ugovora o zakupu prava lova podrazumijeva neposredan ili posredan, ali predvidiv proračunski učinak, davatelj zakupa prava lova dužan je prije sklapanja dodatka (aneksa) ugovoru iz stavka 2. ovoga članka zatražiti mišljenje ministarstva nadležnog za financije. (5) Prilikom traženja mišljenja iz stavka 4. ovoga članka davatelj zakupa prava lova ministarstvu nadležnom za financije dužan je dostaviti: – detaljnu financijsku analizu proračunskih učinaka predloženih izmjena ugovora o zakupu prava lova s pripadajućim obrazloženjima – obrazloženje pravnog temelja za izmjenu ugovora o zakupu prava lova – ostale dodatno potrebne podatke u skladu sa zahtjevom ministarstva nadležnog za financije. (6) Ugovor o zakupu prava lova ne smije se mijenjati radi otklanjanja nedostataka u izvedbi lovozakupnika ili posljedica neodgovarajuće izvedbe, a ti bi se nedostatci mogli otkloniti promjenom ugovornih odredbi. (7) Ako je u ugovor o zakupu prava lova potrebno unijeti bitne izmjene, davatelj zakupa prava lova pokrenut će novi postupak davanja zakupa prava lova i sklopiti novi ugovor o zakupu prava lova. (8) Izmjena ugovora o zakupu prava lova je bitna kada je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta: – izmjenom se uvode uvjeti koji bi, da su bili dio postupka davanja zakupa prava lova, učinili mogućim odabir nekog drugog ponuditelja umjesto onog koji je odabran kao najpovoljniji ili bi učinili mogućim sklapanje ugovora o zakupu prava lova s drugim ponuditeljem – izmjena utječe na ekonomsku ravnotežu prava lova u korist lovozakupnika – mijenja se lovozakupnik. (9) Iznimno od stavka 8. podstavka 3. ovoga članka, promjena lovozakupnika nastala kao posljedica prijenosa ugovora o zakupu prava lova iz članka 21. stavka 4. ovoga Zakona nije bitna izmjena ugovora o zakupu prava lova. Članak 26. (1) Zakup prava lova može se višekratno produljiti najranije u zadnjoj lovnoj godini, na razdoblje od idućih deset godina, lovozakupniku koji uredno provodi te ispunjava mjere i radnje propisane ugovorom o zakupu prava lova i ovim Zakonom. (2) Zahtjev za produljenje prava lova iz stavka 1. ovoga članka podnosi lovozakupnik davatelju prava lova najranije 180 dana odnosno najkasnije 120 dana prije isteka ugovora o zakupu prava lova. (3) Odluku o zahtjevu iz stavka 2. ovoga članka donosi davatelj prava lova najkasnije u roku od 60 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva. (4) Protiv odluke iz stavka 3. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor. (5) Upravni spor pokrenut protiv odluke iz stavka 3. ovoga članka je hitan. Članak 27. (1) Prije sklapanja ugovora o zakupu prava lova davatelj zakupa prava lova dužan je dostaviti nacrt ugovora s odlukom o davanju zakupa prava lova na lovištu na prethodno mišljenje nadležnom državnom odvjetništvu Republike Hrvatske. (2) Nadležno državno odvjetništvo Republike Hrvatske dužno je dati svoje mišljenje u roku od 30 dana od dana primitka nacrta ugovora s odlukom iz stavka 1. ovoga članka. Članak 28. (1) Zakup prava lova prestaje: 1. ispunjenjem zakonskih uvjeta: – istekom roka na koji je dan, osim ako drugačije nije određeno ovim Zakonom – otvaranjem stečaja lovozakupnika – prestankom postojanja lovozakupnika – ukidanjem, poništavanjem ili oglašivanjem ništavom odluke o davanju zakupa prava lova, u razdoblju nakon sklapanja ugovora o zakupu prava lova 2. jednostranim raskidom ugovora o zakupu prava lova od strane davatelja prava lova 3. u slučajevima određenima ugovorom o zakupu prava lova 4. pravomoćnošću sudske odluke kojom se ugovor o zakupu prava lova utvrđuje ništetnim ili se poništava. (2) U svim slučajevima iz stavka 1. ovoga članka lovozakupnik gubi pravo na sredstva za uredno izvršenje obveza preuzetih ugovorom o pravu lova iz članka 24. stavka 4. točke 1. ovoga Zakona, nema pravo na povrat uplaćene naknade za pravo lova, na povrat eventualnih ulaganja niti na naknadu štete. Članak 29. (1) Davatelj prava lova može i prije isteka roka na koji je sklopljen ugovor o zakupu prava lova jednostrano raskinuti ugovor o zakupu prava lova u sljedećim slučajevima: 1. ako se lovozakupnik služi pravom lova suprotno ugovoru o zakupu prava lova 2. ako lovozakupnik ne provodi, općenito neuredno provodi ili ne ispunjava mjere i radnje propisane ugovorom o zakupu prava lova i ovim Zakonom 3. ako lovozakupnik uvede u lovište novu vrstu divljači bez potrebnih suglasnosti 4. ako lovozakupnik prestane ispunjavati uvjete iz članka 22. stavka 1. podstavaka 1., 2. i 3. te članka 24. stavka 4. ovoga Zakona 5. ako lovozakupnik ne donese lovnogospodarski plan u za to propisanom roku 6. ako se površina lovišta smanji za više od 20 % 7. ako lovozakupnik postupi suprotno rješenju donesenom u postupku ocjene prihvatljivosti lovnogospodarskog plana 8. ako lovozakupnik pojedinom vrstom divljači gospodari suprotno lovnogospodarskom planu ili nacionalnom planu gospodarenja 9. ako lovozakupnik ne postupi u skladu s člankom 30. stavkom 1. ovoga Zakona 10. u drugim slučajevima u skladu s odredbama ugovora o zakupu prava lova i odredbama zakona kojim se uređuje opći upravni postupak. (2) Ugovor se smatra raskinutim danom izvršnosti rješenja o raskidu koje se objavljuje u Središnjoj lovnoj evidenciji. (3) U slučajevima prestanka zakupa prava lova stanje lovišta i provedbu lovnogospodarske osnove odnosno programa uzgoja divljači utvrđuje stručna komisija davatelja prava lova. (4) Ako stručna komisija utvrdi da su stanje lovišta i provedba lovnogospodarske osnove odnosno programa uzgoja divljači u suprotnosti s propisima o lovstvu i ugovorom o zakupu prava lova, lovozakupnik je dužan nadoknaditi negativne razlike divljači, lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata prema Cjeniku divljači. Članak 30. (1) Lovozakupnik je dužan do 1. ožujka platiti 50 % iznosa godišnje naknade za pravo lova za iduću lovnu godinu, a preostali iznos naknade za pravo lova zaključno do 30. rujna tekuće godine. (2) Za uplaćena sredstva na ime godišnje naknade za pravo lova nakon isteka rokova iz stavka 1. ovoga članka obračunat će se zatezna kamata prema važećim zakonskim propisima koji se odnose na prikupljanje sredstava u državni proračun. (3) Bez uplaćenih sredstava iz stavka 1. ovoga članka lov nije dopušten. Članak 31. (NN  32/20 - na snazi od 20.03.2020.) (1) Sredstva naknade za pravo lova raspoređuju se na način: 1. 10 % sredstava za naknade vlasnicima zemljišta bez prava lova, razmjerno površini koja je obuhvaćena lovištem za koje se uplaćuje naknada za pravo lova, preko proračuna županija i Grada Zagreba na čijem je području ustanovljeno lovište 2. 30 % sredstava u državni proračun 3. 50 % u državni proračun na račun Ministarstva za financiranje mjera određenih ovim Zakonom i aktima donesenim na temelju njega 4. 10 % sredstava na račun županija i Grada Zagreba za provedbu Zakona. (2) Vlasnik zemljišta bez prava lova ima pravo od 30. rujna do najkasnije 1. ožujka podnijeti zahtjev za isplatu naknade za tekuću lovnu godinu. (3) Nadležno tijelo dužno je odlučiti o zahtjevu za isplatu naknade u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva. (4) Nakon isteka roka za podnošenje zahtjeva iz stavka 2. ovoga članka nadležna tijela sredstvima iz stavka 1. točke 1. ovoga članka financirat će razvoj i unaprjeđenje lovstva. (5) Sredstvima iz stavka 1. točke 3. ovoga članka financirat će se: – osiguranje lovišta – zaštita i čuvanje državnih lovišta koja nisu pod ugovorom – naknada za štete od divljači u državnim lovištima koja nisu pod ugovorom – provedba natječaja za državna lovišta – promidžba i informiranje iz područja lovstva – razvoj, opremanje i modernizacija informatičkog sustava u lovstvu – unaprjeđenje i razvoj lovstva – unaprjeđenje lovnog gospodarenja. (6) Sredstvima iz stavka 1. točke 4. ovoga članka financirat će se: – zaštita i čuvanje zajedničkih lovišta koja nisu pod ugovorom – naknada za štete od divljači u zajedničkim lovištima koja nisu pod ugovorom – provedba natječaja za zajednička lovišta – promidžba i informiranje iz područja lovstva – provođenje mjera za sprječavanje šteta od divljači. (7) Nadležno tijelo dužno je sredstva iz stavka 1. točaka 1. i 4. ovoga članka koristiti u skladu s propisima kojima je uređeno korištenje sredstava iz javnih izvora. Nadležno tijelo ne smije isključiti korisnike sredstava niti smije diskriminirati ili povlašćivati pojedine lovoovlaštenike zbog vrste lovišta ili nekih drugih razloga suprotnih Ustavom i zakonima utvrđenim pravima i slobodama. (8) Nadležna tijela dužna su Ministarstvu podnijeti godišnji izvještaj o utrošenim sredstvima iz stavka 1. točaka 1. i 4. ovoga članka za tekuću kalendarsku godinu u roku od 60 dana od dana isteka tekuće kalendarske godine. (9) Vlasnik zemljišta koji je ujedno i vlasnik privatnog lovišta nema pravo na naknadu iz stavka 1. točke 1. ovoga članka ako je površina zemljišta obuhvaćena površinom njegova lovišta. (10) Protiv odluke o isplati naknade iz stavka 3. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor. (11) Iznimno od stavaka 4., 5. i 6. ovoga članka, sredstva iz stavka 1. točaka 1., 3. i 4. ovoga članka mogu se koristiti za otklanjanje ili ublažavanje posljedica nastalih uslijed posebnih okolnosti odnosno događaja ili određenog stanja koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje ugrožava život i zdravlje građana, imovinu veće vrijednosti, znatno narušava okoliš, narušava gospodarsku aktivnost ili uzrokuje znatnu gospodarsku štetu, o čemu odlučuje ministar. Članak 32. (1) Vlasnik privatnog lovišta dužan je u državni proračun Republike Hrvatske uplaćivati naknadu za korištenje prava lova. (2) Iznos naknade iz stavka 1. ovoga članka određuje se u visini vrijednosti od 50 % odstrela divljači u desetoj godini odobrene lovnogospodarske osnove odnosno programa uzgoja divljači za privatno lovište obračunane prema Cjeniku divljači. (3) Odluku o utvrđivanju naknade donosi Ministarstvo. (4) U slučaju donošenja revidirane lovnogospodarske osnove odnosno programa uzgoja divljači donosi se izmjena i dopuna odluke iz stavka 3. ovoga članka. (5) Odredbe članka 30. ovoga Zakona odgovarajuće se primjenjuju i na vlasnika privatnog lovišta. (6) Sredstva uplaćena na ime naknade za korištenje prava lova u privatnom lovištu raspoređuju se i koriste u skladu s člankom 31. ovoga Zakona. Članak 33. (1) Vlasnik privatnog lovišta može pravo lova u lovištu dati u zakup pod uvjetom iz članka 22. ovoga Zakona. (2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, vlasnik privatnog lovišta dužan je dostaviti Ministarstvu jedan primjerak potpisanog ugovora o davanju zakupa prava lova na privatnom lovištu u roku od 15 dana od dana potpisa ugovora. (3) Odredbe članka 24. stavka 3. i stavka 4. točaka 2., 3. i 4. te članaka 28. i 29. ovoga Zakona odgovarajuće se primjenjuju i na zakup prava lova na privatnom lovištu. 2. Koncesija Članak 34. (1) Koncesija prava lova može se dati pravnoj ili fizičkoj osobi (obrtniku): – koja ima sjedište na području Republike Hrvatske – koja je registrirana za obavljanje lova. (2) U postupku davanja koncesije prava lova Ministarstvo kao davatelj koncesije prava lova isključit će gospodarski subjekt iz postupka davanja koncesije u bilo kojem trenutku zbog razloga za isključenje sukladno odredbama zakona kojim se uređuju koncesije, a što se navodi u dokumentaciji za nadmetanje. (3) Koncesija prava lova ne može se dati pravnoj ili fizičkoj osobi (obrtniku) u sljedećim slučajevima: – kojoj je izrečena kazna za kazneno djelo protuzakonitog lova ili kazna zbog prekršaja navedenog u članku 92. ovoga Zakona dok traje sigurnosna mjera odnosno dok ne nastupi rehabilitacija po sili zakona – koja nije podmirila sve obveze iz prijašnjih ugovora o pravu lova ili ima evidentirana nepodmirena druga javna davanja – kojoj je ugovor o pravu lova prestao u slučajevima iz članka 28. stavka 1. točaka 2. i 3. i članka 39. stavka 1. točaka 2. i 3. ovoga Zakona. (4) Ako se koncesija prava lova daje na zaštićenom području na kojem je dopušteno ustanovljenje lovišta sukladno posebnom propisu o zaštiti prirode, koncesija se daje uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode. Članak 35. (1) Koncesija prava lova daje se na državnim lovištima površine veće od 10.000 ha u kojima se gospodari svim vrstama krupne divljači i uzgajalištima divljači površine veće od 1000 ha, na rok do trideset lovnih godina, javnim natječajem. (2) Postupak davanja koncesije počinje s objavom odluke o namjeri davanja koncesije prava lova koju donosi Ministarstvo nakon provedenih pripremnih radnji u skladu s odredbama zakona kojim se uređuju koncesije. (3) Prije početka postupka davanja koncesije prava lova Ministarstvo provodi pripremne radnje u skladu sa zakonom kojim se uređuju koncesije, a što obuhvaća: – imenovanje stručnog povjerenstva za koncesiju – izradu studije opravdanosti davanja koncesije ili analize davanja koncesije – procjenu vrijednosti koncesije – izradu dokumentacije za nadmetanje – druge potrebne radnje za provedbu postupka davanja koncesije. (4) Stručno povjerenstvo iz stavka 3. podstavka 1. ovoga članka i u skladu s odredbama zakona kojim se uređuju koncesije provodi sve radnje koje mu nalaže Ministarstvo i nakon provedbe nadmetanja dužno je dati Ministarstvu prijedlog odluke o izboru najpovoljnije ponude, o kojem odlučuje Ministarstvo. (5) U okviru dokumentacije za nadmetanje za davanje koncesije prava lova ponuditelj je obvezan dostaviti i obrazložiti Program razvoja lovnog gospodarenja uz obavljanje pratećih djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku i dostaviti dokaze o ispunjavanju uvjeta iz članka 34. stavka 1. i stavka 3. podstavka 1. ovoga Zakona. (6) Kriterij za davanje koncesije u skladu s ovim Zakonom je ekonomski najpovoljnija ponuda. (7) Početni iznos naknade za koncesiju prava lova u postupku nadmetanja određuje se u visini vrijednosti od 50 % planiranog odstrela divljači u desetoj godini važeće lovnogospodarske osnove odnosno programa uzgoja divljači, obračunane prema Cjeniku divljači. (8) Kad nema lovnogospodarske osnove odnosno programa uzgoja divljači, početna cijena naknade za koncesiju prava lova određuje se u visini vrijednosti od 50 % odstrela divljači, planiranog prema broju divljači iz akta o ustanovljenju lovišta, obračunane prema Cjeniku divljači. (9) Ponuditelj u postupku nadmetanja za koncesiju prava lova dužan je priložiti jamstvo za ozbiljnost ponude u skladu s dokumentacijom za nadmetanje u iznosu od 50 % od početnog iznosa naknade za koncesiju. (10) Nakon vrednovanja ponuda stručno povjerenstvo iz stavka 3. podstavka 1. ovoga članka daje Ministarstvu prijedlog odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja za koncesiju na temelju vrednovanja Programa razvoja lovnog gospodarenja, uz obavljanje pratećih djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku i ponuđene godišnje naknade za koncesiju. (11) Odluku o davanju koncesije prava lova ili poništenju postupka davanja koncesije donosi Ministarstvo. (12) Protiv odluke iz stavka 11. ovoga članka može se izjaviti žalba Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave. Članak 36. (1) Na temelju odluke o davanju koncesije prava lova Ministarstvo i ponuditelj sklapaju ugovor o koncesiji prava lova na lovištu u pisanom obliku. (2) Ugovor o koncesiji prava lova je upravni ugovor. (3) Ugovor o koncesiji prava lova, osim odredbi propisanih zakonom kojim se uređuju koncesije, sadrži i odredbe o: – položaju i veličini lovišta na kojem se ugovara koncesija prava lova – obvezama koncesionara u izvršavanju prava lova – početku i vremenu trajanja ugovora o koncesiji prava lova – obliku, visini i dospjelosti naknade za koncesiju prava lova – pravu i razlozima jednostranog raskida ugovora o koncesiji prava lova – ugovornim sankcijama zbog neizvršavanja prava lova prema ugovoru – dopustivosti postavljanja lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata te njihovoj pripadnosti nakon isteka trajanja koncesije prava lova – naknadi za negativnu razliku divljači, lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata nakon isteka trajanja koncesije prava lova, otkaza ili jednostranog raskida ugovora o koncesiji prava lova – načinu nadzora nad izvođenjem prava lova u lovištu – opsegu zadataka i mjera koje se izvršavaju u javnom interesu, a odnose se na divljač, njihova staništa i zaštitu okoliša – načinu mijenjanja ili dopune ugovora, odnosno ugovornih odredaba – drugim obvezama utvrđenim propisima o lovstvu – zaštiti prirode u skladu s posebnim propisima. (4) Program razvoja lovnoga gospodarenja uz obavljanje pratećih djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku, vrednovanje tog programa u pisanom obliku i lovnogospodarska osnova koja se prilaže ugovoru nakon odobrenja Ministarstva sastavni su dijelovi ugovora o koncesiji prava lova. (5) Ministarstvo je dužno ministarstvu nadležnom za financije dostaviti primjerak ugovora o koncesiji prava lova, dodatak ugovora o koncesiji te svaku promjenu iz ugovora o koncesiji u roku od deset dana od dana sklapanja ugovora. (6) Koncesionar je dužan: 1. imati stručnu osobu za provedbu lovnogospodarske osnove odnosno programa uzgoja divljači 2. imati organiziranu lovočuvarsku službu 3. periodički izvještavati davatelja prava lova o izvršavanju prava lova u lovištu. (7) Prije sklapanja ugovora koncesionar je dužan Ministarstvu dostaviti odgovarajuće jamstvo za uredno izvršenje obveza preuzetih ugovorom o koncesiji prava lova u dvostrukom iznosu godišnje naknade za pravo lova (garancijom banke ili avaliranom mjenicom). (8) Tijekom trajanja ugovora o koncesiji za pravo lova iz stavka 7. ovoga članka Ministarstvo je dužno provjeravati pravovaljanost priloženog jamstva. (9) Ako Ministarstvo prilikom provjere pravovaljanosti iz stavka 8. ovoga članka utvrdi neodgovarajuće uvjete, zatražit će od koncesionara dostavu novog jamstva za provedbu ugovora o koncesiji prava lova. (10) Koncesionar je dužan u roku od 30 dana od dana zahtjeva iz stavka 9. ovoga članka dostaviti pravovaljano jamstvo za provedbu ugovora o koncesiji prava lova. Članak 37. (1) Ugovor o koncesiji prava lova može se, na prijedlog davatelja prava lova ili koncesionara, izmijeniti za vrijeme njegova trajanja samo kada su uvjeti i mogućnosti za nastanak izmjene bili predviđeni u natječaju i ugovoru o koncesiji prava lova na jasan, nedvosmislen i precizan način ili u slučajevima određenim zakonom kojim se uređuju koncesije. (2) Ugovor o koncesiji prava lova može se izmijeniti u slučaju izmijenjenog stanja lovišta zbog izgradnje javnih i šumskih prometnica, dalekovoda, plinovoda, retencija, kanala, otvaranja eksploatacijskih polja za korištenje mineralnih sirovina, ograđivanja šumskih i poljoprivrednih kultura, izgradnje športsko-rekreativnih sadržaja, izgradnje golfskih igrališta i sličnih zahvata u prostoru ako se površina lovišta smanji za više od 20 %. (3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka koncesionar nema pravo potraživati nikakvu naknadu od davatelja prava lova. (4) O izmjeni ugovora o koncesiji prava lova sklapa se dodatak (aneks) ugovoru o koncesiji prava lova, kojem prethodi odluka o izmjeni odluke o davanju koncesije prava lova. (5) Kada izmjena ugovora o koncesiji prava lova podrazumijeva neposredan ili posredan, ali predvidiv proračunski učinak, davatelj prava lova dužan je prije sklapanja dodatka (aneksa) ugovoru iz stavka 4. ovoga članka zatražiti mišljenje ministarstva nadležnog za financije. (6) Ugovor o koncesiji prava lova ne smije se mijenjati radi otklanjanja nedostataka u izvedbi koncesionara ili posljedica neodgovarajuće izvedbe, a ti bi se nedostaci mogli otkloniti promjenom ugovornih odredbi. (7) Ako je u ugovor o koncesiji prava lova potrebno unijeti bitne izmjene, Ministarstvo će pokrenuti novi postupak davanja koncesije prava lova i sklopiti novi ugovor o koncesiji prava lova, a prethodni ugovor raskinuti. (8) Osim odredbi zakona o koncesijama u skladu s ovim Zakonom, izmjena ugovora o koncesiji prava lova bitna je kada je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta: – izmjena uvodi uvjete koji bi, da su bili dio postupka davanja koncesije prava lova, učinili mogućim odabir nekog drugog ponuditelja umjesto onog koji je odabran kao najpovoljniji ili bi učinili mogućim sklapanje ugovora o koncesiji prava lova s drugim ponuditeljem – izmjena utječe na ekonomsku ravnotežu koncesije prava lova u korist koncesionara – mijenja se koncesionar. Članak 38. (1) Prije sklapanja ugovora o koncesiji prava lova Ministarstvo je dužno dostaviti nacrt ugovora s odlukom o davanju koncesije prava lova na lovištu na prethodno mišljenje nadležnom državnom odvjetništvu Republike Hrvatske. (2) Nadležno državno odvjetništvo Republike Hrvatske dužno je dati svoje mišljenje u roku od 30 dana od dana primitka nacrta ugovora s odlukom iz stavka 1. ovoga članka. Članak 39. (1) Koncesija prava lova prestaje u skladu sa zakonom kojim se uređuju koncesije, u sljedećim slučajevima: 1. ispunjenjem zakonskih uvjeta: – istekom roka na koji je dana, osim ako drugačije nije određeno ovim Zakonom – otvaranjem stečaja koncesionara – prestankom postojanja koncesionara – ukidanjem, poništavanjem ili oglašivanjem ništavom odluke o davanju koncesije prava lova u razdoblju nakon sklapanja ugovora o koncesiji prava lova 2. jednostranim raskidom ugovora o koncesiji prava lova od strane Ministarstva 3. u slučajevima određenima ugovorom o koncesiji prava lova 4. pravomoćnošću sudske odluke kojom se ugovor o koncesiji prava lova utvrđuje ništetnim ili se poništava 5. raskidom ugovora o koncesiji prava lova zbog javnog interesa. (2) U svim slučajevima iz stavka 1. ovoga članka, osim u slučaju iz stavka 1. točke 5. ovoga članka, koncesionar gubi pravo na sredstva za uredno izvršenje obveza preuzetih ugovorom o pravu lova iz članka 36. stavka 7. ovoga Zakona, nema pravo na povrat uplaćene naknade za pravo lova, na povrat eventualnih ulaganja niti na naknadu štete. (3) U slučaju raskida iz članka 1. točke 5. ovoga Zakona koncesionar ima pravo na naknadu štete u skladu s odredbama ugovora o koncesiji i općim odredbama obveznog prava. Članak 40. (1) Ministarstvo može i prije isteka roka na koji je sklopljen ugovor o koncesiji prava lova jednostrano raskinuti ugovor o koncesiji prava lova u sljedećim slučajevima: 1. ako se koncesionar služi pravom lova suprotno ugovoru o koncesiji prava lova 2. ako koncesionar ne provodi, općenito neuredno provodi ili ne ispunjava mjere i radnje propisane ugovorom o koncesiji prava lova i ovim Zakonom 3. ako koncesionar uvede u lovište novu vrstu divljači bez potrebnih suglasnosti 4. ako koncesionar ne provodi Program razvoja lovnog gospodarenja uz obavljanje pratećih djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku 5. ako koncesionar prestane ispunjavati uvjete iz članka 34. stavka 1., članka 34. stavka 3. podstavka 1. te članka 36. stavka 6. ovoga Zakona 6. ako koncesionar ne postupi u skladu s člankom 36. stavkom 10. ovoga Zakona 7. ako koncesionar ne donese lovnogospodarski plan u za to propisanom roku 8. ako se površina lovišta smanji za više od 20 % 9. ako koncesionar postupi suprotno rješenju donesenom u postupku ocjene prihvatljivosti lovnogospodarskog plana 10. ako koncesionar pojedinom vrstom divljači gospodari suprotno lovnogospodarskom planu ili nacionalnom planu gospodarenja 11. ako koncesionar ne postupi u skladu s člankom 41. stavkom 1. ovoga Zakona 12. ako je u vrijeme donošenja odluke o davanju koncesije postojao razlog za isključenje koncesionara sukladno odredbama zakona kojim se uređuju koncesije 13. u drugim slučajevima u skladu s odredbama ugovora o koncesiji prava lova i odredbama zakona kojima se uređuje opći upravni postupak i zakona kojim se uređuju koncesije. (2) Ugovor se smatra raskinutim danom izvršnosti rješenja o raskidu koje se objavljuje u Središnjoj lovnoj evidenciji. (3) U slučajevima prestanka koncesije prava lova stanje lovišta i provedbe lovnogospodarske osnove odnosno programa uzgoja divljači utvrđuje stručna komisija davatelja prava lova. (4) Ako stručna komisija utvrdi da su stanje lovišta i provedba lovnogospodarske osnove odnosno programa uzgoja divljači u suprotnosti s propisima o lovstvu i ugovorom o koncesiji prava lova, koncesionar je dužan nadoknaditi negativne razlike divljači, lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata prema Cjeniku divljači. Članak 41. (1) Koncesionar je dužan do 1. ožujka platiti 50 % iznosa godišnje naknade za pravo lova za iduću lovnu godinu, a preostali iznos naknade za pravo lova zaključno do 30. rujna tekuće godine. (2) Za uplaćena sredstva na ime godišnje naknade za pravo lova nakon isteka rokova iz stavka 1. ovoga članka obračunat će se zatezna kamata prema važećim zakonskim propisima koji se odnose na prikupljanje sredstava u državni proračun. (3) Sredstva naknade za koncesiju prava lova raspoređuju se i koriste u skladu s odredbama članka 31. ovoga Zakona. (4) Bez uplaćenih sredstava iz stavka 1. ovoga članka lov nije dopušten. 3. Povjeravanje izvršavanja prava lova članak 42. (1) Do stjecanja zakupa ili koncesije prava lova na državnom lovištu u skladu s ovim Zakonom Ministarstvo može povjeriti izvršavanje prava lova ili mjera uzgoja i zaštite divljači u tim lovištima korisniku zemljišta, znanstvenoistraživačkim i znanstveno-nastavnim ustanovama čiji je osnivač Republika Hrvatska odnosno pravnim osobama od interesa za Republiku Hrvatsku. (2) Do stjecanja zakupa prava lova na zajedničkom lovištu u skladu s ovim Zakonom nadležno tijelo može povjeriti izvršavanje mjera uzgoja i zaštite divljači u tim lovištima pravnoj ili fizičkoj osobi (obrtniku). (3) S pravnom osobom iz stavka 1. ovoga članka, a kojoj je povjereno izvršavanje prava lova do stjecanja zakupa prava lova, Ministarstvo može sklopiti ugovor o povjeravanju izvršavanja prava lova, uz naknadu koja se utvrđuje u skladu s odredbama članka 23. stavaka 6. i 7. ovoga Zakona, izravnom pogodbom, na temelju kojeg će biti određene obveze i prava potpisnika ugovora. (4) U uzgajalištima divljači iz članka 12. stavka 6. ovoga Zakona ustanovljenim na državnim površinama Ministarstvo može povjeriti izvršavanje prava lova korisniku zemljišta uz naknadu koja se utvrđuje u skladu s odredbama članka 23. stavaka 6. i 7. ovoga Zakona. (5) Ministarstvo će s korisnikom zemljišta sklopiti ugovor o povjeravanju izvršavanja prava lova na temelju kojeg će biti određene obveze i prava potpisnika ugovora. (6) Odredbe članka 22., članka 24. stavaka 2., 3. i 4., članka 25. te članaka od 28. do 31. ovoga Zakona odgovarajuće se primjenjuju na ugovore iz stavaka 3. i 5. ovoga članka. IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN Članak 43. (1) Pravo lova izvršava se kao pravo i dužnost provedbe lovnogospodarskog plana. (2) Bez odobrenog lovnogospodarskog plana nije dopušteno izvršavanje prava lova. (3) Bez provedenog postupka ocjene prihvatljivosti lovnogospodarskog plana sukladno odredbama i u rokovima propisanim posebnim propisom iz područja zaštite prirode lov nije dopušten. (4) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka, do provedbe postupka ocjene prihvatljivosti lov se može dopustiti radi sprječavanja nastanka šteta na divljači ili od divljači. Članak 44. (1) Lovnogospodarska osnova je planski akt kojim se detaljno uređuje gospodarenje, uzgoj, zaštita, lov i korištenje određenom divljači i lovištem za razdoblje od deset lovnih godina u skladu s mogućnosti staništa te brojnosti i stanjem populacije divljači koja se uzgaja u otvorenim i ograđenim lovištima. (2) Lovnogospodarska osnova temelji se na brojnom stanju svih vrsta divljači koje stalno ili sezonski žive u lovištu i na broju divljači koja se može uzgajati u lovištu, vodeći računa o prisutnosti strogo zaštićenih životinjskih vrsta koje utječu ili na koje utječe lovno gospodarenje, ne narušavajući pritom prirodne odnose među vrstama. (3) Brojno stanje divljači i struktura populacije koja se uzgaja odnosno može uzgajati u lovištu mora se postići u roku utvrđenom lovnogospodarskom osnovom, koji ne može biti duži od pet godina za sitnu, a deset godina za krupnu divljač. (4) Planiranje odstrela divljači mora biti u skladu s brojnim stanjem, dobnom i spolnom strukturom divljači u lovištu i potrebama za opstanak strogo zaštićenih i ostalih životinjskih vrsta. (5) Iznimno od stavaka 2. i 3. ovoga članka, kada se za uzgoj, zaštitu i korištenje pojedinih vrsta divljači donesu posebni nacionalni i akcijski planovi gospodarenja, s tim vrstama divljači gospodarit će se u skladu s navedenim planovima bez obzira na propis važećih lovnogospodarskih osnova. Članak 45. (1) Lovnogospodarska osnova donosi se u roku od 120 dana od dana potpisa ugovora i čini sastavni dio ugovora. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, vlasnik privatnog lovišta donosi Ministarstvu lovnogospodarsku osnovu 120 dana nakon ustanovljenja privatnog lovišta, ako ne da privatno lovište u zakup. Prije donošenja lovnogospodarske osnove, vlasnik privatnog lovišta mora priložiti Ministarstvu isprave kojima dokazuje ispunjavanje uvjeta iz članka 22. stavka 1. podstavka 2. i članka 24. stavka 4. točaka 2. i 3. ovoga Zakona. (3) Lovoovlaštenik u zajedničkom lovištu donosi lovnogospo …