← Hrvatska

Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi - Zakon.hr

Ukratko

Ovaj Zakon uređuje jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, njihov djelokrug i ustrojstvo, te način rada njihovih tijela. Također, propisuje nadzor nad njihovim aktima i radom te druga pitanja važna za njihov rad.

Što regulira

Koga se tiče

Ključne točke

📄 Tekst zakona
Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi - Zakon.hr UPUTE UVJETI CJENIK KONTAKT Zakon.ai Prijava / Registracija Baza je ažurirana 08.06.2026. zaključno sa NN 43/26  EU 2024/2679 × Upozorenje Funkcionalnost kopiranja je dostupna samo prijavljenim korisnicima. Prijava / Registracija U redu Povezani zakoni Država, uprava i javne ovlasti Zakon o općem upravnom postupku Ustav Republike Hrvatske Zakon o upravnim sporovima Zakon o državnim službenicima Zakon o pravu na pristup informacijama Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina Zakon o koncesijama Zakon o Vladi Republike Hrvatske Zakon o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskog sabora Zakon o zaštiti osobnih podataka Zakon o sustavu državne uprave Zakon o javnoj nabavi Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske Zakon o strateškim robnim zalihama Zakon o komasaciji Zakon o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo Zakon o proračunu Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći Zakon o državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina Zakon o Državnom inspektoratu Zakon o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju Zakon o komunalnom gospodarstvu Zakon o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora Zakon o upravnim pristojbama Zakon o popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011.g. (Europska) Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda Zakon o blagdanima, spomendanima i neradanim danima u Republici Hrvatskoj Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave Ustavni zakon za provedbu Ustava Republike Hrvatske Zakon o sprječavanju sukoba interesa Zakon o fiskalnoj odgovornosti Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj Zakon o Registru zaposlenih i centraliziranom obračunu plaća u državnoj službi i javnim službama Zakon o obnovi Zakon o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru Zakon o državnim potporama Zakon o područjima posebne državne skrbi Zakon o Registru vijeća, koordinacija i predstavnika nacionalnih manjina Zakon o procjeni učinaka propisa Zakon o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske Zakon o obvezama i pravima državnih dužnosnika Zakon o političkim strankama Zakon o sanaciji javnih ustanova Zakon o uskrati isplate pojedinih materijalnih prava zaposlenima u javnim službama Zakon o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom Zakon o posebnim pravima Predsjednika Republike Hrvatske po prestanku obnašanja dužnosti Zakon o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine Zakon o vanjskim poslovima Zakon o državnim maticama Zakon o suradnji Hrvatskog sabora i Vlade Republike Hrvatske u europskim poslovima Zakon o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske 2018-2018 Zakon o Zakladi Hrvatska kuća - Croatian House Zakon o Fondu za naknadu oduzete imovine Zakon o saniranju posljedica katastrofe na području Vukovarsko-srijemske županije Zakon o državnoj informacijskoj infrastrukturi Zakon o uskrati prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža Zakon o međunarodnom privatnom pravu Zakon o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske Zakon o upravnoj inspekciji Zakon o državnim potporama 2014-2017 Zakon o državnim potporama 2013-2014 Zakon o državnim potporama 2005-2013 Zakon o državnim službenicima 2015-2017 Zakon o državnim službenicima 2013-2015 Zakon o državnom inspektoratu 2011-2014 Zakon o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi Zakon o državnom pečatu Republike Hrvatske Zakon o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te zastavi i lenti predsjednika Republike Hrvatske Zakon o istražnim povjerenstvima Zakon o izbornim jedinicama za izbor članova predstavničkih tijela novoustrojenih jedinica lokalne samouprave i uprave na području Zagrebačke županije Zakon o izdavanju obveznica za prikupljanje sredstava za obnovu Republike Hrvatske Zakon o izdavanju obveznica za restrukturiranje gospodarstva u Republici Hrvatskoj Zakon o konvalidaciji Zakon o legalizaciji isprava u međunarodnom prometu Zakon o matičnom broju Zakon o načinu i uvjetima podmirivanja obveza po kreditima i drugim poslovima iz sporazuma s vladama članicama Pariškog kluba Zakon o odlikovanjima i priznanjima Republike Hrvatske Zakon o pečatima i žigovima s grbom Republike Hrvatske Zakon o plaćama ovlaštenih državnih revizora Zakon o preoblikovanju Javnog poduzeća Narodne novine Zakon o prestanku rada društvenog pravobranioca samoupravljanja Zakon o pretvorbi prava na društvenim sredstvima bivših društveno-političkih organizacija Zakon o preuzimanju dijela duga po novom financijskom sporazumu iz 1988. godine te o izdavanju obveznica Republike Hrvatske radi zamjene toga duga Zakon o preuzimanju Zakona o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima Zakon o prihvaćanju članstva Republike Hrvatske u Međunarodnom monetarnom fondu i drugim međunarodnim financijskim organizacijama na temelju sukcesije Zakon o privremenom korištenju stanova Zakon o prestanku važenja Zakona o Hrvatskoj poljoprivredno-šumarskoj savjetodavnoj službi Zakon o Središnjem registru državne imovine Zakon o prestanku važenja Zakona o osnivanju Agencije za investicije i konkurentnost Zakon o potpomognutim područjima Zakon o reviziji pretvorbe i privatizacije Zakon o rješavanju potraživanja prema poduzećima i drugim pravnim osobama s područja Republike Hrvatske oslobođenih akcijama "Bljesak" i "Oluja" i područja istočne Hrvatske koja su integrirana u postupku mirne reintegracije Zakon o sanaciji određenih poduzeća Zakon o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj Zakon o uvjetima odobravanja kredita i zajmova određenih pravnih osoba Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti Zakon o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora Zakon o ovjeravanju potpisa, rukopisa i prijepisa Zakon o Tjednu solidarnosti Zakon o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave Zakon o potvrđivanju Ugovora o pitanjima sukcesije Zakon o službenoj iskaznici Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor Zakon o potvrđivanju ugovora između svete stolice i republike hrvatske o pravnim pitanjima Zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama Zakon o instrumentima politike boljih propisa Zakon o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske Zakon o dostavi sudskih pismena Zakon o lobiranju Zakon o vanjskim poslovima 2025 Zakon o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske Zakon o Centru za restrukturiranje i prodaju Zakon o državnom odvjetništvu 2022-2025 Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2022/868 o europskom upravljanju podacima i izmjeni Uredbe (EU) 2018/1724 (Akt o upravljanju podacima) Lokalna i područna (regionalna) samouprava Zakon o općem upravnom postupku Zakon o upravnim sporovima Zakon o pravu na pristup informacijama Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi Zakon o sustavu državne uprave Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske Zakon o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj samoupravi 2025 Zakon o proračunu Zakon o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi Zakon o vatrogastvu Zakon o ustanovama Zakon o komunalnom gospodarstvu Zakon o zaštiti od požara Zakon o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije Zakon o pravu državljana drugih država članica Europske unije u izborima za predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave Zakon o Gradu Zagrebu Zakon o grobljima Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave Zakon o Registru vijeća, koordinacija i predstavnika nacionalnih manjina Zakon o zaštiti od elementarnih nepogoda Zakon o otocima Zakon o obnovi i razvoju Grada Vukovara Zakon o savjetima mladih Zakon o pogrebničkoj djelatnosti Zakon o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru Zakon o lokalnim porezima Zakon o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima Zakon o naseljima Zakon o potpomognutim područjima Zakon o vodnim uslugama Zakon o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi 2019-2025 Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravipročišćeni tekst zakona NN 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15, 123/17, 98/19, 144/20 na snazi od 24.12.2020. Uživajte... Preuzmite dokumentu PDF formatu Zanimljivi linkovi PODZAKONSKI PROPISIArhiva:Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi 2020-2020Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi 2017-2019Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi 2012-2017Hrvatski institut za lokalnu samoupravuSindikat državnih i lokalnih službenika Republike HrvatskeUdruga općina u Republici HrvatskojUdruga gradova u Republici HrvatskojSavez Udruge gradova i Udruge općinaHrvatska zajednica županija I. OPĆE ODREDBE Članak 1. (NN 123/17) Ovim se Zakonom uređuju jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave, njihov djelokrug i ustrojstvo, način rada njihovih tijela, nadzor nad njihovim aktima i radom te druga pitanja od značenja za njihov rad. Izrazi u ovom Zakonu koji imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod. 1. Uredba o natpisnoj ploči i zaglavlju akta tijela državne uprave, lokalne, područne (regionalne) i mjesne samouprave, te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti Članak 2. (NN 123/17) Grad Zagreb, kao glavni grad Republike Hrvatske, posebna je i jedinstvena, teritorijalna i upravna cjelina kojoj se ustrojstvo uređuje Zakonom o Gradu Zagrebu. Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se na Grad Zagreb, ako zakonom iz stavka 1. ovoga članka nije drukčije određeno. Članak 3. Jedinice lokalne samouprave su općine i gradovi. Jedinice područne (regionalne) samouprave su županije. Općine, gradovi i županije osnivaju se zakonom. Članak 4. Općina je jedinica lokalne samouprave koja se osniva, u pravilu, za područje više naseljenih mjesta koja predstavljaju prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu, te koja su povezana zajedničkim interesima stanovništva. Članak 5. Grad je jedinica lokalne samouprave u kojoj je sjedište županije te svako mjesto koje ima više od 10.000 stanovnika, a predstavlja urbanu, povijesnu, prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu. U sastav grada kao jedinice lokalne samouprave mogu biti uključena i prigradska naselja koja s gradskim naseljem čine gospodarsku i društvenu cjelinu te su s njim povezana dnevnim migracijskim kretanjima i svakodnevnim potrebama stanovništva od lokalnog značenja. Iznimno, gdje za to postoje posebni razlozi (povijesni, gospodarski, geoprometni), gradom se može utvrditi i mjesto koje ne zadovoljava uvjete iz stavka 1. ovoga članka. Članak 6. Županija je jedinica područne (regionalne) samouprave čije područje predstavlja prirodnu, povijesnu, prometnu, gospodarsku, društvenu i samoupravnu cjelinu, a ustrojava se radi obavljanja poslova od područnoga (regionalnog) interesa. Članak 7. (NN 123/17) Područje općine, grada i županije, njihov naziv, sjedište njihovih tijela, osnivanje novih te ukidanje ili spajanje postojećih općina, odnosno gradova, izdvajanje pojedinih naselja iz sastava jedne općine ili grada i uključivanje tih naselja u sastav druge općine ili grada, promjene granica kao i druga pitanja od važnosti za teritorijalne promjene jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj uređuju se posebnim zakonom. Pri svakoj promjeni područja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave prethodno će se tražiti mišljenje stanovnika te jedinice. Mišljenje iz stavka 2. ovoga članka nije obvezujuće. Članak 8. Općina, grad i županija imaju statut. Statutom se podrobnije uređuje samoupravni djelokrug općine, grada, odnosno županije, njena obilježja, javna priznanja, ustrojstvo, ovlasti i način rada tijela, način obavljanja poslova, oblici konzultiranja građana, provođenje referenduma u pitanjima iz djelokruga, mjesna samouprava, ustrojstvo i rad javnih službi, oblici suradnje jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave te druga pitanja od važnosti za ostvarivanje prava i obveza. Članak 9. Općina, grad i županija su pravne osobe. Članak 9.a (NN 144/20) Tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu vodi evidenciju općih podataka općina, gradova i županija o pitanjima proizašlim iz ovoga Zakona. Čelnik tijela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu donijet će pravilnik o prikupljanju, sistematiziranju i objavi podataka te vođenju evidencije iz stavka 1. ovoga članka. 2. Pravilnik o podacima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave Članak 10. (NN 123/17, 144/20) Jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave može imati grb i zastavu. Grb i zastava jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave utvrđuju se statutom ili statutarnom odlukom uz odobrenje tijela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. Tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu donosi rješenje o odobrenju grba i zastave jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave. Protiv rješenja kojim se odlučuje o odobrenju grba i zastave jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom. Grb mora biti heraldički ispravan i opisan po pravilima heraldike. Grb se sastoji isključivo od štita i sadržaja unutar njega. Grb i zastava ne smiju sadržavati simbole protivne Ustavu Republike Hrvatske i drugim propisima. Jedinica lokalne i jedinica područne (regionalne) samouprave u pravilu preuzima svoj povijesni grb i zastavu. Čelnik tijela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu donijet će pravilnik o utvrđivanju grba i zastave,  kao i o drugim pitanjima od značenja za izradu i uporabu grba i zastave jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave. Tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu uskratit će odobrenje iz stavka 1. ovoga članka ako se grb jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave nedovoljno razlikuje od grba i zastave druge jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave. Jedan primjerak odobrenog grba i zastave čuva se u Hrvatskom državnom arhivu. Na temelju mjerila koja općim aktom utvrdi predstavničko tijelo, općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan može odobriti uporabu grba i zastave pravnim osobama radi promicanja interesa općine, grada ili županije. Članak 11. Predstavničko tijelo općine, grada i županije može pojedinu osobu koja je zaslužna za općinu, grad, odnosno za županiju proglasiti počasnim građaninom. Počašću se ne stječu posebna prava, odnosno obveze i može se opozvati ako se počastvovani pokaže nedostojnim takve počasti. Predstavničko tijelo može utvrditi i druga javna priznanja. Članak 11.a Općinama, gradovima i županijama mogu se dodijeliti godišnja priznanja za doprinos razvoju i jačanju lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj. Vlada Republike Hrvatske na temelju prijedloga nacionalnog saveza jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dodjeljuje priznanja iz stavka 1. ovoga članka. Članak 12. Ostvarujući zajedničke interese općine, gradovi i županije međusobno surađuju na unapređenju gospodarskog i društvenog razvitka svojih zajednica. Općine, gradovi i županije mogu osnivati svoje udruge radi promicanja i ostvarivanja zajedničkih interesa. Radi promicanja zajedničkih interesa i unapređivanja suradnje općine, gradovi i županije mogu osnovati nacionalnu udrugu općina, nacionalnu udrugu gradova i nacionalnu udrugu županija. Nacionalna udruga može se osnovati ako je odluku o osnivanju donijelo više od polovice općina, gradova, odnosno županija. Nacionalna udruga općina, nacionalna udruga gradova i nacionalna udruga županija mogu se udružiti u nacionalni savez jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Članak 13. Na osnivanje i rad udruga općina, gradova i županija i saveza jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na odgovarajući se način primjenjuju odredbe posebnog zakona kojim se uređuje osnivanje i rad udruga. Ustrojstvo, djelokrug i način financiranja udruge, odnosno saveza uređuje se aktom o osnivanju i statutom, u skladu sa zakonom. Nacionalne udruge i nacionalni savez mogu, u skladu sa zakonom, surađivati s odgovarajućim međunarodnim organizacijama i udruženjima jedinica lokalne, odnosno regionalne samouprave i pristupati njihovim međunarodnim udruženjima. II. SURADNJA OPĆINA, GRADOVA I ŽUPANIJA S JEDINICAMA LOKALNE I REGIONALNE SAMOUPRAVE DRUGIH DRŽAVA Članak 14. Suradnja općina, gradova i županija s odgovarajućim jedinicama lokalne i regionalne samouprave drugih država uspostavlja se i odvija u okviru njihovog samoupravnog djelokruga, u skladu sa zakonom i međunarodnim ugovorima. Članak 15. Odluku o uspostavljanju međusobne suradnje, odnosno sklapanju sporazuma (ugovora, povelje, memoranduma i sl. u daljnjem tekstu: sporazum) o suradnji gradova, općina i županija s odgovarajućim lokalnim i regionalnim jedinicama drugih država te sadržaju i oblicima te suradnje donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave, odnosno jedinice područne (regionalne) samouprave, u skladu sa svojim općim aktima i ovim Zakonom. Članak 16. Odluku o uspostavljanju suradnje, odnosno sklapanju sporazuma o suradnji s jedinicama lokalne, odnosno regionalne samouprave drugih država, zajedno s tekstom sporazuma o suradnji na hrvatskom jeziku i na jeziku države u kojoj se nalazi jedinica lokalne, odnosno regionalne samouprave s kojom se navedeni sporazum sklapa, općina, grad i županija dostavlja tijelu državne uprave nadležnom za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, koje obavlja nadzor nad zakonitošću ove odluke. Kada tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu ocijeni da odluka iz stavka 1. ovoga članka nije u skladu sa zakonom, u roku od 8 dana od njenog primitka, predložit će Vladi Republike Hrvatske ukidanje odluke. Vlada Republike Hrvatske može, u roku od 30 dana od primitka prijedloga, odlukom, koja mora biti obrazložena, ukinuti odluku iz stavka 1. ovoga članka. Protiv odluke Vlade Republike Hrvatske o ukidanju odluke iz stavka 1. ovoga članka, jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave može podnijeti ustavnu tužbu radi zaštite prava na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. Ako Vlada Republike Hrvatske u roku iz stavka 3. ovoga članka ne donese odluku o ukidanju, smatra se da je odluka iz stavka 1. ovoga članka donijeta u skladu sa zakonom. Članak 17. Sporazum o suradnji koji je sklopila općina, grad i županija s jedinicama lokalne i regionalne samouprave drugih država objavljuje se u službenom glasilu dotične jedinice. Ako općina, odnosno grad nema svoje službeno glasilo, sporazum o suradnji objavljuje se u službenom glasilu županije. III. SAMOUPRAVNI DJELOKRUG OPĆINE, GRADA I ŽUPANIJE Članak 18. Općina, grad i županija samostalne su u odlučivanju u poslovima iz svoga samoupravnog djelokruga u skladu s Ustavom Republike Hrvatske i ovim Zakonom. Članak 19. Općine i gradovi u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima i to osobito poslove koji se odnose na: – uređenje naselja i stanovanje, – prostorno i urbanističko planiranje, – komunalno gospodarstvo, – brigu o djeci, – socijalnu skrb, – primarnu zdravstvenu zaštitu, – odgoj i osnovno obrazovanje, – kulturu, tjelesnu kulturu i šport, – zaštitu potrošača, – zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša, – protupožarnu i civilnu zaštitu, – promet na svom području – te ostale poslove sukladno posebnim zakonima. Posebnim zakonima kojima se uređuju pojedine djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka odredit će se poslovi čije su obavljanje općine i gradovi dužni organizirati te poslovi koje mogu obavljati. SUDSKA PRAKSA: Presuda Članak 19.a Veliki gradovi su jedinice lokalne samouprave koje su ujedno gospodarska, financijska, kulturna, zdravstvena, prometna i znanstvena središta razvitka šireg okruženja i koji imaju više od 35.000 stanovnika. Gradovi iz stavka 1. ovoga članka, kao i gradovi sjedišta županija u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana i to osobito poslove koji se odnose na: – uređenje naselja i stanovanje, – prostorno i urbanističko planiranje, – komunalno gospodarstvo, – brigu o djeci, – socijalnu skrb, – primarnu zdravstvenu zaštitu, – odgoj i obrazovanje, – kulturu, tjelesnu kulturu i šport, – zaštitu potrošača, – zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša, – protupožarnu i civilnu zaštitu, – promet na svom području – održavanje javnih cesta, – izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola, drugih akata vezanih uz gradnju, te provedbu dokumenata prostornog uređenja, – te ostale poslove sukladno posebnim zakonima. Posebnim zakonima kojima se uređuju pojedine djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka odredit će se poslovi obavljanje kojih su veliki gradovi dužni organizirati te poslovi koje mogu obavljati. Članak 20. Županija u svom samoupravnom djelokrugu obavlja poslove od područnoga (regionalnog) značaja, a osobito poslove koji se odnose na: – obrazovanje, – zdravstvo, – prostorno i urbanističko planiranje, – gospodarski razvoj, – promet i prometnu infrastrukturu, – održavanje javnih cesta, – planiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova, – izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola, drugih akata vezanih uz gradnju te provedbu dokumenata prostornog uređenja za područje županije izvan područja velikoga grada, – te ostale poslove sukladno posebnim zakonima. Posebnim zakonima kojima se uređuju pojedine djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka odredit će se poslovi čije je obavljanje županija dužna organizirati te poslovi koje županija može obavljati. Članak 21. Veliki gradovi koji imaju više od 35.000 stanovnika i gradovi sjedišta županija, pored poslova iz članka 19.a ovoga Zakona, na svom području mogu obavljati i poslove iz djelokruga županije. Članak 22. Odlukom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave u skladu s njezinim statutom i statutom županije, mogu se pojedini poslovi iz samoupravnog djelokruga jedinice lokalne samouprave prenijeti na županiju, odnosno mjesnu samoupravu. Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave može tražiti od županijske skupštine da joj, uz suglasnost tijela državne uprave nadležnog za poslove lokalne i područne (regionalne) samouprave, povjeri obavljanje određenih poslova iz samoupravnog djelokruga županije na području te jedinice, ako može osigurati dovoljno prihoda za njihovo obavljanje. Članak 23. (NN 98/19) Poslovi državne uprave koji se obavljaju u jedinici lokalne samouprave i u jedinici područne (regionalne) samouprave određuju se zakonom. Troškovi povjerenih poslova državne uprave koje obavljaju upravna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave podmiruju se iz državnog proračuna. Zakonom kojim se uređuje državna uprava pobliže će se urediti prava i obveze tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u obavljanju poslova iz stavka 1. ovoga članka. IV. NEPOSREDNO SUDJELOVANJE GRAĐANA U ODLUČIVANJU Članak 24. (NN 123/17, 144/20) Građani mogu neposredno sudjelovati u odlučivanju o lokalnim poslovima putem referenduma i zbora građana, u skladu sa zakonom i statutom jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Referendum se može raspisati radi odlučivanja o prijedlogu o promjeni statuta, o prijedlogu općeg akta ili drugog pitanja iz djelokruga predstavničkog tijela, kao i o drugim pitanjima određenim zakonom i statutom. Na postupak provođenja referenduma odgovarajuće se primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje provedba referenduma. Na odluke donesene u svezi s referendumom i na referendumu primjenjuju se odredbe članaka 79. do 82. ovoga Zakona. Članak 24.a (NN 144/20) Na temelju odredaba zakona i statuta jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave raspisivanje referenduma može predložiti najmanje jedna trećina članova predstavničkog tijela, općinski načelnik, gradonačelnik ili župan, 20% ukupnog broja birača u jedinici za koju se traži raspisivanje referenduma, a u općini, gradu i Gradu Zagrebu i većina vijeća mjesnih odbora, odnosno gradskih četvrti ili gradskih kotareva na području općine, grada, odnosno Grada Zagreba. Ako je raspisivanje referenduma predložila najmanje jedna trećina članova predstavničkog tijela, odnosno ako je raspisivanje referenduma predložio općinski načelnik, gradonačelnik ili župan te ako je raspisivanje referenduma predložila većina vijeća mjesnih odbora, odnosno gradskih četvrti ili gradskih kotareva na području općine, grada, odnosno Grada Zagreba, predstavničko tijelo dužno je izjasniti se o podnesenom prijedlogu te ako prijedlog prihvati, donijeti odluku o raspisivanju referenduma u roku od 30 dana od zaprimanja prijedloga. Odluka o raspisivanju referenduma donosi se većinom glasova svih članova predstavničkog tijela. Ako je raspisivanje referenduma predložilo 20% od ukupnog broja birača u jedinici, predsjednik predstavničkog tijela dužan je dostaviti zaprimljeni prijedlog tijelu državne uprave nadležnom za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu u roku od 30 dana od zaprimanja prijedloga. Tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu će u roku od 60 dana od dostave utvrditi ispravnost podnesenog prijedloga, odnosno utvrditi je li prijedlog podnesen od potrebnog broja birača u jedinici i je li referendumsko pitanje sukladno odredbama Zakona te odluku o utvrđenom dostaviti predstavničkom tijelu. Ako tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu utvrdi da je prijedlog ispravan, predstavničko tijelo raspisat će referendum u roku od 30 dana od zaprimanja odluke. Protiv odluke tijela državne uprave kojom je utvrđeno da prijedlog nije ispravan nije dozvoljena žalba, već se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske. Predstavničko tijelo može raspisati savjetodavni referendum o pitanjima iz svog djelokruga. Pravo glasovanja na referendumu imaju građani koji imaju prebivalište na području općine, grada, odnosno županije i upisani su u popis birača. Odluka donesena na referendumu obvezatna je za predstavničko tijelo, osim odluke donesene na savjetodavnom referendumu koja nije obvezatna. Članak 24.b (NN 144/20) Zborovi građana mogu se sazvati radi izjašnjavanja građana o pojedinim pitanjima i prijedlozima iz samoupravnog djelokruga općine, odnosno grada te raspravljanja o potrebama i interesima građana od lokalnog značenja, u skladu sa zakonom i statutom jedinice. Zborove građana saziva vijeće mjesnog odbora, gradske četvrti ili gradskog kotara, u skladu sa statutom općine ili grada. Zborovi građana sazivaju se za cijelo područje ili za dio područja mjesnog odbora, gradske četvrti ili gradskog kotara koji čini zasebnu cjelinu. Zborove građana može sazvati i općinsko, odnosno gradsko vijeće te općinski načelnik, odnosno gradonačelnik radi raspravljanja i izjašnjavanja građana o pitanjima od značenja za pojedinu općinu ili grad. Kada zborove građana saziva općinsko, odnosno gradsko vijeće ili općinski načelnik, odnosno gradonačelnik, zborovi građana sazivaju se za cijelo područje ili za dio područja općine ili grada, pojedina naselja ili dijelove naselja na području općine ili grada, a mogu se sazvati i za cijelo područje ili za dio područja mjesnog odbora, gradske četvrti ili gradskog kotara koji čini zasebnu cjelinu. Na zboru građana odlučuje se javnim glasovanjem, osim ako se na zboru većinom glasova prisutnih građana ne donese odluka o tajnom izjašnjavanju. Mišljenje dobiveno od zbora građana obvezatno je za mjesni odbor, gradsku četvrt ili gradski kotar, a savjetodavno za općinsko, odnosno gradsko vijeće i općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika. Način sazivanja, rada i odlučivanja na zboru građana uređuje se općim aktom općine ili grada u skladu sa zakonom i statutom. Članak 25. (NN 144/20) Građani imaju pravo predstavničkom tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave predlagati donošenje općeg akta ili rješavanje određenog pitanja iz njegova djelokruga te podnositi peticije o pitanjima iz samoupravnog djelokruga općine, grada, odnosno županije od lokalnog značenja, u skladu sa zakonom i statutom jedinice. O prijedlogu i peticiji iz stavka 1. ovoga članka predstavničko tijelo mora raspravljati ako ga potpisom podrži najmanje 10% od ukupnog broja birača u jedinici te dati odgovor podnositeljima najkasnije u roku od tri mjeseca od zaprimanja prijedloga. Prijedlozi i peticije iz stavka 1. ovoga članka mogu se podnijeti i elektroničkim putem u skladu s tehničkim mogućnostima općine, grada, odnosno županije. Način podnošenja prijedloga i peticija, odlučivanja o njima i druga pitanja uređuju se općim aktom općine, grada ili županije u skladu sa zakonom i statutom. Članak 26. (NN 144/20) Tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna su omogućiti građanima i pravnim osobama podnošenje predstavki i pritužbi na svoj rad kao i na rad njihovih upravnih tijela te na nepravilan odnos zaposlenih u tim tijelima kad im se obraćaju radi ostvarivanja svojih prava i interesa ili izvršavanja svojih građanskih dužnosti. Na podnijete predstavke i pritužbe čelnik tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno upravnih tijela tih jedinica dužan je građanima i pravnim osobama dati odgovor u roku od 30 dana od dana podnošenja predstavke, odnosno pritužbe. Tijela iz stavka 1. ovoga članka dužna su u službenim prostorijama na vidnom mjestu osigurati potrebna tehnička i druga sredstva za podnošenje predstavki i pritužbi (knjiga za pritužbe i sl.) i omogućiti usmeno izjavljivanje predstavke i pritužbe. Predstavke i pritužbe iz stavka 1. ovoga članka mogu se podnijeti i elektroničkim putem u skladu s tehničkim mogućnostima jedinice. V. TIJELA JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE I JEDINICA PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE 1. PREDSTAVNIČKO TIJELO Članak 27. Općinsko vijeće, gradsko vijeće i županijska skupština predstavnička su tijela građana i tijela lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave koja donose akte u okviru djelokruga jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave te obavljaju druge poslove u skladu sa zakonom i statutom jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave. SUDSKA PRAKSA: Presuda Članak 28. (NN 144/20) Broj članova predstavničkog tijela jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave je neparan, a određuje se ovisno o broju stanovnika, i to tako da predstavničko tijelo: 1. županije a) s više od 300.000 stanovnika, ima 47 članova, b) s više od 200.000 do 300.000 stanovnika, ima 41 člana, c) s više od 100.000 do 200.000 stanovnika, ima 37 članova, d) s više od 60.000 do 100.000 stanovnika, ima 31 člana, e) do 60.000 stanovnika, ima 27 članova, 2. općine i grada a) s više od 300.000 stanovnika, ima 47 članova, b) s više od 200.000 do 300.000 stanovnika, ima 41 člana, c) s više od 100.000 do 200.000 stanovnika, ima 31 člana, d) s više od 60.000 do 100.000 stanovnika, ima 27 članova, e) s više od 35.000 do 60.000 stanovnika, ima 21 člana, f) s više od 20.000 do 35.000 stanovnika, ima 19 članova, g) s više od 10.000 do 20.000 stanovnika, ima 15 članova, h) s više od 2.500 do 10.000 stanovnika, ima 13 članova, i) s više od 1.000 do 2.500 stanovnika, ima 9 članova, j) do 1.000 stanovnika, ima 7 članova. Članak 29. (NN 123/17) Mandat člana predstavničkog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave izabranog na redovnim izborima traje do dana stupanja na snagu odluke Vlade Republike Hrvatske o raspisivanju sljedećih redovnih izbora koji se održavaju svake četvrte godine sukladno odredbama zakona kojim se uređuju lokalni izbori, odnosno do dana stupanja na snagu odluke Vlade Republike Hrvatske o raspuštanju predstavničkog tijela sukladno odredbama ovoga Zakona. Mandat člana predstavničkog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave izabranog na prijevremenim izborima traje do isteka tekućeg mandata predstavničkog tijela izabranog na redovnim izborima koji se održavaju svake četvrte godine sukladno odredbama zakona kojim se uređuju lokalni izbori, odnosno do dana stupanja na snagu odluke Vlade Republike Hrvatske o raspuštanju predstavničkog tijela sukladno odredbama ovoga Zakona. Članak 30. Članovi predstavničkog tijela nemaju obvezujući mandat i nisu opozivi. Član predstavničkog tijela ne može biti kazneno gonjen niti odgovoran na bilo koji drugi način, zbog glasovanja, izjava ili iznesenih mišljenja i stavova na sjednicama predstavničkog tijela. Članu predstavničkog tijela koji za vrijeme trajanja mandata prihvati obnašanje dužnosti koja se prema odredbama posebnog zakona smatra nespojivom, za vrijeme obnašanja nespojive dužnosti mandat miruje, a za to vrijeme zamjenjuje ga zamjenik u skladu s odredbama posebnog zakona. Nastavljanje obnašanja dužnosti člana predstavničkog tijela na temelju prestanka mirovanja mandata može se tražiti jedanput u tijeku trajanja mandata. Članak 31. (NN 123/17, 144/20) Član predstavničkog tijela dužnost obavlja počasno i za to ne prima plaću. Član predstavničkog tijela ima pravo na naknadu u skladu s odlukom predstavničkog tijela. Član predstavničkog tijela ima pravo na opravdani izostanak s posla radi sudjelovanja u radu predstavničkog tijela i njegovih radnih tijela, sukladno sporazumu s poslodavcem. Članovi predstavničkog tijela imaju pravo uvida u registar birača za vrijeme dok obavljaju dužnost. Ostala prava i dužnosti članova predstavničkog tijela utvrđuju se zakonom, statutom jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave i poslovnikom predstavničkog tijela. Članak 31.a (NN 144/20) Naknada iz članka 31. stavka 2. ovoga Zakona može se odrediti za rad u predstavničkom tijelu i radnim tijelima predstavničkog tijela, a određuje se u netoiznosu po članu predstavničkog tijela tako da ukupna godišnja netonaknada po članu predstavničkog tijela ne smije iznositi više od: 1) u županiji a) s više od 300.000 stanovnika – 16.000,00 kuna, b) s više od 200.000 do 300.000 stanovnika – 15.000,00 kuna, c) s više od 100.000 do 200.000 stanovnika – 14.000,00 kuna, d) do 100.000 stanovnika – 13.000,00 kuna, 2) u općini i gradu: a) s više od 300.000 stanovnika – 16.000,00 kuna, b) s više od 100.000 do 300.000 stanovnika – 14.000,00 kuna, c) s više od 60.000 do 100.000 stanovnika – 13.000,00 kuna, d) s više od 35.000 do 60.000 stanovnika – 12.000,00 kuna, e) s više od 20.000 do 35.000 stanovnika – 11.000,00 kuna, f) s više od 10.000 do 20.000 stanovnika – 10.000,00 kuna, g) s više od 5.000 do 10.000 stanovnika – 8.000,00 kuna, h) s više od 1.000 do 5.000 stanovnika – 6.000,00 kuna, i) do 1.000 stanovnika – 4.000,00 kuna.«. Naknada za predsjednika predstavničkog tijela može se odrediti u iznosu uvećanom za najviše 50%, a za potpredsjednike u iznosu uvećanom za najviše 30% pripadajuće naknade utvrđene stavkom 1. ovoga članka. Članak 32. Predstavničko tijelo smatra se konstituiranim izborom predsjednika na prvoj sjednici na kojoj je nazočna većina članova predstavničkog tijela. Članak 33. Način rada predstavničkog   tijela uređuje se poslovnikom predstavničkog tijela, u skladu s ovim Zakonom i statutom. Poslovnik se donosi većinom glasova svih članova predstavničkog tijela. SUDSKA PRAKSA: Presuda Članak 34. Predstavničko tijelo ima predsjednika i do dva potpredsjednika, koji se biraju većinom glasova svih članova predstavničkog tijela. Ako predstavničko tijelo ima dva potpredsjednika, u pravilu se biraju tako da se jedan potpredsjednik bira iz reda predstavničke većine, a drugi iz reda predstavničke manjine, na njihov prijedlog. Predsjednik predstavničkog tijela saziva sjednice predstavničkog tijela, predsjeda sjednicama i predstavlja ovo tijelo. Predsjednik predstavničkog tijela saziva sjednice predstavničkog tijela po potrebi, a najmanje jednom u tri mjeseca. Ostala prava i dužnosti predsjednika i potpredsjednika predstavničkog tijela utvrđuju se poslovnikom predstavničkog tijela. Članak 34.a Predsjednik je dužan sazvati sjednicu predstavničkog tijela na obrazloženi zahtjev najmanje jedne trećine članova predstavničkog tijela u roku od 15 dana od primitka zahtjeva. Ukoliko predsjednik predstavničkog tijela ne sazove sjednicu u roku iz stavka 1. ovoga članka, na obrazloženi zahtjev najmanje jedne trećine članova predstavničkog tijela, sjednicu će sazvati općinski načelnik, gradonačelnik ili župan u roku od 8 dana. Nakon proteka rokova iz stavka 2. ovoga članka sjednicu može sazvati, na obrazloženi zahtjev najmanje jedne trećine članova predstavničkog tijela, čelnik tijela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. Sjednica predstavničkog tijela sazvana sukladno odredbama stavka 1., 2. i 3. ovog članka mora se održati u roku od 15 dana od dana sazivanja. Sjednica sazvana protivno odredbama ovoga članka smatra se nezakonitom, a doneseni akti ništavima. Članak 35. Predstavničko tijelo: 1. donosi statut jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, 2. donosi odluke i druge opće akte kojima uređuje pitanja iz samoupravnog djelokruga jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, 3. osniva radna tijela, bira i razrješuje članove tih tijela te bira, imenuje i razrješuje i druge osobe određene zakonom, drugim propisom ili statutom, 4. uređuje ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, 5. osniva javne ustanove i druge pravne osobe za obavljanje gospodarskih, društvenih, komunalnih i drugih djelatnosti od interesa za jedinicu lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, 6. obavlja i druge poslove koji su zakonom ili drugim propisom stavljeni u djelokrug predstavničkog tijela. SUDSKA PRAKSA: Presuda, Presuda,  Presuda,  Presuda, Presuda, Odluka USRH, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda,  Presuda, Presuda, Presuda, Presuda, Presuda Članak 35.a Članovi predstavničkog tijela mogu općinskom načelniku, gradonačelniku, odnosno županu postavljati pitanja o njegovu radu. Pitanja mogu biti postavljena usmeno na sjednicama predstavničkog tijela ili u pisanom obliku posredstvom predsjednika predstavničkog tijela sukladno odredbama poslovnika predstavničkog tijela jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave. Članak 35.b Općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan dva puta godišnje podnosi polugodišnja izvješća o svom radu predstavničkom tijelu sukladno odredbama statuta jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave. Pored izvješća iz stavka 1. ovoga članka predstavničko tijelo može od općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana tražiti izvješće o pojedinim pitanjima iz njegovog djelokruga koje općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan podnosi sukladno odredbama statuta jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave. Članak 36. (NN 123/17) Predstavničko tijelo donosi odluke većinom glasova ako je na sjednici nazočna većina članova predstavničkog tijela. Statut jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračun i godišnji izvještaj o izvršenju proračuna donose se većinom glasova svih članova predstavničkog tijela. Poslovnikom predstavničkog tijela mogu se odrediti druga pitanja o kojima se odlučuje većinom glasova svih članova predstavničkog tijela. Članak 37. (NN 123/17, 144/20) Sjednice predstavničkih tijela su javne. Nazočnost javnosti može se isključiti samo iznimno, u slučajevima predviđenim posebnim zakonima i općim aktom jedinice. Sjednicama predstavničkog tijela prisustvuje općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan te njihov zamjenik. Na sjednicama predstavničkog tijela glasuje se javno, ako predstavničko tijelo ne odluči da se, u skladu s poslovnikom ili drugim općim aktom, o nekom pitanju glasuje tajno. Sjednice predstavničkog tijela mogu se sazivati i elektroničkim putem. U slučaju nastupanja posebnih okolnosti koje podrazumijevaju događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje trenutačno ugrožava pravni poredak, život, zdravlje ili sigurnost stanovništva te imovinu veće vrijednosti, za vrijeme trajanja posebnih okolnosti sjednice predstavničkih tijela iznimno se mogu održavati elektroničkim putem Poslovnikom o radu predstavničkog tijela uredit će se osiguranje praćenja rasprave i sudjelovanje u radu i odlučivanju. Članak 38. Predstavničko tijelo osniva stalne ili povremene odbore i druga radna tijela u svrhu pripreme odluka iz njegovog djelokruga. Sastav, broj članova, djelokrug i način rada tijela iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se poslovnikom ili posebnom odlukom o osnivanju radnog tijela. Sudska praksa: Odluka USRH 2. IZVRŠNO TIJELO Članak 39. (NN 144/20) Izvršno tijelo jedinice lokalne i jedinice područne (regionalne) samouprave u općini je općinski načelnik, u gradu gradonačelnik i u županiji župan. Iznimno od stavka 1. ovoga članka izvršno tijelo je i zamjenik koji obnaša dužnost gradonačelnika, odnosno župana u slučajevima propisanim ovim Zakonom. Zamjenik koji obnaša dužnost gradonačelnika, odnosno župana je zamjenik gradonačelnika, odnosno župana koji je izabran na neposrednim izborima zajedno s gradonačelnikom, odnosno županom, a dužnost gradonačelnika, odnosno župana obnaša ako je mandat gradonačelnika, odnosno župana prestao nakon isteka dvije godine mandata u toj jedinici lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave. Zamjenik koji obnaša dužnost gradonačelnika, odnosno župana je i zamjenik gradonačelnika, odnosno župana koji je izabran na neposrednim izborima zajedno s gradonačelnikom, odnosno županom, a dužnost gradonačelnika, odnosno župana obnaša ako je gradonačelnik, odnosno župan za vrijeme trajanja mandata spriječen u obavljanju svoje dužnosti. Zamjenik iz stavaka 2., 3. i 4. ovoga članka koji obnaša dužnost gradonačelnika, odnosno župana ima sva prava i dužnosti gradonačelnika, odnosno župana. Članak 40. Općinski načelnik, gradonačelnik, župan i njihov zamjenik biraju se na neposrednim izborima sukladno posebnom zakonu. Članak 40.a Općinskom načelniku, gradonačelniku, odnosno županu i njihovim zamjenicima mandat prestaje po sili zakona u slučajevima propisanim posebnim zakonom. Pročelnik upravnog tijela nadležnog za službeničke odnose će u roku od 8 dana obavijestiti Vladu Republike Hrvatske o prestanku mandata općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana radi raspisivanja prijevremenih izbora za novoga općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana, u slučajevima propisanim ovim Zakonom. Članak 40.b (NN 123/17, 144/20) Općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan te zamjenik gradonačelnika i župana koji je izabran zajedno s njima mogu se opozvati putem referenduma. Raspisivanje referenduma za opoziv može predložiti: – 20% ukupnog broja birača u jedinici u kojoj se traži opoziv općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana te zamjenika gradonačelnika i župana koji je izabran zajedno s njima, – 2/3 članova predstavničkog tijela. Ako je raspisivanje referenduma za opoziv predložilo 20% ukupnog broja birača u jedinici u kojoj se traži opoziv, predstavničko tijelo raspisat će referendum za opoziv općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana te zamjenika gradonačelnika i župana koji je izabran zajedno s njima u skladu s odredbama ovoga Zakona i zakona kojim se uređuje raspisivanje referenduma, u dijelu koji se odnosi na utvrđivanje je li prijedlog podnesen od potrebnog broja birača u jedinici. Ako je raspisivanje referenduma za opoziv predložilo 2/3 članova predstavničkog tijela, odluku o raspisivanju referenduma za opoziv općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana te zamjenika gradonačelnika i župana koji je izabran zajedno s njima predstavničko tijelo donosi dvotrećinskom većinom glasova svih članova predstavničkog tijela Referendum za opoziv ne može se raspisati samo za zamjenika gradonačelnika, odnosno župana. Referendum za opoziv općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana te zamjenika gradonačelnika i župana ne smije se raspisati prije proteka roka od 6 mjeseci od održanih izbora ni ranije održanog referenduma za opoziv, kao ni u godini u kojoj se održavaju redovni izbori za općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana. Članak 40.c (NN 144/20) Odluka o opozivu općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana te zamjenika gradonačelnika i župana koji je izabran zajedno s njima donesena je ako se na referendumu za opoziv izjasnila većina birača koji su glasovali, uz uvjet da ta većina iznosi najmanje 1/3 ukupnog broja birača upisanih u popis birača u jedinici. Na postupak referenduma za opoziv odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona i zakona kojim se uređuje provedba referenduma. Članak 40.d (NN 144/20) Ako prije isteka mandata prestane mandat općinskom načelniku i gradonačelniku koji nemaju zamjenika, u toj jedinici lokalne samouprave raspisat će se prijevremeni izbori za općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika. Do provedbe prijevremenih izbora dužnost općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika obnašat će povjerenik Vlade Republike Hrvatske. Ako prije isteka dvije godine mandata prestane mandat gradonačelniku koji ima zamjenika i županu, u toj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave raspisat će se prijevremeni izbori za gradonačelnika, odnosno župana i njihova zamjenika. Do provedbe prijevremenih izbora dužnost gradonačelnika, odnosno župana obnašat će njegov zamjenik koji je izabran zajedno s njim, a ako je mandat prestao i zamjeniku, do provedbe prijevremenih izbora dužnost gradonačelnika, odnosno župana obnašat će povjerenik Vlade Republike Hrvatske. Ako nakon isteka dvije godine mandata prestane mandat gradonačelniku koji ima zamjenika, odnosno županu, u toj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave neće se raspisati prijevremeni izbori za gradonačelnika, odnosno župana, a dužnost gradonačelnika, odnosno župana do kraja mandata obnašat će njegov zamjenik koji je izabran zajedno s njim. Ako gradonačelnik, odnosno župan u slučaju iz stavka 3. ovoga članka ima više zamjenika, dužnost gradonačelnika, odnosno župana obnašat će zamjenik koji je na kandidaturi za izbor gradonačelnika, odnosno župana bio prvi naveden iza kandidata za gradonačelnika, odnosno župana. Ako za vrijeme trajanja mandata gradonačelnika koji ima zamjenika, odnosno župana prestane mandat samo njihovu zamjeniku koji je izabran s njim, u toj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave neće se raspisati prijevremeni izbori za zamjenika gradonačelnika, odnosno zamjenika župana. Ako prestane mandat zamjeniku koji obnaša dužnost gradonačelnika, odnosno župana iz stavka 3. ovoga članka, u toj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave raspisat će se prijevremeni izbori za gradonačelnika, odnosno župana i njihova zamjenika. Do provedbe prijevremenih izbora dužnost gradonačelnika, odnosno župana obnašat će povjerenik Vlade Republike Hrvatske. Ako je prestanak mandata općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana te zamjenika gradonačelnika i zamjenika župana nastupio opozivom, u toj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave raspisat će se prijevremeni izbori za općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana te zamjenika gradonačelnika i zamjenika župana. Do provedbe prijevremenih izbora dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana obnašat će povjerenik Vlade Republike Hrvatske. O svim promjenama tijekom mandata općinskog načelnika, gradonačelnika, župana te zamjenika gradonačelnika i zamjenika župana, pročelnik upravnog tijela nadležnog za službeničke odnose u jedinici lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave dužan je bez odgode obavijestiti tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. Članak 41. (NN 144/20) U županiji koja ima više od 250.000 stanovnika i gradu koji ima više od 100.000 stanovnika župan i gradonačelnik imaju dva zamjenika koji se biraju zajedno s njima na neposrednim izborima sukladno posebnom zakonu. U županiji koja ima do 250.000 stanovnika, jedinici lokalne samouprave koja ima više od 10.000 do 100.000 stanovnika i gradu koji je sjedište županije župan i gradonačelnik odnosno općinski načelnik imaju jednog zamjenika koji se bira zajedno s njima na neposrednim izborima sukladno posebnom zakonu. Odredbe ovog Zakona koje se odnose na zamjenika gradonačelnika koji se bira zajedno s gradonačelnikom primjenjuju se i na zamjenika općinskog načelnika koji se bira zajedno s općinskim načelnikom. Članak 41.a (NN 144/20) U jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u kojima se pravo na zastupljenost pripadnika nacionalne manjine u izvršnom tijelu treba osigurati sukladno Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina, jedan zamjenik općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana bira se iz reda pripadnika nacionalnih manjina na način određen zakonom kojim se uređuje izbor izvršnog tijela. Izabrani zamjenik predstavnik je nacionalne manjine u izvršnom tijelu. Jedan zamjenik općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina bira se i u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u kojima je neovisno o udjelu pripadnika nacionalnih manjina u ukupnom stanovništvu jedinice, pravo na zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina propisano statutom jedinice. U jedinicama lokalne samouprave u kojima pripadnici neke od nacionalnih manjina čine većinu stanovništva, pripadnici hrvatskog naroda imaju pravo na zastupljenost u izvršnom tijelu pod uvjetima kako je to propisano za nacionalne manjine. Jedan zamjenik općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika bira se iz reda pripadnika hrvatskog naroda. U jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u kojima se bira zamjenik općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina ili iz reda hrvatskog naroda sukladno zakonu kojim se uređuje izbor izvršnog tijela, broj zamjenika povećava se za jednoga. U jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u kojima više od jedne nacionalne manjine ostvaruje pravo na zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana, bira se zamjenik iz reda pripadnika svake od tih nacionalnih manjina, u kojem slučaju se broj zamjenika povećava za po jednog zamjenika iz reda svake od tih nacionalnih manjina koje ostvaruju pravo na zamjenika. Ako prije isteka mandata prestane mandat zamjeniku općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana izabranom iz reda pripadnika nacionalnih manjina, raspisat će se prijevremeni izbori za zamjenika iz reda pripadnika nacionalnih manjina. O svim promjenama tijekom mandata zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana izabranom iz reda pripadnika nacionalnih manjina pročelnik upravnog tijela nadležnog za službeničke odnose u jedinici lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave dužan je bez odgode obavijestiti tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. Članak 42. (NN 98/19) Općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan zastupa općinu, grad, odnosno županiju. Općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan odgovoran je za zakonito i pravilno obavljanje povjerenih poslova državne uprave tijelu državne uprave nadležnom za upravni nadzor u odgovarajućem upravnom području. Općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan obavlja poslove utvrđene statutom općine, grada, odnosno županije u skladu sa zakonom. Općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan, u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga općine, grada, odnosno županije ima pravo obustaviti od primjene opći akt predstavničkog tijela. Ako ocijeni da je tim aktom povrijeđen zakon ili drugi propis, općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan donijet će odluku o obustavi općeg akta u roku od 8 dana od dana donošenja općeg akta. Općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan ima pravo zatražiti od predstavničkog tijela da u roku od 8 dana od donošenja odluke o obustavi otkloni uočene nedostatke u općem aktu. Ako predstavničko tijelo ne otkloni uočene nedostatke iz stavka 4. ovoga članka, općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan dužan je bez odgode o tome obavijestiti nadležno tijelo državne uprave u čijem je djelokrugu opći akt i dostaviti mu odluku o obustavi općeg akta. Sudska praksa: Odluka USRH Članak 43. (NN 144/20) Gradonačelnika koji ima zamjenika, odnosno župana u slučaju duže odsutnosti ili drugih razloga spriječenosti u obavljanju njegove dužnosti zamjenjuje zamjenik koji je izabran zajedno s njim, u skladu sa statutom. Gradonačelnik koji ima zamjenika i župan, u skladu sa statutom, mogu obavljanje određenih poslova iz svog djelokruga povjeriti zamjeniku koji je izabran zajedno s njima. Pri obavljanju povjerenih poslova zamjenik je dužan pridržavati se uputa gradonačelnika, odnosno župana. Povjeravanjem poslova iz svog djelokruga zamjeniku ne prestaje odgovornost gradonačelnika, odnosno župana za njihovo obavljanje. SUDSKA PRAKSA: Presuda Članak 43.a (NN 144/20) Ako za vrijeme trajanja mandata općinskog načelnika i gradonačelnika koji nemaju zamjenika nastupe okolnosti zbog kojih je općinski načelnik, odnosno gradonačelnik onemogućen obavljati svoju dužnost zbog duže odsutnosti ili drugih razloga spriječenosti, općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika zamijenit će privremeni zamjenik kojeg će imenovati općinski načelnik, odnosno gradonačelnik na početku mandata iz reda pripadnika nacionalnih manjina, odnosno pripadnika hrvatskoga naroda u jedinicama u kojima pripadnici nacionalnih manjina čine većinu stanovništva ili iz reda članova predstavničkog tijela. Odluku o imenovanju privremenog zamjenika iz reda članova predstavničkog tijela općinski načelnik, odnosno gradonačelnik može promijeniti tijekom mandata. Zamjenik općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika iz reda pripadnika nacionalnih manjina, odnosno pripadnika hrvatskoga naroda u jedinicama u kojima pripadnici nacionalnih manjina čine većinu stanovništva ili član predstavničkog tijela iz stavka 1. ovog članka je privremeni zamjenik općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika koji zamjenjuje općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika za vrijeme trajanja duže odsutnosti ili drugih razloga spriječenosti zbog kojih je općinski načelnik, odnosno gradonačelnik kojemu mandat nije prestao onemogućen obavljati svoju dužnost. Privremeni zamjenik ovlašten je obavljati samo redovne i nužne poslove kako bi se osiguralo nesmetano funkcioniranje općine, odnosno grada. Privremeni zamjenik za vrijeme zamjenjivanja općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika ostvaruje prava općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika. Ako zbog okolnosti iz stavka 1. ovoga članka nastupi prestanak mandata općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika, u toj jedinici raspisat će se prijevremeni izbori za općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika. Do provedbe prijevremenih izbora dužnost općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika obnašat će povjerenik Vlade Republike Hrvatske. Ovlast privremenog zamjenika za zamjenjivanje općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika prestaje danom nastavljanja obavljanja dužnosti općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika po prestanku razloga zbog kojih je općinski načelnik, odnosno gradonačelnik bio onemogućen u obavljanju svoje dužnosti, odnosno u slučaju iz stavka 6. ovoga članka danom stupanja na snagu rješenja o imenovanju povjerenika Vlade Republike Hrvatske. O okolnostima iz stavka 1. i 2. ovoga članka općinski načelnik, odnosno gradonačelnik ili pročelnik upravnog tijela općine, odnosno grada nadležnog za službeničke odnose dužan je obavijestiti predsjednika predstavničkog tijela odmah po nastanku tih okolnosti. O okolnostima iz stavka 6. ovoga članka predsjednik predstavničkog tijela će u roku od 8 dana obavijestiti Vladu Republike Hrvatske radi raspisivanja prijevremenih izbora za novog općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika. Članak 44. Izvršne poslove obavlja u općini općinski načelnik, u gradu gradonačelnik i u županiji župan. Izvršne poslove obavlja i zamjenik koji obnaša dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika i župana u slučaju iz članka 39. stavka 2. ovoga Zakona. Članak 45.-47. Brisan. Članak 48. (NN 123/17) Općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan: 1. priprema prijedloge općih akata, 2. izvršava ili osigurava izvršavanje općih akata predstavničkog tijela, 3. usmjerava djelovanje upravnih tijela jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave u obavljanju poslova iz njihovoga samoupravnog djelokruga te nadzire njihov rad, 4. upravlja nekretninama i pokretninama u vlasništvu jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave kao i njezinim prihodima i rashodima, u skladu sa zakonom i statutom, 5. odlučuje o stjecanju i otuđivanju nekretnina i pokretnina jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave i drugom raspolaganju imovinom u skladu s ovim Zakonom, statutom jedinice i posebnim propisima, 6. imenuje i razrješuje predstavnike jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave u tijelima javnih ustanova, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba iz članka 35. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona, osim ako posebnim zakonom nije drugačije određeno, 7. obavlja i druge poslove utvrđene zakonom i statutom. U slučaju iz stavka 1. točke 5. ovoga članka općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan može odlučivati o visini pojedinačne vrijednosti do najviše 0,5% iznosa prihoda bez primitaka ostvarenih u godini koja prethodi godini u kojoj se odlučuje o stjecanju i otuđivanju pokretnina i nekretnina, odnosno drugom raspolaganju imovinom. Ako je taj iznos veći od 1.000.000,00 kuna, općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan može odlučivati najviše do 1.000.000,00 kuna, a ako je taj iznos manji od 70.000,00 kuna, tada može odlučivati najviše do 70.000,00 kuna. Stjecanje i otuđivanje nekretnina i pokretnina te drugo raspolaganje imovinom mora biti planirano u proračunu jedinice i provedeno u skladu sa zakonom. O stjecanju i otuđivanju nekretnina i pokretnina te drugom raspolaganju imovinom većom od vrijednosti utvrđenih stavkom 2. ovoga članka odlučuje predstavničko tijelo jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave. Odluku o imenovanju i razrješenju iz stavka 1. točke 6. ovoga članka općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan dužan je objaviti u prvom broju službenoga glasila jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koji slijedi nakon donošenja te odluke. Sudska praksa: Presuda, Presuda, Presuda, Odluka USRH, Presuda, Presuda, Presuda,  Presuda Članci 49.-52. Brisani VI. UPRAVNI ODJELI I SLUŽBE JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE Članak 53. (NN 123/17, 98/19) Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kao i povjerenih poslova državne uprave ustrojavaju se upravni odjeli i službe (upravna tijela). U općinama i gradovima može se ustrojiti jedinstveni upravni odjel za obavljanje svih poslova iz samoupravnog djelokruga. U obavljanju povjerenih poslova državne uprave upravna tijela jedinica imaju ovlasti i obveze tijela državne uprave sukladno zakonu kojim se uređuje sustav državne uprave. …

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.