Zakon o državnom odvjetništvu - Zakon.hr

Zakon o državnom odvjetništvu - Zakon.hr UPUTE UVJETI CJENIK KONTAKT Zakon.ai Prijava / Registracija Baza je ažurirana 08.06.2026. zaključno sa NN 43/26  EU 2024/2679 × Upozorenje Funkcionalnost kopiranja je dostupna samo prijavljenim korisnicima. Prijava / Registracija U redu Povezani zakoni Pravosudna tijela Zakon o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim pitanjima Zakon o sudovima Zakon o Državnom sudbenom vijeću Zakon o pučkom pravobranitelju Ustavni zakon o Ustavnom sudu Republike Hrvatske Zakon o državnom odvjetništvu Zakon o policijskim poslovima i ovlastima Zakon o odvjetništvu Zakon o sudovima za mladež Zakon o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu Zakon o javnom bilježništvu Zakon o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskog sabora Zakon o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga Zakon o sudskim pristojbama Zakon o pravobranitelju za djecu Zakon o policiji Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina Zakon o sprječavanju sukoba interesa Zakon o područjima i sjedištima sudova Zakon o područjima i sjedištima državnih odvjetništava Zakon o Državnoodvjetničkom vijeću Zakon o sudovima 2013-2018 Ustavni zakon o suradnji Republike Hrvatske s Međunarodnim kaznenim sudom Sudski poslovnik – pročišćeni tekst Zakon o sudovima 2011-2013 Zakon o plaći i drugim​ materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika Zakon o osnivanju Centra izvrsnosti za prikupljanje, obradu i analizu podataka iz otvorenih izvora Zakon o državnom odvjetništvuNN 67/18, 21/22, 136/25 na snazi od 13.11.2025. Uživajte... Preuzmite dokumentu PDF formatu Zanimljivi linkovi PODZAKONSKI PROPISIArhiva:Zakon o državnom odvjetništvu 2022-2025Zakon o državnom odvjetništvu 2019-2022Zakon o državnom odvjetništvu 2009-2018Državno odvjetništvo Republike HrvatskeMinistarstvo pravosuđa i upravePravosudna akademijaEuropean Judicial NetworkZakon o područjima i sjedištima državnih odvjetništavaArhiva:Zakon o državnom odvjetništvu 2001-2009  DIO PRVI   OPĆE ODREDBE Članak 1. Ovim se Zakonom uređuje: ustrojstvo i nadležnost državnih odvjetništava, unutarnje ustrojstvo državnih odvjetništava, ovlasti, prava i dužnosti državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika, obavljanje poslova pravosudne uprave i državnoodvjetničke uprave u državnim odvjetništvima, ovlasti državnoodvjetničkih savjetnika, čuvanje službene tajne, osiguranje sredstava za rad državnih odvjetništava te druga pitanja važna za njihov rad. Članak 2. Izrazi koji se koriste za osobe u ovom Zakonu, a imaju rodno značenje koriste se neutralno i odnose se na muške i ženske osobe. Članak 3. (1) Državno odvjetništvo samostalno je i neovisno pravosudno tijelo ovlašteno i dužno postupati protiv počinitelja kaznenih djela i drugih kažnjivih djela, poduzimati pravne radnje radi zaštite imovine Republike Hrvatske te podnositi pravna sredstva za zaštitu Ustava Republike Hrvatske i zakona. (2) Državno odvjetništvo obavlja svoje ovlasti na osnovi Ustava Republike Hrvatske, međunarodnih ugovora koji su dio pravnog poretka Republike Hrvatske, pravne stečevine Europske unije, zakona i drugih izvora prava. Članak 4. Državno odvjetništvo ustanovljava se kao jedinstveno pravosudno tijelo čiji se djelokrug, ovlasti i nadležnost utvrđuju zakonom. Članak 5. (1) Državni odvjetnik odgovoran je za obavljanje poslova iz djelokruga državnog odvjetništva koje zastupa i kojim upravlja. (2) Zamjenik državnog odvjetnika samostalan je u radu u predmetu koji mu je dodijeljen. Samostalnost u radu zamjenika državnog odvjetnika i donošenju odluke može se ograničiti isključivo na način propisan ovim Zakonom. Članak 6. Zabranjen je svaki oblik utjecaja, a posebno svaki oblik prisile prema državnim odvjetnicima i zamjenicima državnih odvjetnika, zlouporaba javnih ovlasti i osobnog utjecaja te korištenje medija i javnih istupanja u predmetima kaznenih djela koja se progone po službenoj dužnosti i u predmetima u kojima državni odvjetnik odnosno zamjenik državnog odvjetnika izvršava svoje ovlasti i dužnosti u zaštiti imovine Republike Hrvatske. Članak 7. (NN 136/25) Svatko ima pravo podnijeti pisano ili usmeno predstavku na rad državnog odvjetnika ili zamjenika državnog odvjetnika zbog odugovlačenja postupka u kojem je stranka ili ima pravni interes odnosno zbog nedoličnog ili neprimjerenog ponašanja državnog odvjetnika, zamjenika državnog odvjetnika ili drugog zaposlenika u službenim odnosima sa strankom koje je suprotno etičkom kodeksu i dobiti odgovor na nju u roku od najkasnije 30 dana od dana njezina zaprimanja u nadležnom državnom odvjetništvu. Članak 8. Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske, zamjenik Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika ne smiju biti pozvani na odgovornost za izraženo pravno mišljenje u predmetu koji im je dodijeljen u rad, osim ako se radi o kršenju zakona koje je kažnjivo djelo. Članak 9. (1) Državno odvjetništvo ima pečat koji sadrži naziv i sjedište državnog odvjetništva te naziv i grb Republike Hrvatske. (2) Na zgradi u kojoj je smješteno državno odvjetništvo moraju biti istaknuti naziv državnog odvjetništva, grb i zastava Republike Hrvatske. (3) Državno odvjetništvo obilježava svoj dan 24. svibnja svake godine, kojim povodom se dodjeljuju državnoodvjetnička priznanja. Članak 10. Plaće i dodaci na plaću državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika uređuju se zakonom. Članak 11. (1) Državno odvjetništvo dužno je od građana, državnih tijela i pravnih osoba primati podneske i izjave u stvarima iz svoga djelokruga radi poduzimanja radnji sukladno svojim ovlastima. (2) Državno odvjetništvo može tražiti od građana obavijesti glede njihovih podnesaka. DIO DRUGI   USTROJSTVO, NADLEŽNOST I RAD DRŽAVNOG ODVJETNIŠTVA GLAVA I.  USTROJSTVO 1. Opće odredbe Članak 12. (1) Državno odvjetništvo Republike Hrvatske ustanovljuje se za cijelo područje Republike Hrvatske. (2) U Republici Hrvatskoj ustanovljuju se: – županijska državna odvjetništva – općinska državna odvjetništva. (3) Zakonom se mogu ustanoviti posebna državna odvjetništva za postupanje u određenim vrstama predmeta. Članak 13. (1) Svako državno odvjetništvo postupa u skladu sa svojom stvarnom i mjesnom nadležnosti, ako zakonom nije drukčije određeno. (2) Općinska državna odvjetništva podređena su županijskim državnim odvjetništvima, a županijska državna odvjetništva i posebna državna odvjetništva podređena su Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske. 2. Unutarnje ustrojstvo državnog odvjetništva Članak 14. Odjeli (1) U državnim odvjetništvima ustanovljava se ured državnog odvjetnika, kazneni odjel i građansko-upravni odjel. (2) Na sjednicama kaznenih i građansko-upravnih odjela razmatraju se pitanja od interesa za rad odjela, a posebice praćenje rada, raspravljanje o spornim pravnim pitanjima, ujednačavanje postupanja i druga pitanja predviđena Poslovnikom državnog odvjetništva. Članak 15. Odjel za istraživanje imovinske koristi stečene kaznenim djelom (1) Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske za područje jednog ili više županijskih državnih odvjetništava ustanovit će odjel za istraživanje imovinske koristi stečene kaznenim djelom. (2) Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske u odluci kojom se ustanovljava odjel za istraživanje imovinske koristi stečene kaznenim djelom odredit će je li taj odjel nadležan za provođenje imovinskih izvida samo za područje županijskog državnog odvjetništva u kojem je ustanovljen ili za područje više županijskih državnih odvjetništava. (3) U predmetima za kaznena djela iz nadležnosti županijskog suda u kojima postoje osnove sumnje da je počinjenjem kaznenog djela stečena znatna imovinska korist nadležni županijski državni odvjetnik u županijskom državnom odvjetništvu u kojem je osnovan odjel za istraživanje imovinske koristi povjerit će provođenje izvida i hitnih dokaznih radnji privremenog oduzimanja predmeta odjelu za istraživanje imovinske koristi stečene kaznenim djelom, ako je to potrebno zbog složenosti predmeta. (4) Ako je odjel za istraživanje imovinske koristi stečene kaznenim djelom ustanovljen za područje više županijskih državnih odvjetništava, nadležni državni odvjetnik zatražit će od županijskog državnog odvjetnika u županijskom državnom odvjetništvu u kojem je ustanovljen odjel da se provođenje radnji iz stavka 3. ovoga članka povjeri odjelu. (5) Ako županijski državni odvjetnik u županijskom državnom odvjetništvu u kojem je osnovan odjel za istraživanje imovinske koristi stečene kaznenim djelom smatra kako nisu ispunjeni uvjeti za uključivanje odjela u rad na predmetu, zatražit će da odluku o tome donese Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske. Članak 15.a (NN 136/25) Specijalizirani timovi (1) U Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske ustanovljuje se specijalizirani tim za suzbijanje računalnog i računalno potpomognutog kriminaliteta kao savjetodavno, instruktivno i koordinativno tijelo. (2) Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske odlukom može osnivati specijalizirane timove za suzbijanje drugih vrsta kriminaliteta i nezakonitosti koje ugrožavaju imovinu Republike Hrvatske i opća dobra kao savjetodavna, instruktivna i koordinativna tijela. (3) Specijalizirani timovi savjetuju niža državna odvjetništva u konkretnim predmetima, koordiniraju rad na tim predmetima, vode evidenciju tih predmeta za područje cijele Republike Hrvatske te surađuju s drugim nadležnim tijelima. (4) Voditelja i članove specijaliziranih timova posebnom odlukom na vrijeme od pet godina imenuje Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske iz reda državnoodvjetničkih dužnosnika. (5) Voditelji specijaliziranih timova imenuju se iz reda zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske. (6) Specijalizirani timovi, uz prethodnu suglasnost Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, donose pravila o načinu svojeg rada. Članak 16. (NN 136/25) Praćenje europskih propisa i sudske prakse Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava (1) U Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske, županijskim državnim odvjetništvima i posebnim državnim odvjetništvima određuju se osobe za praćenje europskih propisa i sudske prakse Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava. (2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka pružaju pomoć u pravilnoj primjeni propisa i sudske prakse Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava, državnom odvjetniku i zamjenicima državnog odvjetnika u državnom odvjetništvu, kao i državnim odvjetnicima i zamjenicima državnih odvjetnika neposredno nižih državnih odvjetništava. (3) Voditelj Odsjeka za međunarodnu pravnu pomoć i suradnju u Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske jednom godišnje organizira sastanak svih osoba iz stavka 1. ovoga članka radi razmatranja aktualnih pitanja u vezi s pružanjem pomoći u pravilnoj primjeni propisa i sudske prakse Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava i unapređenja njihova rada. (4) Osobe iz stavka 1. ovoga članka pružaju podršku Pravosudnoj akademiji u provedbi stručnog usavršavanja za pravilnu primjenu propisa i sudske prakse Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava. Članak 17. (NN 136/25) Odsjeci (1) Unutar odjela mogu se osnovati odsjeci s najmanje tri rješavatelja specijalizirana za određenu vrstu predmeta, od kojih najmanje jedan mora biti državnoodvjetnički dužnosnik. (2) Nadležni državni odvjetnik može, uz prethodno odobrenje Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, za područje županijskog ili općinskog državnog odvjetništva osnovati istražni odsjek u kaznenom odjelu. Članak 18. (NN 136/25) Raspored u odjele i odsjeke Raspored zamjenika državnih odvjetnika i državnoodvjetničkih savjetnika u odjele i odsjeke, kao i njihovi voditelji odredit će se godišnjim rasporedom poslova. Članak 19. Stalne službe (1) Državno odvjetništvo djeluje u svom sjedištu te u stalnim službama izvan sjedišta. (2) Stalna služba je ustrojstvena jedinica državnog odvjetništva koja se osniva na području njegove nadležnosti, na kojem zbog broja stanovnika, priljeva pojedine vrste predmeta i drugih opravdanih razloga postoji potreba za djelovanjem državnog odvjetništva izvan njegova sjedišta. (3) Odluku o osnivanju i prestanku rada stalnih službi državnog odvjetništva donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa, uz prethodno mišljenje Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske. (4) Stalna služba ima voditelja. (5) Voditelj stalne službe je zamjenik državnog odvjetnika određen godišnjim rasporedom poslova. (6) Voditelj stalne službe obavlja poslove državnoodvjetničke uprave koje mu povjeri državni odvjetnik. 3. Posebne odredbe o unutarnjem ustrojstvu Državnog odvjetništva Republike Hrvatske Članak 20. Ured Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske (1) U Uredu Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske obavljaju se poslovi državnoodvjetničke uprave, poslovi međunarodne pravne pomoći i suradnje, poslovi praćenja europskih propisa i sudske prakse Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava, poslovi unutarnjeg nadzora i poslovi protokola za potrebe Državnog odvjetništva Republike Hrvatske. (2) U Uredu Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske ustrojavaju se Odsjek za unutarnji nadzor i Odsjek za međunarodnu pravnu pomoć i suradnju. (3) Odsjek za unutarnji nadzor provodi nadzor nad radom državnih odvjetništava, pregledava cjelokupni rad državnih odvjetništava, vođenje mjesečne i godišnje statistike i skrbi o stručnom usavršavanju državnih odvjetnika, zamjenika državnih odvjetnika te službenika i namještenika. (4) Odsjek za međunarodnu pravnu pomoć i suradnju organizira i usmjerava međunarodnu suradnju državnog odvjetništva, pružanje međunarodne pravne pomoći i suradnje sa zemljama članicama Europske unije, sudjelovanje u radu međunarodnih i regionalnih organizacija kojih je Republika Hrvatska član ili s kojima državno odvjetništvo surađuje na temelju posebnog sporazuma te obavlja poslove praćenja europskih propisa i sudske prakse Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava relevantne za rad državnog odvjetništva. Organizacija poslova praćenja europskih propisa i sudske prakse Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava uređuje se Poslovnikom državnog odvjetništva. (5) Na poslove protokola Državnog odvjetništva Republike Hrvatske na odgovarajući se način primjenjuju propisi o protokolu Hrvatskoga sabora i Vlade Republike Hrvatske. Državno odvjetništvo Republike Hrvatske može za svoje poslove protokola upotrebljavati objekte koji su u tu svrhu na raspolaganju Hrvatskom saboru i Vladi Republike Hrvatske. Članak 20.a (NN 136/25) Odjel za zastupanje u međunarodnim arbitražama, pred međunarodnim sudovima i tijelima te pred sudovima drugih država (1) U Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske ustrojava se Odjel za zastupanje u međunarodnim arbitražama, pred međunarodnim sudovima i tijelima te pred sudovima drugih država. (2) Na sjednicama Odjela iz stavka 1. ovoga članka razmatraju se pitanja od interesa za rad Odjela, a posebice praćenje rada, raspravljanje o spornim pravnim pitanjima, ujednačavanje postupanja i druga pitanja predviđena Poslovnikom državnog odvjetništva. (3) U Odjel iz stavka 1. ovoga članka raspoređuju se zamjenici Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske te viši državnoodvjetnički savjetnici – specijalisti i viši državnoodvjetnički savjetnici koji imaju potrebna specijalistička znanja i dobro znanje engleskog jezika. (4) Ako ocijeni da je to potrebno, Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske može odrediti više državnoodvjetničke savjetnike i više državnoodvjetničke savjetnike – specijaliste koji će uz nadzor zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske raditi na pojedinim predmetima iz djelokruga Odjela iz stavka 1. ovoga članka. (5) Na više državnoodvjetničke savjetnike i više državnoodvjetničke savjetnike – specijaliste iz stavka 4. ovoga članka ne primjenjuju se odredbe članka 125. stavaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona. Članak 21. Imenovanje, prestanak dužnosti i razrješenje Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske Na čelu Državnog odvjetništva Republike Hrvatske je Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske. Članak 22. Za Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske može se imenovati osoba koja ispunjava opće i posebne uvjete za imenovanje za zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske. Članak 23. (1) Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske na vrijeme od četiri godine imenuje Hrvatski sabor, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, uz prethodno mišljenje nadležnog odbora Hrvatskog sabora i nakon isteka tog vremena može biti ponovno imenovan na istu dužnost. Nitko ne može biti imenovan na ovu dužnost više od dva puta. (2) Ako Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske ne bude ponovno imenovan na istu dužnost ili bude razriješen, nastavlja raditi kao zamjenik Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske. (3) Odluku kojom se utvrđuje nastup okolnosti iz stavka 2. ovoga članka donosi Državnoodvjetničko vijeće. Članak 24. (1) Ako Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske ne bude imenovan, do njegova imenovanja poslove Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske obavlja zamjenik određen godišnjim rasporedom poslova (prvi zamjenik). (2) Ako prvi zamjenik ne može obavljati dužnost iz stavka 1. ovoga članka, do prestanka razloga spriječenosti tu će dužnost obavljati zamjenik državnog odvjetnika kojeg odredi Kolegij Državnog odvjetništva Republike Hrvatske. Članak 25. (NN 21/22) (1) Postupak za imenovanje Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske pokreće Državnoodvjetničko vijeće javnim pozivom najkasnije šest mjeseci prije isteka mandata Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske odnosno najkasnije 30 dana nakon prestanka dužnosti Glavnog državnog odvjetnika iz drugih zakonom određenih razloga. (2) Javni poziv iz stavka 1. ovoga članka objavljuje se u »Narodnim novinama« i na mrežnim stranicama Državnoodvjetničkog vijeća, a sadrži poziv kandidatima da u roku, koji ne smije biti kraći od 15 dana niti dulji od 30 dana, podnesu prijavu s podacima o svom radu te program rada. (3) Pravodobne i potpune prijave kandidata koji ispunjavaju uvjete iz članka 22. ovoga Zakona Državnoodvjetničko vijeće dostavlja Vladi Republike Hrvatske koja će o svim kandidatima u roku od osam dana zatražiti mišljenje od nadležnog odbora Hrvatskoga sabora. (4) Ako Vlada Republike Hrvatske, u roku od 15 dana od dana zaprimanja mišljenja iz stavka 3. ovoga članka, niti jednog od kandidata ne predloži za Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, Državnoodvjetničko vijeće poništava javni poziv i najkasnije u roku od osam dana ponovno pokreće postupak imenovanja Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske objavom javnog poziva. Članak 26. (1) Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske prije stupanja na dužnost polaže prisegu pred predsjednikom Hrvatskoga sabora. (2) Prisega glasi: »Prisežem da ću se u obnašanju svoje dužnosti pridržavati Ustava Republike Hrvatske, međunarodnih ugovora i zakona, skrbiti o zaštiti ljudskih prava i jednakosti svih pred zakonom, promicati vladavinu prava i ugled državnog odvjetništva te štititi jedinstvenost, suverenitet i pravni poredak Republike Hrvatske.«. Članak 27. (1) Glavnom državnom odvjetniku Republike Hrvatske dužnost prestaje: 1. smrću 2. kad navrši 70 godina života 3. istekom roka na koji je izabran 4. danom stupanja na dužnost u drugo pravosudno ili državno tijelo 5. razrješenjem. (2) Odluku kojom se utvrđuje nastup okolnosti prestanka dužnosti Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske donosi Državnoodvjetničko vijeće. Članak 28. (NN 136/25) (1) Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske bit će razriješen: 1. na vlastiti zahtjev 2. ako postane trajno nesposoban za obavljanje dužnosti 3. ako protiv njega bude potvrđena optužnica za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim za obavljanje državnoodvjetničke dužnosti 4. ako nezakonito obavlja svoju dužnost 5. ako svojim postupanjem nanese štetu ugledu državnog odvjetništva ili državnoodvjetničke dužnosti 6. ako ne poduzima mjere iz svojih ovlasti za učinkovit rad državnog odvjetništva 7. ako bez opravdanog razloga ne ostvaruje program rada izložen u postupku imenovanja na dužnost Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske 8. ako državno odvjetništvo ne ostvaruje zadovoljavajuće rezultate rada. (2) Prijedlog za razrješenje Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske podnosi Vlada Republike Hrvatske. U prijedlogu se navode osnova i razlozi za razrješenje. (3) O prijedlogu za razrješenje Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske odlučuje Hrvatski sabor, uz prethodno mišljenje nadležnog odbora Hrvatskoga sabora. GLAVA II.   NADLEŽNOST 1. Opće odredbe Članak 29. (1) Općinska državna odvjetništva postupaju pred općinskim sudovima i javnopravnim tijelima. (2) Županijska državna odvjetništva postupaju pred županijskim, trgovačkim i upravnim sudovima. (3) Posebna državna odvjetništva postupaju pred sudovima određenim zakonom. (4) Državno odvjetništvo Republike Hrvatske poduzima pravne radnje radi zaštite Ustava Republike Hrvatske i zakonitosti pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske i Vrhovnim sudom Republike Hrvatske te postupa pred Vrhovnim sudom Republike Hrvatske, Visokim trgovačkim sudom Republike Hrvatske, Visokim prekršajnim sudom Republike Hrvatske, Visokim kaznenim sudom Republike Hrvatske, Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske te pred stranim sudovima i drugim tijelima, ako zakonom nije drukčije određeno. (5) Državno odvjetništvo Republike Hrvatske daje mišljenja o nacrtima prijedloga zakona i drugih propisa važnih za ustrojstvo i rad državnog odvjetništva i obnašanje državnoodvjetničke dužnosti. Članak 30. (1) Državno odvjetništvo koje je nadležno prema članku 29. ovoga Zakona nadležno je i u postupcima u kojima državno odvjetništvo na temelju posebnog zakona poduzima pravne radnje i postupa u zaštiti javnog interesa te ima položaj stranke. (2) U ovršnom postupku radi naplate troškova kaznenog postupka ili oduzimanja imovinske koristi državni odvjetnik ima prava i dužnosti ovrhovoditelja. (3) U postupcima za mirno rješenje spora postupa ono državno odvjetništvo koje je nadležno prema članku 29. ovoga Zakona za postupanje u sporu. Članak 31. (1) Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske može odlučiti da poslove zastupanja u određenoj vrsti građanskih i upravnih predmeta iz nadležnosti općinskih i županijskih sudova odnosno javnopravnih tijela obavlja jedno državno odvjetništvo. (2) Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske može odlučiti da poslove zastupanja u određenoj vrsti predmeta obavlja jedno državno odvjetništvo za područje više mjesno i stvarno nadležnih trgovačkih sudova i upravnih sudova ili da pojedine pravne radnje u zastupanju obavi ono državno odvjetništvo u čijem se sjedištu vodi postupak. Članak 32. (1) Pred trgovačkim sudom koji je mjesno nadležan za područje za koje su mjesno nadležna dva ili više županijskih državnih odvjetništava postupat će županijsko državno odvjetništvo prema registriranom sjedištu pravne osobe odnosno registriranom sjedištu ili prebivalištu trgovca pojedinca ili obrtnika koji je stranka u postupku odnosno nad kojim se provodi postupak stečaja ili likvidacije. (2) Kad u postupku sudjeluje više stranaka iz stavka 1. ovoga članka s područja mjesne nadležnosti više županijskih državnih odvjetništava te strana pravna ili fizička osoba, postupat će županijsko državno odvjetništvo na čijem se području nalazi sjedište trgovačkog suda koji vodi postupak. (3) Županijsko državno odvjetništvo koje je započelo zastupanje u postupku pred trgovačkim sudom nastavit će zastupanje do kraja postupka i ako se promijene okolnosti iz stavaka 1. i 2. ovoga članka po kojima je bila određena njegova nadležnost. Članak 33. (1) U arbitražnim postupcima i postupcima mirenja u Republici Hrvatskoj nadležno je državno odvjetništvo koje bi bilo nadležno za postupanje pred sudom na temelju članka 34. ovoga Zakona. (2) Za davanje mišljenja o pravnoj valjanosti pravnog posla kojim Republika Hrvatska stječe ili otuđuje nekretnine iz svog vlasništva ili njima raspolaže na drugi način nadležno je općinsko državno odvjetništvo na području čije nadležnosti leže nekretnine koje su predmet ugovora, ako posebnim zakonom nije drukčije propisano. Članak 34. (1) Stvarna i mjesna nadležnost državnog odvjetništva određuje se prema odredbama zakona kojima se utvrđuje nadležnost sudova pred kojima izvršavaju svoje ovlasti, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. (2) Iz opravdanih razloga Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske može odlučiti da će pojedine poslove u prethodnom postupku za potrebe općinskog državnog odvjetništva obavljati županijsko državno odvjetništvo. 2. Postupanje protiv počinitelja kaznenih djela i drugih kažnjivih djela Članak 35. (1) Nadležno državno odvjetništvo u kaznenim predmetima postupa protiv počinitelja kaznenih djela za koje se progoni po službenoj dužnosti ili po prijedlogu te radi ostvarivanja te funkcije ima ovlasti i dužnosti propisane zakonom. (2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, u slučajevima obavljanja radnji koje u skladu sa zakonom kojim se uređuje kazneni postupak obavlja sudac istrage, pred županijskim sudom postupat će općinsko državno odvjetništvo kada se radi o kaznenim djelima iz nadležnosti općinskog suda. (3) Nadležno državno odvjetništvo postupa u prekršajnom postupku sukladno ovlastima određenim zakonom. 3. Poduzimanje pravnih radnji u zaštiti imovinskih interesa Republike Hrvatske Članak 36. Zastupanje Republike Hrvatske (1) Državno odvjetništvo po zakonu zastupa Republiku Hrvatsku u sudskim, arbitražnim i upravnim postupcima, postupcima mirenja te u postupcima pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske i ovlašteno je poduzimati sve pravne radnje kao stranka u postupku. (2) Državno odvjetništvo zastupa Vladu Republike Hrvatske u upravnim sporovima. Članak 37. Zastupanje na temelju punomoći (1) Iznimno, nadležna državna odvjetništva u građanskim i upravnim predmetima na temelju posebne punomoći mogu zastupati pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske i ustanove čiji je ona osnivač ili suosnivač. (2) Ako nadležni državni odvjetnik iz stavka 1. ovoga članka odbije punomoć, izvijestit će o tome neposredno višega državnog odvjetnika koji će donijeti konačnu odluku. (3) Nadležna državna odvjetništva mogu na temelju posebne punomoći, a uz suglasnost Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, zastupati u sudskim predmetima jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kada u postupku jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i Republika Hrvatska imaju položaj suparničara. Članak 38. Postupanje državnog odvjetnika u predmetima izvansudskog rješavanja sporova (1) Državno odvjetništvo će po zaprimanju zahtjeva za mirno rješenje spora provjeriti je li zahtjev podnesen nadležnom državnom odvjetništvu, pravilno sastavljen i sadrži li sve što mora sadržavati tužba. (2) Ako je zahtjev podnesen nenadležnom državnom odvjetništvu, ono će zahtjev bez odgode dostaviti nadležnom državnom odvjetništvu i o tome obavijestiti podnositelja zahtjeva. (3) Državno odvjetništvo pozvat će podnositelja zahtjeva na ispravak odnosno dopunu zahtjeva ako zahtjev ne sadrži sve što mora sadržavati tužba ili je nerazumljiv te mu ostaviti rok od 15 dana za ispravak i dopunu, uz upozorenje na posljedice propisane stavkom 4. ovoga članka. (4) Ako podnositelj zahtjeva u roku od 15 dana ne vrati državnom odvjetništvu ispravljeni zahtjev ili ga vrati bez ispravka ili dopune, smatrat će se da zahtjev za mirno rješenje spora nije bio niti podnesen. (5) Zakonski rok za donošenje odluke o zaprimljenom zahtjevu za mirno rješenje spora počinje teći od dana kad je državno odvjetništvo zaprimilo ispravljeni odnosno dopunjeni zahtjev za mirno rješenje spora. (6) U slučajevima u kojima Republika Hrvatska podnosi zahtjev za izvansudsko rješenje spora kada namjerava tužiti neku osobu s prebivalištem ili sjedištem u Republici Hrvatskoj, zahtjev se dostavlja poštom preporučeno uz povratnicu, i to na adresu prebivališta fizičke osobe odnosno sjedišta pravne osobe. Ako dostava ne uspije, ponovit će se nakon petnaest dana. Ako ne uspije ni ponovljena dostava, dostava će se izvršiti stavljanjem zahtjeva na oglasnu ploču državnog odvjetništva koje je uputilo to pismeno. (7) Smatrat će se da je dostava obavljena istekom osmog dana od dana stavljanja pismena na oglasnu ploču. Članak 39. Državno odvjetništvo može zatražiti od podnositelja zahtjeva za mirno rješenje spora pokretanje postupka osiguranja dokaza radi utvrđivanja činjenica o kojima ovisi donošenje odluke o osnovanosti njegova zahtjeva za mirno rješenje spora. Članak 40. Dostava i troškovi postupka (1) Sudovi i javnopravna tijela dužni su odluke i druga pismena u predmetima u kojima postupa državno odvjetništvo dostaviti nadležnom državnom odvjetništvu. (2) U predmetima u kojima je povodom žalbe drugostupanjski sud zakazao raspravu i odlučio pozvati stranke na sjednicu dostava poziva, odluka i svih drugih pismena za Republiku Hrvatsku izvršit će se državnom odvjetništvu koje postupa pred tim sudom sukladno članku 29. stavcima 2. i 4. ovoga Zakona. (3) Dostava izvršena suprotno odredbama ovoga članka ne proizvodi pravne učinke. Članak 41. (1) Troškovi zastupanja pred sudovima i drugim nadležnim tijelima priznaju se nadležnom državnom odvjetništvu prema propisima o nagradama i naknadama za rad odvjetnika. (2) Sredstva naplaćena na ime troškova zastupanja prihod su državnog proračuna. Članak 42. (1) Državno odvjetništvo može se iznimno, s obzirom na sve okolnosti slučaja, u sudskom postupku odreći troškova zastupanja ili se nagoditi o visini troškova. (2) Državno odvjetništvo može odobriti obročno plaćanje pravomoćno dosuđenih sudskih troškova kada to ocijeni opravdanim. (3) Državno odvjetništvo iznimno može odustati od pokretanja i vođenja ovršnog postupka radi naplate tražbina Republike Hrvatske ako ovršenik nema imovine ili ako ocijeni da vođenje postupka s obzirom na visinu troškova i neizvjesnost naplate nije svrhovito. 4. Zastupanje Republike Hrvatske u postupcima pred stranim sudovima, međunarodnim i drugim tijelima Članak 43. (NN 136/25) (1) Državno odvjetništvo Republike Hrvatske zastupa Republiku Hrvatsku u imovinskim sporovima i drugim postupcima radi zaštite imovinskih prava i interesa Republike Hrvatske pred stranim sudovima te međunarodnim i drugim tijelima. (2) Ako Državno odvjetništvo Republike Hrvatske ne može samostalno zastupati u postupcima iz stavka 1. ovoga članka, Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske može, uz prethodnu suglasnost Vlade Republike Hrvatske, ovlastiti odvjetnika da zastupa Republiku Hrvatsku, uz sudjelovanje Državnog odvjetništva Republike Hrvatske. (3) Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske daje prijedlog Vladi Republike Hrvatske za davanje suglasnosti iz stavka 2. ovoga članka na temelju prethodno pribavljenog mišljenja Povjerenstva za izbor odvjetnika u postupcima pred stranim sudovima. (4) Povjerenstvo iz stavka 3. ovoga članka čini jedan zamjenik Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, jedan predstavnik ministarstva nadležnog za vanjske poslove, jedan predstavnik ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa, jedan predstavnik ministarstva nadležnog za financije i jedan predstavnik ministarstva iz čijeg područja nadležnosti je proizašao spor. (5) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, u hitnim slučajevima Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske može ovlastiti stručnjaka za obavljanje pojedinih radnji u postupku, o čemu je dužan izvijestiti Vladu Republike Hrvatske. (6) U postupcima koji se vode pred stranim sudovima, međunarodnim ili drugim tijelima u kojima je stranka Republika Hrvatska Vlada Republike Hrvatske može odlučiti da je zastupa odvjetnik, uz sudjelovanje ili bez sudjelovanja Državnog odvjetništva Republike Hrvatske u postupku. (7) U predmetima iz stavka 1. ovoga članka u kojima se zahtijeva posebno specijalističko znanje Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske može angažirati istaknutog stručnjaka da u postupku sudjeluje na strani Državnog odvjetništva Republike Hrvatske kao savjetnik. Članak 44. (1) U postupcima pred stranim sudovima, međunarodnim i drugim tijelima u kojima Republiku Hrvatsku zastupa odvjetnik uz sudjelovanje Državnog odvjetništva Republike Hrvatske ili u kojima Državno odvjetništvo Republike Hrvatske samostalno zastupa Republiku Hrvatsku, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske prikuplja od nadležnih državnih tijela i drugih osoba dokumentaciju i dokaze potrebne za vođenje postupka te koordinira rad tih tijela. (2) Državno odvjetništvo Republike Hrvatske u postupcima u kojima odvjetnik zastupa Republiku Hrvatsku daje upute za zastupanje odvjetniku i pruža mu stručnu pravnu pomoć. (3) Državna tijela i pravne osobe dužni su dostaviti Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske svu dokumentaciju kojom raspolažu, izvijestiti ga o svim saznanjima o predmetu i bez odgode i u najkraćem roku pružiti stručnu pomoć. Članak 45. (1) Državno odvjetništvo Republike Hrvatske dužno je voditi jedinstvenu evidenciju o svim postupcima iz članaka 29., 30., 36. i 37. ovoga Zakona. (2) Na zahtjev Vlade Republike Hrvatske, državnog tijela ili pravne osobe u vlasništvu ili pretežnom vlasništvu Republike Hrvatske koje zastupa nadležno državno odvjetništvo dužno je u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva dostaviti podatke o stanju predmeta iz evidencije iz stavka 1. ovoga članka, uz obavijest ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa. (3) Državna tijela koja zastupa državno odvjetništvo dužna su imenovati koordinatora za suradnju s državnim odvjetništvima te pravodobno dostavljati očitovanja o činjeničnim navodima tužbe ili prijedloga, dokazne prijedloge, dokumentaciju kojom raspolažu te mišljenje tijela o osnovanosti zahtjeva u postupcima pred sudovima, upravnim i drugim tijelima. (4) Na zahtjev Vlade Republike Hrvatske i ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa Državno odvjetništvo Republike Hrvatske dužno je dostaviti podatke iz evidencije iz stavka 1. ovoga članka. 5. Postupanje državnog odvjetništva u predmetima davanja pravnih mišljenja Članak 46. (NN 136/25) (1) Nadležna državna odvjetništva na traženje državnih tijela sukladno posebnim propisima daju pravno mišljenje o pitanjima koja se odnose na imovinskopravne poslove i zaštitu imovine, prirodnih bogatstava, dijelova prirode, nekretnina, stvari i prava od interesa za Republiku Hrvatsku. (2) Državna tijela koja imaju pravnu službu dužna su uz traženje iz stavka 1. ovoga članka dostaviti i mišljenje svoje pravne službe. Članak 47. Davanje mišljenja na pravne poslove (1) Nadležna tijela dužna su prije sklapanja pravnog posla kojim Republika Hrvatska stječe ili otuđuje nekretnine iz svog vlasništva pribaviti od nadležnoga državnog odvjetništva mišljenje o pravnoj valjanosti toga pravnog posla. (2) Nadležnim tijelima iz stavka 1. ovoga članka smatraju se sva državna tijela, agencije i druge pravne osobe koje su ovlaštene raspolagati nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske. Članak 48. (1) Uz zahtjev za davanje pravnog mišljenja iz članka 47. ovoga Zakona nadležna tijela dužna su državnom odvjetništvu dostaviti nacrt ugovora i svu dokumentaciju koja je potrebna za davanje mišljenja o pravnoj valjanosti pravnog posla koji se namjerava sklopiti. (2) Državna tijela koja imaju pravnu službu dužna su uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka dostaviti i mišljenje svoje pravne službe. (3) Nadležno državno odvjetništvo dužno je dati mišljenje iz stavka 1. ovoga članka u roku od 30 dana od dana primitka dokumentacije koja je potrebna za davanje mišljenja o pravnoj valjanosti pravnog posla koji se namjerava sklopiti. (4) Rok za davanje pravnog mišljenja iz stavka 1. ovoga članka počinje teći od dana dostave nacrta ugovora i sve potrebne dokumentacije nadležnom državnom odvjetništvu. Članak 49. (NN 136/25) Davanje pravnih mišljenja u drugim slučajevima Državno odvjetništvo Republike Hrvatske može, kad je to potrebno radi rješavanja imovinskopravnih odnosa, izvansudskog rješavanja spora ili sprječavanja nastanka sporova, nadležnim državnim tijelima i pravnim osobama koje upravljaju i gospodare nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske na njihovo traženje dati pravno mišljenje ili pružiti drugu pravnu pomoć ako se radi o predmetima velike vrijednosti ili od osobitog značaja za Republiku Hrvatsku. Članak 50. Državno odvjetništvo iznimno može, na zahtjev pravnih osoba iz članka 37. ovoga Zakona koje može zastupati na temelju punomoći, dati mišljenje o imovinskopravnim odnosima između tih osoba i trećih osoba, a u svezi kojih bi Republika Hrvatska mogla odgovarati za štetu. Članak 51. 6. Postupanje državnog odvjetništva u zaštiti Ustava Republike Hrvatske i zakona (1) Državno odvjetništvo Republike Hrvatske ovlašteno je podnositi pravna sredstva za zaštitu Ustava Republike Hrvatske i zakona odnosno podnositi izvanredne pravne lijekove na temelju posebnih propisa. (2) Državno odvjetništvo Republike Hrvatske ovlašteno je podnijeti prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti zakona ili podzakonskih akata pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske, kao i prijedlog za ocjenu zakonitosti općih akata pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske ako ocijeni da su zakonom, podzakonskim aktom ili drugim općim aktom povrijeđena imovinska prava i interesi Republike Hrvatske te Ustavom Republike Hrvatske i zakonom utvrđeni položaj državnog odvjetništva. GLAVA III.   RAD 1. Poslovi državnoodvjetničke uprave Članak 52. (1) Poslovi državnoodvjetničke uprave obuhvaćaju osiguranje uvjeta za pravilan rad i poslovanje državnog odvjetništva, a posebice: 1. ustrojstvo unutarnjeg poslovanja u državnom odvjetništvu 2. skrb o urednom i pravodobnom obavljanju poslova u državnom odvjetništvu 3. poslove u vezi s predstavkama i pritužbama na rad državnog odvjetništva 4. stručne poslove u vezi s ostvarivanjem dužnosti i prava državnih odvjetnika, zamjenika državnih odvjetnika te službenika i namještenika u državnom odvjetništvu 5. skrb o stručnom usavršavanju državnih odvjetnika, zamjenika državnih odvjetnika, savjetnika, vježbenika i drugih službenika i namještenika u državnom odvjetništvu 6. vođenje poslova vezanih uz korištenje informacijskog sustava 7. vođenje i analizu statističkih podataka o radu državnog odvjetništva 8. financijsko-materijalno poslovanje državnog odvjetništva 9. upravljanje zgradom i nekretninama dodijeljenim državnom odvjetništvu na korištenje 10. davanje obavijesti o radu državnog odvjetništva u skladu sa zakonom i Poslovnikom državnog odvjetništva 11. provođenje nadzora nad obradom osobnih podataka 12. te druge poslove propisane zakonom i Poslovnikom državnog odvjetništva. (2) Državno odvjetništvo za potrebe obavljanja poslova iz svoje nadležnosti koristi informacijski sustav kao interaktivnu bazu podataka u realnom vremenu. (3) Način rada i korištenja informacijskog sustava koji je u primjeni u radu državnih odvjetništava pobliže se uređuje Poslovnikom državnog odvjetništva. Članak 53. (1) U obavljanju poslova državnoodvjetničke uprave donose se opće upute, odluke, rješenja, zaključci i drugi akti propisani ovim Zakonom te daju obvezne upute i nalozi. (2) Svaki akt donesen u obavljanju poslova državnoodvjetničke uprave državni odvjetnik dužan je dostaviti neposredno višem državnom odvjetniku u roku od osam dana od dana njegova donošenja. (3) Viši državni odvjetnik može poništiti ili ukinuti svaki nezakonit akt donesen u obavljanju poslova državnoodvjetničke uprave ili sam donijeti akt koji u obavljanju poslova državnoodvjetničke uprave nije donesen ili nije pravodobno donesen. Članak 54. (1) Državni odvjetnik obavlja poslove državnoodvjetničke uprave sukladno zakonu i Poslovniku državnog odvjetništva. (2) Državnog odvjetnika u slučaju njegove spriječenosti ili odsutnosti u obavljanju poslova državnoodvjetničke uprave i drugih poslova koje povjeri zamjenjuje zamjenik državnog odvjetnika određen godišnjim rasporedom poslova. (3) Državnom odvjetniku u obavljanju poslova državnoodvjetničke uprave pomažu voditelji odjela, voditelji odsjeka, voditelji stalnih službi, ravnatelj državnoodvjetničke uprave te zamjenik državnog odvjetnika ili službenik kojeg odredi državni odvjetnik. Članak 55. (1) Državni odvjetnik dužan je stalno se stručno usavršavati za obavljanje poslova državnoodvjetničke uprave. (2) Stručno usavršavanje iz stavka 1. ovoga članka provodi Pravosudna akademija. (3) Program i način provedbe stručnog usavršavanja državnih odvjetnika pravilnikom utvrđuje ministar nadležan za poslove pravosuđa. 4. Pravilnik o programu i načinu provedbe stručnog usavršavanja predsjednika sudova i državnih odvjetnika 2. Godišnja lista istražitelja Članak 56. (NN 136/25) (1) Godišnju listu istražitelja određuje županijski državni odvjetnik te državni odvjetnik posebnog državnog odvjetništva na temelju popisa istražitelja koji su prethodno, na njihov zahtjev, dostavili čelnici policije i drugih državnih tijela. (2) Državno odvjetništvo Republike Hrvatske dostavlja objedinjenu godišnju listu istražitelja županijskim državnim odvjetnicima, državnom odvjetniku posebnog državnog odvjetništva te predsjednicima županijskih sudova. 3. Dužnosti i ovlasti državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika Članak 57. (NN 136/25) (1) Državni odvjetnik obavlja poslove iz nadležnosti državnog odvjetništva, predstavlja državno odvjetništvo, odgovara za rad državnog odvjetništva i upravlja državnim odvjetništvom. (2) U državnom odvjetništvu imenovat će se jedan ili više zamjenika državnog odvjetnika. (3) Zamjenici državnih odvjetnika zadužuju se pojedinim predmetima na način propisan ovim Zakonom, kojim se osigurava nepristrana i nezavisna dodjela predmeta. (4) Zamjenik državnog odvjetnika odgovoran je za rad u predmetu koji mu je dodijeljen i ovlašten je poduzimati sve radnje na koje je po zakonu ovlašten državni odvjetnik. Iznimno, neovisnost u radu i donošenju odluke može se ograničiti na način propisan ovim zakonom. (5) Zamjenik državnog odvjetnika dužan je na zahtjev državnog odvjetnika upoznati ga s radom u pojedinom predmetu i odlukom koju namjerava donijeti, a također je dužan upoznati državnog odvjetnika s radom na pojedinom predmetu od posebnoga državnog interesa ili u kojem se pojavljuju složena činjenična i pravna pitanja. (6) Zamjenik državnog odvjetnika obavlja i druge poslove sukladno ovom Zakonu i po ovlaštenju nadležnoga državnog odvjetnika. 4. Čuvanje tajnosti podataka Članak 58. (NN 136/25) (1) Državni odvjetnici, zamjenici državnih odvjetnika te službenici i namještenici u državnom odvjetništvu dužni su čuvati tajnost klasificiranih podataka ili podataka koji su zakonom proglašeni tajnima bez obzira na način na koji su ih doznali. (2) Klasificirani podaci su oni podaci koje je nadležno tijelo, u propisanom postupku, takvim označilo i za koje je utvrđen stupanj tajnosti, kao i podatak koji je Republici Hrvatskoj tako označenog predala druga država, međunarodna organizacija ili institucija s kojom Republika Hrvatska surađuje. (3) U radu državnog odvjetništva smatraju se tajnima: 1. spisi iz nadležnosti državnog odvjetnika za mladež 2. spisi državnog odvjetništva do donošenja rješenja o provođenju istrage ili dostavljanja obavijesti o provođenju istraživanja ili odbačaja kaznene prijave 3. spisi državnog odvjetništva o posebnim dokaznim radnjama 4. spisi ili dijelovi spisa tijekom istraživanja ili istrage, ako je državni odvjetnik sukladno zakonu tako odredio 5. podaci, stručna mišljenja, druga mišljenja i isprave u građanskim i upravnim predmetima za koje zamjenik državnog odvjetnika zadužen za rad u predmetu ocijeni da su važni kao dokaz u zaštiti imovinskih prava i interesa Republike Hrvatske, a čija bi dostupnost javnosti umanjila učinak tog dokaza ili bi bila na štetu Republike Hrvatske kao stranke u tom postupku 6. podaci i isprave u kaznenim, građanskim i upravnim te drugim predmetima koje su državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika klasificirali 7. podaci iz evidencija državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika zaštićeni posebnim zakonom 8. dodijeljena korisnička imena i lozinke za pristup informacijskim sustavima 9. sadržaj rasprava na sjednici odjela, odsjeka i kolegija državnog odvjetništva 10. pismena i isprave nastale u službenoj komunikaciji unutar državnog odvjetništva. (4) Poslovnikom državnog odvjetništva utvrđuju se stupnjevi tajnosti podataka koji su stavkom 3. ovoga članka označeni kao tajni, postupak klasifikacije i deklasifikacije, pristup podacima te njihova zaštita i nadzor. Članak 59. (1) Obveza čuvanja tajnosti podataka određuje se ovim Zakonom i posebnim zakonima. (2) Oslobađanje od obveze čuvanja tajnosti podataka uređuje se posebnim zakonom. (3) Za zamjenika državnog odvjetnika odluku iz stavka 2. ovoga članka donosi državni odvjetnik, za državnog odvjetnika državni odvjetnik neposredno višega državnog odvjetništva, a za Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske Vlada Republike Hrvatske. Članak 60. (NN 136/25) (1) Priopćenja za javnost o radu državnog odvjetništva daje državni odvjetnik, zamjenik državnog odvjetnika ili osoba određena godišnjim rasporedom poslova (glasnogovornik državnog odvjetništva) sukladno zakonu i Poslovniku državnog odvjetništva. (2) Kada za to postoji poseban interes javnosti, priopćenje po ovlasti čelnika državnog odvjetništva može dati i zamjenik državnog odvjetnika koji provodi pojedinu radnju. (3) Državni odvjetnik može, kada to nalaže interes javnosti, o tijeku izvida izvijestiti javnost.  (4) Davanje priopćenja za javnost o radu državnog odvjetništva te obavještavanje o tijeku izvida u interesu javnosti uređuju se Poslovnikom državnog odvjetništva. 5. Kolegij državnog odvjetništva Članak 61. Kolegij državnog odvjetništva čine državni odvjetnik i svi zamjenici u tom državnom odvjetništvu. Članak 62. Kolegij državnog odvjetništva: – daje mišljenje o osnovanosti prigovora u postupku ocjenjivanja – predlaže kandidate za izbor članova Državnoodvjetničkog vijeća iz reda zamjenika državnih odvjetnika – daje mišljenje o kandidatima za zamjenike u svom ili neposredno nižem državnom odvjetništvu – daje mišljenje o kandidatima za državne odvjetnike u neposredno nižem državnom odvjetništvu – daje mišljenje o godišnjem rasporedu poslova – razmatra pitanja važna za rad državnog odvjetništva – obavlja i druge poslove određene ovim Zakonom. Članak 63. (1) Kolegij Državnog odvjetništva Republike Hrvatske čine Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske i svi njegovi zamjenici na radu u tom državnom odvjetništvu. (2) Kolegij Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, osim poslova iz članka 62. ovoga Zakona, obavlja i sljedeće poslove: – odlučuje o izuzeću Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske – poduzima radnje u vezi s izborom i razrješenjem članova Državnoodvjetničkog vijeća određene posebnim zakonom – daje mišljenje o nacrtima zakona ili drugih propisa važnih za ustrojstvo i rad državnog odvjetništva i obnašanje državnoodvjetničke dužnosti – daje mišljenja i očitovanja u postupcima pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske – daje prethodno mišljenje o općim uputama iz članka 82. ovoga Zakona – razmatra godišnje izvješće koje Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske upućuje Hrvatskom saboru – daje mišljenje o kandidatima za županijskog državnog odvjetnika, o kandidatima za zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, o kandidatima za zamjenika županijskog državnog odvjetnika i o kandidatima za ravnatelja Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta – daje mišljenje o postojanju osnova za razrješenje županijskog odnosno općinskoga državnog odvjetnika – obavlja i druge poslove prema Poslovniku državnog odvjetništva. Članak 64. (NN 136/25) (1) Sjednicu kolegija saziva i njome predsjeda Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske odnosno državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika koji ga zamjenjuje. (2) Državni odvjetnik dužan je sazvati sjednicu kolegija ako to predloži odjel državnog odvjetništva ili najmanje pet članova kolegija. (3) Kada kolegij daje mišljenje o prigovoru na ocjenu o obnašanju državnoodvjetničke dužnosti, mišljenje o kandidatima za zamjenike državnih odvjetnika i mišljenje o kandidatima za nižeg državnog odvjetnika, Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske odnosno državni odvjetnici sudjeluju u radu kolegija bez prava glasa. (4) U radu kolegija ne mogu sudjelovati zamjenici državnog odvjetnika koji su članovi Državnoodvjetničkog vijeća kada kolegij daje mišljenje o prigovoru na ocjenu obnašanja državnoodvjetničke dužnosti, mišljenje o kandidatima za zamjenika državnih odvjetnika i mišljenje o kandidatima za nižeg državnog odvjetnika. (5) U radu Kolegija Državnog odvjetništva Republike Hrvatske ne mogu sudjelovati zamjenici Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske kada Kolegij daje mišljenje o kandidatima za čelnika posebnog državnog odvjetništva ako su kandidati za to mjesto. (6) Kolegij državnog odvjetništva odluke i mišljenja donosi većinom glasova svih članova. (7) O radu kolegija vodi se zapisnik. 6. Prošireni kolegij Državnog odvjetništva Republike Hrvatske Članak 65. (1) Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske može sazvati i Prošireni kolegij Državnog odvjetništva Republike Hrvatske. (2) Prošireni kolegij čine svi zamjenici Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, županijski državni odvjetnici te čelnici posebnih državnih odvjetništava. (3) Na Proširenom kolegiju razmatraju se nacrti zakona ili drugog propisa kad se njima utvrđuje ovlast državnog odvjetništva ili uređuje drugo pitanje važno za rad državnog odvjetništva ili obavljanje državnoodvjetničke dužnosti te se donosi Etički kodeks državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika. GLAVA IV.   PRAVOSUDNA UPRAVA Članak 66.  (1) Poslove pravosudne uprave obavlja ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa. (2) U pravosudnu upravu spadaju poslovi kojima se osigurava obavljanje poslova državnoodvjetničke uprave: – izrada nacrta prijedloga zakona i prijedloga drugih propisa za ustanovljavanje, djelokrug i ustrojstvo državnog odvjetništva – sudjelovanje u procjeni potreba i izradi programa stručnog usavršavanja državnih odvjetnika, zamjenika državnih odvjetnika, službenika i namještenika – osiguranje materijalnih, financijskih, prostornih i drugih uvjeta za rad državnih odvjetništava – određivanje načina korištenja nekretnina te nadzor nad upravljanjem nekretninama dodijeljenim državnom odvjetništvu na korištenje – osiguranje osoba, imovine i objekata državnih odvjetništava – informatizacija državnih odvjetništava – prikupljanje i analiza statističkih i drugih podataka o djelovanju državnih odvjetništava – ispitivanje predstavki na postupanje državnih odvjetništava koje se odnose na dugotrajnost postupanja ili na neprimjereno ponašanje državnog odvjetnika, zamjenika ili drugog zaposlenika državnog odvjetništva prema stranki u tijeku postupka ili obavljanja drugih službenih radnji – nadzor nad financijsko-materijalnim poslovanjem državnih odvjetništava – nadzor nad redovitim obavljanjem poslova u državnom odvjetništvu – nadzor nad provedbom Poslovnika državnog odvjetništva – drugi poslovi određeni zakonom. (3) U obavljanju poslova pravosudne uprave ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa može neposredno tražiti od državnih odvjetništava izvješća i podatke o onim poslovima državnoodvjetničke uprave iz svog djelokruga koji su mu potrebni te u tom dijelu obavljati i izravan uvid u rad državnih odvjetništava i pojedine dijelove informacijskog sustava državnog odvjetništva, tražiti izvješća o razlozima nepostupanja u pojedinim poslovima državnoodvjetničke uprave te održati zajednički sastanak s državnim odvjetnikom radi razmatranja pitanja u vezi s radom državnog odvjetništva i primjenom novih propisa. (4) Ministar nadležan za poslove pravosuđa u obavljanju poslova pravosudne uprave može staviti izvan snage svaki nepravilan ili nezakonit akt donesen u obavljanju poslova državnoodvjetničke uprave iz članka 52. stavka 1. točki 4., 8. i 9. ovoga Zakona ili sam donijeti akt koji u obavljanju poslova državnoodvjetničke uprave nije donesen ili nije pravodobno donesen. (5) Ministar nadležan za poslove pravosuđa pravilnikom će propisati način obavljanja pojedinih poslova pravosudne uprave. 6. Pravilnik o prikupljanju i analizi statističkih i drugih podataka o radu sudova i državnih odvjetništava Članak 67. (1) Za obavljanje redovitih poslova pravosudne uprave ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa obraća se nadležnom državnom odvjetniku. (2) Radi ispitivanja predstavki i pritužbi ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa izravno se obraća Glavnom državnom odvjetniku Republike Hrvatske. Članak 68. (1) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa vodi evidenciju državnih odvjetnika, zamjenika državnih odvjetnika te službenika i namještenika u državnim odvjetništvima. (2) Podaci upisani u evidenciju zaštićeni su propisima o zaštiti osobnih podataka. (3) Za potrebe obavljanja poslova državnoodvjetničke uprave evidencije službenika i namještenika u državnim odvjetništvima vodi i Državno odvjetništvo Republike Hrvatske. (4) Sadržaj evidencije iz stavka 1. ovoga članka i način dostavljanja podataka za evidenciju pravilnikom propisuje ministar nadležan za poslove pravosuđa. Članak 69. (1) Državnim odvjetnicima, zamjenicima državnih odvjetnika, državnoodvjetničkim savjetnicima i stručnim suradnicima izdaje se službena iskaznica koja može sadržavati i elektronički potpis. (2) Službena iskaznica iz stavka 1. služi za dokazivanje identiteta i ovlasti pred drugim pravosudnim i državnim tijelima. (3) Ministar nadležan za poslove pravosuđa pravilnikom propisuje obrazac i postupak izdavanja službene iskaznice. 8. Pravilnik o službenoj iskaznici državnih odvjetnika, zamjenika državnih odvjetnika, državnoodvjetničkih savjetnika i stručnih suradnika u državnom odvjetništvu Članak 70. (NN 21/22, 136/25) Pravosudna inspekcija (1) Pravosudna inspekcija ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa obavlja poslove inspekcijskog nadzora nad pravilnim i zakonitim obavljanjem poslova državnoodvjetničke uprave. (2) Pravosudni inspekcijski nadzor obavljaju državni službenici ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa raspoređeni na radna mjesta inspektora, viših inspektora i viših inspektora – specijalista. (3) Inspektor može biti osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij prava ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij prava i najmanje tri godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima. (4) Viši inspektor može biti osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij prava ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij prava i najmanje četiri godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima. (5) Viši inspektor – specijalist može biti osoba koja ispunjava uvjete za višeg inspektora, ima istaknute rezultate u području od značaja za rad državnog tijela i prethodno odobrenje ministarstva nadležnog za službeničke odnose. (6) Iznimno od stavaka 3., 4. i 5. ovoga članka, osobe koje obavljaju nadzor nad financijsko-materijalnim poslovanjem državnog odvjetništva moraju imati završen diplomski sveučilišni studij ekonomije ili specijalistički diplomski stručni studij ekonomije. (7) Poslove pravosudne inspekcije mogu privremeno obavljati i državni odvjetnici i zamjenici državnih odvjetnika koji ispunjavaju uvjete za zamjenika županijskog državnog odvjetnika i imaju iskustvo u obavljanju poslova državnoodvjetničke uprave. (8) Ministar nadležan za poslove pravosuđa pravilnikom će propisati postupak izbora pravosudnih inspektora i način provedbe inspekcijskih nadzora nad pravilnim i zakonitim obavljanjem poslova državnoodvjetničke uprave u državnim odvjetništvima. 15.  Pravilnik o načinu provedbe inspekcijskih nadzora nad pravilnim i zakonitim obavljanjem poslova sudske i državnoodvjetničke uprave Članak 70.a (NN 136/25) (1) Inspekcijski nadzor provodi se u skladu s godišnjim planom nadzora koji, na prijedlog čelnika pravosudne inspekcije, donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa do kraja kalendarske godine za iduću godinu (redoviti inspekcijski nadzor). (2) U godišnjem planu nadzora navest će se i državna odvjetništva u kojima je, prema rezultatima nadzora provedenog tijekom kalendarske godine, u idućoj kalendarskoj godini potrebno ponoviti nadzor (kontrolni inspekcijski nadzor). (3) Prijedlog za provedbu izvanrednog inspekcijskog nadzora mogu dati Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske i neposredno viši državni odvjetnik. (4) Provedba inspekcijskog nadzora određuje se rješenjem ministra nadležnog za poslove pravosuđa. Članak 70.b (NN 136/25) Inspekcijski nadzor provodi se kao: 1. neposredan inspekcijski nadzor, izravnim uvidom u dokumentaciju, podatke, uvjete i način rada nadziranog državnog odvjetništva 2. posredan inspekcijski nadzor, uvidom u dostavljenu dokumentaciju i podatke nadziranog državnog odvjetništva. Članak 70.c (NN 136/25) (1) Rješenje o provedbi neposrednog inspekcijskog nadzora dostavlja se nadziranom državnom odvjetništvu, najkasnije dan prije početka nadzora. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, neposredan inspekcijski nadzor može biti proveden i bez prethodne dostave rješenja, u slučaju postojanja razloga za hitno postupanje. (3) Državni odvjetnik u nadziranom državnom odvjetništvu dužan je omogućiti nesmetanu provedbu inspekcijskog nadzora, što uključuje osiguranje radnog prostora za provedbu nadzora, korištenje tehničkih pomagala, dokumentacije i podataka koji su predmet nadzora. (4) U provedbi nadzora od državnog odvjetnika i drugih osoba zaposlenih u državnom odvjetništvu prema potrebi se mogu uzimati izjave. Članak 70.d (NN 136/25) (1) O provedenom neposrednom inspekcijskom nadzoru sastavlja se zapisnik koji mora sadržavati podatke o utvrđenim činjenicama, mjerama koje se predlažu poduzeti radi otklanjanja utvrđenih nepravilnosti i nezakonitosti, mjerama koje se predlažu poduzeti radi povećanja učinkovitosti rada državnog odvjetništva te rokove za poduzimanje mjera. (2) Zapisnik može sadržavati prijedlog ministru nadležnom za poslove pravosuđa da iz osnova predviđenih u odredbama Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću podnese prijedlog za razrješenje državnog odvjetnika u nadziranom državnom odvjetništvu. (3) Zapisnik o inspekcijskom nadzoru dostavlja se državnom odvjetniku u nadziranom državnom odvjetništvu. Državni odvjetnik u nadziranom državnom odvjetništvu dužan je pisano se očitovati na zapisnik, najkasnije u roku od osam dana od dana zaprimanja. (4) Zapisnik o provedenom neposrednom inspekcijskom nadzoru i očitovanje državnog odvjetnika u nadziranom državnom odvjetništvu dostavljaju se Glavnom državnom odvjetniku Republike Hrvatske i neposredno višem državnom odvjetniku. (5) Državni odvjetnik dužan je otkloniti utvrđene nepravilnosti u radu državnoodvjetničke uprave u rokovima utvrđenim u zapisniku o provedenom nadzoru. O poduzetim mjerama državni odvjetnik dužan je pisanim putem obavijestiti neposredno višeg državnog odvjetnika, Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske i ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa. Članak 71. (NN 21/22) (1) Ministar nadležan za poslove pravosuđa donosi Poslovnik državnog odvjetništva na prijedlog Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske. (2) Poslovnikom državnog odvjetništva propisuju se pravila o unutarnjem ustroju, poslovanju i postupanju državnog odvjetništva. (3) Državni odvjetnik donosi pravilnik o unutarnjem redu državnog odvjetništva, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za poslove pravosuđa. (4) Pravilnikom o unutarnjem redu državnog odvjetništva utvrđuju se radna mjesta državnih službenika i namještenika u državnom odvjetništvu, potreban broj izvršitelja na svakom radnom mjestu, uvjeti za raspored na radno mjesto, opisi poslova radnog mjesta te …