Zakon o vodama

Zakon o vodama Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Zakon o vodama NN 53/1990 (14.12.1990.), Zakon o vodama SABOR REPUBLIKE HRVATSKE Na temelju člana 389. Ustava Republike Hrvatske, donosim UKAZ o proglašenju Zakona o vodama Proglašava se Zakon o vodama koji je Sabor Republike Hrvatske donio na sjednici Vijeća udruženog rada 7. prosinca 1990. na sjednici Vijeća općina 7. prosinca 1990. i na sjednici Društveno-političkog vijeća 7. prosinca 1990.

Klasa: 011-01/90-02/41 Urbroj : 71-90-1 Zagreb, 10. prosinca 1990.

Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman, v. r.

ZAKON o vodama I. OPĆE ODREDBE

Članak 1Ovim se zakonom uređuje gospodarenje vodama, zaštita od štetnog djelovanja

voda, zaštita voda od zagađivanja, upotreba i korištenje voda, izvori i način financiranja vodoprivrede, uvjeti i način obavljanja vodoprivredne djelatnosti i druga pitanja od značenja za osiguravanje jedinstvenog vodnog režima u Republici Hrvatskoj (u daljem tekstu : Republika).

Ovim se zakonom određuje djelovanje Ministarstva vodoprivrede kao, prvenstveno, usmjeravanje dugoročnog razvoja vodoprivrede u svrhu promicanja vodnog režima i optimalnog gospodarenja vodama.

Ovim se zakonom osniva javno vodoprivredno poduzeće za obavljanje vodoprivredne djelatnosti od značenja za Republiku i propisuju uvjeti za obavljanje vodoprivredne djelatnosti od značenja za slivna područja u Republici.

Članak 2Odredbe ovoga zakona odnose se ne sve površinske i podzemne vode, uključujući

i vodu za piće, termalnu i mineralnu vodu.

Odredbe ovoga zakona odnose se i na vode obalnog mora, međunarodne i medurepubličke vode u granicama Republike, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno.

Članak 3Vode. vodotoci, more i morska obala kao dobra od općeg interesa pod

posebnom su društvenom zaštitom i mogu se koristiti pod uvjetima i na način koji su propisani ovim ili drugim zakonom.

Članak 4Vodoprivredna djelatnost je, prema ovom zakonu djelatnost uređenja voda

i vodotoka, zaštite od štetnog djelovanja voda, zaštite voda od zagađivanja i osiguranja vodnih zaliha. kojom se osigurava jedinstveni vodni režim na određenom području.

Poslovi u vodoprivrednoj djelatnosti koji su nezamjenjivi uvjet života i rada građana, poduzeća i drugih organizacija jesu:

Poslovi iz stavka 2. ovoga članka su od posebnog društvenog interesa.

Članak 5Poslove iz članka 4. stavka 2. ovoga zakona obavljaju javno vodoprivredno

poduzeće koje se osniva za obavljanje vodoprivredne djelatnosti od značenja za Republiku (u daljem tekstu: Hrvatska vodoprivreda) i javna vodoprivredna poduzeća koja se organiziraju za obavljanje vodoprivredne djelatnosti od značenja za slivna područja (u daljem tekstu: vodoprivredna poduzeća).

Članak 6Pojedini izrazi upotrebljeni u ovom zakonu imaju ova značenja:

II. VODNA I SLIVNA PODRUČJA

Članak 7Radi jedinstvenog uređenja vodnog režima u Republici utvrđuju se vodna

i slivna područja.

Članak 8Vodno područje obuhvaća područje jednog ili više slivova ili njihovih

dijelova, koji čine prirodnu hidrografsku cjelinu.

Utvrđuju se ova vodna područja:

Granice pojedinih vodnih područja utvrđuju se odlukom Vlade Republike Hrvatske, na prijedlog ministra vodoprivrede.

Članak 9Slivno područje obuhvaća, u okviru vodnog područja, dio sliva ili jedan

ili više slivova unutrašnjih vodotoka za koje se utvrđuje jedinstveni režim hidrotehničkog uredenja i korištenja.

Slivno područje obuhvaća izgrađeno i neizgrađeno građevinsko zemljište, poljoprivredno i šumsko zemljište, površine pod saobraćajnicama i drugo zemljište:

Članak 10Slivna područja utvrđuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra

vodoprivrede.

III. VODNI REŽIM

Članak 11Vodni režim se utvrđuje na osnovi dugoročnog praćenja kretanja i svojstava

voda u prirodi i kvantitativnih i kvalitativnih promjena voda.

Pod promjenama vodnog režima podrazumijevaju se sve promjene kojima se uslijed ljudske djelatnosti ili djelovanja prirodnih sila mijenjaju količina ili kvaliteta vode odnosno prostorni ili vremenski raspored voda.

Vodni režim se održava i unapreduje uređivanjem i održavanjem vodotoka, izgradnjom i održavanjem vodoprivrednih objekata i uređaja i primjenom mjera za zaštitu od štetnog djelovanja voda, upotrebu i iskorištavanje voda i zaštitu voda od zagađivanja.

Vodni režim se održava i unapređuje u skladu s vodoprivrednom osnovom i planovima razvoja vodoprivrede.

Članak 12Vodoprivrednom osnovom utvrđuje se strategija promicanja i održavanja

vodnog režima na odredenom području i ona je osnov za planiranje razvoja vodoprivrede.

Vodoprivredna osnova sadrži osobito: postojeće stanje vodnog režima, osnovne elemente i uvjete održavanja i razvoja vodnog režima kojima se osiguravaju najpovoljnija tehnička i ekonomska rješenja za cjelovito i optimalno gospodarenje vodama, zaštitu od štetnog djelovanja voda, zaštitu voda od zagađivanja i osiguravanje zaliha voda.

Vodoprivredna osnova je sastavni dio prostornog plana društveno-političke zajednice.

Članak 13Vodoprivrednu osnovu Republike sačinjavaju vodoprivredne osnove vodnih

područja.

Vodoprivrednu osnovu za vodno područje donosi Sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske.

Članak 14Vodoprivredne osnove za slivna područja donose skupštine općina na slivnim

područjima na prijedlog vodoprivrednog poduzeća.

Umjesto vodoprivredne osnove za slivna područja mogu se donositi vodoprivredni planovi kojima se obuhvaćaju pojedina pitanja iz članka 12. stavka 2. ovoga zakona.

Članak 15"Hrvatska vodoprivreda"je stručni nositelj pripreme vodoprivrednih

osnova vodnih područja, a vodoprivredna poduzeća su stručni nositelji vodoprivrednih osnova odnosno vodoprivrednih planova za slivna područja.

U pripremi vodoprivredne osnove sudjeluju zainteresirana poduzeća, organi, organizacije i zajednice a osobito iz oblasti prostornog planiranja, zaštite životnog okoliša, elektroprivrede, prometa, komunalnih djelatnosti, poljoprivrede i šumarstva.

U toku izrade vodoprivredne osnove odnosno vodoprivrednih planova za slivna područja obavezno se usklađuju sa vodoprivrednom osnovom za vodno područje. Nositelj usklađivanja je "Hrvatska vodoprivreda".

Vodoprivredna osnova Republike mora biti u skladu sa šumsko-gospodarskom osnovom područja, a vodoprivredne osnove odnosno vodopivredni planovi za slivna područja usklađuju se s osnovama gospodarenja gospodarskih jedinica i programima za gospodarenje šumama i šumskim zemljištima na slivnim područjima.

Na postupak pripreme i donošenja vodoprivredne osnove primjenjuju se propisi o pripremi i donošenju prostornih planova.

Članak 16Radi osiguravanja jedinstvenog vodnog režima i ostvarivanja utvrdene

vodoprivredne politike izdaju se vodoprivredni uvjeti, vodoprivredne suglasnosti i vodoprivredne dozvole.

Članak 17Vodoprivredni uvjeti, vodoprivredne suglasnosti i vodoprivredne dozvole

su samostalni upravni akti, ako zakonom nije drukčije određeno.

Članak 18Kada prema ovom zakonu vodoprivredne uvjete, vodoprivrednu suglasnost

ili vodoprivrednu dozvolu izdaje "Hrvatska vodoprivreda" o žalbi protiv tih akata odlučuje Ministarstvo vodoprivrede.

Članak 19Ministar vodoprivrede donosi bliže propise o izdavanju vodoprivrednih

uvjeta, vodoprivrednih suglasnosti i vodoprivrednih dozvola.

Članak 20Vodoprivrednim se uvjetima, prije početka izrade tehničke ili druge

dokumentacije za izgradnju nekog objekta, za izvođenje regionalnih ili detaljnih geoloških istraživanja i za izvođenje drugih radova koji mogu utjecati na promjene u vodnom režimu, utvrđuju uvjeti i mjere kojima se osigurava odgovarajući vodni režim.

Vodoprivredni uvjeti se ne izdaju:

Članak 21

Vodoprivredne uvjete izdaje "Hrvatska vodoprivreda". Iznimno, od odredbe stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo vodoprivrede, po prethodno pribavljenom mišljenju "Hrvatske vodoprivrede" izdaje vodoprivredne ujete za:

Vodoprivredni uvjeti ponovo se izdaju ako se u vezi s obavljanjem privredne ili neprivredne djelatnosti mijenja tehnologija rada, koristi nova sirovina ili na drugi način mijenjaju uvjeti od utjecaja na vodni režim.

Članak 22U vodoprivrednim uvjetima se određuje kada se za građenje objekata obavezno

izdaje vodoprivredna suglasnost.

Članak 23Vodoprivredna poduzeća dužna su na zahtjev Ministarstva vodoprivrede

odnosno "Hrvatske vodoprivrede" dati podatke odnosno mišljenja potrebna za izdavanje vodoprivrednih uvjeta, koji se odnose na vodni režim u slivnom području.

Članak 24Vodoprivredna suglasnost je potrebna za izgradnju novih i rekonstrukciju

postojećih objekata i postrojenja i promjenu tehnologije, ako to može utjecati na promjenu kvalitete ili kvantitete voda odnosno ako se time mogu trajno, povremeno ili privremeno prouzročiti promjene u vodnom režimu.

Vodoprivredna suglasnost je potrebna i za radove koji se ne smatraju građenjem, a koji mogu utjecati na promjene u vodnom režimu (radovi za zaštitu od erozija i bujica, hidromelioracijski radovi, izgradnja šumskih putova i dr.), za organizaciju deponija krutog i tekućeg otpada, rudarske radove kao i za vađenje pijeska, šljunka i kamena na području iz članka 88. ovoga zakona.

Vodoprivredna suglasnost nije potrebna za izgradnju objekata iz članka 20. stavka 2. ovoga zakona, kao i za radove koji se prema odredbama ovoga zakona smatraju radovima održavanja vodoprivrednih objekata, ako se ti radovi izvode na osvajanja vodoprivrednih objekata, ako se ti radovi izvode na osnovi plana javnog vodoprivrednog poduzeća:

Članak 25Vodoprivrednom suglasnošću se utvrđuje da je građenje odnosno izvođenje

radova u skladu s propisima o vodama i vodoprivrednom osnovom.

Vodoprivredna suglasnost za građenje i izvođenje radova za koje su prethodno izdani vodoprivredni uvjeti daje se u skladu s vodoprivrednim uvjetima.

Članak 26

Vodoprivrednu suglasnost izdaje "Hrvatska vodoprivreda".

Vodoprivrednu suglasnost za građenje i izvođenje radova iz članka 21. stavka 2. ovoga zakona kao i u slučajevima kada je određeno da vodoprivrednu suglasnost daju suglasno organi zainteresiranih republika, izdaje Ministarstvo vodoprivrede po prethodno pribavljenom mišljenju "Hrvatske vodoprivrede".

Odredbe članka 23. ovoga zakona primjenjuju se i na izdavanje vodoprivrednih suglasnosti.

Članak 27Vodoprivredna suglasnost prestaje važiti ako se u roku od dvije godine

od dana njenog izdavanja ne započne s građenjem odnosno izvođenjem radova kao i u slučaju prestanka važenja građevinske dozvole izdane za građenje za koje je izdana i vodoprivredna suglasnost.

Članak 28Vodoprivredna dozvola je potrebna za korištenje i upotrebu voda, za

ispuštanje otpadnih voda, voda s promijenjenim svojstvima ili otpadnih tvari u vezi s obavljanjem djelatnosti, i to:

Ako se zbog promjene u tehnologiji ili iz drugih razloga naknadno izmijene opseg ili uvjeti korištenja vode odnosno ispuštanje otpadnih voda, voda s promijenjenim svojstvima ili otpadnih tvari, potrebna je nova vodoprivredna dozvola.

Izuzetno od odredbe stavka 1. ovoga članka vodoprivredna dozvola nije potrebna za korištenje voda iz javnog vodoopskrbnog sustava.

Članak 29Vodoprivrednom dozvolom se određuje namjena, način i uvjeti za korištenje

voda, odnosno način i uvjeti za ispuštanje pročišćenih i nepročišćenih voda i otpadnih tvari što mogu zagaditi vodu.

Vodoprivredna dozvola se izdaje u skladu s vodoprivrednom osnovom i vodoprivrednom suglasnošću.

Članak 30Vodoprivrednu dozvolu izdaje općinski organ uprave nadležan za poslove

vodoprivrede.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo vodoprivrede izdaje vodoprivrednu dozvolu za obavljanje djelatnosti u vezi s korištenjem objekata za koje prema članku 26. stavku 2. ovoga zakona izdaje vodoprivredne suglasnosti.

Vodoprivredna dozvola izdaje se po prethodno pribavljanom mišljenju "Hrvatske vodoprivrede".

Općinska skupština može odlukom ovlastiti "Hrvatsku vodoprivredu"za izdavanje vodoprivredne dozvole iz stavka 1. ovoga članka.

Odredba članka 23. ovoga zakona odgovarajuće se primjenjuje i na izadavanje vodoprivredne dozvole.

Članak 31Organ nadležan za donošenje rješenja o udovoljavanju uvjeta za obavljanje

privrede ili druge djelatnosti odbacit će zahtjev za donošenje takvog rješenja ako prethodno nije pribavljena vodoprivredna dozvola odnosno ako aktom organa ili organizacije iz članka 30. ovoga zakona nije utvrđeno da takva dozvola nije potrebna.

Članak 32

Vodoprivredna dozvola izdaje se na određeno ili na neodređeno vrijeme.

Članak 33Pravo iz vodoprivredne dozvole ne može se prenijeti na drugog korisnika

bez suglasnosti organa koji je izdao vodoprivrednu dozvolu.

Članak 34Pravo iz vodoprivredne dozvole prestaje:

Prestanak prava iz vodoprivredne dozvole utvrđuje organ koji je izdao vodoprivrednu dozvolu.

Članak 35Ako korisnik koristi vodu ili ispušta otpadne vode odnosno tvari protivno

vodoprivrednoj dozvoli, organ koji je izdao vodoprivrednu dozvolu upozorit će na to korisnika i odrediti mu rok u kojem je dužan korištenje vode odnosno ispuštanja otpadnih voda ili tvari uskladiti s vodoprivrednom dozvolom.

Ako korisnik u određenom roku ne uskladi korištenje voda ili ispuštanje otpadnih voda odnosno tvari s vodoprivrednom dozvolom, organ iz stavka 1. ovoga članka oduzet će mu vodoprivrednu dozvolu.

Organ iz stavka 1. ovoga članka rješenjem će oduzeti vodoprivrednu dozvolu ili će privremeno zabraniti korištenje vode ili ispuštanje otpadnih voda odnosno tvari, ako se izmijene uvjeti pod kojima je dozvola izdana, takc da dalje korištenje vode ili ispuštanje otpadnih voda ili tvari dovodi u opasnost život i zdravlje ljudi, životinjski i biljni svijet ili ako uslijed izmjene vodoprivredne osnove izdana dozvola nije više u skladu s vodoprivrednom osnovom.

Članak 36Vodoprivrednim objektima, prema ovom zakonu, smatraj u se :

Vodoprivredni objekti iz točke 1. i 2. ovoga članka su dobra od općeg interesa i u državnom su vlasništvu.

Članak 37

Zaštitni vodoprivredni objekti na rijekama Savi, Dravi, Muri, Dunavu, Neretvi, Cetini, Krki, Zrmanji, Mirni, Kupi i Uni i njihovim pritocima do kote uspora velikih voda; oteretni kanali Odra, Kupa-Kupa, Lonja-Strug; objekti na drugim vodotocima; akumulacijama, retencijama i lateralni kanali određeni republičkim planom za obranu od poplava- su objekti od značenja za Republiku.

Zaštitni vodoprivredni objekti, osim objekata iz stavka 1. ovoga članka i hidromelioracijski objekti - su objekti od značenja za slivno područje.

Članak 38Zaštitnim vodoprivrednim objektima iz članka 37. stavka 1. upravlja

"Hrvatska vodoprivreda" koja se brine o njihovom čuvanju, redovnom održavanju, obnavljanju, korištenju i funkcioniranju u skladu s njihovom namjenom.

Vrijednost vodoprivrednih objekata iz stavka 1. ovoga članka ne uzima se u obzir pri utvrđivanju ukupno prihoda i dohotka, niti služi kao osnovica za utvrđivanje poreza ili drugih financijskih obaveza "Hrvatske vodoprivrede". "Hrvatska vodoprivreda"ne može objekte iz stavka 1. ovoga članka prenijeti na drugog korisnika. Iznimno. ako je zbog izmjene u vodnom režimu ili zbog izgradnje drugih vodoprivrednih objekata prestala svrha zbog koje su objekti izgrađeni, "Hrvatska vodoprivreda" može uz suglasnost Ministarstva vodoprivrede izmijeniti njihovu namjenu ili ih prenijeti na drugog korisnika.

Članak 39Zaštitnim vodoprivrednim objektima i hidromelioracijskim objektima iz

članka 37. stavka 2. ovoga zakona upravlja vodoprivredno poduzeće.

Odredbe članka 38. ovoga zakona odgovarajuće se primjenjuju i na upravljanje objektima iz stavka 1. ovoga članka. Za izmjenu namjene ili prijenos tih objekata potrebna je suglasnost općine na čijem su području ti objekti.

Članak 40Vodoprivredni uređaji i oprema za zaštitu od štetnog djelovanja voda

kao i vodoprivredni uređaji i oprema na hidromelioracijskim sustavima državno su vlasništvo.

Vodoprivrednim uređajima i opremom iz stavka 1. ovoga članka upravlja "Hrvatska vodoprivreda" odnosno vodoprivredno poduzeće.

Članak 41Posebni vodoprivredni objekti iz članka 36. stavka 1. točke 3. ovoga

zakona čija je izgradnja financirana iz sredstava vodoprivrede predaju se nakon izgradnje na upravljanje komunalnom poduzeću ili drugoj organizaciji koja se brine o njihovom korištenju i održavanju. Ovi objekti mogu se predati na korištenje i održavanje i "Hrvatskoj vodoprivredi" odnosno vodoprivrednom poduzeću.

Članak 42Način upravljanja i korištenja vodoprivrednim objektima, koji se, osim

za zaštitu od štetnog djelovanja voda odnosno hidromelioracijske namjene koriste i za druge svrhe (višenamjenske akumulacije i sl.), uređuje se ugovorom koji zaključuju "Hrvatska vodoprivreda" odnosno vodoprivredno poduzeće i drugi korisnici tih objekata uz suglasnost Ministarstva vodoprivrede.

Članak 43Radovima na održavanju zaštitnih vodoprivrednih i hidromelioracijskih

objekata smatraju se:

Članak 44Zemljište za izgradnju i obnavljanje zaštitnih vodoprivrednih objekata

osiguravaju općine na čijem se području objekti izgrađuju i općine čije se područje izgradnjom tih objekata štiti od štetnog djelovanja voda.

Vlasnici odnosno korisnici zemljišta i drugih nekretnina koje se vodoprivrednim objektima zaštićuju od poplava ili drugih oblika štetnog djelovanja voda, dužni su općini naknaditi dio troškova za osiguravanje zemljišta iz stavka 1. ovoga članka, ovisno o koristi koju od toga imaju. Način i visinu učešća u snašanju dijela troškova za osiguranje zemljišta utvrđuje općinska skupština.

Članak 45Kada je za izgradnju i obnavljanje zaštitnih vodoprivrednih objekata

potrebno izvršiti prijenos prava vlasništva na šumi odnosno šumskom zemljištu u državnom vlasništvu prijenos se obavlja na način i prema postupku određenom Zakonom o šumama.

Naknada za prijenos prava vlasništva na šumi i šumskom zemljištu iz stavka 1. ovoga članka ne može biti veća od vrijednosti ulaganja u tu šumu odnosno zemljište izvršenih prije prijenosa prava. Ova naknada ne može sadržavati naknadu za očekivani prirast ili drugu očekivanu dobit nakon isteka godine u kojoj se prijenos obavlja.

Članak 46Radi sprečavanja štetnog djelovanja voda i zaštite vodoprivrednih objekata

"Hrvatska vodoprivreda" odnosno vodoprivredno poduzeće koje održava zaštitne vodoprivredne objekte provodi u inundacijskom području zaštitne mjere uzgoja i sječe drveća i drugog raslinja.

Članak 47"Hrvatska vodoprivreda" odnosno vodoprivredno poduzeće koje

održava zaštitne vodoprivredne objekte ima pravo, bez naknade protuvrijednosti, na zemljištu u državnom ili društvenom vlasništvu:

Članak 48Zaštita od štetnog djelovanja voda obuhvaća aktivnosti i mjere za zaštitu

od poplava, zaštitu od leda na vodotocima, zaštitu od erozija i bujica i za otklanjanje posljedica od takvog djelovanja voda.

Članak 49Radi sprečavanja poplava i štetnog djelovanja poplavnih voda izgrađuju

se i održavaju objekti za zaštitu od poplava (nasipi, akumulacije, retencije, odušni kanali, ustave, regulacije vodotoka, uređenje obala i dr.), obavljaju zaštitni radovi i provode mjere obrane od poplava.

Članak 50Obrana od poplava može biti redovna i izvanredna. Redovna odnosno izvanredna

obrana od poplava proglašava se kada vodostaj dosegne visinu utvrđenu planom za obranu od poplava uz očekivanje daljnjeg porasta.

Članak 51Plan za obranu od poplava na vodotocima iz članka 37. stavka 1. ovoga

zakona, na vodama i vodotocima i drugim vodama i vodotocima koji čine republičku odnosno državnu granicu ili su njima presječeni donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra vodoprivrede (u daljem tekstu: republički plan za obranu od poplava).

Planove za obranu od poplava na ostalim vodama i vodotocima donose skupštine općina u skladu s planom iz stavka 1. ovoga članka (u daljem tekstu: općinski plan za obranu od poplava).

Republički plan za obranu od poplava objavljuje se u "Narodnim novinama".

Općinski plan za obranu od poplava objavljuje se u službenim glasilima općina koje su ga donijele.

Članak 52Plan za obranu od poplava sadrži osobito: mjere koje se moraju poduzeti

prije ili u slučaju opasnosti od poplave, poduzeća i druge pravne osobe koje provode obranu od poplave i imena stručih organizatora obrane od poplave, vodostaj kada na pojedinim sektorima počinje redovna odnosno izvanredna obrana, odredbe o opremi i materijalu koji se moraju pripremiti; dužnosti, odgovornosti i ovlaštenja u pogledu poduzimanja određenih radnji u vezi s obranom i način obavještavanja o pojavama i mjerama u toku obrane od poplave.

Planom za obranu od poplava utvrđuje se i obveza sudjelovanja poduzeća, drugih pravnih osoba i građana ako nastupi opasnost od poplave u takvom opsegu da se raspoloživim sredstvima i radnicima "Hrvatske vodoprivrede" ;odnosno vodoprivrednog poduzeća ne može osigurati obrana od poplave.

Sudjelovanje jedinica Jugoslavenske narodne armije i teritorijalne obrane dogovara se s nadležnim organima Jugoslavenske narodne armije odnosno teritorijalne obrane.

Članak 53O izvršenju plana za obranu od poplava brinu se organi društveno-političkih

zajednica i javna vodoprivredna poduzeća s područja za koje je plan donesen.

Izvanrednom obranom od poplava rukovode organi civilne zaštite na određenom podučju.

Članak 54"Hrvatska vodoprivreda" općim aktom utvrđuje mjere i način

izvršavanja zadataka i obavljanje poslova obrane od poplava koje je dužna izvršavati na osnovi ovoga zakona i u skladu sa republičkim planom za obranu od poplave.

Općim aktom iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se i podjela inundacijskih područja prema stupnju ugroženosti od poplava.

Vodoprivredna poduzeća u skladu s općim aktom iz stavka 1. ovoga članka donose opće akte kojima utvrđuju mjere i način izvršavanja zadataka i obavljanja poslova obrane od poplava koje su dužne izvršavati na osnovi ovoga zakona i u skladu s republičkim planom za obranu od poplava i općinskim planovima za obranu od poplava.

Članak 55Pravne osobe i građani obavezni su sudjelovati u obrani od poplava kada

nastupi opasnost od poplave u takvom opsegu da se obrana ne može osigurati s radnicima i sredstvima javnih vodoprivrednih poduzeća.

U obrani od poplava dužni su sudjelovati u prvom redu građani ugroženih područja, radnici ugroženih poduzeća i drugih ugroženih organizacija.

Ako sudjelovanje pravnih osoba i građana s ugroženog područja predviđenog planom za obranu od poplava nije dovoljno za otklanjanje neposredne opasnosti od poplave, rukovoditelj određen planom za obranu od poplava može zatražiti obvezatno sudjelovanje i ostalih organizacija, zajednica i građana.

Skupštine općina odredit će potrebne mjere za osiguranje smještaja i prehranu građana pozvanih da sudjeluju u obrani od poplava izvan njihovog prebivališta odnosno boravišta.

Članak 56U slučaju opasnosti od poplava ministar vodoprivrede u suglasnosti s

ministrom prometa i veza može na ugroženom području privremeno ograničiti odnosno zabraniti cestovni, željeznički ili riječni promet.

Članak 57Korisnici akumulacija i retencija dužni su ih koristiti na način kojim

se osigurava prihvaćanje poplavnog vala.

Veličina zapremine odnosno visina slobodnog prostora koji se mora u akumulaciji stalno održavati u pojedinim godišnjim razdobljima i pogonski uvjeti za ispuštanje vode iz akumulacija određuju se općim aktom korisnika iz stavka 1. ovoga članka uz suglasnost organa nadležnog za izdavanje vodoprivredne dozvole.

Članak 58Sredstva za provođenje preventivnih mjera i pripremnih radova utvrđenih

republičkim planom za obranu od poplava osiguravaju se iz namjenskih sredstava u skladu s odredbama ovoga zakona.

Sredstva za provođenje preventivnih mjera i pripremnih radova utvrđenih općinskim planom za obranu od poplava osiguravaju se iz namjenskih sredstava u skladu s ovim zakonom i odlukama općinskih skupština.

Članak 59Sredstva za provođenje neposrednih mjera zaštite u toku poplave i za

ublažavanje nastalih posljedica, te za naknade pravnim osobama i građanima sudionicima obrane od poplave osiguravaju se u skladu s propisima o zaštiti od elementarnih nepogoda i iz drugih izvora određenih zakonom i odlukama općinskih skupština.

Odlukom općinske skupštine utvrđuje se pravo na naknadu za sudjelovanje u obrani od poplava, za materijal i opremu korištenu u toku obrane od poplava i za štete nastale u toku obrane od poplava. Visina ove naknade ne može biti veća od stvarnih troškova.

Pravne osobe i građani nemaju pravo na naknadu za sudjelovanje u obrani od poplave radi zaštite imovine koju koriste odnosno koja je u njihovom vlasništvu.

Članak 60Ako se zbog nagomilavanja leda stvaraju pregrade koje mogu prouzročiti

poplavu ili ako zbog pokretanja leda može doći do oštećenja zaštitnih objekata i uređaja i drugih stalnih ili plovnih objekata na vodotoku, moraju se poduzeti mjere utvrđene planom za obranu od poplava.

Mjere za obranu od leda poduzima "Hrvatska vodoprivreda"odnosno vodoprivredno poduzeće.

Sredstva za provođenje mjera za obranu od leda iz stavka 1. ovoga članka osiguravaju se na način utvrđen u članku 58. i članku 59. ovoga zakona.

Članak 61Mjere za obranu od leda radi neposredne zaštite mostova, plovnih i drugih

objekata koji su u vlasništvu pravnih osoba i građana odnosno kojima upravljajk" pojedina poduzeća :li druge pravne osobe, poduzimajute pravne osobe i građani.

Članak 62Zemljištem ugroženim od erozije, prema ovom zakonu, smatra se zemljište

na kojem uslijed djelovanja površinskih voda dolazi do ispiranja, podrivanja, odronjavanja i drugih štetnih pojava.

Bujičinim tokovima, prema ovome zakonu, smatraju se povremeni vodotoci ili promjene u stalnim vodotocima koje nastaju uslijed kiša ili topljenja snijega i zbog čijeg djelovanja dolazi do poremećaja u vodnom režimu.

Članak 63Radi sprečavanja i otklanjanja erozija i djelovanja bujica izgrađuju

se i održavaju zaštitni i drugi objekti, izvode drugi zaštitni radovi i provode mjere zaštite.

Objektima za zaštitu od erozija i bujica smatraju se. regulacije bujičinih tokova, objekti za odvodnju površinskih voda, pregrade, ustave, terase, akumulacije, retencije i slični objekti.

Radovima na zaštiti od erozija i bujica smatraju se: pošumljavanje, uzgoj i održavanje zaštitne vegetacije, terasiranje, krčenje raslinja, čišćenje korita i slični radovi.

Mjerama za zaštitu od erozija i bujica smatraju se osobito: zabrana ili ograničenje sječe drveća i grmlja, zabrana ili ograničenje vađenja pijeska, šljunka i kamena; zabrana odlaganja otpadnih tvari, odgovarajući način korištenja poljoprivrednog i drugog zemljišta.

Članak 64Objekti za zaštitu od erozija i bujica izgrađuju se i održavaju u skladu

s planom vodoprivrednog poduzeća. Na području za koje nije osnovano vodoprivredno poduzeće plan zaštite od erozija i bujica donosi općinska skupština koja osigurava i sredstva za njegovo izvršenje.

Ako je ugroženost od erozija i bujica na određenom području takvog opsega da značajnije utječe na pogoršanje vodnog režima od značenja za vodno područje dio sredstava za zaštitu od erozija i bujica osigurava se iz namjenskih sredstava za financiranje vodoprivrede na razini Republike.

Članak 65Vodoprivredne osnove i planovi iz članka 64 stavka 1. ovoga zakona kojima

se utvrđuju zadaci i radovi na zaštiti od erozija i bujica na području na kojem se nalaze šume i šumsko zemljište usklađuju se sa šumsko-gospodarskom osnovom.

Članak 66Hidromelioracijski sustav, prema ovom zakonu, je skup vodoprivrednih

objekata i uređaja za odvodnjavanje suvišnih voda na poljoprivrednom, šumskom, izgrađenom i neizgrađenom građevinskom i drugom zemljištu, čijim se funkcioniranjem neposredno ili posredno omogućava brže i pogodnije otjecanje površinskih i podzemnih voda, kao i skup vodoprivrednih objekata i uređaja za navodnjavanje zemljišta.

Hidromelioracijskim objektima i uređajima za odvodnjavanje smatraju se osobito: uređeni prirodni vodotoci, nasipi, lateralni kanli i drugi objekti za zaštitu od vanjskih voda, osnovna i detaljna kanalska mreža, crpne stanice, drenaže i drugi objekti za zaštitu od unutrašnjih voda.

Hidromelioracijskim objektima i uređajima za navodnjavanje smatraju se osobito: uređeni prirodni vodotoci, akumulacije za skupljanje voda, bunari i kaptaže, kanalska mrežai objekti za skupljanje, dovođenje i raspodjelu voda.

Članak 67Hidromelioracijskim sustavom upravlja vodoprivredno poduzeće koje se

brine o njegovom redovnom održavanju i namjenskom korištenju.

Članak 68Hidromelioracijski sustav za navodnjavanje koristi se u skladu s općim

aktom o korištenju hidromelioracijskog sustava koji donosi vodoprivredno poduzeće.

Općim aktom iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se osobito: površine zemljišta za koje se osigurava navodnjavanje, korisnici navodnjavanja, kriteriji za raspodjelu vode i kriteriji za određivanje naknade koju plaćaju korisnici.

Članak 69Zaštita voda od zagađivanja, uključujući i zaštitu obalnog mora od zagađivanja

s kopna, provodi se radi omogućavanja neškodljivog i nesmetanog korištenja voda, zaštite zdravlja ljudi, životinjskog i biljnog svijeta i zaštite životnog okoliša.

Zaštita voda od zagađivanja provodi se zabranom, ograničavanjem i sprečavanjem unošenja u vode opasnih i štetnih tvari, propisivanjem i poduzimanjem drugih mjera za očuvanje i poboljšavanje kvalitete vode.

Opasnim tvarima, prema ovom zakonu, smatraju se tvari koje svojim sastavom, količinom, radioaktivnošću ili drugim svojstvima mogu dovesti u opasnost život i zdravlje ljudi i opstanak životinjskog odnosno biljnog svijeta.

Štetnim tvarima, prema ovom zakonu, smatraju se tvari koje mogu prouzročiti promjene kemijskih, fizikalnih, radioaktivnih, bakterioloških ili bioloških osobina voda, uslijed čega se ograničava ili onemogučava upotreba voda u korisne svrhe.

Vlada Republike Hrvatske propisuje koje se tvari prema stavku 3. i 4. ovoga članka smatraju opasnim odnosno štetnim tvarima.

Članak 70Opasne i štetne tvari zabranjeno je ispuštati ili unositi u vode ili

odlagati na području gdje postoji mogućnost zagađivanja voda osim pod uvjetima utvrđenim ovim zakonom ili propisima donesenim na osnovi ovoga zakona.

Pravne osobe i građani koji u vezi s obavljanjem djelatnosti ispuštaju opasne odnosno štetne tvari koje mogu zagaditi vode dužne su ih prije ispuštanja u prijemnike ili javni kanalizacijski sustav djelomično ili potpuno pročistiti u skladu sa vodoprivrednom dozvolom.

Ministar vodoprivrede propisuje standarde za pročišćavanje otpadnih voda i tvari iz stavka 2. ovoga članka. .

Članak 71Radi utvrđivanja upotrebljivosti vode za određene namjene vrši se klasifikacija

voda i, kategorizacija voda.

Klasifikacijom voda utvrđuje se podjela voda po vrstama, karakteristike pojedinih voda i svrha za koju se mogu upotrebljavati, te dopušteni stupanj zagađenosti iznad kojeg je vodu opasno koristiti ili je za pojedine korisnike onemogućena njihova upotreba odnosno korištenje.

Kategorizacijom voda utvrđuje se kvaliteta i namjena voda u pojedinim vodotocima, jezerima, akumulacijama, te podzemnih voda i voda obalnog mora.

Klasifikaciju i kategorizaciju voda propisuje Vlada Republike Hrvatske.

Članak 72Zaštita voda od zagađivanja provodi se u skladu s planom za zaštitu

voda od zagađivanja.

Republički plan za zaštitu voda od zagađivanja donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva vodoprivrede.

Plan za zaštitu voda od zagađivanja na slivnom području donose sporazumno općinske skupštine na slivnom području.

Članak 73Planom za zaštitu voda od zagađivanja utvrđuju se osobito: mjere za

sprečavanje ili ograničavanje unošenja u vode opasnih i štetnih tvari, mjere za sprečavanje odlaganja otpadnih i drugih tvari na područjima na kojima to može utjecati na pogoršanje kvalitete voda, mjere za pročišćavanje zagađenih voda, način provođenja interventnih mjera u izvanrednim slučajevima zagađivanja, subjekti koji su dužni provoditi pojedine mjere, te odgovornosti i ovlaštenja u vezi s provođenjem zaštite.

Planom za zaštitu voda od zagađivanja iz stavka 2. članka 72. određuju se: rokovi u kojima su općinske skupštine u gradovima i naseljima, u kojima nisu izgrađeni komunalni uređaji za pročišćavanje voda, dužne takve uređaje izgraditi i pustiti u rad.

Članak 74Ako uslijed niskog vodostaja ili drugih okolnosti prijeti opasnost za

pogoršanje kvalitete voda, ministar vodoprivrede može odrediti poseban režim za ispuštanje opasnih i štetnih tvari odnosno druge mjere za očuvanje odgovarajuće kvalitete voda.

Članak 75Nadležni organ odbit će zahtjev za izdavanje vodoprivrednih uvjeta odnosno

vodoprivrednih suglasnosti:

Iznimno nadležni organ može izdati vodoprivredne uvjete odnosno vodoprivrednu suglasnost i u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka, ako je za područje na kojem je predviđena izgradnja donesen provedbeni urbanistički plan odnosno plan uređenja manjeg naselja kojim su utvrđene odgovarajuće mjere zaštite voda od zagađivanja i ako su osigurana sredstva za njihovo provođenje.

Članak 76Ako je uslijed izvanrednog slučaja, kvara ili iz drugih razloga nastala

opasnost za zagađivanje voda opasnim ili štetnim tvarima, pravna osoba ili građanin u vezi s čijim je djelovanjem ili propustom nastala opasnost, dužni su bez odlaganja o tome obavijestiti službu javne sigurnosti.

Osoba koja primijeti da je došlo do većeg stupnja zagađivanja voda ili da postoji opasnost za nastajanje zagađivanja u slučaju iz stavka 1. ovoga članka ili u drugom slučaju, dužna je bez odlaganja o tome obavijestiti službe javne sigurnosti. Služba javne sigurnosti će o nastalom zagađivanju odnosno opasnosti za zagađivanje voda obavijestiti "Hrvatsku vodoprivredu" odnosno vodoprivredno poduzeće koje djeluje na području na kojem je došlo do opasnosti odnosno zagađivanja voda. "Hrvatska vodoprivreda" odnosno vodoprivredno poduzeće ili druga organizacija određena planom za zaštitu voda od zagađivanja, dužne su neposredno po saznanju o nastanku opasnosti ili zagađivanju vode poduzeti mjere za otklanjanje opasnosti odnosno zagađivanja.

Troškove poduzetih mjera dužna je snositi pravna osoba ili građanin uslijed čijeg je djelovanja ili propusta došlo do opasnosti odnosno zagađivanja vode.

Članak 77Pravne osobe i građani koji proizvode ili stavljaju u promet kemijska

sredstva koja nakon upotrebe dospijevaju u vode (površinske i podzemne vode i more) dužne su za proizvodnju i puštanje u promet takvih sredstava pribaviti vodoprivrednu dozvolu.

Članak 78Pravne osobe i građani koji ispuštaju u vode opasne odnosno štetne tvari

dužne su voditi evidenciju o učestalosti ispuštanja, količini i sastavu tih tvari i o tome dostavljati podatke "Hrvatskoj vodoprivredi" odnosno vodoprivrednom poduzeću i takve podatke davati na zahtjev vodoprivredne, sanitarne i inspekcije zaštite okoliša.

Ministar vodoprivrede u suglasnosti s ministrom zdravstva i ministrom zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva donijet će potanje propise o vođenju evidencije iz stavka 1. ovoga članka.

Organizacije koje obavljaju stalno i sistematsko ispitivanje kvalitete voda dužne su o tome davati podatke organizacijama koje se bave zaštitom voda.

Članak 79Javna vodoprivredna poduzeća i komunalna poduzeća koja obavljaju djelatnost

odvođenja otpadnih voda,prate i ispituju odnosno organiziraju ispitivanje kvalitativnih promjena voda, utvrđuju uzročnike, opseg i stupanj zagađivanja i provode mjere za sprečavanje i sanaciju zagađivanja.

Ispitivanje kvaliteta voda obavljaju laboratoriji na osnovi ovlaštenja Ministarstva vodoprivrede.

Ministar vodoprivrede u suglasnosti s ministrom zdravstva propisuje uvjete koje moraju ispunjavati laboratoriji iz stavka 2. ovoga članka.

Članak 80

Voda se mora koristiti racionalno i ekonomično.

Korištenje voda za opskrbu stanovništva vodom za piće, sanitarne potrebe i za potrebe narodne obrane ima prvenstvo u odnosu na korištenje voda za ostale namjene.

Izgradnja objekata i uređaja za svrhe iz stavka 2. ovoa članka ima prvenstvo u odnosu na izgradnju objekata za korištenje voda za ostale namjene.

Članak 81Voda koja služi ili je namijenjena za piće, za proizvodnju i preradu

živežnih namirnica, za sanitarne potrebe i rekreaciju, mora u pogledu kemijskog, fizikalnog, bakteriološkog i biološkog sastava i radioaktivnih osobina odgovarati propisanim uvjetima.

Dozvola za upotrebu i puštanje u rad objekata i uređaja za javnu opskrbu vodom za piće može se izdati samo ako nadležni sanitarni inspektor utvrdida su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 82Ako nastupi nestašica vode u tolikoj mjeri da se ne mogu zadovoljiti

sve potrebe korisnika vode na određenom području, općinska skupština ili organ koji ona odredi može pojedinim korisnicima privremeno ograničiti ili obustaviti upotrebu odnosno korištenje vode.

U slučaju iz stavka 1. ovoga članka ministarstvo vodoprivrede može privremeno ograničiti ili zabraniti korištenje vode i iz umjetnih vodotoka odnosno umjetnih objekata za skupljanje vode.

Članak 83Prilikom izdavanja vodoprivrednih uvjeta odnosno vodoprivrednih suglasnosti

za građenje novih ili obnavljanje postojećih objekata i uređaja za javnu opskrbu vodom za piće, obavezno se utvrđuju:

1.sadašnja i buduća potrebna količina vode za piće;

Članak 84Područje na kojem se nalaze izvorišta vode, koja se po količini i kvaliteti

mogu koristiti ili se koriste za javnu opskrbu vodom za piće, mora biti zaštićeno od namjernog ili slučajnog zagađivanja i od drugih utjecaja koji mogu nepovoljno djelovati na zdravstvenu ispravnost vode ili na izdašnost izvorišta.

Zaštita izvorišta iz stavka 1. ovoga članka provodi se utvrđivanjem i održavanjem zona sanitarne zaštite, čija se veličina, granice, sanitarni režim i drugi uvjeti određuju u skladu s rezultatima istražnih radova, te utvrđivanjem drugih zaštitnih mjera.

Ministar vodoprivrede u suglasnosti s ministrom zdravstva i ministrom zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva utvrđuje uvjete za određivanje zona sanitarne zaštite izvorišta i zaštitnih mjera.

Zone sanitarne zaštite izvorišta i zaštitne mjere određuje općinska skupština.

Članak 85Poduzeća i druge pravne osobe koje obavljaju djelatnost opskrbe vodom

za piće, dužne su organizirati stalni i sistematski pregled vode i poduzimati mjere za osiguravanje odgovarajuće kvalitete vode i sanitarne ispravnosti objekata i uređaja za opskrbu vodom za piće i podatke o tome dati nadležnom organu sanitarne inspekcije i inspekciji zaštite okoliša.

Ministar zdravstva propisuje opseg, vrste i metode pregleda voda, objekata i uređaja za vodoopskrbu te mjere za zaštitu kvalitete vode za piće.

Članak 86Pravne osobe koje u vezi s obavljanjem djelatnosti koriste vodu, osim

vode iz javnog vodoopskrbnog sustava, dužne su voditi evidenciju o iskorištenim količinama vode i o tome dostavljati podatke javnom vodoprivrednom poduzeću.

Članak 87Općina na čijem se području nalazi akumulacija iz koje se voda koristi

u privredne svrhe, ima pravo na naknadu.

Visinu naknade utvrđuju općina i korisnik sporazumno. Ako se ne postigne sporazum, visinu naknade određuje sud uzimajući u obzir sredstva koja je općina uložila u izgradnju akumulacije, prihode koje općina gubi zbog akumulacije i druge štete koje zbog toga nastaju.

Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka ne odnose se na korištenje vode iz akumulacije za potrebe elektroprivrede ako je zakonom ili na osnovi zakona propisana obveza snašanja naknade.

Članak 88Vađenje pijeska, šljunka ili kamena na području od značenja za održavanje

jedinstvenog vodnog režima može se obavljati samo u skladu s odredbama ovoga zakona.

Područjem od značenja za održavanje jedinstvenog vodnog režima, u smislu stavka 1. ovoga članka, smatraju se: more i morska obala, uređena i neuređena inundacijska područja zajedno s koritom tekućih voda, korita i obale jezera, retencija i akumulacija.

Područjem iz stavka 1. ovoga članka smatraju se i nalazišta pijeska, šljunka i kamena u zonama sanitarne zaštite (članak 84. stavak 2) te vodonosnim i drugim područjima od značenja za vodni režim određenim vodoprivrednim osnovom ili planom uređenja prostora.

Članak 89Pijesak, šljunak i kamen na području iz članka 88. ovoga zakona može

se vaditi samo na osnovi vodoprivredne suglasnosti.

Za vadenje pijeska, šljunka i kamena na području iz članka 88. stavka 3. ovoga zakona osim vodoprivredne suglasnosti potrebno je i odobrenje koje se izdaje prema odredbama propisa o rudarstvu. Nadležni organ društveno-političke zajednice može izdati odobrenje samo na osnovi prethodno izdane vodoprivredne suglasnosti.

Članak 90Vodoprivrednom suglasnošću iz članka 89. ovoga zakona određuje se eksploatacijsko

polje, uvjeti vađenja i količina pijeska, šljunka ili kamena koja se može izvaditi.

Eksploatacijsko polje na kojem se vadi pijesak, šljunak ili kamen, u skladu s odredbama ovoga zakona, je prostor na površini zemlje, pod vodom ili u vodi na kojem se nalazi pijesak, šljunak ili kamen koji se može vaditi.

Članak 91Vodoprivrednu suglasnost za vađenje pijeska, šljunka i kamena na području

iz članka 88. stavka 2. ovoga zakona izdaje "Hrvatska vodoprivreda", a vodoprivrednu suglasnost za vađenje pijeska, šljunka i kamena iz međudržavnih i međurepubličkih vodotoka izdaje Ministarstvo vodoprivrede.

Članak 92Vodoprivredna suglasnost za vađenje pijeska, šljunka i kamena vrijedi

samo za korisnika kojem je izdana.

Vodoprivredna suglasnost može se oduzeti ako se naknadno ustanovi da se vađenjem pijeska, šljunka ili kamena narušava vodni režim, ugrožava život, zdravlje ili imovina; te ako se korisnik ne pridržava mjera i ograničenja utvrđenih u vodoprivrednoj suglasnosti.

Članak 93

Korisnici koji na području iz članka 88. ovoga zakona vade pijesak, šljunak ili kamen dužni su voditi evidenciju o količini i kvaliteti izvadenog pijeska, šljunka i kamena i podatke o tome dostaviti javnom vodoprivrednom poduzeću.

Oblik i način vodenja evidencije iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar vodoprivrede.

Članak 94Pravna osoba ili građanin koji na području iz članka 88. stavka 2. ovoga

zakona bez vodoprivredne suglasnosti vade pijesak, šljunak ili kamen, dužni su nadoknaditi time učinjenu štetu.

Naplaćeni iznos naknade štete iz stavka 1. ovoga članka prihod je javnog vodoprivrednog poduzeća koji upravlja vodoprivrednim sustavom iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 95Radi očuvanja i održavanja zaštitnih, hidromelioracijskih i drugih vodoprivrednih

objekata i održavanja vodnog režima, zabranjeno je :

Izuzetno od odredbe stavka 1. ovoga članka "Hrvatska vodoprivreda" odnosno vodoprivredno poduzeće koje održava vodoprivredne objekte može na zahtjev vlasnika odnosno korisnika zemljišta, odobriti obradu zemljišta, sađenje drveća ili drugih nasada, sječu drveća, ispašu ili obavljanje drugih radnji, ako se time ne ugrožava stabilnost i sigurnost vodoprivrednih objekata odnosno postojeći vodni režim.

Odredba stavka 1. točke 2. ovoga članka ne odnosi se na uzgoj i sječu koju obavlja poduzeće iz djelatnosti šumarstva prema šumsko gospodarskoj osnovi, ako je ta osnova uskladena s vodoprivrednom osnovom.

Članak 96Ako radnjom iz članka 95. stavka 1. ovoga zakona nastane šteta, pravna

osoba odnosno građanin odgovorni za štetu, dužni su uspostaviti prijašnje stanje u roku koji odredi organ vodoprivredne inspekcije na prijedlog "Hrvatske vodoprivrede" odnosno vodoprivrednog poduzeća koje održava vodoprivredne objekte.

Ako pravna osoba ili građanin prema odredbi stavka ovoga članka ne uspostave prijašnje stanje, potrebne radove će izvršiti javno vodoprivredno poduzeće na teret odgovornog počinitelja.

Ako štetu nije moguće popraviti na način iz stavka 1. i 2. ovoga članka, odgovorna pravna osoba odnosno građanin dužni su naknaditi štetu prema cjeniku koji utvrđuje javno vodoprivredno poduzeće koje održava vodoprivredne objekte.

Članak 97Ceste, putovi i prijelazi na nasipima i drugim zaštitnim vodoprivrednim

objektima moraju se održavati u takvom stanju da se na njima ne skuplja odnosno ne zadržava voda koja može smanjiti njihovu otpornost i funkcionalnu sposobnost, a dok se takvo stanje ne uspostavi, općinski organ uprave nadležan za poslove vodoprivrede zabranit će promet na cesti, putu odnosno prijelazu na zaštitnom objektu.

Članak 98Radi provođenja neposredne obrane od poplava, korisnici i vlasnici zemljišta

na ugroženom području dužni su na zahtjev javnog vodoprivrednog poduzeća koje provodi obranu od poplave:

Ako korisnik odnosno vlasnik zemljišta iz stavka 1. ovoga člana ne dopusti korištenje materijala ili prijelaz, općinski organ uprave nadležan za poslove vodoprivrede, rješenjem će naložiti korisniku odnosno vlasniku zemljišta da postupi u skladu s odredbama stavka 1. ovoga članka.

Žalba protiv ovog rješenja ne odlaže izvršenje.

Korisnik odnosno vlasnik zemljišta ima pravo na naknadu za korištenje materijala u slučaju iz stavka 1. točke 1. ovoga članka. Visinu naknade utvrđuju sporazumno javno vodoprivredno poduzeće koje provodi obranu od poplave i korisnik odnosno vlasnik zemljišta. Ako se ne postigne sporazum o visini naknade odlučuje sud.

Članak 99Korisnici i vlasnici zemljišta dužni su u korist javnog vodoprivrednog

poduzeća dopustiti prijelaz preko zemljišta za potrebe premjeravanja, snimanja ili obilježavanja zemljišta odnosno voda u vezi s projektiranjem, izgradnjom ili održavanjem vodoprivrednih objekta i uređaja.

Na zahtjev organizacije iz stavka 1. ovoga članka o pravu prijelaza rješava općinski organ uprave nadležan za poslove vodoprivrede.

Žalba protiv ovog rješenja ne odlaže izvršenje. Korisnici i vlasnici zemljišta iz stavka 1. ovoga članka imaju pravo na naknadu štete koja nastaje prijelazom preko njihovog zemljišta. Ako se ne postigne sporazum o visini naknade štete, visinu štete utvrđuje sud.

Članak 100Korisnici i vlasnici zemljišta ne smiju na svome zemljištu mijenjati

ili presijecati tok podzemnih voda odnosno iskorištavati te vode u opsegu kojim se ugrožavaju opskrba pitkom ili tehnološkom vodom, mineralna i termalna izvorišta, stabilnost tla i objekata.

Ako korisnik odnosno vlasnik zemljišta postupi suprotno odredbi stavka 1. ovoga članka općinski organ uprave nadležan za poslove vodoprivrede, na zahtjev pnduzeća koje obavlja djelatnost vodoopskrbe, druge pravne osobe ili građanina čiji je interes povrijeđen, donijet će rješenje kojim se zabranjuje radnja suprotna stavku 1. ovoga članka i nalaže uspostava prijašnjeg stanja.

Naknadu štete koja nastane zbog postupanja suprotno odredbi stavka 1. ovoga članka utvrđuje sud.

Članak 101Korisnici i vlasnici zemljišta ne smiju na štetu susjedskih zemljišta

mijenjati prava ili jačinu vode koja prirodno otječe preko njihovih zemljišta.

Ako korisnik odnosno vlasnik zemljišta postupi suprotno odredbi stavka 1. ovoga članka, pravna osoba ili građanin čiji je interes povrijeden, imaju pravo na naknadu nastale štete.

Članak 102Ako se odvođenje vode sa zemljišta ili dovođenje vode na zemljište ne

može riješiti na drugi povoljniji ili ekonomičniji način, može se, uz naknadu ustanoviti pravo služnosti odvođenja odnosno dovođenja vode.

Ako zainteresirane stranke ne postignu sporazum o ustanovljenju služnosti i o visini naknade što nastaje zbog ustanovljenja služnosti, odluku donosi sud.

IV. JAVNA VODOPRIVREDNA PODUZEĆA 1. Javno vodoprivredno poduzeće "Hrvatska vodoprivreda"

Članak 103Za obavljanje vodoprivredne djelatnosti iz članka 4. stavka 2. ovoga

zakona, upravljanje vodoprivrednim sustavom i izvršavanje drugih poslova kojima se osigurava jedinstveni vodni režim u Republici, ovim se zakonom osniva javno poduzeće.

Javno poduzeće iz stavka 1. osniva se pod tvrtkom: Javno vodoprivredno poduzeće "Hrvatska vodoprivreda".

Skraćena tvrtka je "Hrvatska vodoprivreda".Sjedište "Hrvatske vodoprivrede" je u Zagrebu.

Članak 104"Hrvatska vodoprivreda" obavlja djelatnosti:

Članak 105

Sredstva "Hrvatske vodoprivrede" u državnom su vlasništvu.

Sredstva za financiranje djelatnosti iz članka 104. ovoga zakona osiguravaju se u skladu s ovim zakonom i statutom "Hrvatske vodoprivrede".

Članak 106"Hrvatska vodoprivreda" upravlja zaštitnim vodoprivrednim

objektima od značenja za Republiku (članak 37. ovoga zakona).

Članak 107"Hrvatska vodoprivreda" određene poslove iz članka 104. stavka

Određene poslove iz članka 104. stavka 1. točka 3. i 5. "Hrvatska vodoprivreda" može povjeriti i drugim vodoprivrednim poduzećima za slivna područja.

Odnosi između "Hrvatske vodoprivrede" i vodoprivrednih poduzeća iz stavka 1. i 2. ovoga članka uređuju se ugovorom uz suglasnost ministra vodoprivrede.

Članak 108

Organ upravljanja "Hrvatske vodoprivrede" je Upravni odbor.

Upravni odbor ima devet članova od kojih šest članova imenuje Vlada Republike Hrvatske, a tri člana bira "Hrvatska vodoprivreda" na način određen statutom.

Članovi Upravnog odbora imenuju se odnosno biraju na vrijeme od četiri godine.

Članak 109Upravni odbor "Hrvatske vodoprivrede" osobito:

Članak 110Upravni odbor bira i razrješava svog predsjednika. Način rada Upravnog

odbora određuje se poslovnikom.

Članak 111Direktora "Hrvatske vodoprivrede" imenuje i razrješava Vlada

Republike Hrvatske na prijedlog ministra vodoprivrede.

Direktor "Hrvatske vodoprivrede" odgovoran je za provođenje planova i programa, utvrđene poslovne politike i odluka Upravnog odbora u skladu sa statutom poduzeća.

Članak 112Za poslove operativnog upravljanja vodoprivrednim sustavom za svako

vodno područje organiziraju se organizacijske jedinice "Hrvatske vodoprivrede"sa sjedištima u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu.

Članak 113Vodoprivredna poduzeća dužna su na zahtjev ministra vodoprivrede i direktora

"Hrvatske vodoprivrede" uskladiti planove, obaviti određene poslove koji se odnose na djelatnost iz članka 4. stavka 2. ovoga zakona i dostavljati izvještaje i podatke.

Članak 114Radi osiguravanja materijalnih i drugih uvjeta za održavarije i razvoj

vodoprivrede na slivnim područjima i obavljanje vodoprivredne djelatnosti iz članka 4. stavka 2. ovoga zakona osnivaju se javna vodoprivredna poduzeća za slivna područja (vodoprivredno poduzeće).

Članak 115

Vodoprivredno poduzeće osniva se za jedno ili više slivnih područja.

Vodoprivredno poduzeće osnivaju općine na slivnom području.

Međusobne odnose u vezi s ostvarivanjem prava i obveza osnivača vodoprivrednog poduzeća općine osnivači uređuju sporazumno. Osnivači mogu izvršavanje pojedinih osnivačih prava i obveza povjeriti jednoj od općina osnivača.

Članak 116Vodoprivredno poduzeće osniva se za obavljanje djelatnosti:

Vodoprivredno poduzeće može u skladu sa statutom obavljati i druge djelatriosti i poslove ako raspolaže slobodnim radnim kapacitetima i pod uvjetom da je prethodno osigurano trajno, stručno i potpuno obavljanje djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 117

Sredstva vodoprivrednog poduzeća u državnom su vlasništvu.

Nositelj prava vlasništva nad sredstvima iz stavka 1 ovoga članka je osnivač vodoprivrednog poduzeća.

Sredstva za financiranje djelatnosti iz članka 116. stavka 1. ovoga zakona osiguravaju se u skladu sa zakonom i aktom o osnivanju.

Članak 118Vodoprivredno poduzeće upravlja hidromelioracijskim objektima i zaštitnim

vodoprivrednim objektima od značenja za slivno područje.

Članak 119

Organ upravljanja u vodoprivrednom poduzeću je upravni odbor.

Broj članova, način imenovanja i razrješenja i vrijeme na koje se članovi upravnog odbora imenuju određuje se aktom o osnivanju vodoprivrednog poduzeća.

Upravni odbor vodoprivrednog poduzeća ima pravo i dužnosti određene aktom o osnivanju i statutom poduzeća.

Članak 120Kada je aktom o osnivanju odredeno da osnivač daje suglasnost na statut

odnosno drugi opći akt vodoprivrednog poduzeća, osnivač je dužan takvu suglasnost dati u roku od 30 dana od dana primitka akta. Ukoliko u tome roku osnivač ne uskrati suglasnost smatra se da je suglasnost dana.

V. MATERIJALNA OSNOVA VODOPRIVREDE

Članak 121Sredstva za financiranje poslova iz članka 4. stavka 2. ovoga zakona

osiguravaju se iz doprinosa naknada, budžeta društveno-političkih zajednica i drugih izvora u skladu sa zakonom.

Sredstva iz stavka 1. ovoga članka vode se na posebnim računima javnih vodoprivrednih poduzeća.

Članak 122Radi financiranja poslova iz članka 4. stavka 2. ovoga zakona na slivnom

području grada Zagreba, Skupština grada Zagreba osniva fond za vodoprivredu.

Iznimno od odredbe članka 121. stavka 2. ovoga zakona sredstva za financiranje vodoprivrede na slivnom području grada Zagreba (članak 126, 133,134. i 135. ovoga zakona) prihod su fonda iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 123Vodoprivredni doprinos plaćaju pravne osobe i gradani koji obavljaju

privrednu ili drugu profesionalnu djelatnost.

Vodoprivredni doprinos plaća se po stopi od ostvarenog dohotka.

Sredstva vodoprivrednog doprinosa uplaćuju se na poseban račun "Hrvatske vodoprivrede".

Iznimno od stavka 3. ovoga članka dio sredstava vodoprivrednog doprinosa ostvarenog na slivnom području grada Zagreba, po odbitku dijelaza solidarno financiranje potreba na razini vodoprivrede Republike, uplaćuju se na račun fonda za vodoprivredu za slivno područje grada Zagreba. Dio sredstava za solidarno financiranje sredstava na razini vodoprivrede Republike odreduje Vlada Republike Hrvatske u dogovoru sa lzvršnim vijećem grada Zagreba.

Članak 124

Sredstva vodoprivrednog doprinosa koriste se za financiranje: održavanja. obnavljanja i zamjene zaštitnih vodoprivrednih objekata i drugih zadataka na zaštiti od štetnog djelovanja voda, provođenja obrane od poplava i leda, zaštite voda od zagađivanja, utvrđivanja vodnih zaliha, vodoopskrbe, pripreme vodoprivrednih osnova, poslova javnih ovlaštenja, vođenje vodoprivredne dokumentacije i drugih poslova u skladu sa statutom "Hrvatske vodoprivrede".

Članak 125Visinu odnosno stopu vodoprivrednog doprinosa odreduje Sabor Republike

Hrvatske na osnovu opsega i vrijednosti radova i drugih zadataka iz članka 124. ovoga zakona na prijedlog Vlade Republike Hrvatske.

Članak 126Vodoprivrednu naknadu plaćaju vlasnici odnosno korisnici zemljišta i

drugih nekretnina na slivnom području.

Sredstva vodoprivredne naknade uplaćuju se na poseban račun vodoprivrednog poduzeća.

Članak 127Sredstva vodoprivredne naknade koriste se za financiranje: uređivanja

hidromelioracijskog sustava, te održavanja, obnavljanja i zamjene hidromelioracijskih objekata za odvodnjavanje; održavanja, obnavljanja i zamjene zaštitnih vodoprivrednih objekata od značenja za slivno područje i provođenje drugih mjera zaštite od štetnog djelovanja voda na slivnom području, pripreme vodoprivrednih osnova i vodoprivrednih planova slivnog područja i drugih poslova u skladu sa statutom vodoprivrednog poduzeća.

Članak 128Visina odnosno stopa vodoprivredne naknade odreduje se odlukom vodoprivrednog

poduzeća na osnovi opsega i vrijednosti radova i zadataka iz članka 127. ovoga zakona utvrđenih planom vodoprivrednog poduzeća.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka visinu vodoprivredne naknade zs slivno područje grada Zagreba odreduje vodoprivredno poduzeće uz suglasnost fonda iz članka 122. stavka 1. ovoga zakona.

Ukupan iznos vodoprivredne naknade ne može biti manji od iznosa sredstava potrebnog za redovno održavanje hidromelioracijskog sustava i zaštitnih vodoprivrednih objekata od značenja za slivno područje i provodenja drugih mjera zaštite od štetnog djelovanja voda.

Visina odnosno stopa vodoprivredne naknade određuje se najkasnije do 30. studenog tekuće godine za iduću godinu.

Visina odnosno stopa vodoprivredne naknade može se u toku godine mijenjati, ako dođe do znatnih promjena u cijenama materijala i drugih elemenata na osnow kojih je vodoprivredna naknada određena.

Akt o određivanju visine odnosno stope vodoprivredne naknade objavljuje se u službenim glasilima općina na slivnom području.

Članak 129U svrhu određivanja visine odnosno stope vodoprivredne naknade slivno

područje se rajonizira prema opsegu i stupnju izgrađenosti hidromelioracijskih objekata za odvodnjavanje i zaštitnih vodoprivrednih objekata, te namjeni i uvjetima korištenja zemljišta i drugih nekretnina.

Članak 130Vlasnici i korisnici zemljišta koji koriste zemljište za koje se utvrđuje

katastarski prihod plaćaju vodoprivrednu naknadu prema stopi od katastarskog prihoda.

Vlasnici i korisnici zemljišta i drugih nekretnina za koje se ne utvrđuje katastarski prihod plaćaju vodoprivrednu naknadu u iznosu utvrđenom prema jedinici površine.

Visina vodoprivredne naknade koja se plaća prema jedinici površine utvrđuje se za pojedine djelatnosti odnosno korisnike u različitim iznosima ovisno o namjeni i ekonomskom značenju zemljišta odnosno drugih nekretnina koje koriste.

Članak 131Posebne vodoprivredne naknade plaćaju pravne osobe i građani koji koriste

vodu i ispuštaju otpadne vode i druge tvari odnosno koje vade pijesak, šljunak ili kamen.

Posebne vodoprivredne naknade plaćaju se razmjerno opsegu korištenja odnosno utjecaja na promjene u vodnom režimu.

Članak 132Posebne vodoprrvredne naknade jesu :

Članak 133Naknadu za navodnjavanje plaćaju korisnici hidromelioracijskog sustava

za navodnjavanje prema količini iskorištene vode.

Naknada za navodnjavanje uplaćuje se na poseban račun vodoprivrednog poduzeća.

Sredstva ostvarena od naknade za navodnjavanje koriste se za uređenje, održavanje, obnavljanje i zamjenu hidromelioracijskih objekata za navodnjavanje na slivnom području.

Visinu odnosno stopu naknade za navodnjavanje određuje vodoprivredno poduzeće.

Odredbe članka 128. ovoga zakona na odgovarajući način se primjenjuju i na utvrđivanje naknade za navodnjavanje.

Članak 134Naknada za korištenje voda plaća se za korištenje vode kao prirodnog

bogatstva iz vodotoka, mora, jezera, akumulacija, podzemnih voda i drugih prirodnih izvorišta za piće, pogonske. tehnološke i druge namjene.

Visinu naknade za korištenje voda određuje Vlada Republike Hrvatske.

Naknadu za korištenje vode plaća se prema količini iskorištene vode, a za vodu iskorištenu za proizvodnju električne energije prema količini proizvedene električne energije (Kwh).

Visina naknade može se odrediti u različitim iznosima ovisno o namjeni za koju se voda koristi, uvjetima korištenja vode i ulaganjima potrebnim za korištenje vode.

Naknada za korištenje voda uplaćuje se na posebne račun "Hrvatske vodoprivrede" i vodoprivrednih poduzeća u dijelovima koje odredi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra vodoprivrede.

Sredstva ostvarena od naknade za korištenje voda namjenski se koriste za financiranje vodoistražnih radova, zaštite i osiguravanja vodnih zaliha, izgradnje i proširenja kapaciteta vodoopskrbnih objekata.

Članak 135Naknadu za zaštitu voda plaćaju pravne osobe i građani koji ispuštaju

zagađene vode ili druge vode promijenjenih svojstava te druge otpadne tvari kojima se pogoršava kvaliteta i upotrebtjivost vode.

Visinu naknade za zaštitu vode određuje Vlada Republike Hrvatske.

Naknada za zaštitu voda uplaćuje se na poseban račun "Hrvatske vodoprivrede" i vodoprivrednih poduzeća u dijelovima koje odredi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra vodoprivrede.

Sredstva ostvarena od naknade za zaštitu voda koriste se za financiranje kontrole kvaliteta voda, utvrđivanje i provođenje mjera zaštite voda od zagađivanja, te sudjelovanja u financiranju izgradnje centralnih uređaja za pročišćavanja otpadnih voda za naselja.

Članak 136

Naknada za vađenje šljunka, pijeska i kamena plaća se za vađenje pijeska, šljunka i kamena na području iz članka 88. ovoga zakona.

Visinu naknade iz stavka 1. ovoga članka određuje Upravni odbor "Hrvatske vodoprivrede".

Naknada iz stavka 1. ovoga članka uplaćuje se na poseban račun "Hrvatske vodoprivrede".

Naknada iz stavka 1. ovoga članka ne plaća se za količine pijeska, šljunka i kamena koje se koriste za izgradnju i održavanje vodoprivrednih objekata na vodnom odnosno slivnom području na kojem su izvađene.

Članak 137U pogledu osnovice obračuna i plaćanja vodoprivrednog doprinosa iz članka

Članak 138Obračun vodoprivredne naknade iz članka 126. ovoga zakona koja se plaća

prema katastarskom prihodu ili prema jedinici površine zemljišta obavlja se na temelju podataka iz katastra zemljišta.

Ako evidencije u katastru zemljišta nisu ažurne ili se podaci potrebni za obračun vodoprivredne naknade ne vode u katastru mogu se koristiti i drugi odgovarajući podaci.

Članak 139Obračun i naplatu vodoprivredne naknade koju plaćaju građani prema stopi

od katastarskog prihoda obavlja općinska uprava društvenih prihoda primjenom propisa o porezima građana.

Obračun i naplatu vodoprivredne naknade koja se plaća prema jedinici površine zemljišta obavlja vodoprivredno poduzeće.

Obračun i naplatu vodoprivredne naknade koja se plaća prema jedinici površine drugih nekretnina, osim zemljišta, vrši se zajedno s obračunom i naplatom komunalne naknade odnosno najamnine, a za pravne osobe odnosno građane koji ne plaćaju komunalnu naknadu odnosno najamninu obračun i naplatu obavlja vodoprivredno poduzeće.

Obračunom prema odredbama ovoga članka smatra se pojedinačno određivanje visine i izdavanje akta o zaduženju i naplati naknade.

Članak 140Obračun i naplatu naknade za navodnjavanje iz članka 133. ovoga zakona

obavlja vodoprivredno poduzeće.

Članak 141Naknadu za korištenje voda iz članka 134. ovoga zakona koja se isporučuje

potrošačima putem javnog vodoopskrbnog sustava obračunavaju i plaćaju komunalna poduzeća, odnosno druge pravne osobe koje isporučuju vodu prema ukupnoj količini vode isporučene potrošačima.

Odredbe članka 139. stavka 4. ovoga zakona odnose se i na obračun naknade iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 142Ovlašćuje se ministar vodoprivrede da u suglasnosti s ministrom financija

donese potanje propise o načinu obračuna i naplati vodoprivredne naknade iz članka 126. i posebnih vodoprivrednih naknada iz članka 133,134,135. i 136. ovoga zakona.

Članak 143Kada je ovim zakonom određeno da obračun i naplatu vodoprivredne naknade

odnosno posebnih vodoprivrednih naknada obavlja općinska uprava društvenih prihoda ili drugi organ ili organizacija zajedno sa obračunom i naplatom poreza, doprinosa ili drugih naknada, taj organ odnosno organizacija ima pravo na naknadu troškova obračuna odnosno naplate.

Naknada troškova iz stavka 1. ovoga Članka određuje se prema količini i složenosti takvih poslova odnosno materijalnim i drugim troškovima za njihovo obavljanje, ugovorom koji zaključuju "Hrvatska vodoprivreda" odnosno vodoprivredno poduzeće i organ odnosno organizacija koja obavlja obračun i naplatu s time da iznos naknade ne može biti veći od 5% naplaćenih sredstava.

VI. VODOPRIVREDNA DOKUMENTACIJA

Članak 144

Vodoprivrednu dokumentaciju sačinjavaju vodna knjiga, katastar voda, katastar vodoprivrednih objekata i uređaja i katastar zagadivača voda

Članak 145Vodna knjiga je evidencija o izdanim vodoprivrednim uvjetima, vodoprivrednim

suglasnostima i vodoprivrednim dozvolama.

Vodnu knjigu vodi organ odnosno organizacija koja izdaje akte iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 146Katastar voda, katastar vodoprivrednih objekata i uređaja i katastar

zagađivača voda vodi "Hrvatska vodoprivreda" odnosno vodoprivredno poduzeće.

U katastru voda vode se podaci o površinskim i podzemnim vodama.

U katastru vodoprivrednih objekata i uređaja vode se podaci o zaštitnim vodoprivrednim objektima, hidromelioracijskim objektima i posebnim vodoprivrednim objektima.

U katastru zagađivača voda vode se podaci o pravnim osobama i organima koji u vezi s obavljanjem djelatnosti ili drugih aktivnosti ispuštaju štetne tvari kojima se zagađuju vode odnosno opasne ili štetne tvari kojima se mogu zagaditi vode.

Članak 147Osim podataka iz članka 146. ovoga zakona Javno vodoprivredno poduzeće

vodi evidenciju i podatke o korisnicima voda za tehnološke, hidroenergetske i pogonske namjene; o eksploatacijskim poljima za vađenje pijeska, šljunka i kamena i druge podatke od značenja za vodni režim.

Članak 148Ministar vodoprivrede donosi potanje propise o sadržaju, obliku i načinu

vođenja vodoprivredne dokumentacije i korištenju podataka iz te dokumentacije.

VII. NADZOR I UPRAVNE MJERE

Članak 149Nadzor nad izvršavanjem odredaba ovoga zakona i propisa donesenih na

osnovi njega obavlja Ministarstvo vodoprivrede (u daljnjem tekstu: Republička vodoprivredna inspekcija) i općinski organ uprave odnosno organ uprave grada Zagreba nadležan za poslove vodoprivredn inspekcije (u daljem tekstu: općinska vodoprivredna inspekcija).

Članak 150Vodoprivredne inspekcije iz članka 149. ovoga zakona nadziru osobito:

Članak 151Republička vodoprivredna inspekcija nadzire primjenu odredaba ovoga

zakona i drugih propisa i provođenje mjera u oblasti vodoprivrede koje se odnose na izvršavanje međudržavnih i međurepubličkih obveza, radove i stanje na međudržavnim i medurepubličkim vodotocima, pripremu i provođenje obrane od poplava i stanje zaštitnih vodoprivrednih objekata od značenja za Republiku.

Republička vodoprivredna inspekcija usklađuje rad općinskih vodoprivrednih inspekcija, utvrđuje smjernice za njihov rad i za provođenje određenih propisa i mjera, daje upute, organizira i potiče stručno usavršavanje i poduzima druge mjere za unapređenje njihove organizacije i rada.

Članak 152

Općinska vodoprivredna inspekcija nadzire primjenu odredaba ovoga zakona, drugih propisa donesenih na osnovi njega i odluka općinskih skupština, te provođenje mjera i stanje u oblasti vodoprivrede u slučajevima za koje prema članku 151. ovoga zakona nije utvrđena nadležnost republičke vodoprivredne inspekcije.

Ako utvrdi da postoji stanje zbog kojeg je potrebna intervencija republičke vodoprivredne inspekcije, općinska vodoprivredna inspekcija može sama poduzeti neophodne mjere radi sprečavanja nastanka štete, o čemu odmah obavještava republičku vodoprivrednu inspekciju.

Članak 153Republička vodoprivredna inspekcija može u skladu sa zakonom vršiti

neposredan nadzor iz nadležnosti općinskih voodprivrednih inspekcija.

Republička vodoprivredna inspekcija može, po potrebi, organizirati zajedničke akcije s općinskim vodoprivrednim inspekcijama i u tu svrhu formirati ekipe inspektora i utvrditi im zadatke.

Članak 154Ako utvrdi da je povrijeđen ovaj zakon ili propis donesen na osnovi

njega, vodoprivredni inspektor će pismeno konstatirati nepravilnosti i nedostatke i rješenjem odrediti mjere i rok za njihovo otklanjanje.

U slučaju iz stavka 1. ovoga članka vodoprivredni inspektor je ovlašten:

Članak 155Kada je u javnom interesu potrebno poduzeti hitne mjere odnosno spriječiti

štetu koja bi mogla nastati, rješenjem vodoprivrednog inspektora može se odrediti da žalba ne zadržava izvršenje.

Članak 156Vodoprivredni inspektor može donijeti rješenje usmeno i odmah narediti

njegovo izvršenje u slučaju kada je potrebno spriječiti radnju zbog koje može nastati neposredna opasnost za život i zdravlje ljudi, životinjski ili biljni svijet odnosno veća materijalna šteta, a osobito:

Pismeni otpravak usmenog rješenja mora se dostaviti stranci u roku tri dana od dana usmenog rješenja.

Članak 157

Ministar vodoprivrede može, uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske, u slučaju potrebe za provođenjem opsežnijih i hitnih poslova iz djelokruga republičke vodoprivredne inspekcije, za obavljanje poslova inspekcije ovlastiti radnika javnog vodoprivrednog poduzeća koji ispunjava stručne i druge uvjete propisane za vodoprivrednog inspektora. Ta osoba ne može obavljati nadzor nad radom javnog vodoprivrednog poduzeća u kojem je u radnom odnosu.

Članak 158Poslove vodoprivrednog inspektora može obavljati radnik koji pored zakonom

utvrđenih uvjeta za rad u organima uprave ima stručnu spremu sedmog (VII/1) stupnja građevinskog smjera i pet godina radnog iskustva u vodoprivrednoj djelatnosti.

Poslove vodoprivrednog inspektora na zaštiti voda od zagađivanja može obavljati i radnik koji ima stručnu spremu sedmog (VII/1) stupnja kemijskog, biokemijskog, tehnološkog inženjersko-ekološkog ili kulturno-tehničkog smjera i pet godina radnog iskustva na poslovima zaštite voda.

Poslove općinskog vodoprivrednog inspektora može obavljati i radnik koji ima stručnu spremu šestog (VI) stupnja građevinskog smjera i 2 godine radnog iskustva.

Članak 159Radi osiguranja provođenja odredaba ovoga zakona i propisa donesenih

na osnovi njega, organi uprave nadležni za poslove sanitarne inspekcije mogu:

O poduzetim mjerama iz stavka 1. ovoga članka, organi uprave nadležni za poslove sanitarne inspekcije obavijestit će organe inspekcije zaštite okoliša.

Članak 160Odredbe članka 151. do 156. ovoga zakona na odgovarajući se način primjenjuju

i na rad organa uprave nadležnih za poslove sanitarne inspekcije kad poduzimaju mjere iz članka 159. ovoga zakona.

Članak 161Ako skupština općine ili njeni organi ne izvršavaju zadatke utvrđene

ovim zakonom, ministar vodoprivrede upozorit će na to skupštinu općine.

Skupština općine iz stavka 1. ovoga članka dužna je obavijestiti Ministarstvo vodoprivrede o poduzetim mjerama.

VIII. KAZNENE ODREDBE

Članak 162Novčanom kaznom od 50.000 do 250.000 dinara kaznit će se za privredni

prijestup pravna osoba:

Za privredni prijestup iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba novčanom kaznom od 5.000 do 50.000 dinara.

Članak 163Novčanom kaznom od 20.000 do 150.000 dinara kaznit će se za privredni

prijestup pravna osoba:

Za privredni prijestup iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba novčanom kaznom od 5000 do 30.000 dinara.

Članak 164Novčanom kaznom u iznosu od 10.000 do 100.000 dinara kaznit će se za

prekršaj pravna osoba:

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba novčanom kaznom od 3.000 do 20.000 dinara.

Članak 165Novčanom kaznom od 10.000 do 100.000 dinara kaznit će se za prekršaj

građanin koji samostalno obavlja profesionalnu djelatnost za povrede zakona iz članka 162. stavka 1. točka 1, 2, 3, 7, 8, 9, 10,13,16. i 18. i članka 163. stavka 1. točka 5, 6. i 7. ovoga zakona.

Članak 166Novčanom kaznom od 5.000 do 50.000 dinara kaznit će se za prekršaj građanin

za povrede iz članka 162. stavka 1. točke 1. 2, 7, 13, 14, 16. i 18. i članka 163. stavka 1. točke 2.

Članak 167Novčanom kaznom od 3.000 do 30.000 dinara kaznit će se za prekršaj građanin

za prekršaj građanin za povrede iz članka 164. stavka 1. točke 3, 4, 5. i 6. ovoga zakona.

IX. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 168

"Hrvatska vodoprivreda" počinje s radom 1. veljače 1991.

Članak 169Sredstva za osnivanje i početak rada "Hrvatske vodoprivrede"

osiguravaju se iz sredstava subjekata iz članka 170. ovoga zakana, utvrđenih bilancom na dan 31. prosinca 1 990.

Sredstva iz stavka 1. ovoga članka postaju državno vlasništvo.

Članak 170Danom početka rada "Hrvatske vodoprivrede" prestaju s radom:

Republička vodaprivredna interesna zajednica iz Zagreba, Samoupravna vodoprivredna interesna zajednica za vodno područje sliva Save iz Zagreba, Samoupravna vodoprivredna interesna zajednica za vodno područje slivova Drave i Dunava iz Osijeka, Samoupravna vodoprivredna interesna zajednica za vodno područje primorsko-istarskih slivova iz Rijeke, Samoupravna vodoprivredna interesna zajednica za vodno područje dalmatinskih slivova iz Splita, Javno vodoprivredno poduzeće za vodno područje "Drava-Dunav" iz Osijeka, Javno vodoprivredno poduzeće za vodno područje primorsko-istarskih slivova iz Rijeke, Vodorpivredna radna organizacija za vodno područje rijeke Save iz Zagreba, Vodoprivredna radna organizacija za vodno područje dalmatinskih slivova iz Splita i SOUR "Vodoprivreda Hrvatske".

Sredstva, prava, obveze i radnike subjekata iz stavka 1. ovoga članka preuzima "Hrvatska vodoprivreda" kao njihov pravni sljednik.

Odredba stavka 2. ovoga članka ne odnosi se na osnovne organizacije udruženog rada iz članka 173. ovoga zakona, koje se reorganiziraju kao javna vodoprivredna poduzeća za slivna područja i osnovne organizacije udruženog rada iz članka 177. ovoga zakona.

Sredstva, prava, i obveze organizacija iz stavka 3. ovoga članka su sredstva subjekata koji nastaju njihovim reorganiziranjem.

Članak 171Do 31. prosinca 1990. Vlada Republike Hrvatske imenovati će šest članova

Upravnog odbora "Hrvatske vodoprivrede" a tri člana Upravnog odbora izabrati će Radnički savjet SOUR-a "Vodoprivreda Hrvatske" koji će privremeno do izbora ovih članova po postupku utvrđenom u statutu poduzeća, obnašati ove funkcije.

Ministar vodoprivrede imenovati će vršitelja dužnosti direktora "Hrvatske vodoprivrede" koji će poslove obavljati do imenovanja direktora u skladu s člankom 111. ovoga zakona.

Članak 172Skupštine općina osnivača javnih vodoprivrednih poduzeća za slivna područja

organiziranih do stupanja na snagu ovog zakona dužne su do 31. prosinca 1990. usuglasiti odluke o organiziranju tih poduzeća koje su donijele na temetju članka 9. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodama ("Narodne novine" br. 57/89) s odredbama ovoga zakona.

Vodoprivredna poduzeća iz stavka 1. ovoga članka dužna su usuglasiti svoju organizaciju, rad i akte s odredbama ovoga zakona i odlukama općinskih skupština njihovih osnivača do 31. siječnja 1991.

Sredstva vodoprivrednih organizacija iz stavka 1. ovoga članka postaju državno vlasništvo.

Članak 173Skupštine općina na slivnim područjima na kojima nisu organizirana javna

vodoprivredna poduzeća za slivna područja dužna su do 31. prosinca 1990. donijeti odluke o organiziranju osnovnih organizacija udruženog rada u sastavu vodoprivrednih radnih organizacija za vodno područje. organiziranih za obavljanje vodoprivrednih djelatnosti na slivnom području tih općina, kao javnih vodoprivrednih poduzeća za slivno područje.

U skladu s ovim zakonom i odlukama općinskih skupština iz stavka 1. ovoga članka do 1. veljače 1991. organizirat će se i početi s radom kao javna vodoprivredna poduzeća za slivna područja: OOUR "Vodoprivreda Zagreb" OOUR "Vodoprivreda Slavonski Brod", OOUR "Vodoprivreda Sisak", OOUR "Vodoprivreda Karlovac",OOUR "Vodoprivreda Biđ - Bosut" Vinkovci, OOUR "Vodoprivreda Kutina", OOUR "Vodoprivreda Novska", OOUR "Vodoprivreda Dugo Selo", OOUR "Vodoprivreda Zagorje"Zagreb sve u sastavu Vodoprivrede radne organizacije za vodno područje sliva Save iz Zagreba, te OOUR "Cetina"

Sinj, OOUR "Vrgorac" i OOUR "Vodoprivreda" Split u sastavu Vodoprivredne radne organizacije za vodno područje dalmatinskih slivova iz Splita.

Sredstva vodoprivrednih poduzeća iz stavka 2. ovoga članka s danom njihova organiziranja kao javnih vodoprivrednih poduzeća za slivna područja postaju državno vlasništvo.

Članak 174Ako općinske skupštine iz članka 172. stavka 1. i članka 173. stavka

Članak 175S danom početka rada javnih vodoprivrednih poduzeća za slivna područja

u skladu s člankom 172. stavak 2. i člankom 173. stavak 2. ovoga zakona, a najkasnije s danom 31. siječnja 1991. prestaju s radom samoupravne vodoprivredne interesne zajednice za slivna područja.

Sredstva, prava, obveze i radnike samoupravnih vodoprivrednih interesnih zajednica za slivna područja (u daljem tekstu: SVIZ) preuzimaju:

Sredstva iz ovoga članka su državno vlasništvo.

Članak 176Do 1. veljače 1991. donijeti će općinske skutpštine na slivnom području

istarskih slivova i slivnom području primorsko-goransko-ličko-otočkih slivova odluku o organiziranju javnog vodoprivrednog poduzeća za ta slivna područja.

Sredstva za početak rada poduzeća iz stavka 1. ovoga članka osiguravaju se iz sredstava javnog vodoprivrednog poduzeća za vodno područje primorsko-istarskih slivova izdvajanjem sredstava rada i razmjernog dijela drugih sredstava organizacijskih jedinica koje sada obavljaju poslove za samoupravne interesne zajednice iz stavka 1. ovog članka. Prema istom kriteriju izvršiti će se rasporedivanje radnika i podjela prava i obveza.

Vodoprivredno poduzeće za slivno područje iz stavka 1. ovog članka preuzeti će sredstva, prava, obveze i radnike SVIZ-a za slivno područje istarskih slivova i SVIZ-a za slivno područje istarskih slivova i SVIZ-a za slivno područje primorsko-goransko-ličko-istarskih slivova.

Sredstva vodoprivrednog poduzeća iz stavka 1. ovog članka su državno vlasništvo.

Članak 177OOUR "Hidroput" iz Siska u sastavu Vodoprivredne radne organizacije

za vodno područje sliva Save iz Zagreba i OOUR "Krka" Knin u sastavu Vodoprivredne radne organizacije za vodno područje dalmatinskih slivova dužni su se sa danom 15. siječnja 1991. organizirati u skladu sa Zakonom o poduzećima i drugim općim propisima.

Članak 178Potanje propise na osnovi ovlaštenja iz ovog zakona donijet će ovlašteni

organi u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona.

Do donošenja propisa iz stavka 1. ovoga članka ostaju na snazi:

15/81), 2. Uredba o klasifikaciji voda ("Narodne novine", br. 15/81 ), 3. Plan za obranu od poplava ("Narodne novine", br. 54/84), 4. Plan za zaštitu voda od zagadivanja ("Narodne novine", br. 22/86), 5. Uredba o maksimalno dozvoljenim koncentracijama opasnih tvari u vodama i obalnom moru ("Narodne novine", br. 2/84), 6. Pravilnik o zaštitnim mjerama i uvjetima za određivanje zona sanitarne zaštite izvorišta vode za piće ("Narodne novine",br. 22/86), 7. Pravilnik o obliku i načinu vodenja vodnih knjiga i o izvadcima vodnih knjiga ("Narodne novine", br. 17/78), 8. Pravilnik o izdavanju vodoprivrednih dozvola ("Narodne novine", br. 13/85), 9. Pravilnik o utvrđivanju vodoprivrednih dozvola ("Narodne novine", br. 13/85), 10. Odluka o utvrđivanju površina vodnih područja ("Narodne novine", br. 33/67), 11. Odluka o utvrđivanju slivnih područja rijeka Vuke-Drave-Dunava ("Narodne novine" br. 53/75), 12. Odluka o utvrdivanju slivnog područja Vrgorsko-neretvanskog polja

Članak 179Do donošenja akata o financiranju vodoprivrede, a najduže do 31. ožujka

1991. primjenjivati će se samoupravni sporazumi i odluke samoupravnih vodoprivrednih interesnih zajednica za vodno područje i samoupravnih vodoprivrednih interesnih zajednica za slivno područje kojima je utvrđena visina vodoprivrednog doprinosa i vodoprivrednih naknada.

Sredstva koja se ostvaruju na osnovi samoupravnih sporazuma i odluka iz stavka 1. ovoga članka doznačuju se na račun javnog vodoprivednog poduzeća na koji se prenose sredstva, prava i obveze samoupravnih vodoprivrednih interesnih zajednica.

Članak 180Na dan početka primjene ovoga zakona prestaje važiti Zakon o vodama

("Narodne novine", br. 12/84, 26/87, 47/89, 57/89 i 10/90 - pročišćeni tekst).

Članak 181

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana nakon objave u "Narodnim novinama", a primjenjuje se od 1. siječnja 1991.

Klasa: 325-01/90-01/06 Zagreb, 7. prosinca 1990.

SABOR REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća udruženog rada Ivan Matija, v. r.

Predsjednik Vijeća općina Slavko Degoricija, v. r.

Predsjednik Društveno-političkog vijeća Ivan Vekić, v. r.

Predsjednik Sabora dr. Žarko Domljan,v.r.

Zakon, NN 53/1990-988 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Zakon Izdanje:

NN 53/1990 Broj dokumenta u izdanju: 988 Donositelj:Sabor Republike Hrvatske Datum tiskanog izdanja: 14.12.1990.

ELI: /eli/sluzbeni/1990/53/988 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©2026. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o.

Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno.

Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja.

Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe.

Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom.

Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni.

Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika.

Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.