Zakon o neposrednim porezima

Zakon o neposrednim porezima Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Zakon o neposrednim porezima NN 19/1990 (3.5.1990.), Zakon o neposrednim porezima SABOR SOCIJALISTIČKE REPUBLIKE HRVATSKE Na temelju člana 389 Ustava Socijalističke Repubtike Hrvatske, donosim UKAZ o proglašenju Zakona o neposrednim porezima Proglašava se Zakon o neposrednim porezima, koji je Sabor Socijalističke Republike Hrvatske donio na sjednici Vijeća udruženog rada 26. travnja 1990, Vijeća općina 26. travnja 1990. i Društveno-političkog vijeća 26. travnja 1990. godine. Klasa: 011-01/90-01/32 Urbroj: 71-90-1 Zagreb, 27. travnja 1990. Predsjednik Predsjedništva SR Hrvatske Ivo Latin, v. r. ZAKON o neposrednim porezima I. OPĆE ODREDBE Član 1. Ovim zakonom utvrđuje se sistem, izvori i vrste poreza koje pravne i fizičke osobe plaćaju na ostvarenu dobit, iz osobnog dohotka, na prihode i na stjecanje imovine. Porezi ustanovljeni ovim zakonom služe za financiranje opće društvenih potreba u društveno-političkim zajednicama u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj. Član 2. Porezni obveznici, pravne i fizičke osobe na području iste društveno-političke zajednice imaju, pod jednakim uvjetima koji su utvrđeni ovim zakonom, odnosno odlukom skupštine društveno-političke zajednice donesene na osnovi ovog zakona, jednake obaveze u pogledu plaćanja poreza. Član 3. U cilju ostvarivanja jednakih uvjeta u pogledu plaćanja poreza te sprečavanja i otklanjanja poremećaja na tržištu, društveno-političke zajednice međusobnim dogovorom usklađuju elemente porezne politike koje prema odredbama ovog zakona samostalno utvrđuju. Inicijativu za zaključivanje dogovora iz stava 1. ovog člana daje Izvršno vijeće Sabora Socijalističke Republike Hrvatske. Član 4. Porezni obveznik je svaka pravna i fizička osoba koja ostvaruje dobit, osobni dohodak i prihod odnosno stekne imovinu na koju se na osnovi zakona odnosno odluke skupštine društveno-političke zajednice plača porez. Iznimno kad je to odredeno ovim zakonom. por-ezni obveznik je fizička osoba kao predstavnik domačinstva čiji je član Član 5. Domaćinstvom se, u smislu ovoga zakona, smatra zajednica života, privređivanja i trošenja ostvarenih osobnih dohodaka i prihoda. Užom porodicom, u smislu ovoga zakona, smatraju se 1. bračni drugovi; 2. djeca u smislu propisa o stjecanju prava na doplatak na djecu, 3. djeca nakon završenog redovnog školovanja do prvog zapošljavanja, ako su prijavljena samoupravnoj interesnnj zajednici za zapošljavanje i ako ih uzdržavaju roditelji, 4. djeca koju su roditelji dužni uzdržavati u smislu propisa o odnosima roditelja i djece, te 5. roditeljl bračnih drugova. Član 6. Strana pravna i fizička osoba (u daljem tekstu: strana osoba) koja u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj ostvaruje dobit, osobni dohodak ili prihod, odnosno stekne imovinu plaća porez po odredbama ovog zakona, ako međunarodnim sporazumom ili ugovorom nije drugačije određeno. Član 7. Porezna osnovica je dobit, osobni dohodak koji građanin ostvari osobnim radom, prihod ostvaren obavljanjem djelatnosti, prihod od autorskih prava, patenata i tehničkih unapređenja, prihod od imovine i druge vrste prihoda, te vrijednost određene imovine koju pravna i fizička osoba stekne u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj. Član 8. Ne smatraju se osobnim dohotkom odnosno prihodom na koji se plaća porez: 1. primanja na osnovi odlikovanja i društvenog priznanja koja daju društveno-političke zajednice, 2. primanja na osnovi saveznih propisa·o osnovnim pravima boraca, vojnih invalida, odnosno članova njihovih porodica, 3. primanja na osnovi republičkih i općinskih propisa o posebnoj zaštiti boraca, vojnih invalida, predratnih revolucionara, civilnih invalida rada, odnosno članova njihovih porodica, 4. doplatak na djecu i novčana pomoć za opremu novorođenog djeteta, 5. socijalne pomoći, 6. nagrade koje se daju na osnovi zakona i odluke skupštine društveno-političke zajednice, odluka samoupravnih interesnih zajednica društveno-političkih organizacija, organizacija udruženog rada i drugih organizacija kojima se ustanovljavaju nagrade za uspjeh u privredi, znanosti, prosvjeti, kulturi i u drugim društvenim djelatnostima kao osobito društveno priznanje, 7. nagrade za životno djelo koje se daju kao opće društveno priznanje za uspjeh u znanosti, prosvjeti, kulturi i u drugim društvenim djelatnostima, 8. nagrade koje daje Organizacija ujedinjenih naroda ili njezine organizacije, međunarodne organizacije i strane nacionalne organizacije s međunarodnim ugledom kao međunarodno priznanje za rad u oblasti znanosti, kulture, umjetnosti i društvenim djelatnostima, 9. pomoći zbog uništenja i oštećenja imovine od elementarnih nepogoda i drugih izvanrednih događaja, 10. isplate osiguranih suma po osnovi osiguranja života te isplate po osnovi šteta na osiguranoj imovini kao i isplate drugih odšteta. Član 9. Osobni dohoci odnosno prihodi privremeno oslobođeni od plaćanja poreza ne ulaze u osnovicu na koju se primjenjuju stope poreza. Kada je porez razrezan u paušalnom iznosu, kao prihod računa se iznos na koji bi po propisanim stopama bio razrezan porez koji odgovara paušalnom iznosu. Pored oslobođenja i olakšica propisanih ovim zakonom, općinska skupština može propisati i druga oslobađanja i olakšice od plaćanja poreza koji pripadaju općini. Član 10. Stope poreza na dobit, poreza iz osobnog dohotka radnika, poreza na prihod od imovine i poreza na dobitke igara na sreću jesu proporcionalne. Stope poreza na nasljedstva i darove i poreza iz ukupnog prihoda građana jesu progresivne. Stope za svaku vrstu poreza jedinstvene su na cijelom području društveno-političke zajednice ako ovim zakonom nije drugačije određeno. Stope poreza određuju se u skladu s planiranim razvojem privrednih i društvenih djelatnosti utvrđenih aktima društveno-političkih zajednica u okviru dogovorene usklađene porezne politike dogovorom iz člana 3. ovog zakona. Član 11. Ako se primjenjuju progresivne stope poreza, porez višoj stopi ne može biti veći od poreza po najbližoj nižoj stopi uvećanoj za razliku porezne osnovice zbog koje bi primjenjivala viša porezna stopa. Član 12. Porez se razrezuje po propisima koji su na snazi na dan 1. siječnja godine za koju se utvrđuju obveze. Iznimno, u slučajevima značajnog rasta cijena društveno-političke zajednice i druge samoupravne organizacije zajednice mogu u toku godine mijenjati propise u cilju usklađivanja poreznih obaveza s tekućim rastom cijena. Član 13. Porez se obračunava i naplaćuje pri isplati osobnog dohotka odnosno porihoda (porez po odbitku) ili se razrezuje na godišnju osnovicu ili u paušalnom iznosu, odnosno na drugi način, u skladu s ovim zakonom. Porez na dobit obračunava se i naplaćuje u toku godine kao akontacija po periodičnim obračunima, a konačni obračun poreza utvrđuje se završnim računom poreznog obveznika. Član 14. Porez po odbitku obračunava i naplaćuje isplatilac osobnog dohotka, odnosno prihoda i to pri isplati osobnog dohotka, odnosno prihoda. Porez na godišnju osnovicu, u paušalnom iznosu ili drugi način propisan ovim zakonom, rezrezuje služba društvenih prihoda. Član 15. Porez na prihod od imovine od nekretnina i prava na nekretninama i porez na nasljedstva i darove razrezuje i naplaćuje služba društvenih prihoda na čijem se području nalazi imovina. Porez na prihod od imovine od pokretnina i prava na pokretninama, porez na nasljedstva i darove na novac novčana potraživanja, razrezuje i naplaćuje služba društvenih prihoda na čijem području obveznik ima prebivalište. Član 16. Ako se porez ne plati u roku, naplaćuje se prisilno. Porez se prisilno naplaćuje iz onih osobnih dohodaka, naknada, prihoda i imovine, čije bi oduzimanje, odnosno prodaja prouzrokovali najmanju štetu za obveznika. Prisilnom naplatom poreza ne može se dovesti u pitanje nužno uzdržavanje obveznika, članova njegova domaćinstva te drugih osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati, niti obavljanje njegove djelatnosti iz koje ostvaruje prihode. Iznimno od odredbe iz stava 3. ovoga člana, obveznicima koji dospjele iznose poreza ne plate u roku od šest mjeseci od posljednjeg dana roka za plaćanje, a nije im odobrena odgoda plaćanja ili obročna otplata dospjelih poreza, mogu se ti iznosi prisilno naplatiti i iz imovine koja im služi za obavljanje djelatnosti ako su u tom roku bez uspjeha poduzimane mjere prisilne naplate. Na iznose poreza koji nisu plaćeni u roku plaćaju se zatezne kamate u visini utvrđenoj ovim zakonom. Član 17. Porezne obaveze se utvrđuju, a porez se redovno i prisilno naplaćuje na način koji u najvećoj mjeri štiti ličnost i dostojanstvo građana, te na način kojim se pruža mogućnost građaninu da zaštiti svoja na zakonu osnovana prava i interese. II. VRSTE POREZA Član 18. Ovim zakonom utvrđuju se slijedeće vrste poreza: 1. porez na dobit, 2. porez iz osobnog dohotka radnika, 3. porez na prihod od poljoprivredne djelatnosti, 4. porez na prihod od autorskih prava, patenata i tehničkih unapređenja, 5. porez na prihod od imovine, 6. porez na nasljedstva i darove, 7. porez na dobitke od igara na sreću, 8. porez iz ukupnog prihoda građana. Član 19. Svaka vrsta poreza posebno se razrezuje odnosno obračunava. III. POREZ NA DOBIT Član 20. Obveznik poreza na dobit je pravna i fizička osoba koja na području Socijalističke Republike Hrvatske ostvari dobit obavljanjem djelatnosti. Član 21. Osnovica poreza na dobit pravnih i fizičkih osoba iz člana 20. ovog zakona je dobit utvrđena u skladu s odredbama Zakona o računvodostvu. U poslovnim rashodima troškovi amortizacije priznaju se do iznosa po propisanim stopama i isplaćeni bruto osobni dohoci u skladu sa zakonom, društvenim dogovorom odnosno kolektivnim ugovorom a ne više od visine prosječnog osobnog dohotka u privredi Republike. Član 22. Obveznik poreza na dobit, koji djelatnost obavlja u manjem obimu, povremeno ili bez poslovnog prostora, plaća porez na dobit u paušalnom godišnjem iznosu, ako visina dobiti ne premašuje trostruki godišnji iznos prosječnog čistog osobnog dohotka u privredi Republike u godini koja prethodi razrezu poreza i ako ne zapošljava više od pet radnika. Član 23. Fizička osoba koja povremeno obavlja djelatnost vršenjem odredenih usluga pravnim osobama plaća porez na dobit u postotku od svakog pojedinačno ostvarenog brutio prihoda. Član 24. Stope poreza na dobit pravnih i fizičkih osoba su proporcionalne i utvrđuju se zakonom. Član 25. Godišnji paušalni iznos poreza na dobit i stope poreza na dobit po odbitku propisuje se odlukom općinske skupšptine. Član 26. Porez na dobit pravnih i fizičkih osoba ne plaća se na dio dobiti koji te osobe ulažu u razvoj neravijeznih područja u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj i Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji. Porez na dobit pravne i fizičke osobe ne plaćaju za novoosnovana poduzeća i radnju u prvoj godini rada, u drugoj godini rada 50% od obračunatog poreza, a u trećoj godini rada 25% od obračunatog poreza. Novoosnovana poduzeća i radnje na otocima, u pograničnim i nerazvijenim područjima ne plaćaju obračunati porez u razdoblju od tri godine rada. Pod novoosnovanim poduzećem odnosno radnjom u smislu ovog zakona smatra se prvo otvaranje poduzeća odnosno radnje bilo koje djelatnosti. Član 27. Porez na dobit ne plaćaju poduzeća i dijelovi poduzeća za zapošljavanje invalida ako ta poduzeća odnosno dijelovi poduzeća zapošljavaju više od 40% invalidnih osoba ili vrše profesionalnu rehabilitaciju invalida. Porez na dobit ne plaćaju i fizičke osobe koje zapošljavaju više od 40% invalidnih osoba. Član 28. Pored oslobođenja propisanih u članu 26. i 27. ovog zakona strane i domaće pravne i fizičke osobe ne plaćaju porez na dobit na dio dobiti koju reinvestiraju u cilju povećanja ili moderniziranja proizvodnih kapaciteta u vlastitom ili drugom poduzeću odnosno radnoj organizaciji. Član 29. Ako više fizičkih osoba obavljaju zajedničke djelatnosti, svaka od tih osoba plaća porez na dobit srazmjerno udjelu ostvarene dobiti. Udio u ostvarenoj dobiti utvrđuje se na osnovi ugovora zaključenog između osoba iz stava 1. ovog člana, a ako te osobe nisu zaključile ugovor, udio u ostvarenoj dobiti utvrđuje se u jednakim dijelovima. Član 30. Porezni obveznici koji plaćaju porez na dobit, osim obveznika koji plaćaju porez na dobit u paušalnom iznosu dužni su radi evidentiranja prihoda i rashoda voditi poslovne knjige, koje se vode po sistemu dvostrukog odnosno jednostavnog knjigovodstva u smislu odredbi Zakona o računovodstvu. Republički sekretar za financije može propisati da su obveznici poreza na dobit koji porez plaćaju u paušalnon iznosu dužni voditi određene evidencije, te za pojedine kategorije poreznih obveznika koji porez na dobit plaćaju prema ostvarenoj dobiti, propisat će da su dužni voditi samo određene evidencije propisane Zakonom o računovodstvu, ili samo knjigu prihoda i rashoda. Republički sekretar za financiranje propisuje oblik i način vođenja i zaključivanja evidencija iz stava 2. ovog člana. IV. POREZ IZ OSOBNOG DOHOTKA RADNIKA Član 31. Obveznik poreza iz osobnog dohotka radnika je fizička osoba koja ostvari osobni dohodak iz radnog odnosa za rad obavljen u zemlji i inozemstvu, ukoliko je ta osoba upućena na rad u inozemstvo po osnovi radnog odnosa zasnovanog u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj. Obveznik poreza iz osobnog dohotka radnika je i strana fizička osoba, ako u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj ostvaruje osobni dohodak iz radnog odnosa. Obveznik poreza iz osobnog dohotka radnika je i fizička osoba, koja obavlja djelatnost sredstvima u vlasništvu građana. Član 32. Osnovica poreza iz osobnog dohotka radnika je osobni dohodak ostvaren iz radnog odnosa za rad u zemlji i inozemstvu. Osobni dohodak ostvaren iz radnog odnosa za rad u inozemstvu je osobni dohodak, koji bi radnik ostvario radom u zemlji. Osnovica poreza iz osobnog dohotka radnika strane fizičke osobe je osobni dohodak ostvaren iz radnog odnosa za rad obavljen u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj. Osnovica poreza iz osobnog dohotka radnika fizičke osobe koja obavlja djelatnost sredstvima u vlasništvu građana ne može biti manja od prosječnog čistog osobnog dohotka zaposlenih u privredi Republike u prethodnom tromjesečju prema podacima Republičkog zavoda za statistiku. Član 33. Osobni dohodak u smislu ovog zakona smatraju se i novčana primanja članova predstavničkih tijela, društvenih i drugih organizacija za rad u tin1 tijelima i organizacijama, te naknade i nagrade za rad sudaca-porotnika i sudaca sudova udruženog rada koji nemaju svojstvo radnika u tom sudu. Član 34. Osnovica poreza iz osobnog dohotka radnika jest svako pojedinačno primanje osobnog dohotka. Propise o načinu obračunavanja i plaćanja poreza iz osobnog dohotka donosi republički sekretar za financije. Član 35. Stope poreza iz osobnog dohodka radnika su proporcionalne i različite, ovisno o vrsti osobnog dohotka, a utvrđuje se zakonom. Član 36. Osobnim dohotkom iz člana 32. ovog zakona ne smatraju se do visine utvrđene samoupravnim općim aktom odnosno ugovorom o zapošljavanju, a najviše do iznosa utvrđenih društvenim dogovorom i samoupravnim sporazumom odnosno kolektivnim ugovorom radnika zaposlenih kod poslodavaca: 1. naknade osobnih dohodaka radnika prema posebnim propisima što ih pravne osobe mogu uračunati u materijalne troškove poslovanja, 2. otpremnine koje se daju prilikom odlaska u mirovinu, naknade za privremeni smještaj radnika koji se s rada u inozemstvu vraćaju u Jugoslaviju i izdaci za topli obrok do visine utvrđene društvenim dogovorom i samoupravnim sporazumom, 3. naknade za vrijeme vojne službe u Jugoslavenskoj narodnoj armiji i teritorijalnoj obrani osobama u rezervnom sastavu koje nisu u radnom odnosu, 4. razlika između visine osobnog dohotka, mirovine i slično i visine osobnog dohotka prema činu odnosno klasi koja za vrijeme vojne službe pripada rezervnim mlađim oficirima, oficirima, starijim oficirima i vojnim službenicima. 5. naknade pripadnicima civilne zaštite i drugim osobama izvan radnog odnosa u vezi s izvršenjem obaveza koje proistječu iz propisa o općenarodnoj obrani i zaštiti od elementarnih nepogoda. Osobnim dohotkom ne smatraju se ni naknade vojnim osobama za povećano trošenje odjećne opreme niti naknade novoproizvedenim mlađim oficirima, oficirima i starijim oficirima za kupnju odjećne opreme. Član 37. Porez iz osobnog dohotka radnika ne plaća se: 1. iz mirovina i invalidskih primanja po bilo kojoj osnovi iz drugih naknada i primanja po osnovi mirovinskog invalidskog i zdravstvenog osiguranja, 2. iz naknada za vrijeme privremene nezaposlenost; 3. iz nagrada učenicima i studentima za vrijeme njihova praktičnog rada, 4. iz nagrada za rad studentima - demonstratorima na fakultetima i visokim školama, 5. iz naknada za rad sucima - porotnicima i sucima sudova udruženog rada te sucima stalnih izbranih sudova arbitraža u organizacijama udruženog rada koji nemaji svojstvo radnika u tom sudu, 6. iz naknada za rad motriteljima hidrometeoroloških protugradnih stanica, 7. iz primanja studenata i đaka na redovnom školovanju za rad preko studentskih, omladinskih i đačkih organizacija, 8. iz stipendija osoba koje se ne nalaze u radnom odnosu, 9. iz primanja na ime pomoći porodici umrlog radnika 10. iz osobnog dohotka invalida i drugih invalidnih osoba zaposlenih u poduzećima za zapošljavanje invalida, kao i iz nagrada osoba koje se nalaze na profesionalnoj rehabilitaciji u tim poduzećima. Ako poduzeće za zapošljavanje invalida zapošljava 40% ili više invalidnih osoba, rehabilitirnaih osoba i osoba koje su na rehabilitaciji od ukupnog broja zaposlenih, porez iz osobnog dohotka radnika ne plaćaju svi radnici zaposleni u tim poduzećima, 11. iz naknada i nagrada koje osuđene osobe primaju za rad u kazneno-popravnim ustanovama, 12. iz naknada i nagrada koje maloljetne osobe ili mlađe punoljetne osobe primaju za obavljeni rad u odgojnoj ustanovi ili domu za preodgoj. Porez iz osnbnog dohotka radnika ne plaćaju fizičke osobe, koje porez na dobit plaćaju u paušalnom iznosu i od svakog pojedinačno ostvarenog bruto prihoda. Član 38. Obračunati iznos poreza iz osobnog dohotka radnika koji je upućen na rad u inozemstvo po osnovi radnog odnosa, umanjuje se za porez plaćen u inozemstvu na taj osobni dohodak. Član 39. Porez iz osobnog dohotka radnika iz osobnog dohotka koji je ostvaren za rad u stranim diplomatskim misijama i konzularnim ili međunarodnim organizacijama odnosno kod predstavnika i službenika tih misija, konzulata ili organizacija u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj ne plaćaju: 1. šefovi stranih diplomatskih misija akreditirani u Jugoslaivji i diplomatsko osoblje stranih diplomatskih misija u Jugoslaviji te članovi njihovih domaćinstava, ako ti članovi domaćinstva nisu jugoslavenski državljani ili nemaju prebivalište u Jugoslaviji, 2. šefovi stranih konzulata u Jugoslaviji i konzularni funkcionari ovlašteni da obavljaju konzularne funkcije te članovi njihova domaćinstva ako ti članovi domaćinstva nisu jugoslavenski državljani ili nemaju prebivalište u Jugoslaviji, 3. funkcionari Organizacije ujedinjenih naroda i njenih specijaliziranih agencija, eksperti tehničke pomoći Organizacije ujedinjenih naroda i njenih specijaliziranih agencija, 4. osobe zaposlene kod stranih diplomatskih misija, konzulata i međunarodnih organizacija, osobe zaposlene kod šefova i diplomatskog osoblja stranih dplomatskih misija i međunarodnih organizacija u Jugoslaviji ako nisu jugoslavenski državljani ili nemaju prebivalište u Jugoslaviji. Porez iz osobnog dohotka radnika ne plaćaju počasni konzularni funkcionari stranih konzulata u Jugoslaviji iz osobnih dohodaka i naknada što ih primaju od države koja ih je imenovala za obavljanje konzularnih funkcija. Član 40. Domaća i strana fizička osoba koja osobni dohodak ostvari neposredno iz inozemstva za rad obavljen u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj, plaća iz tako ostvarenog dohotka porez iz osobnog dohotka radnika, ako se na taj osobni dohodak ne plaća drugi porez. Član 41. Fizička osoba zaposlena u diplomatskom odnosno konzularnom predstavništvu strane države ili međunarodnoj organizaciji ili koja je zaposlena kod predstavnika ili službenika tog predstavništva ili organizacije koji na području Jugoslavije uživa diplomatski imunitet, kada je porezni obveznik po ovom zakonu, dužna je sama obračunati porez iz osobnog dohotka radnika po odredbama ovog zakona i uplatiti ga u roku sedam dana od dana primitka osobnog dohotka, ako taj porez ne obračunava i ne uplati isplatilac osobnog dohotka. Član 42. Strana organizacija koja ne uživa diplomatski imunitet u Jugoslaviji i službenici te organizacije sa sjedištem odnosno prebivalištem u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj dužni su pri isplati osobnog dohotka građanima ili stranim državljanima koji su kod njih zaposleni obračunati porez iz osobnog dohotka radnika po odredbama ovog zakona i uplatiti ga u roku sedam dana od dana isplate osobnog dohotka. V. POREZ NA PRIHOD OD POLJOPRIVREDNE DJELATNOSTI Član 43. Obveznik poreza na prihod od poljoprivredne djelatnosti je fizička osoba koja se kao posjednik zemljišta vodi u katastru zemljišta na dan 31. prosinca godine koja prethodi godini za koju se utvrđuje obaveza plaćanja poreza, ako ne plaća porez na dobit kao poljoprivredno gospodarstvo. Ako više vlasnika ili posjednika zemljišta čini jedno domaćinstvo obveznik poreza je jedan od punoljetnih članova domaćinstva kao predstavnik domaćinstva. Član 44. Obveznik poreza na prihod od poljoprivredne djelatnosti je i fizička osoba koja nije državljanin Socijalističke Federativne republike Jugoslavije, ako je vlasnik ili korisnik zemljišta. Član 45. Obveznik poreza na prihod od poljoprivredne djelatnosti je i poljoprivrednik koji svoj rad, zemljište, sredstva rada, odnosno druga sredstva na koja ima pravo vlasništva udruži u poljoprivrednu zadrugu odnosno udruži neposredno ili preko poljoprivredne zadruge ili drugog oblika udruživanja poljoprivrednika u odnosima trajnije suradnje s poduzećima koja se bave poljoprivrednom proizvodnjom i po toj osnovi ostvari dohotak. Udruživanjem odnosno trajnijom suradnjom smatra se ugovorno udruživanje ili suradnja na vrijeme od najmanje tri godine. Udruženi poljoprivrednik koji je, u skladu sa zakonom i samoupravnim općim aktom, zasnovao radni udnos (radni odnos s temelja udruživanja rada poljoprivrednika, odnosno rada na izdvojenim mjestima rada), nije obveznik poreza na prihod od poljoprivredne djelatnosti i to od katastarskog prihoda od zemljišta koje je udružio. Član 46. Osnovica poreza na prihod od poljoprivredne djelatnosti je katastarski prihod koji se utvrđuje po posebnim propisima umanjen za sredstva koja je porezni obveznik uložio u uređenje zemljišta (komasacija i melioracija). Ako građanin koji je posjednik zemljišta ostvaruje prihode koji znatno premašuju katastarski prihod, a povećani prihod potječe od visokoakumulativnih grana biljne i stočarske proizvodnje koje prilikom utvrđivanja ljestvica katastarskog prihoda nisu ušle u strukturu prosječne proizvodnje radi rijetke zastupljenosti na određenom području, a nema status poljoprivrednog gospodarstva, plaća porez na dobit. Odlukom općinske skupštine, u skladu s dogovorom iz člana 3. ovog zakona propisuju se uvjeti i način pod kojima poljoprivrednici plaćaju porez na dobit. Osnovicu poreza na dobit od poljoprivredne djelatnosti utvrđuje se u skladu s odredbama člana 21. ovog zakona. Član 47. Stope poreza na prihod od poljoprivredne djelatnosti su proporcionalne i mogu biti različite zavisno od toga da li se porez plaća prema katastarskom prihodu ili od ostvarene dobiti i utvrđuju se odlukom općinske skupštine. Član 48. Porez na prihod od poljoprivredne djelatnosti (u daljem tekstu: porez od poljoprivrede) ne plaća se na katastarski prihod: 1. od zemljišta čije je iskorištavanje za poljoprivrednu proizvodnju na osnovi zakona zabranio nadležni organ, 2. od zemljišta stranih država pod zgradama i uz zgrade diplomatskih i konzularnih predstavništava, pod uvjetom reciprociteta, te od zemljišta međunarodnih organizacija, 3. od zemljišta pod zgradom i od dvorišta od 500 m2 ako se ne uživa odvojeno od zgrade, 4. od zemljišta pod zgradama i od zemljišta uz zgrade do 1000 m2 ako obveznik pored zemljišta uz stambenu zgradu nema drugog zemljišta, 5. od dvorišta crkava, hramova, kapela i drugih objekata koji služe za obavljanje vjerskih obreda, 6. od zemljišta na kojima su podignuti nasipi, kanali (prokopi) i njihove ustave, obrambeni vrbaci i zasadi, rovovi i drugi objekti od zemlje, potrebni za obranu od poplave, za odvodnjavanje ili navodnjavanje, kao i objekti za potrebe općenarodne obrane. Oslobođenje iz stava 1. ovoga člana prestaje čim se zemljište prestane koristiti u svrhu zbog koje je dano pravo na oslobođenje. Prestanak razloga odnosno uvjeta za oslobođenje po ovom članu porezni obveznik dužan je prijaviti službi društvenih prihoda u roku 30 dana od dana nastale promjene. Član 49. Poljoprivredna domaćinstva, kojima je poljoprivreda osnovni izvor prihoda, ne plaćaju porez od poljoprivrede, ako katastarski prihod ne prelazi iznos od 500 dinara po članu domaćinstva. Kada se vrši valorizacija katastarskog prihoda, taj se iznos valorizira prosječnim koeficijentum porasta katastarskog prihoda u Republici. Obveznik poreza od poljoprivrede kome je poljoprivreda osnovni izvor prihoda smatra se obveznik u čijem domaćinstvu ima bar jedan član domaćinstva osiguran po propisima o zdravstvenom odnosno mirovinskom i invalidskom osiguranju poljoprivrednika. Član 50. Akoj je uslijed elementarnih nepogoda, biljnih bolesti, štetočina ili drugih izvanrednih događaja (u daljem tekstu: elementarne nepogode) koje porezni obveznik nije mogao spriječiti smanjen prinos na jednoj ili više zemljišnih parcela, smanjuje se katastarski prihod svake od tih parcela za onoliko postotaka za koliko je na njima smanjen prinos. Porezni obveznik ima pravo na otpis poreza, ako iznos smanjenja katastarskog prihoda po stavu 1. ovoga člana u odnosu na ukupni katastarski prihod zemljišta iznosi više od 25%. Katastarski prihod ne smanjuje se za zemljišta koja u odnosnoj godini nisu bila obrađena ako elementarnom nepogodom u toj godini nije bila onemogućena obrada oštećenog zemljišta. Član 51. Porezni obveznik dužan je prijaviti štetu nastalu smanjenjem prinosa službi društvenog prihoda nastalu u roku osam dana nakon njezina nastanka a ako je šteta nastala neposredno prije ili za vrijeme žetve, prijavu treba podnijeti u roku tri dana nakon njezina nastanka. Ako je šteta nastala u većem dijelu katastarske općine, postupak za procjenu štete pokreće služba društvenih prihoda po službenoj dužnosti u rokovima iz stava 1. ovoga člana. Visinu štete utvrđuje komisija za procjenu štete od elementarnih nepogoda, koju imenuje predsjednik općinske skupštine. Član 52. Ako je došlo do promjene u vlasništvu zemljišta na osnovi odluke državnog organa, na zahtjev obveznika ili na prijedlog državnog organa, otpisat će se porez od poljoprivrede koji otpada na to zemljište, i to za sve godine na kojima obveznik zbog tih promjena nije ostvario prihod od zemljišta, ako i nije dovršen postupak o provođenju tih promjena u katastru. Porez se otpisuje u smislu stava 1. ovoga člana i kada vlasnik daruje zemljište općini. VI. POREZ NA PRIHOD OD AUTORSKIH PRAVA PATENATA I TEHNIČKIH UNAPREĐENJA Član 53. Obveznik poreza na prihod od autorskih prava, patenata i tehničkih unapređenja je fizička osoba kuja ostvaruje prihod od autorskih prava, patenata i tehničkih unapređenja, kao što su: 1. pisana djela (umjetnička, znanstvena, stručna, publicistička, recenzije, studije i druga), 2. govorna djela, osim predavanja koja se izvode po nastavnim programima odgojno-obrazovnih organizacija, 3. dramska i dramsko-glazbena djela, 4. koreografska i pantomimska djela čije je predstavljanje utvrđeno pismeno ili na koji drugi način, 5. glazbena djela s riječima ili bez njih, 6. kinematografska djela i djela stvorena na način sličan kinematografiji, 7. djela likovne umjetnosti i industrijskog oblikovanja (dizajn), pod uvjetima predviđenim ovim zakonom, 9. fotografska djela i djela proizvedena postupkom sličnim fotografiji, pod uvjetima predviđenim ovim zakonom, 10. kartografska djela, 11. idjeni projekti, skice, crteži i plastična djela koja se odnose na arhitekturu, geografiju, topografiju ili koju drugu oblast znanosti ili umjetnosti, 12. križaljke, stripovi i slično, 13. redakcijska djela koja s obzirom na izbor i raspored gradnje predstavljaju samostalnu duhovnu tvorevinu, 14. prijevodi, lekture, prilagođavanje - glazbene obrade i druge prerade autorskih djela, 15. nagrade na natječajima za izradu umjetničkih, znanstvenih, stručnih i ostalih autorskih djela, nagrade na natječajima za izradu idejnih projekata te nagrade na postignuti uspjeh u znanosti i umjetnosti, ako ovim zakonom nije drugačije određeno. Porez na prihod od autorskih prava, patenata i tehničkih unapređenja (u daljem tekstu porez od autorskih prava) plaća se i na prihode: 1. od patenata i tehničkih unapređenja zaštićenih posebnim propisima, 2. od idejnih skica i crteža u primijenjenoj umjetnosti od prodaje prototipova primijenjenih umjetnosti kad su prototipovi po postojećim običajima zadržali karakter originala, 3. od izrade prototipova umjetničkih proizvoda koji s ustupaju organizacijama udruženog rada, poduzećima drugim organizacijama kao modeli za umnožavanje (proizvodnju) takvih proizvoda. Prihodom od autorskih prava, u smislu ovoga zakona, smatraju se i prihodi koje ostvaruju izvođači izvođenjem glazbenih, književnih i drugih djela, te prihodi za korištenje izvedenih glazbenih materijala. Član 54. Likovnim djelima iz oblasti primijenjenih umjetnosti u smislu ovoga zakona, smatraju se unikati kuje je autor sam izradio po vlastitoj zamisli u nacrtu ili u materijalu u granama primijenjenih umjetnosti, kao štu su: 1. plastična djela od raznih materijala (kamena, dragog kamena, drveta, metala, plemenitih metala, stakla, plastike i slično). 2. umjetnićka keramika, 3. radovi iz oblasti unutrašnje arhitekture, vanjske fasadne arhitekture, oblikovanja vanjskog i unutrašnjeg prostora te obavljanje umjetnićkog nadzora nad izvedbom, 4. umjetnićka rješenja iz oblasti hortikulture, 5. zidno slikarstvo i slikarstvo u prostoru u tehnikama fresko, grafiko, mozaik, intarzija, vitraž, emajl i slično, te interzirani predmeti i pcredmeti od emajla, 6. umjetnićka grafićka rješenja: plakati. prigodna grafika, serigrafija (svilotisak), opema knjiga, ćasopisa, listova, ambalaža, godišnjaci, katalozi, prospekti, almanasi i slićno, 7. umjetnićka fotografija, 8. umjetnička obrada tekstila (tapiserija, tkani tekstil i slićno), 9. umjetnićka rješenja za scenografiju i kostimografiju te moderno kreatorstvo, 10. rješenja za industrijsko oblikovanje 11. restauratorska i konzervatorska djela iz oblasti kulture i umjetnosti. Ako postoji sumnja da li se radi o djelu iz primijenjene umjetnosti ili o privatnoj djelatnosti, pribavit će se mišljenje odgovarajućih strukovnih udruženja i društava umjetnika iz oblasti primijenjene umjetnosti. Član 55. Obveznik poreza od autorskih prava je i fizićka osoba koja ostvari prihod od autorskih prava, patenata i tehnićkih unapređenja u inozemstvu, pod uvjetom da ima boravište u Socijalistićkoj Republici Hrvatskoj kao i strana osoba koja ostvari naknadu od autorskih prava, patenata i tehnićkih unapređenja na teritoriju Socijalistićke Republike Hrvatske. Član 56. Porez od autorskih prava plaća se u postotku od svakog pojedinačno ostvarenog prihoda. Član 57. Pored troškova propisanih u članu 59. ovog zakona obvezniku poreza od autorskih prava priznaje se kao trošak poslovanja i naknada koju autor plaća Jugoslavenskoj autorskoj agenciji, Zavodu za zaštitu autorskih muzičkih prava, organizacijama udruženog rada, poduzećima i drugim društvenim pravnim osobama ovlaštenim za prodaju i naplatu prihoda od autorskih djela. Član 58. Osnovicu poreza od autorskih prava, koji se plaća po odbitku ćini svaki pojedinačno naplaćeni prihod od autorskih prava, patenata i tehnićkih unapređenja, umanjen za troškove koji se priznaju kao potrebni za ostvarivanje tog prihoda. Član 59. Obveznicima koji plaćaju porez od autorskih prava po odbitku kao potrebni troškovi priznaju se: 1. za kiparska djela, tapiserije izvedene u materijalu, keramoplastiku i umjetnićku keramiku i vitraž - 50% od prihoda. 2. za umjetnićku fotografiju iz oblasti nauke, kulture i prrcvrede, zidno slikarstvo i slikarstvo u prostoru u tehnikama fresko, grafiko, mozaik, intarzija, emajl, intenzirani i ernajlir-arti predmeti i slićno, kostimografiju (kazališni, modni i kostimii izvedeni u materijalu) i umjetnićku obradu tekstila (tkani i štampani tekstil) - 35% od prihoda, 3. za slikarska djela, grafićka djeia, industrijsko oblikovanje s izradom modela i maketa, sitnu plastiku, radove vizuelnih komunikacija, radove u oblasti unutrašnje arhitek tur-e i obradu fasada objekata, oblikovanje prostora, radove na podrućju hortikulture i vršenja umjetnićkih nadzora nad izvođenjem s izradom modela i maketa, umjetnićka rješenja za scenografiju, znanstvena, strućna, književna -publicistićka, prijevodi, muzićka i kinematografska djela i restauratorska djela u oblasti kutlure i umjetnosti - 30% od prihoda, 4. za izvođenje umjetnićkih djela (sviranje, pjevanje, kazališna i filmska gluma, recitiranje), snimanje filmuva i idejne skice za tepiseriju i kostimografiju, kada se ne izvode u materijalu - 15% od prihoda, 5. za ostala djela, osim patenata i tehnićkih unaprede nja - 25% od prihoda Član 60. Na ime troškova potrebnih za ostvarivanje prihoda od patenata i tehničkih unapređenja priznaju se ovi izdaci: 1. takse i troškovi koji se plaćaju za zaštitu patenata prema potvrdi nadležnog organa za zaštitu patenata, 2. troškovi izrade nacrta i tehnićkog opisa patenta, odnosno tehničkog unapređenja, što su bili sastavni dio prijave kojom se od nadležnog organa traži zaštita patenta odnosno tehnićkog unapredenja, uz potvrdu strućne osobe koja je izradila te nacrte i tehnićke opise. Potvrdu o realnosti ovih troškova izdaje na zahtjev pronalazaća Savez izumitelja i autora tehnićkih unapređenja Hrvatske, 3. troškovi za izradu samo jednog prototipa radi provjeravanja patenta odnosno tehnićkog unapređenja, koje je prijavljeno odnosno zaštićeno ako je prototip izraden u organizaciji udruženog rada koja može potvrditi da je troškove izrade prototipa snosio sam pronalazać. Ako je pronalazać izradio prototip u vlastitoj režiji, priznat će se stvarni troškovi izrade prototipa Potvrdu o realnost i t ih truškova izdaje Savez izumitelja i autora tehnićkih unapređenja Hrvatske na zahtjev pronalazaća Član 61. Osobe koje nisu autori djela, nego samo nosioci imovinskih autorskih prava (nasljednici i drugi nosioci imovinskih prava), priznaju se kao troškovi samo naknade za usluge koje plaćaju Jugoslavenskoj autorskoj agenciji, Zavodu za zaštitu malih autorskih prava i ostalim organizacijama ovlaštenim za prodaju i naplatu prihoda od urmjetnićkih i ostalih autorskih djela. Član 62. Iz prihoda od autorskih prava koje obveznik ostvari od društveno-politićkih zajednica, državnih organa, poduzeća, drugih društvenih pravnih osoba i fizićkih osoba koje su dužne voditi poslovne knjige prema odredbama člana 30 ovog zakona, plaća se porez od autorskih prava pri svakoj isplati naknade (porez po odbitku). Iz prihoda od autorskih prava koje obveznik ostvari od osoba koje nisu dužne voditi poslovne knjige plaća se porez od autorskih prava od svakog pojedinaćno ostvarenog prihoda i to u roku 15 dana od dana ostvarene naknade. Član 63. Iz prihoda od autorskih prava koje fizićke osobe ustvare umnožavanjem djela primijenjenih umjetnosti plaća 5% porez od autorskih prava. Iz prihoda od autorskih prava koje građanin oostvari umnožavanjem ili izdavanjem drugih autorskih djela, plaža ća se porez od autorskih prava. Član 64. Iz prihoda od autorskih prava koje ostvari strani državljanin i strane građanske pravne osobe koje nemaju prebivalište u Jugoslaviji te fizićke osobe koje imaju prebivalište u inozemstvu, plaća se porez od autorskih prava onoj općini na ćijem je podrućju sjedište isplatioca naknade. Ako osobe iz stava 1 ovoga člana ostvaruju naknade na osnovi autorskih malih prava, porez od autorskih prava plaća se općini na ćijem je podrućju sjedišta Organizacije za zaštitu muzićkih prava. Član 65 Stope poreza od autorskih prava mogu biti razlićite ovisno o vrsti autorskog prava. Više stope propisat će se za prvih deset od auturskih prava što ih ostvaruje osoba na koju je preneseno autorsko pravo. Stope poreza od autorskih prava utvrrđuju se zakonom Član 66. Porez od autorskih prava plaćen na prihod koji građanin ostvari u inozemstvu umanjuje se za porez plaćen u inozemstvu za taj prihod. VII. POREZ NA PRIHOD OD IMOVINE Član 67 Obveznik poreza na prihod od imovine je fizićka osoba koja ostvaruje prihod od davanja u zakup odnosno najam nekretnina (zemljište, zgrada, dijelova zgrada, stan, dijela stana i sl.) i pokretnih stvari. Obveznik poreza na prihod od imovine je i fizička osoba koja na. teritoriju Socijalistićke Republike Hrvatske ostvaruje prihod od dividendi i vrijednosnih papira. Član 68. Porez na prihod od imovine plaća se prema ostvarenom prihodu, u paušalnom iznosu ili po odbitku. Član 69. Osnovica poreza na prihod od imovine prema ostvarenom prihodu, koji fizićka osoba ostvari izdavanjem u zakup odnosno najam nekretnina i pokretnih stvari, jest jednogodišnji ukupan prihod umanjen za troškove koji su bili potrebni za ostvarenje tog prihoda. Član 70. Osnovica poreza na prihod od imovine od prihoda ostvarenog davanjem u zakup odnosno u najam zgrada, dijelova zgrada i drugih gradevinskih objekata je iznos zakupnine odnosno najamnine postignut u godini za koju se razrezuje porez, umanjen za troškove koje propisuje općinska skupština Odlukom općinske skupštirle može se propisati da se troškovi iz stava 1. ovoga člana priznaju u stvar-no isplaćenom iznosu, ako su bili potrebni i dokazani te veći od propisanih u smislu stava 1. ovoga člana. Za zgrade koje su registrirane kao spomenici kulture, Usnovica poreza na prihod od imOvine umanjuje se za stvarno isplaćerni iznos troškova za njihovo održavanje akU su veći od propisanih u smislu stava 1 ovoga člana. Ako se zgrada daje u zakup odnosrnU u najam samo dio godine, troškovi se priznaju razmjerno vremenu korištenja zgrade. Član 71. Osnovicu poreza na prihod od imovine čini i svaki pojedinačno ostvareni prihod od vrijednosnih papira. Osnovicu poreza na prihod od dividendi čini svaki pojedinačno ostvareni iznos dividende isplaćen u zemlji ili inozemstvu. Član 72. Ak0 je prijavljena zakupnina ili najamnina od izdavanja u zakup ili najam zgrada ili dijelova zgrada manja od one koja bi se mogla postići, kao prihod od izdavanja u zakup ili najam tih objekata uzima se zakupnina odnosno najamnina koja se može postići prema mjesnim prilikama ili uspoređivanjem sa zakupninom ili najamninom za slične objekte koji se iznajmljuju pod približno sličnim uvjetima. Ako je zakupnina odnosno najamnina primljena za više godina odjedanput, porez na prihod od imovine razrezuje se za svaku godinu posebno po stopi koja vrijedi u godini u kojoj je primljena zakupnina, odnosno najamnina i u toj se godini plaća porez. Član 73. Odlukom općinske skupštine može se propisati da se porez na prihod od imovine ostvaren izdavanjem namještenih soba podstanarima plaća u paušalnom iznosu. Visinu paušalnog iznosa propisuje svojom odlukom općinska skupština. Član 74. Porez na prihod od imovine ne plaća se na kamate po zajmovima društveno-političkih zajednica i štednim ulozima fizičkih osoba. Član 75. Stope poreza na prihod od imovine prema ostvarenom prihodu su proporcionalne i mogu biti različite ovisno vrsti prihoda, a utvrđuju se odlukum općinske skupštine. Stope poreza na prihod od dividendi i vrijednosnih papira utvrđuju se zakonom. VIII. POREZ NA NASLJEDSTVA I DAROVE Član 76. Porez na nasljedstva i darove plaća se na nekretnine, pravo uživanja ili korištenja nekretnina, koje nasljednici i daroprimci nasljeđuju, prime na dar ili steknu po drugom osnovu bez naknade. Porez na nasljedstva i darove plaća se i na gotov novac i novčana potraživanja, a na pokretne stvari, ako im je pojedinačna prometna vrijednost veća od iznosa trostrukog godišnjeg iznosa prosječnog osobnog dohotka radnika privredi Republike, koja prethodi godini u kojoj je nastala obaveza i plaćanja poreza na nasljedstva i darove. Član 77. Obveznik poreza na nasljedstva i darove su pravne fizičke osobe koje na teritoriju Socijalističke Republike Hrvatske naslijede odnosno prime na dar imovinu na koju se plaća porez na nasljedstva i darove. Obveznik poreza na nasljedstva i darove je i pravna fizička osoba koja je stekla imovinu na koju se plaća porez na nasljedstva i darove na osnovi odluke organa uprave suda o priznavanju prava vlasništva na nekretnini stečenoj dosjelošću, uzurpacijom ili po drugoj osnovi. Član 78. Ako se nasljednik odrekne nasljedstva ili ga ustupi porez na nasljedstva i darove plaća osoba kojoj je nasljedstvo pripola odnosno ustupljeno i to po stopi ovisno o nasljednom redu između te osobe i ostavioca. Član 79. Osnovicu poreza na nasljedstva i darove čini prometna vrijednost nasljeđene ili na dar primljene imovine u času nastanka porezne obaveze nakon odbitka dugova i troškova što otpadaju na imovinu na koju se plaća taj porez. Član 80. Prometnu vrijednost nasljeđene odnosno na dar primljene imovine datr utvrđuje služba društvenih prihoda po postupku propisanom za utvrđivanje prometne vrijednosti za razrez poreza na promet nekretnina i prava. Nasljeđenu odnosno na dar primljenu imovinu popisuje i procjenjuje služba društvenih prihoda na čijem se području nalazi ta imovina, najkasnije u roku 30 dana od dana primitka pravomoćnog rješenja o naljeđivanju odnosno primitku dara. Ako su popis i procjena nasljeđene imovine izvršeni po Zakonu o nasljeđivanju, služba društvenih prihoda neće popisati i procjenjivati imovinu ako smatra da je prometna vrijednost realno utvrđena. Član 81. Obaveza plaćanja poreza na nasljedstva i darove nastaje u času pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju odnosno u času primitka dara. Ako je zakonom zabranjena prodaja nasljeđenih odnosno na dar primljenih pokretnina iz člana 76. stava 2. ovoga zakona, porezna obaveza nastaje u času pravomoćnosti rješenja o dozvoli prodaje odnosno u času prodaje. Dar se smatra primljenim u času potpisa ugovora o darovanju, a ako nije sklopljen pismeni ugovor o darovanju, u času primitka dara. Porezna obaveza u slučajevima iz člana 77 stava 2 ovog zakona nastaje u času pravomoćnosti odluke organa uprave ili suda o priznavanju prava vlasništva na nekretninama. Ako ugovor o darovanju, rješenje o nasljeđivanju ili odluka organa uprave ili suda nisu prijavljeni ili su nepravodobno prijavljeni, izvršit će se razrez poreza kao da je porezna obaveza nastala u času saznanja o darovanju, nasljeđivanju ili prijenosu vlasništva na nekretninama. Član 82. Uživalac nekretnina plaća porez na nasljedstva i darove od vrijednosti uživanja. Kao vrijednost uživanja na koje se razrezuje porez uzima se 1. ako je vrijeme trajanja uživanja neodređeno - deseterostruki iznos vrijednosti jednogodišnjeg uživanja, 2. ako je vrijeme trajanja uživanja određeno, zbroj svih vrijednosti uživanja za odnosno vrijeme koje ne može prijeći dvadeseterostruki iznos vrijednosti jednogodišnjeg uživanja, 3. ako je uživanje utvrđeno djelomično na neodređeno, a djelomično na određeno vrijeme, zbroj vrijednosti uživanja na neodređeno vrijeme (točka l) i vrijednosti uživanja za određeno vrijeme (točka 2) koj i ne može prijeći dvadeseterostruki iznos vrijednosti jednogodišnjeg uživanja, 4. ako je vrijeme trajanja uživanja doživotno - prema godinama života uživaoca, i to: - do 25 godina starosti - dvadeseterostruki iznos vrijednosti jednogodišnjeg uživanja, - za svake dalje tri godine starosti preko 25 godina vrijednosti uživanja smanjuje se za jednogodišnji iznos vrijednosti uživanja, tako da se kod uživalaca starih 82 godine i dalje uzima jednogodišnji iznos vrijednosti uživanja. Kao vrijednost godišnjeg uživarnja uzima se vrijednost uživanja u toku prve cijele kalendarske godine od nastanka obaveze plaćanja poreza. Ako se vrijednost uživanja ne može utvrditi kao godišnja vrijednost uživanja uzet će se kod zgrada pedeseti dio prometne vrijednosti zgrade, a kod ostalih nekretnina dvadeseti dio prometne vrijednosti nekretnina. Član 83. Vrijednost svih darova primljenih u toku jedne godine od istog darodavca čini jednu poreznu osnovicu. Ako se nasljedstvo ili dar sastoji od imovine na koju se ovaj porez ne plaća, od vrijednosti imovine na koju se plaća porez odbija se razmjerni dio ukupnih dugova, tereta i troškova koji otpadaju na tu imovinu. Član 84. Stope poreza na nasljedstva i darova propisuju se ovisno o vrijednosti nasljeđene odnosno na dar primljene imovine i o nasljednom redu, a mogu se propisati posebno za nasljedstva a posebno za darove. Stope poreza na nasljedstva i darove propisuju se odlukom općinske skupštine. ako je nasljednik odnosno daroprimac pravna osoba ili građanska pravna osoba, stopa poreza na nasljdstva i darove utvrđuje se ovisno o vrijednosti nasljeđene ili na dar primljene imovine. Član 85. Porez na nasljedstva i darove ne plaća nasljednik odnosno daroprimac koji je u odnosu na ostavioca odnosno darodavca u prvom nasljednom redu. Ako je predmet nasljeđivanja odnosno darovanja polljoprivredno gospodarstvo (zgrade, poljoprivredni inventar, stoka, pokretnine), porez na nasljedstva i darove ne plaća nasljednik odnosno daroprimac koji je u odnosu na ostavioca odnosno darodavca u drugom nasljednom redu ako je s ostaviocem živio u zajedničkom domaćinstvu u času smrti ostavioca, odnosno s darodavcem u času primitka dara i ako mu je poljoplrivreda osnovni izvor prihoda. Ako je predmet nasljeđivanja odnosno darovanja spomenik kulture, nasljednik se oslobađa plaćanja poreza od iznosa uloženog u popravak ili održavanje spomenika kulture, a na osnovi dokumentacije ovjerene od nadležnog zavoda za zaštitu spomenika kulture. Ako je predmet nasljeđivanja odnosno darovanja porodična stambena zgrada odnosno stan ili poslovna prostorija ili pokretnina, nasljednik odnosno daroprimac, koji je u odnosu prema ostaviocu odnosno darodavcu u drugom nasljednom redu, ne plaća porez na nasljedstva i darove na jednu porodičnu stambenu zgradu odnosno jedan stan i pokretnine, a na poslovne prostorije, ako u njima obavlja djelatnost pod uvjetom da je s ostaviocem živio u zajedničkom domaćinstvu u času primitka dara. Bračni drug, u pogledu plaćanja poreza na nasljedstva i darove, smatra se nasljednik prvog nasljednog reda, a zetovi i snahe, ako su s ostaviocem odnosno darodavcem živjeli u zajedničkom domaćinstvu u času smrti ostavioca odnosno u času primitka dara. Porez na nasljedstva i darove ne plaća se kad se reguliraju imovinski odnosi bivših bračnih drugova. Porez na nasljedstva i darove ne plaćaju društveno-političke zajednice, organizacije Crvenog križa, organizacije društvenih djelatnosti i socijalne zaštite i druge humanitarne organizacije i udruženja. Član 86. Porez na nasljedstva i darove ne plaća se na nasljeđenu ili na dar primljenu imovinu koju porezni obveznik ustupi bez naknade društveno-političkoj zajednici. Porez uplaćen prije ustupanja nasljedstva i dara vraća se ako je ustupanje izvršeno unutar roka od šest mjeseci, nakon primitka nasljedstva odnosno dara. Član 87. Ako se nasljeđena ili na dar primljena imovina nalazi na području više općina, porez razrezuje služba društvenih prihoda općine za imovinu koja se nalazi na području svake pojedine općine, a po stopi koja odgovara vrijednosti cjelokupne nasljeđene odnosno na dar primljene imovine na koju se plaća taj porez. IX. POREZ NA DOBITKE OD IGARA NA SREĆU Član 88. Porez na dobitke od igara na sreću plaćaju fizičke osobe koje ostvaruju dobitke od tih igara. Član 89. Osnovica poreza na dobitke od igara na sreću je svaki dobitak od igara na sreću. Ako se dobici od igara na sreću sastoje od stvari i prava, osnovica poreza na dobitke od igara na sreću je prometna vrijednost stvari ili prava u času ostvarenog dobitka. Član 90. Porez na dobitke od igara na sreću ne plaća se: 1. na pojedinačne dobitke od igara na sreću u iznosu do jednogodišnjeg prosječnog osobnog dohotka radnika u privredi Republike u godini koja prethodi u kojoj je ostvaren dobitak od igara na sreću. 2. na dobitke od igara na sreću kod kojih se zbog načina provođenja igre, pravilima ne utvrđuje unaprijed visina fonda dobitka. Član 91. Porez na dobitke od igara na sreću obračunava i naplaćuje pri svakoj isplati dobitka (porez po odbitku) priređivač igre na sreću. Stope poreza na dobitke od igara na sreću su proporciorialne i utvrđuju se odlukom općinske skupštine. X. POREZ IZ UKUPNOG PRIHODA GRAĐANA Član 92. Obveznik poreza iz ukupnog prihoda građana je domaća i strana fizička osoba koja ima prebivalište u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj, ako u toku kalendarske godine ostvari ukupni čisti prihod iz svih izvora preko iznosa trostrukog godišnjeg prosječnog osobnog dohotka zaposlenih u privredi Socijalističke Republike Hrvatske, koji se utvrđuje prema podacima Republičkog zavoda za statistiku za prvih devet mjeseci godine za koju se razrezuje porez. Iznos iz prethodnog stava povećat će se za procijenjeni rast osobnih dohodaka u posljednjem tromjesečju godine za koju se razrezuje porez. Procjenjeni rast osobnih dohodaka iz stava 2. ovog člana utvrdit će se prema podacima Republičkog zavoda za plan. Član 93. Ukupnim čistim prihodom smatra se ukupni iznos svih osobnih dohodaka, dobiti i prihoda, mirovina i naknada dohotka koje obveznik ostvari u jednoj kalendarskoj godini na teritoriju Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije umanjen za iznos plaćenih poreza i doprinosa, koji se odnose na osobni dohodak, dobit, prihod i imovinu te za samodoprinos. U ukupni čisti prihod ulaze i iznosi od prodaje nekretnina i pokretnih stvari trajnije vrijednosti, a koje je obveznik poreza iz ukupnog prihoda građanin koristio u smislu točke 14. člana 94. ovog zakona. Kod obveznika, kojima se porez utvrđuje u paušalnom iznosu, ukupnim čistim prihodom smatra se prihod od kojeg bi propisanim stopama bio razrezan onoliki iznos poreza koliko iznosi paušalni iznos poreza umanjen za društvene obaveze u smislu stava 1. ovoga člana. Ako obveznik poreza iz ukupnog prihoda građana ima prihod od poljoprivredne djelatnosti, u njegov ukupni čisti prihod ulazi dio ostvarenog prihoda od poljoprivredne djelatnosti njegova domaćinstva, koji otpada na obveznika poreza razmjerno broju članova domaćinstva starijih od 15 godina, osim osoba koje su pretežan dio godine bile na privremenom radu u inozemstvu. Obvezniku poreza iz ukupnog prihoda građana koji ostvaruje osobni dohodak i prihod na koji se plaća porez u postotku od svakog pojedinačno ostvarenog bruto prihoda, pri utvrđivanju čistog prihoda priznaju se dokazani troškovi koji su nužni za ostvarenje tog prihoda, a najviše 30%. Član 94. U ukupni čisti prihod ne ulaze: 1. primanja iz člana 8. ovoga zakona, 2. novčana primanja koja predstavljaju naknadu stvarnih troškova a u smislu člana 36. ovoga zakona, 3. primanja po propisima o socijalnom osiguranju, osim mirovina i naknada osobnih dohodaka za vrijeme spriječenosti za rad zbog bolesti i povreda, 4. naknada za vrijeme privremene nezaposlenosti (član 37. točka 2.), 5. naknade se isplaćuju po osnovi članstva u akademiji znanosti i umjetnosti, 6. primanja na ime pomoći porodici umrlog radnika (član 37. točka 9), 7. dobici od igara na sreću, 8. iznos uplaćenog zajma s javnim upisom u godini za koju se vrši razrez poreza, 9. iznos troškova obrane doktorske dizertacije i magistarskog rada poreznog obveznika, l0. iznos troškova za svaki neotkupljeni patent i tehničko unapređenje u godini u kojoj su patentirani, 11. iznos izdataka za kupnju knjiga i likovnih djela na osnovi dokumentacije o kupnji, 12. iznosi utrošeni za održavanje i adaptaciju spomenika kulture na osnovi dokumenata te ovjerenog od nadležnog zavoda za zaštitu spomenika kulture, 13. iznosi pomoći humanitarnim organizacijama, organizacijama invalida, zdravstvenim organizacijama i organizacijama za socijalnu zaštitu građana, kao i iznos pomoći za otklanjanje posljedica od elementarnih nepogoda,te iznosi uplaćeni kao doprinos za izgradnju spomenika povijesnim ličnostima i događajima, 14. iznosi anuiteta stambenih kredita za kupnju ili izgradnju stanova ili stambenih zgrada kao i iznosi cijene za kupnju vrijednosnih papira, nakretnina i pokretnih stvari trajnije vrijednosti (namještaj, bijela tehnika, automobili) koje su kupljene uz plaćanje poreza na promet. Član 95. Osnovicu poreza iz ukupnog prihoda građana čini ukupni čisti prihod umanjen za iznos koji se utvrđuje u smislu člana 92. stav 1. i 2. ovog zakona. Obvezniku poreza iz ukupnog prihoda građana smanjuje se osnovica iz stava 1 ovog člana, u godini za koju se razrezuje porez, u visini 60% prosječnog godišnjeg čistog osobnog dohotka zaposlenih u privredi Republike, na ime trroškova odgoja i obrazovanja djece. Iznos troškova iz ovog stava može se odlukom općinske skupštine povisiti ovisno o uzrastu, mjestu školovanja djece i drugim okolnostima što utječu na ove troškove. Ako je u užoj porodici više obveznika poreza iz ukupnog prihoda građana, osnovica iz stava 1. ovog člana smanjuje se za iznos olakšice iz stava 2. ovog člana onom obvezniku koji je ostvario veći ukupni prihod, a drugom obvezniku samo za razliku od ukupnog iznosa te olakšice. Ako je obveznik ukupnog prihoda građana, na osnovi odluke suda ili sporazuma zaključenog pred organom starateljstva, dužan za dijete plaćati troškove uzdržavanja, obvezniku se smanjuje osnovica iz stava 1. ovog člana za taj iznos, a najviše do iznosa olakšice iz stava 2. ovoga člana. Pod istim uvjetima priznaje se olakšica i za razvedenog bračnug druga. Djecom se u smislu ovog člana smatraju djeca koja se prema članu 5. stava 2. ovoga zakona smatraju članovima uže porodice. Obvezniku poreza iz ukupnog prihoda građana, ako je on jedini u svojoj užoj porodici obveznik ovog poreza, smanjuje se osnovica iz stava 1. ovoga člana za nezaposlenog bračnog druga u visini 60% prosječnog godišnjeg čistog osobnog dohotka zaposlenih u privredi Republike. Olakšica za nezaposlenog bračnog druga smanjuje se za iznos osobnog dohotka i prihoda što podliježu plaćanju poreza iz ukupnog prihoda građana koji je ostvario nezaposleni bračni drug obveznika u godini za koju se razrezuje porez. Za ostale članove uže porodice obveznika poreza iz ukupnog prihoda građana, ako je on jedini u svojoj užoj porodici obveznik ovog poreza, smanjuje se osnovica iz stava 1. ovoga člana za iznos 60% prosječnog godišnjeg čistog osobnog dohotka zaposlenih u privredi Republike. Olakšica za ostale članove uže porodice smanjuje se za iznos osobnog dohotka i prihoda što podliježu plaćanju poreza iz ukupnog prihoda građana, koji su ostvarili članovi uže porodice u godini za koju se razrezuje porez. Član 96. Osobni dohodak od dijela, iz kojeg se plaća porez od autorskih prava što ga je autor stvarao duže od jedne godine, dijeli se na zahtjev obveznika koji to učini vjerojatnim, na jednake dijelove, na onoliko godina koliko je godina autor stvarao djelo, a najviše na pet godina. Porez iz ukupnog prihoda građana na osobni dohodak iz stava i. ovo_ ga člana obračunava se tako da se dio osobnog dohotka koji otpada na jednu godinu obuhvati u ukupnom prihodu građana u godini u kojoj je osobni dohodak ostvaren, dok se na ostali dio osobnog dohotka obračunava porez iz ukupnog prihoda građana po stopi kojom je opterećen ukupni prihod s razrezanim porezom u godini u kojoj je ostvaren ovaj dohodak. Odredbe iz stava 1. i 2. ovog člana primjenjuju se i u slučaju kada je obveznik u jednoj godini ostvario druge osobne dohotke i prihode za više od jedne godine, tako da u poreznu osnovicu iz ukupnog prihoda građana za godinu u kojoj su ostvareni osobni dohoci odnosno prihodi ulazi stvarno ostvareni osobni dohodak odnosno prihod u toj godini. Član 97. Stope poreza iz ukupnog prihoda građana su progresivne i utvrđuju se zakonom. XI. POSTUPAK ZA UTVRĐIVANJE I NAPLATU POREZA 1. Utvrđivanje i naplata poreza Član 98. Utvrđivanje i naplata poreza vrši se na način i po postupku određenim ovim zakonom. Član 99 Utvrđivanje i naplata poreza vrši se po propisima koji važe za dan 1. siječnja godine za koju se utvrđuje i naplaćuje porez. Iznimno, u slučajevima značajnog rasta cijena društveno-političke zajednice i druge samoupravne organizacije i zajednice mogu u toku godine mijenjati propisani način utvrđivanja i naplate poreza. Član 100. Obveznici poreza dužni su poreze plaćati na način i u rokovima utvrđenim ovim zakonom i propisima donijetim na osnovu zakona ako drugim zakonom nije drukčije određeno. Član 101. Obveznici poreza na dobit koji vode poslovne knjige utvrđuju svoje porezne obaveze na osnovi ostvarenih poslovnih rezultata prema periodičnom odnosno godišnjem obračunu i obračunati porez uplaćuju u rokovima i na način propisan ovim zakonom. Fizičkim osobama, koje porez na dobit plaćaju prema ostvarenoj dobiti, služba društvenih prihoda utvrđuje rješenjem poreznu obavezu, ako porezni obveznik ne vodi poslovne knjige ili ih netočno vodi ili ako nije u potpunosti ili djelomično obračunao porezne obaveze. Fizičkim osobama iz stava 2. ovog člana porezna obaveza utvrđuje se na osnovi podataka o ostvarenom ukupnom prihodu, troškovima poslovanja, podacima o snimanju dnevnog prometa te na osnovi drugih podataka o opsegu i načinu poslovanja poreznog obveznika odnosno na osnovi podataka do kojih je služba društvenih prihoda dušla u toku vođenja postupka. Ako služba društvenih prihoda ne raspolaže s podacima iz stava 3. ovog člana, porezna obaveza može se utvrditi na osnovu uspoređivanja s poreznim obveznikom koji obavlja odgovarajuću ili sličnu djelatnost i koji obavlja djelatnost pod približno jednakim uvjetima. Uspoređivanje se može vršiti i s podacima o ostvarenom ukupnom prihodu, dobiti, troškovima poslovanja poduzeća iIi dijela poduzeća, koje obavlja odgovarajuću ili sličnu djelatnost pod približno jednakim uvjetima. Uspoređivanje se može vršiti i djelomično radi utvrđivanja utroška materijala ili drugih elemenata potrebnih za utvrđivanje osnovice poreza na dobit. Rješenje iz stava 2 ovoga člana donosi se prema odredbama zakona o općem upravnom postotku i odgavarajućim odredbama ovog zakona. Obveznicima poreza na dobit, koji porez plaćaju u paušalnom iznosu, poreznu obavezu utvrđuje služba društvenih prihoda na način i u postupku propisanom ovim zakonom. Porez na dobit, koji se obračunava u postotku od svakog pojedinačno ostvearenog bruto prihoda i porez na prihod od imovine od vrijednosnih papira i dividendi obračunava i uplaćuje isplatilac prihoda na način i u rokovima propisanim ovim zakonom. Član 102. Pravne osobe, koje su obveznici poreza na dobit i fizičke osobe, koje porez na dobit plaćaju prema ostvarenoj dobiti, plaćaju mjesečne akontacije poreza na dobit srazmjerno visini osnovice po zadnjem obračunu poslovnog rezultata. Akontacija poreza na dobit plaća se do posljednjeg dana u mjesecu za tekući mjesec. Ako pravna osoba, obveznik poreza na dobit ne uplati porez, nadležna služba kod koje porezni obveznik ima žiroračun izvršit će naplatu poreza sa žiro računa poreznog obveznika: Član 103. Privremeni obračun poreza na dobit pravnih i fizičkih osoba, koje plaćaju porez po ostvarenoj dobiti u toku godine utvrđuje se periodičnim obračunom, a konačni obračun poreza utvrđuje se završnim računom. Član l04. Pravne osobe, koje su obveznici poreza na dobit, i fizičke osobe, koje plaćaju porez prema ostvarenoj dobiti, koje u pr …