Zakon o vodama

Zakon o vodama Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Zakon o vodama NN 53/1990 (14.12.1990.), Zakon o vodama SABOR REPUBLIKE HRVATSKE Na temelju člana 389. Ustava Republike Hrvatske, donosim UKAZ o proglašenju Zakona o vodama Proglašava se Zakon o vodama koji je Sabor Republike Hrvatske donio na sjednici Vijeća udruženog rada 7. prosinca 1990. na sjednici Vijeća općina 7. prosinca 1990. i na sjednici Društveno-političkog vijeća 7. prosinca 1990. Klasa: 011-01/90-02/41 Urbroj : 71-90-1 Zagreb, 10. prosinca 1990. Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman, v. r. ZAKON o vodama I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Ovim se zakonom uređuje gospodarenje vodama, zaštita od štetnog djelovanja voda, zaštita voda od zagađivanja, upotreba i korištenje voda, izvori i način financiranja vodoprivrede, uvjeti i način obavljanja vodoprivredne djelatnosti i druga pitanja od značenja za osiguravanje jedinstvenog vodnog režima u Republici Hrvatskoj (u daljem tekstu : Republika). Ovim se zakonom određuje djelovanje Ministarstva vodoprivrede kao, prvenstveno, usmjeravanje dugoročnog razvoja vodoprivrede u svrhu promicanja vodnog režima i optimalnog gospodarenja vodama. Ovim se zakonom osniva javno vodoprivredno poduzeće za obavljanje vodoprivredne djelatnosti od značenja za Republiku i propisuju uvjeti za obavljanje vodoprivredne djelatnosti od značenja za slivna područja u Republici. Članak 2. Odredbe ovoga zakona odnose se ne sve površinske i podzemne vode, uključujući i vodu za piće, termalnu i mineralnu vodu. Odredbe ovoga zakona odnose se i na vode obalnog mora, međunarodne i medurepubličke vode u granicama Republike, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno. Članak 3. Vode. vodotoci, more i morska obala kao dobra od općeg interesa pod posebnom su društvenom zaštitom i mogu se koristiti pod uvjetima i na način koji su propisani ovim ili drugim zakonom. Članak 4. Vodoprivredna djelatnost je, prema ovom zakonu djelatnost uređenja voda i vodotoka, zaštite od štetnog djelovanja voda, zaštite voda od zagađivanja i osiguranja vodnih zaliha. kojom se osigurava jedinstveni vodni režim na određenom području. Poslovi u vodoprivrednoj djelatnosti koji su nezamjenjivi uvjet života i rada građana, poduzeća i drugih organizacija jesu: 1. osiguravanje zaliha vode; 2. preventivna zaštita voda od zagađivanja i poduzimanje mjera za uklanjanje ili smanjenje zagađenosti voda; 3. obrana od poplava i leda i zaštita od erozija i bujica; 4. uređivanje, održavanje i kontrola vodotoka i održavanje, obnavljanje, izgradrija i čuvanje zaštitnih vodoprivrednih objekata; 5. uređivanje, održavanje i obnavljanje hidromelioracijskih objekata i uređaja; 6. izrada vodoprivrednih osnova i vodoprivrednih planova. Poslovi iz stavka 2. ovoga članka su od posebnog društvenog interesa. Članak 5. Poslove iz članka 4. stavka 2. ovoga zakona obavljaju javno vodoprivredno poduzeće koje se osniva za obavljanje vodoprivredne djelatnosti od značenja za Republiku (u daljem tekstu: Hrvatska vodoprivreda) i javna vodoprivredna poduzeća koja se organiziraju za obavljanje vodoprivredne djelatnosti od značenja za slivna područja (u daljem tekstu: vodoprivredna poduzeća). Članak 6. Pojedini izrazi upotrebljeni u ovom zakonu imaju ova značenja: 1. vodni režim je kvalitativno i kvantitativno stanje voda na određenom području i odredenom vremenu i to u prirodnim uvjetima i u uvjetima izgradenosti; 2. korito je terensko udubljenje kroz koje stalno ili povremeno teku vode ili u kojem se nalaze stajaće vode; 3. obala je pojes zemljišta koji se proteže od razine vode do ruba korita za veliku vodu, a u područjima koja su vodoprivrednim objektima zaštićena od poplava do vanjskog ruba nasipa odnosno linije obrane od poplave; 4. morska je obala pojas kopna uz more do kojeg dopiru najveći valovi, udaljen najmanje šest metara od crte najviše plime; 5. uređeno inundacijsko područje je pojas kopna između korita za malu vodu i vanjskog ruba zaštitnog nasipa: 6. neuređeno inundacijsko područje je pojas kopna izmedu korita za malu vodu i poplavne linije na području na kojem nisu,izgrađeni zaštitni vodoprivredni objekti. II. VODNA I SLIVNA PODRUČJA Članak 7. Radi jedinstvenog uređenja vodnog režima u Republici utvrđuju se vodna i slivna područja. Članak 8. Vodno područje obuhvaća područje jednog ili više slivova ili njihovih dijelova, koji čine prirodnu hidrografsku cjelinu. Utvrđuju se ova vodna područja: 1. Vodno područje sliva Save; 2. Vodno područje slivova Drave i Dunava; 3. Vodno područje primorsko-istarskih slivova; 4. Vodno područje dalmatinskih slivova. Granice pojedinih vodnih područja utvrđuju se odlukom Vlade Republike Hrvatske, na prijedlog ministra vodoprivrede. Članak 9. Slivno područje obuhvaća, u okviru vodnog područja, dio sliva ili jedan ili više slivova unutrašnjih vodotoka za koje se utvrđuje jedinstveni režim hidrotehničkog uredenja i korištenja. Slivno područje obuhvaća izgrađeno i neizgrađeno građevinsko zemljište, poljoprivredno i šumsko zemljište, površine pod saobraćajnicama i drugo zemljište: - za koje se hidromelioracijskim odnosno zaštitnim vodoprivrednim objektima neposredno ili posredno omogućava brže i pogodnije otjecanje površinskih ili podzemnih voda i osiguravaju povoljniji uvjeti korištenja zemljišta, obavljanja privrednih i drugih djelatnosti i uvjeti za život i rad građana, - sa kojeg dotječe voda na zemljište koje se hidromelioracijskim odnosno zaštitnim vodoprivrednim objektima štiti od suvišnih voda, - za koje se dovodi i raspodjeljuje voda za navodnjavanje. Članak 10. Slivna područja utvrđuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra vodoprivrede. III. VODNI REŽIM Članak 11. Vodni režim se utvrđuje na osnovi dugoročnog praćenja kretanja i svojstava voda u prirodi i kvantitativnih i kvalitativnih promjena voda. Pod promjenama vodnog režima podrazumijevaju se sve promjene kojima se uslijed ljudske djelatnosti ili djelovanja prirodnih sila mijenjaju količina ili kvaliteta vode odnosno prostorni ili vremenski raspored voda. Vodni režim se održava i unapreduje uređivanjem i održavanjem vodotoka, izgradnjom i održavanjem vodoprivrednih objekata i uređaja i primjenom mjera za zaštitu od štetnog djelovanja voda, upotrebu i iskorištavanje voda i zaštitu voda od zagađivanja. Vodni režim se održava i unapređuje u skladu s vodoprivrednom osnovom i planovima razvoja vodoprivrede. 1. Vodoprivredna osnova Članak 12. Vodoprivrednom osnovom utvrđuje se strategija promicanja i održavanja vodnog režima na odredenom području i ona je osnov za planiranje razvoja vodoprivrede. Vodoprivredna osnova sadrži osobito: postojeće stanje vodnog režima, osnovne elemente i uvjete održavanja i razvoja vodnog režima kojima se osiguravaju najpovoljnija tehnička i ekonomska rješenja za cjelovito i optimalno gospodarenje vodama, zaštitu od štetnog djelovanja voda, zaštitu voda od zagađivanja i osiguravanje zaliha voda. Vodoprivredna osnova je sastavni dio prostornog plana društveno-političke zajednice. Članak 13. Vodoprivrednu osnovu Republike sačinjavaju vodoprivredne osnove vodnih područja. Vodoprivrednu osnovu za vodno područje donosi Sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske. Članak 14. Vodoprivredne osnove za slivna područja donose skupštine općina na slivnim područjima na prijedlog vodoprivrednog poduzeća. Umjesto vodoprivredne osnove za slivna područja mogu se donositi vodoprivredni planovi kojima se obuhvaćaju pojedina pitanja iz članka 12. stavka 2. ovoga zakona. Članak 15. "Hrvatska vodoprivreda"je stručni nositelj pripreme vodoprivrednih osnova vodnih područja, a vodoprivredna poduzeća su stručni nositelji vodoprivrednih osnova odnosno vodoprivrednih planova za slivna područja. U pripremi vodoprivredne osnove sudjeluju zainteresirana poduzeća, organi, organizacije i zajednice a osobito iz oblasti prostornog planiranja, zaštite životnog okoliša, elektroprivrede, prometa, komunalnih djelatnosti, poljoprivrede i šumarstva. U toku izrade vodoprivredne osnove odnosno vodoprivrednih planova za slivna područja obavezno se usklađuju sa vodoprivrednom osnovom za vodno područje. Nositelj usklađivanja je "Hrvatska vodoprivreda". Vodoprivredna osnova Republike mora biti u skladu sa šumsko-gospodarskom osnovom područja, a vodoprivredne osnove odnosno vodopivredni planovi za slivna područja usklađuju se s osnovama gospodarenja gospodarskih jedinica i programima za gospodarenje šumama i šumskim zemljištima na slivnim područjima. Na postupak pripreme i donošenja vodoprivredne osnove primjenjuju se propisi o pripremi i donošenju prostornih planova. 2. Vodoprivredni uvjeti, vodoprivredne suglasnosti i vodoprivredne dozvole Članak 16. Radi osiguravanja jedinstvenog vodnog režima i ostvarivanja utvrdene vodoprivredne politike izdaju se vodoprivredni uvjeti, vodoprivredne suglasnosti i vodoprivredne dozvole. Članak 17. Vodoprivredni uvjeti, vodoprivredne suglasnosti i vodoprivredne dozvole su samostalni upravni akti, ako zakonom nije drukčije određeno. Članak 18. Kada prema ovom zakonu vodoprivredne uvjete, vodoprivrednu suglasnost ili vodoprivrednu dozvolu izdaje "Hrvatska vodoprivreda" o žalbi protiv tih akata odlučuje Ministarstvo vodoprivrede. Članak 19. Ministar vodoprivrede donosi bliže propise o izdavanju vodoprivrednih uvjeta, vodoprivrednih suglasnosti i vodoprivrednih dozvola. a) Vodoprivredni uvjeti Članak 20. Vodoprivrednim se uvjetima, prije početka izrade tehničke ili druge dokumentacije za izgradnju nekog objekta, za izvođenje regionalnih ili detaljnih geoloških istraživanja i za izvođenje drugih radova koji mogu utjecati na promjene u vodnom režimu, utvrđuju uvjeti i mjere kojima se osigurava odgovarajući vodni režim. Vodoprivredni uvjeti se ne izdaju: 1. za građenje stambenih objekata, manjih poslovnih objekata (trgovinske i ugostiteljske radnje, zanatske radionice za obavljanje djelatnosti kojima se ne zagađuju vode), objekata društvenih djelatnosti(škole, dječji vrtići, objekti za kulturnu djelatnost i sl.), uredskih prostorija, ako se ti objetki grade na području za koje je donesen provedbeni urbanistički plan odnosno plan uređenja manjeg naselja, te ako se navedeni objekti priključuju na javnu vodoopskrbnu mrežu i sanitarno ispravnu kanalizaciju; 2. za iskop i kaptažu zdenaca, građenje nakapnih površina i cisterni za potrebe domaćinstava. Članak 21. Vodoprivredne uvjete izdaje "Hrvatska vodoprivreda". Iznimno, od odredbe stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo vodoprivrede, po prethodno pribavljenom mišljenju "Hrvatske vodoprivrede" izdaje vodoprivredne ujete za: 1. građenje zaštitnih vodoprivrednih objekata od značaja za Republiku; 2. građenje regionalnih vodovoda i javnih kanalizacijskih sustava s uređajima za pročišćavanje voda za naselja i industriju; 3. građenje objekata kemijske, tekstilne, kožarske i prehrambene industrije; induštrije aluminija i glinice, koksa, cementa, celuloze i papira; željezara i rafinerija nafte, brodogradilišta, stočnih farmi kapaciteta preko 500 uvjetnih grla, klaonica kapaciteta preko 50 uvjetnih grla i drugih industrijskih objekata s količinom otpadnih voda preko 10 l/sek ili tehnološkim otpadnim vodam opterećenim opasnim odnosno štetnim tvarima; 4. građenje magistralnih naftovoda, plinovoda i produktovoda, te naftovoda i plinovoda za međunarodni transport; 5. građenje hidroelektrana i termoelektrana snage 10 megavata i više, nuklearnih elektrana, rasklopnih postrojenja, trafostanica i dalekovoda napona 110 kV i više; 6. građenje magistralnih cesta i autocesta, željezničkih pruga, mostova raspona preko 30 m, aerodroma za javni zračni promet, riječnih plovnih putova, prevodnica, luka i pristaništa; 7. regionalna geološka istraživanja. Vodoprivredni uvjeti ponovo se izdaju ako se u vezi s obavljanjem privredne ili neprivredne djelatnosti mijenja tehnologija rada, koristi nova sirovina ili na drugi način mijenjaju uvjeti od utjecaja na vodni režim. Članak 22. U vodoprivrednim uvjetima se određuje kada se za građenje objekata obavezno izdaje vodoprivredna suglasnost. Članak 23. Vodoprivredna poduzeća dužna su na zahtjev Ministarstva vodoprivrede odnosno "Hrvatske vodoprivrede" dati podatke odnosno mišljenja potrebna za izdavanje vodoprivrednih uvjeta, koji se odnose na vodni režim u slivnom području. b) Vodoprivredna suglasnost Članak 24. Vodoprivredna suglasnost je potrebna za izgradnju novih i rekonstrukciju postojećih objekata i postrojenja i promjenu tehnologije, ako to može utjecati na promjenu kvalitete ili kvantitete voda odnosno ako se time mogu trajno, povremeno ili privremeno prouzročiti promjene u vodnom režimu. Vodoprivredna suglasnost je potrebna i za radove koji se ne smatraju građenjem, a koji mogu utjecati na promjene u vodnom režimu (radovi za zaštitu od erozija i bujica, hidromelioracijski radovi, izgradnja šumskih putova i dr.), za organizaciju deponija krutog i tekućeg otpada, rudarske radove kao i za vađenje pijeska, šljunka i kamena na području iz članka 88. ovoga zakona. Vodoprivredna suglasnost nije potrebna za izgradnju objekata iz članka 20. stavka 2. ovoga zakona, kao i za radove koji se prema odredbama ovoga zakona smatraju radovima održavanja vodoprivrednih objekata, ako se ti radovi izvode na osvajanja vodoprivrednih objekata, ako se ti radovi izvode na osnovi plana javnog vodoprivrednog poduzeća: Članak 25. Vodoprivrednom suglasnošću se utvrđuje da je građenje odnosno izvođenje radova u skladu s propisima o vodama i vodoprivrednom osnovom. Vodoprivredna suglasnost za građenje i izvođenje radova za koje su prethodno izdani vodoprivredni uvjeti daje se u skladu s vodoprivrednim uvjetima. Članak 26. Vodoprivrednu suglasnost izdaje "Hrvatska vodoprivreda". Vodoprivrednu suglasnost za građenje i izvođenje radova iz članka 21. stavka 2. ovoga zakona kao i u slučajevima kada je određeno da vodoprivrednu suglasnost daju suglasno organi zainteresiranih republika, izdaje Ministarstvo vodoprivrede po prethodno pribavljenom mišljenju "Hrvatske vodoprivrede". Odredbe članka 23. ovoga zakona primjenjuju se i na izdavanje vodoprivrednih suglasnosti. Članak 27. Vodoprivredna suglasnost prestaje važiti ako se u roku od dvije godine od dana njenog izdavanja ne započne s građenjem odnosno izvođenjem radova kao i u slučaju prestanka važenja građevinske dozvole izdane za građenje za koje je izdana i vodoprivredna suglasnost. c) Vodoprivredna dozvola Članak 28. Vodoprivredna dozvola je potrebna za korištenje i upotrebu voda, za ispuštanje otpadnih voda, voda s promijenjenim svojstvima ili otpadnih tvari u vezi s obavljanjem djelatnosti, i to: 1. za korištenje voda iz izvorišta za javnu vodoopskrbu; 2. za korištenje voda u energetske i druge pogonske svrhe (mlinovi, pilane i sl.); 3. za korištenje voda za tehnološke i druge privredne svrhe (navodnjavanje, ribnjaci, separacije i sl.); 4. za ispuštanje otpadnih voda, voda s promijenjenim svojstvima ili otpadnih tvari (industrija, termoelektrane i nukelarne elektrane, javni kanalizacijski sustavi, separacije, stočne farme, bolnice i dr.). Ako se zbog promjene u tehnologiji ili iz drugih razloga naknadno izmijene opseg ili uvjeti korištenja vode odnosno ispuštanje otpadnih voda, voda s promijenjenim svojstvima ili otpadnih tvari, potrebna je nova vodoprivredna dozvola. Izuzetno od odredbe stavka 1. ovoga članka vodoprivredna dozvola nije potrebna za korištenje voda iz javnog vodoopskrbnog sustava. Članak 29. Vodoprivrednom dozvolom se određuje namjena, način i uvjeti za korištenje voda, odnosno način i uvjeti za ispuštanje pročišćenih i nepročišćenih voda i otpadnih tvari što mogu zagaditi vodu. Vodoprivredna dozvola se izdaje u skladu s vodoprivrednom osnovom i vodoprivrednom suglasnošću. Članak 30. Vodoprivrednu dozvolu izdaje općinski organ uprave nadležan za poslove vodoprivrede. Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo vodoprivrede izdaje vodoprivrednu dozvolu za obavljanje djelatnosti u vezi s korištenjem objekata za koje prema članku 26. stavku 2. ovoga zakona izdaje vodoprivredne suglasnosti. Vodoprivredna dozvola izdaje se po prethodno pribavljanom mišljenju "Hrvatske vodoprivrede". Općinska skupština može odlukom ovlastiti "Hrvatsku vodoprivredu"za izdavanje vodoprivredne dozvole iz stavka 1. ovoga članka. Odredba članka 23. ovoga zakona odgovarajuće se primjenjuje i na izadavanje vodoprivredne dozvole. Članak 31. Organ nadležan za donošenje rješenja o udovoljavanju uvjeta za obavljanje privrede ili druge djelatnosti odbacit će zahtjev za donošenje takvog rješenja ako prethodno nije pribavljena vodoprivredna dozvola odnosno ako aktom organa ili organizacije iz članka 30. ovoga zakona nije utvrđeno da takva dozvola nije potrebna. Članak 32. Vodoprivredna dozvola izdaje se na određeno ili na neodređeno vrijeme. Članak 33. Pravo iz vodoprivredne dozvole ne može se prenijeti na drugog korisnika bez suglasnosti organa koji je izdao vodoprivrednu dozvolu. Članak 34. Pravo iz vodoprivredne dozvole prestaje: 1. istekom roka na koji je vodoprivredna dozvola izdana; 2. ako se korisnik odrekne prava koje je stekao na temelju vodoprivredne dozvole; 3. ako se voda prestane koristiti za vrijeme duže od dvije godine. Prestanak prava iz vodoprivredne dozvole utvrđuje organ koji je izdao vodoprivrednu dozvolu. Članak 35. Ako korisnik koristi vodu ili ispušta otpadne vode odnosno tvari protivno vodoprivrednoj dozvoli, organ koji je izdao vodoprivrednu dozvolu upozorit će na to korisnika i odrediti mu rok u kojem je dužan korištenje vode odnosno ispuštanja otpadnih voda ili tvari uskladiti s vodoprivrednom dozvolom. Ako korisnik u određenom roku ne uskladi korištenje voda ili ispuštanje otpadnih voda odnosno tvari s vodoprivrednom dozvolom, organ iz stavka 1. ovoga članka oduzet će mu vodoprivrednu dozvolu. Organ iz stavka 1. ovoga članka rješenjem će oduzeti vodoprivrednu dozvolu ili će privremeno zabraniti korištenje vode ili ispuštanje otpadnih voda odnosno tvari, ako se izmijene uvjeti pod kojima je dozvola izdana, takc da dalje korištenje vode ili ispuštanje otpadnih voda ili tvari dovodi u opasnost život i zdravlje ljudi, životinjski i biljni svijet ili ako uslijed izmjene vodoprivredne osnove izdana dozvola nije više u skladu s vodoprivrednom osnovom. 3. Vodoprivredni objekti Članak 36. Vodoprivrednim objektima, prema ovom zakonu, smatraj u se : 1. objekti za uređenje vodotoka, zaštitu od poplava i drugih oblika štetnog djelovanja voda (nasipi, regulacijski objekti, objekti za zaštitu od erozije i bujica, retencije, akumulacije za zaštitu od poplava, ustave i dr.) - zaštitni vodoprivredni objekti ; 2. objekti za odvodnjavanje odnosno navodnjavanje - hidromelioracijski objekti; 3. akumulacije voda za pogonske i energetske svrhe, objekti za zahvaćanje vode za vodoopskrbu, objekti za pročišćavanje zagađenih voda, objekti za uređenje rijeka za plovidbu - posebni vodoprivredni objekti. Vodoprivredni objekti iz točke 1. i 2. ovoga članka su dobra od općeg interesa i u državnom su vlasništvu. Članak 37. Zaštitni vodoprivredni objekti na rijekama Savi, Dravi, Muri, Dunavu, Neretvi, Cetini, Krki, Zrmanji, Mirni, Kupi i Uni i njihovim pritocima do kote uspora velikih voda; oteretni kanali Odra, Kupa-Kupa, Lonja-Strug; objekti na drugim vodotocima; akumulacijama, retencijama i lateralni kanali određeni republičkim planom za obranu od poplava- su objekti od značenja za Republiku. Zaštitni vodoprivredni objekti, osim objekata iz stavka 1. ovoga članka i hidromelioracijski objekti - su objekti od značenja za slivno područje. Članak 38. Zaštitnim vodoprivrednim objektima iz članka 37. stavka 1. upravlja "Hrvatska vodoprivreda" koja se brine o njihovom čuvanju, redovnom održavanju, obnavljanju, korištenju i funkcioniranju u skladu s njihovom namjenom. Vrijednost vodoprivrednih objekata iz stavka 1. ovoga članka ne uzima se u obzir pri utvrđivanju ukupno prihoda i dohotka, niti služi kao osnovica za utvrđivanje poreza ili drugih financijskih obaveza "Hrvatske vodoprivrede". "Hrvatska vodoprivreda"ne može objekte iz stavka 1. ovoga članka prenijeti na drugog korisnika. Iznimno. ako je zbog izmjene u vodnom režimu ili zbog izgradnje drugih vodoprivrednih objekata prestala svrha zbog koje su objekti izgrađeni, "Hrvatska vodoprivreda" može uz suglasnost Ministarstva vodoprivrede izmijeniti njihovu namjenu ili ih prenijeti na drugog korisnika. Članak 39. Zaštitnim vodoprivrednim objektima i hidromelioracijskim objektima iz članka 37. stavka 2. ovoga zakona upravlja vodoprivredno poduzeće. Odredbe članka 38. ovoga zakona odgovarajuće se primjenjuju i na upravljanje objektima iz stavka 1. ovoga članka. Za izmjenu namjene ili prijenos tih objekata potrebna je suglasnost općine na čijem su području ti objekti. Članak 40. Vodoprivredni uređaji i oprema za zaštitu od štetnog djelovanja voda kao i vodoprivredni uređaji i oprema na hidromelioracijskim sustavima državno su vlasništvo. Vodoprivrednim uređajima i opremom iz stavka 1. ovoga članka upravlja "Hrvatska vodoprivreda" odnosno vodoprivredno poduzeće. Članak 41. Posebni vodoprivredni objekti iz članka 36. stavka 1. točke 3. ovoga zakona čija je izgradnja financirana iz sredstava vodoprivrede predaju se nakon izgradnje na upravljanje komunalnom poduzeću ili drugoj organizaciji koja se brine o njihovom korištenju i održavanju. Ovi objekti mogu se predati na korištenje i održavanje i "Hrvatskoj vodoprivredi" odnosno vodoprivrednom poduzeću. Članak 42. Način upravljanja i korištenja vodoprivrednim objektima, koji se, osim za zaštitu od štetnog djelovanja voda odnosno hidromelioracijske namjene koriste i za druge svrhe (višenamjenske akumulacije i sl.), uređuje se ugovorom koji zaključuju "Hrvatska vodoprivreda" odnosno vodoprivredno poduzeće i drugi korisnici tih objekata uz suglasnost Ministarstva vodoprivrede. Članak 43. Radovima na održavanju zaštitnih vodoprivrednih i hidromelioracijskih objekata smatraju se: 1. održavanje zaštitnih vodoprivrednih objekata: popravci, pojačanje i obnavljanje nasipa i radovi na zaštiti krune i pokosa nasipa, radovi na obnavljanju i zankjeni oštećenih dijelova zaštitnih vodoprivrednih objekata; 2. održavanje dna i pokosa prirodnih i umjetnih vodotoka, bujica, akumulacija i retencija: uređenje korita i bankina, djelomično produbljavanje dna prirodnih i umjetnih vodotoka, obnavljanje i zamjena dotrajalih objekata, ublažavanje zavoja, zemljani radovi u inundacijama; krčenje, košnja, obnavljanje i zamjena oštećenih ili dotrajalih propusta i mostova raspona do 10 m u toku regulacijskih radova: 3. održavanje hidromelioracijskih objekata: radovi na gospodarskom i tehničkom uređenju kanala i bankina, pokosa i dna; obnavljanje i zamjena oštećenih objekata, ublažavanje zavoja i nagiba i drugi zemljani radovi, manje dopune kanalske mreže, drenažni radovi, izrada tipskih propusta i sličnih objekata. Članak 44. Zemljište za izgradnju i obnavljanje zaštitnih vodoprivrednih objekata osiguravaju općine na čijem se području objekti izgrađuju i općine čije se područje izgradnjom tih objekata štiti od štetnog djelovanja voda. Vlasnici odnosno korisnici zemljišta i drugih nekretnina koje se vodoprivrednim objektima zaštićuju od poplava ili drugih oblika štetnog djelovanja voda, dužni su općini naknaditi dio troškova za osiguravanje zemljišta iz stavka 1. ovoga članka, ovisno o koristi koju od toga imaju. Način i visinu učešća u snašanju dijela troškova za osiguranje zemljišta utvrđuje općinska skupština. Članak 45. Kada je za izgradnju i obnavljanje zaštitnih vodoprivrednih objekata potrebno izvršiti prijenos prava vlasništva na šumi odnosno šumskom zemljištu u državnom vlasništvu prijenos se obavlja na način i prema postupku određenom Zakonom o šumama. Naknada za prijenos prava vlasništva na šumi i šumskom zemljištu iz stavka 1. ovoga članka ne može biti veća od vrijednosti ulaganja u tu šumu odnosno zemljište izvršenih prije prijenosa prava. Ova naknada ne može sadržavati naknadu za očekivani prirast ili drugu očekivanu dobit nakon isteka godine u kojoj se prijenos obavlja. Članak 46. Radi sprečavanja štetnog djelovanja voda i zaštite vodoprivrednih objekata "Hrvatska vodoprivreda" odnosno vodoprivredno poduzeće koje održava zaštitne vodoprivredne objekte provodi u inundacijskom području zaštitne mjere uzgoja i sječe drveća i drugog raslinja. Članak 47. "Hrvatska vodoprivreda" odnosno vodoprivredno poduzeće koje održava zaštitne vodoprivredne objekte ima pravo, bez naknade protuvrijednosti, na zemljištu u državnom ili društvenom vlasništvu: 1. vaditi pijesak, šljunak i kamen iz korita i s obala vodotoka ako se koristi za izgradnju i održavanje zaštitnih vodoprivrednih objekata i uređaja; 2. rezati odnosno sjeći,šiblje, pruće i kolje u koritu, na obali i u inundacionom području ako se koristi za zaštitu od štetnog djelovanja voda ili za regulaciju vodotoka. 4. Zaštita od štetnog djelovanja voda Članak 48. Zaštita od štetnog djelovanja voda obuhvaća aktivnosti i mjere za zaštitu od poplava, zaštitu od leda na vodotocima, zaštitu od erozija i bujica i za otklanjanje posljedica od takvog djelovanja voda. a) Zaštita od poplava Članak 49. Radi sprečavanja poplava i štetnog djelovanja poplavnih voda izgrađuju se i održavaju objekti za zaštitu od poplava (nasipi, akumulacije, retencije, odušni kanali, ustave, regulacije vodotoka, uređenje obala i dr.), obavljaju zaštitni radovi i provode mjere obrane od poplava. Članak 50. Obrana od poplava može biti redovna i izvanredna. Redovna odnosno izvanredna obrana od poplava proglašava se kada vodostaj dosegne visinu utvrđenu planom za obranu od poplava uz očekivanje daljnjeg porasta. Članak 51. Plan za obranu od poplava na vodotocima iz članka 37. stavka 1. ovoga zakona, na vodama i vodotocima i drugim vodama i vodotocima koji čine republičku odnosno državnu granicu ili su njima presječeni donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra vodoprivrede (u daljem tekstu: republički plan za obranu od poplava). Planove za obranu od poplava na ostalim vodama i vodotocima donose skupštine općina u skladu s planom iz stavka 1. ovoga članka (u daljem tekstu: općinski plan za obranu od poplava). Republički plan za obranu od poplava objavljuje se u "Narodnim novinama". Općinski plan za obranu od poplava objavljuje se u službenim glasilima općina koje su ga donijele. Članak 52. Plan za obranu od poplava sadrži osobito: mjere koje se moraju poduzeti prije ili u slučaju opasnosti od poplave, poduzeća i druge pravne osobe koje provode obranu od poplave i imena stručih organizatora obrane od poplave, vodostaj kada na pojedinim sektorima počinje redovna odnosno izvanredna obrana, odredbe o opremi i materijalu koji se moraju pripremiti; dužnosti, odgovornosti i ovlaštenja u pogledu poduzimanja određenih radnji u vezi s obranom i način obavještavanja o pojavama i mjerama u toku obrane od poplave. Planom za obranu od poplava utvrđuje se i obveza sudjelovanja poduzeća, drugih pravnih osoba i građana ako nastupi opasnost od poplave u takvom opsegu da se raspoloživim sredstvima i radnicima "Hrvatske vodoprivrede" ;odnosno vodoprivrednog poduzeća ne može osigurati obrana od poplave. Sudjelovanje jedinica Jugoslavenske narodne armije i teritorijalne obrane dogovara se s nadležnim organima Jugoslavenske narodne armije odnosno teritorijalne obrane. Članak 53. O izvršenju plana za obranu od poplava brinu se organi društveno-političkih zajednica i javna vodoprivredna poduzeća s područja za koje je plan donesen. Izvanrednom obranom od poplava rukovode organi civilne zaštite na određenom podučju. Članak 54. "Hrvatska vodoprivreda" općim aktom utvrđuje mjere i način izvršavanja zadataka i obavljanje poslova obrane od poplava koje je dužna izvršavati na osnovi ovoga zakona i u skladu sa republičkim planom za obranu od poplave. Općim aktom iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se i podjela inundacijskih područja prema stupnju ugroženosti od poplava. Vodoprivredna poduzeća u skladu s općim aktom iz stavka 1. ovoga članka donose opće akte kojima utvrđuju mjere i način izvršavanja zadataka i obavljanja poslova obrane od poplava koje su dužne izvršavati na osnovi ovoga zakona i u skladu s republičkim planom za obranu od poplava i općinskim planovima za obranu od poplava. Članak 55. Pravne osobe i građani obavezni su sudjelovati u obrani od poplava kada nastupi opasnost od poplave u takvom opsegu da se obrana ne može osigurati s radnicima i sredstvima javnih vodoprivrednih poduzeća. U obrani od poplava dužni su sudjelovati u prvom redu građani ugroženih područja, radnici ugroženih poduzeća i drugih ugroženih organizacija. Ako sudjelovanje pravnih osoba i građana s ugroženog područja predviđenog planom za obranu od poplava nije dovoljno za otklanjanje neposredne opasnosti od poplave, rukovoditelj određen planom za obranu od poplava može zatražiti obvezatno sudjelovanje i ostalih organizacija, zajednica i građana. Skupštine općina odredit će potrebne mjere za osiguranje smještaja i prehranu građana pozvanih da sudjeluju u obrani od poplava izvan njihovog prebivališta odnosno boravišta. Članak 56. U slučaju opasnosti od poplava ministar vodoprivrede u suglasnosti s ministrom prometa i veza može na ugroženom području privremeno ograničiti odnosno zabraniti cestovni, željeznički ili riječni promet. Članak 57. Korisnici akumulacija i retencija dužni su ih koristiti na način kojim se osigurava prihvaćanje poplavnog vala. Veličina zapremine odnosno visina slobodnog prostora koji se mora u akumulaciji stalno održavati u pojedinim godišnjim razdobljima i pogonski uvjeti za ispuštanje vode iz akumulacija određuju se općim aktom korisnika iz stavka 1. ovoga članka uz suglasnost organa nadležnog za izdavanje vodoprivredne dozvole. Članak 58. Sredstva za provođenje preventivnih mjera i pripremnih radova utvrđenih republičkim planom za obranu od poplava osiguravaju se iz namjenskih sredstava u skladu s odredbama ovoga zakona. Sredstva za provođenje preventivnih mjera i pripremnih radova utvrđenih općinskim planom za obranu od poplava osiguravaju se iz namjenskih sredstava u skladu s ovim zakonom i odlukama općinskih skupština. Članak 59. Sredstva za provođenje neposrednih mjera zaštite u toku poplave i za ublažavanje nastalih posljedica, te za naknade pravnim osobama i građanima sudionicima obrane od poplave osiguravaju se u skladu s propisima o zaštiti od elementarnih nepogoda i iz drugih izvora određenih zakonom i odlukama općinskih skupština. Odlukom općinske skupštine utvrđuje se pravo na naknadu za sudjelovanje u obrani od poplava, za materijal i opremu korištenu u toku obrane od poplava i za štete nastale u toku obrane od poplava. Visina ove naknade ne može biti veća od stvarnih troškova. Pravne osobe i građani nemaju pravo na naknadu za sudjelovanje u obrani od poplave radi zaštite imovine koju koriste odnosno koja je u njihovom vlasništvu. b) Zaštita od leda Članak 60. Ako se zbog nagomilavanja leda stvaraju pregrade koje mogu prouzročiti poplavu ili ako zbog pokretanja leda može doći do oštećenja zaštitnih objekata i uređaja i drugih stalnih ili plovnih objekata na vodotoku, moraju se poduzeti mjere utvrđene planom za obranu od poplava. Mjere za obranu od leda poduzima "Hrvatska vodoprivreda"odnosno vodoprivredno poduzeće. Sredstva za provođenje mjera za obranu od leda iz stavka 1. ovoga članka osiguravaju se na način utvrđen u članku 58. i članku 59. ovoga zakona. Članak 61. Mjere za obranu od leda radi neposredne zaštite mostova, plovnih i drugih objekata koji su u vlasništvu pravnih osoba i građana odnosno kojima upravljajk" pojedina poduzeća :li druge pravne osobe, poduzimajute pravne osobe i građani. c) Zaštita od erozija i bujica Članak 62. Zemljištem ugroženim od erozije, prema ovom zakonu, smatra se zemljište na kojem uslijed djelovanja površinskih voda dolazi do ispiranja, podrivanja, odronjavanja i drugih štetnih pojava. Bujičinim tokovima, prema ovome zakonu, smatraju se povremeni vodotoci ili promjene u stalnim vodotocima koje nastaju uslijed kiša ili topljenja snijega i zbog čijeg djelovanja dolazi do poremećaja u vodnom režimu. Članak 63. Radi sprečavanja i otklanjanja erozija i djelovanja bujica izgrađuju se i održavaju zaštitni i drugi objekti, izvode drugi zaštitni radovi i provode mjere zaštite. Objektima za zaštitu od erozija i bujica smatraju se. regulacije bujičinih tokova, objekti za odvodnju površinskih voda, pregrade, ustave, terase, akumulacije, retencije i slični objekti. Radovima na zaštiti od erozija i bujica smatraju se: pošumljavanje, uzgoj i održavanje zaštitne vegetacije, terasiranje, krčenje raslinja, čišćenje korita i slični radovi. Mjerama za zaštitu od erozija i bujica smatraju se osobito: zabrana ili ograničenje sječe drveća i grmlja, zabrana ili ograničenje vađenja pijeska, šljunka i kamena; zabrana odlaganja otpadnih tvari, odgovarajući način korištenja poljoprivrednog i drugog zemljišta. Članak 64. Objekti za zaštitu od erozija i bujica izgrađuju se i održavaju u skladu s planom vodoprivrednog poduzeća. Na području za koje nije osnovano vodoprivredno poduzeće plan zaštite od erozija i bujica donosi općinska skupština koja osigurava i sredstva za njegovo izvršenje. Ako je ugroženost od erozija i bujica na određenom području takvog opsega da značajnije utječe na pogoršanje vodnog režima od značenja za vodno područje dio sredstava za zaštitu od erozija i bujica osigurava se iz namjenskih sredstava za financiranje vodoprivrede na razini Republike. Članak 65. Vodoprivredne osnove i planovi iz članka 64 stavka 1. ovoga zakona kojima se utvrđuju zadaci i radovi na zaštiti od erozija i bujica na području na kojem se nalaze šume i šumsko zemljište usklađuju se sa šumsko-gospodarskom osnovom. 5. Uređivanje i održavanje hidromelioracijskog sustava Članak 66. Hidromelioracijski sustav, prema ovom zakonu, je skup vodoprivrednih objekata i uređaja za odvodnjavanje suvišnih voda na poljoprivrednom, šumskom, izgrađenom i neizgrađenom građevinskom i drugom zemljištu, čijim se funkcioniranjem neposredno ili posredno omogućava brže i pogodnije otjecanje površinskih i podzemnih voda, kao i skup vodoprivrednih objekata i uređaja za navodnjavanje zemljišta. Hidromelioracijskim objektima i uređajima za odvodnjavanje smatraju se osobito: uređeni prirodni vodotoci, nasipi, lateralni kanli i drugi objekti za zaštitu od vanjskih voda, osnovna i detaljna kanalska mreža, crpne stanice, drenaže i drugi objekti za zaštitu od unutrašnjih voda. Hidromelioracijskim objektima i uređajima za navodnjavanje smatraju se osobito: uređeni prirodni vodotoci, akumulacije za skupljanje voda, bunari i kaptaže, kanalska mrežai objekti za skupljanje, dovođenje i raspodjelu voda. Članak 67. Hidromelioracijskim sustavom upravlja vodoprivredno poduzeće koje se brine o njegovom redovnom održavanju i namjenskom korištenju. Članak 68. Hidromelioracijski sustav za navodnjavanje koristi se u skladu s općim aktom o korištenju hidromelioracijskog sustava koji donosi vodoprivredno poduzeće. Općim aktom iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se osobito: površine zemljišta za koje se osigurava navodnjavanje, korisnici navodnjavanja, kriteriji za raspodjelu vode i kriteriji za određivanje naknade koju plaćaju korisnici. 6. Zaštita voda od zagađivanja Članak 69. Zaštita voda od zagađivanja, uključujući i zaštitu obalnog mora od zagađivanja s kopna, provodi se radi omogućavanja neškodljivog i nesmetanog korištenja voda, zaštite zdravlja ljudi, životinjskog i biljnog svijeta i zaštite životnog okoliša. Zaštita voda od zagađivanja provodi se zabranom, ograničavanjem i sprečavanjem unošenja u vode opasnih i štetnih tvari, propisivanjem i poduzimanjem drugih mjera za očuvanje i poboljšavanje kvalitete vode. Opasnim tvarima, prema ovom zakonu, smatraju se tvari koje svojim sastavom, količinom, radioaktivnošću ili drugim svojstvima mogu dovesti u opasnost život i zdravlje ljudi i opstanak životinjskog odnosno biljnog svijeta. Štetnim tvarima, prema ovom zakonu, smatraju se tvari koje mogu prouzročiti promjene kemijskih, fizikalnih, radioaktivnih, bakterioloških ili bioloških osobina voda, uslijed čega se ograničava ili onemogučava upotreba voda u korisne svrhe. Vlada Republike Hrvatske propisuje koje se tvari prema stavku 3. i 4. ovoga članka smatraju opasnim odnosno štetnim tvarima. Članak 70. Opasne i štetne tvari zabranjeno je ispuštati ili unositi u vode ili odlagati na području gdje postoji mogućnost zagađivanja voda osim pod uvjetima utvrđenim ovim zakonom ili propisima donesenim na osnovi ovoga zakona. Pravne osobe i građani koji u vezi s obavljanjem djelatnosti ispuštaju opasne odnosno štetne tvari koje mogu zagaditi vode dužne su ih prije ispuštanja u prijemnike ili javni kanalizacijski sustav djelomično ili potpuno pročistiti u skladu sa vodoprivrednom dozvolom. Ministar vodoprivrede propisuje standarde za pročišćavanje otpadnih voda i tvari iz stavka 2. ovoga članka. . Članak 71. Radi utvrđivanja upotrebljivosti vode za određene namjene vrši se klasifikacija voda i, kategorizacija voda. Klasifikacijom voda utvrđuje se podjela voda po vrstama, karakteristike pojedinih voda i svrha za koju se mogu upotrebljavati, te dopušteni stupanj zagađenosti iznad kojeg je vodu opasno koristiti ili je za pojedine korisnike onemogućena njihova upotreba odnosno korištenje. Kategorizacijom voda utvrđuje se kvaliteta i namjena voda u pojedinim vodotocima, jezerima, akumulacijama, te podzemnih voda i voda obalnog mora. Klasifikaciju i kategorizaciju voda propisuje Vlada Republike Hrvatske. Članak 72. Zaštita voda od zagađivanja provodi se u skladu s planom za zaštitu voda od zagađivanja. Republički plan za zaštitu voda od zagađivanja donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva vodoprivrede. Plan za zaštitu voda od zagađivanja na slivnom području donose sporazumno općinske skupštine na slivnom području. Članak 73. Planom za zaštitu voda od zagađivanja utvrđuju se osobito: mjere za sprečavanje ili ograničavanje unošenja u vode opasnih i štetnih tvari, mjere za sprečavanje odlaganja otpadnih i drugih tvari na područjima na kojima to može utjecati na pogoršanje kvalitete voda, mjere za pročišćavanje zagađenih voda, način provođenja interventnih mjera u izvanrednim slučajevima zagađivanja, subjekti koji su dužni provoditi pojedine mjere, te odgovornosti i ovlaštenja u vezi s provođenjem zaštite. Planom za zaštitu voda od zagađivanja iz stavka 2. članka 72. određuju se: rokovi u kojima su općinske skupštine u gradovima i naseljima, u kojima nisu izgrađeni komunalni uređaji za pročišćavanje voda, dužne takve uređaje izgraditi i pustiti u rad. Članak 74. Ako uslijed niskog vodostaja ili drugih okolnosti prijeti opasnost za pogoršanje kvalitete voda, ministar vodoprivrede može odrediti poseban režim za ispuštanje opasnih i štetnih tvari odnosno druge mjere za očuvanje odgovarajuće kvalitete voda. Članak 75. Nadležni organ odbit će zahtjev za izdavanje vodoprivrednih uvjeta odnosno vodoprivrednih suglasnosti: 1. za izgradnju ili proširenje mreže za odvodnju otpadnih voda u naseljima ako nisu izgrađeni uređaji za pročišćavanje voda; 2. za izgradnju objekata, povećanje opsega proizvodnje odnosno promjenu tehnologije u poduzećima koja ispuštaju u vode opasne ili štetne tvari, ako nemaju uređaj za pročišćavanje, a nisu priključena na javnu kanalizacijsku mrežu. Iznimno nadležni organ može izdati vodoprivredne uvjete odnosno vodoprivrednu suglasnost i u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka, ako je za područje na kojem je predviđena izgradnja donesen provedbeni urbanistički plan odnosno plan uređenja manjeg naselja kojim su utvrđene odgovarajuće mjere zaštite voda od zagađivanja i ako su osigurana sredstva za njihovo provođenje. Članak 76. Ako je uslijed izvanrednog slučaja, kvara ili iz drugih razloga nastala opasnost za zagađivanje voda opasnim ili štetnim tvarima, pravna osoba ili građanin u vezi s čijim je djelovanjem ili propustom nastala opasnost, dužni su bez odlaganja o tome obavijestiti službu javne sigurnosti. Osoba koja primijeti da je došlo do većeg stupnja zagađivanja voda ili da postoji opasnost za nastajanje zagađivanja u slučaju iz stavka 1. ovoga članka ili u drugom slučaju, dužna je bez odlaganja o tome obavijestiti službe javne sigurnosti. Služba javne sigurnosti će o nastalom zagađivanju odnosno opasnosti za zagađivanje voda obavijestiti "Hrvatsku vodoprivredu" odnosno vodoprivredno poduzeće koje djeluje na području na kojem je došlo do opasnosti odnosno zagađivanja voda. "Hrvatska vodoprivreda" odnosno vodoprivredno poduzeće ili druga organizacija određena planom za zaštitu voda od zagađivanja, dužne su neposredno po saznanju o nastanku opasnosti ili zagađivanju vode poduzeti mjere za otklanjanje opasnosti odnosno zagađivanja. Troškove poduzetih mjera dužna je snositi pravna osoba ili građanin uslijed čijeg je djelovanja ili propusta došlo do opasnosti odnosno zagađivanja vode. Članak 77. Pravne osobe i građani koji proizvode ili stavljaju u promet kemijska sredstva koja nakon upotrebe dospijevaju u vode (površinske i podzemne vode i more) dužne su za proizvodnju i puštanje u promet takvih sredstava pribaviti vodoprivrednu dozvolu. Članak 78. Pravne osobe i građani koji ispuštaju u vode opasne odnosno štetne tvari dužne su voditi evidenciju o učestalosti ispuštanja, količini i sastavu tih tvari i o tome dostavljati podatke "Hrvatskoj vodoprivredi" odnosno vodoprivrednom poduzeću i takve podatke davati na zahtjev vodoprivredne, sanitarne i inspekcije zaštite okoliša. Ministar vodoprivrede u suglasnosti s ministrom zdravstva i ministrom zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva donijet će potanje propise o vođenju evidencije iz stavka 1. ovoga članka. Organizacije koje obavljaju stalno i sistematsko ispitivanje kvalitete voda dužne su o tome davati podatke organizacijama koje se bave zaštitom voda. Članak 79. Javna vodoprivredna poduzeća i komunalna poduzeća koja obavljaju djelatnost odvođenja otpadnih voda,prate i ispituju odnosno organiziraju ispitivanje kvalitativnih promjena voda, utvrđuju uzročnike, opseg i stupanj zagađivanja i provode mjere za sprečavanje i sanaciju zagađivanja. Ispitivanje kvaliteta voda obavljaju laboratoriji na osnovi ovlaštenja Ministarstva vodoprivrede. Ministar vodoprivrede u suglasnosti s ministrom zdravstva propisuje uvjete koje moraju ispunjavati laboratoriji iz stavka 2. ovoga članka. 7. Korištenje voda Članak 80. Voda se mora koristiti racionalno i ekonomično. Korištenje voda za opskrbu stanovništva vodom za piće, sanitarne potrebe i za potrebe narodne obrane ima prvenstvo u odnosu na korištenje voda za ostale namjene. Izgradnja objekata i uređaja za svrhe iz stavka 2. ovoa članka ima prvenstvo u odnosu na izgradnju objekata za korištenje voda za ostale namjene. Članak 81. Voda koja služi ili je namijenjena za piće, za proizvodnju i preradu živežnih namirnica, za sanitarne potrebe i rekreaciju, mora u pogledu kemijskog, fizikalnog, bakteriološkog i biološkog sastava i radioaktivnih osobina odgovarati propisanim uvjetima. Dozvola za upotrebu i puštanje u rad objekata i uređaja za javnu opskrbu vodom za piće može se izdati samo ako nadležni sanitarni inspektor utvrdida su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovoga članka. Članak 82. Ako nastupi nestašica vode u tolikoj mjeri da se ne mogu zadovoljiti sve potrebe korisnika vode na određenom području, općinska skupština ili organ koji ona odredi može pojedinim korisnicima privremeno ograničiti ili obustaviti upotrebu odnosno korištenje vode. U slučaju iz stavka 1. ovoga članka ministarstvo vodoprivrede može privremeno ograničiti ili zabraniti korištenje vode i iz umjetnih vodotoka odnosno umjetnih objekata za skupljanje vode. Članak 83. Prilikom izdavanja vodoprivrednih uvjeta odnosno vodoprivrednih suglasnosti za građenje novih ili obnavljanje postojećih objekata i uređaja za javnu opskrbu vodom za piće, obavezno se utvrđuju: 1.sadašnja i buduća potrebna količina vode za piće; 2. izdašnost izvorišta; 3. kemijske, fizikalne, bakteriološke, biološke i radioaktivne osobine vode; 4. mjere za zaštitu izvorišta. Članak 84. Područje na kojem se nalaze izvorišta vode, koja se po količini i kvaliteti mogu koristiti ili se koriste za javnu opskrbu vodom za piće, mora biti zaštićeno od namjernog ili slučajnog zagađivanja i od drugih utjecaja koji mogu nepovoljno djelovati na zdravstvenu ispravnost vode ili na izdašnost izvorišta. Zaštita izvorišta iz stavka 1. ovoga članka provodi se utvrđivanjem i održavanjem zona sanitarne zaštite, čija se veličina, granice, sanitarni režim i drugi uvjeti određuju u skladu s rezultatima istražnih radova, te utvrđivanjem drugih zaštitnih mjera. Ministar vodoprivrede u suglasnosti s ministrom zdravstva i ministrom zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva utvrđuje uvjete za određivanje zona sanitarne zaštite izvorišta i zaštitnih mjera. Zone sanitarne zaštite izvorišta i zaštitne mjere određuje općinska skupština. Članak 85. Poduzeća i druge pravne osobe koje obavljaju djelatnost opskrbe vodom za piće, dužne su organizirati stalni i sistematski pregled vode i poduzimati mjere za osiguravanje odgovarajuće kvalitete vode i sanitarne ispravnosti objekata i uređaja za opskrbu vodom za piće i podatke o tome dati nadležnom organu sanitarne inspekcije i inspekciji zaštite okoliša. Ministar zdravstva propisuje opseg, vrste i metode pregleda voda, objekata i uređaja za vodoopskrbu te mjere za zaštitu kvalitete vode za piće. Članak 86. Pravne osobe koje u vezi s obavljanjem djelatnosti koriste vodu, osim vode iz javnog vodoopskrbnog sustava, dužne su voditi evidenciju o iskorištenim količinama vode i o tome dostavljati podatke javnom vodoprivrednom poduzeću. Članak 87. Općina na čijem se području nalazi akumulacija iz koje se voda koristi u privredne svrhe, ima pravo na naknadu. Visinu naknade utvrđuju općina i korisnik sporazumno. Ako se ne postigne sporazum, visinu naknade određuje sud uzimajući u obzir sredstva koja je općina uložila u izgradnju akumulacije, prihode koje općina gubi zbog akumulacije i druge štete koje zbog toga nastaju. Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka ne odnose se na korištenje vode iz akumulacije za potrebe elektroprivrede ako je zakonom ili na osnovi zakona propisana obveza snašanja naknade. 8. Vađenje pijeska, šljunka i kamena na području od značenja za jedinstveni vodni režim Članak 88. Vađenje pijeska, šljunka ili kamena na području od značenja za održavanje jedinstvenog vodnog režima može se obavljati samo u skladu s odredbama ovoga zakona. Područjem od značenja za održavanje jedinstvenog vodnog režima, u smislu stavka 1. ovoga članka, smatraju se: more i morska obala, uređena i neuređena inundacijska područja zajedno s koritom tekućih voda, korita i obale jezera, retencija i akumulacija. Područjem iz stavka 1. ovoga članka smatraju se i nalazišta pijeska, šljunka i kamena u zonama sanitarne zaštite (članak 84. stavak 2) te vodonosnim i drugim područjima od značenja za vodni režim određenim vodoprivrednim osnovom ili planom uređenja prostora. Članak 89. Pijesak, šljunak i kamen na području iz članka 88. ovoga zakona može se vaditi samo na osnovi vodoprivredne suglasnosti. Za vadenje pijeska, šljunka i kamena na području iz članka 88. stavka 3. ovoga zakona osim vodoprivredne suglasnosti potrebno je i odobrenje koje se izdaje prema odredbama propisa o rudarstvu. Nadležni organ društveno-političke zajednice može izdati odobrenje samo na osnovi prethodno izdane vodoprivredne suglasnosti. Članak 90. Vodoprivrednom suglasnošću iz članka 89. ovoga zakona određuje se eksploatacijsko polje, uvjeti vađenja i količina pijeska, šljunka ili kamena koja se može izvaditi. Eksploatacijsko polje na kojem se vadi pijesak, šljunak ili kamen, u skladu s odredbama ovoga zakona, je prostor na površini zemlje, pod vodom ili u vodi na kojem se nalazi pijesak, šljunak ili kamen koji se može vaditi. Članak 91. Vodoprivrednu suglasnost za vađenje pijeska, šljunka i kamena na području iz članka 88. stavka 2. ovoga zakona izdaje "Hrvatska vodoprivreda", a vodoprivrednu suglasnost za vađenje pijeska, šljunka i kamena iz međudržavnih i međurepubličkih vodotoka izdaje Ministarstvo vodoprivrede. Članak 92. Vodoprivredna suglasnost za vađenje pijeska, šljunka i kamena vrijedi samo za korisnika kojem je izdana. Vodoprivredna suglasnost može se oduzeti ako se naknadno ustanovi da se vađenjem pijeska, šljunka ili kamena narušava vodni režim, ugrožava život, zdravlje ili imovina; te ako se korisnik ne pridržava mjera i ograničenja utvrđenih u vodoprivrednoj suglasnosti. Članak 93. Korisnici koji na području iz članka 88. ovoga zakona vade pijesak, šljunak ili kamen dužni su voditi evidenciju o količini i kvaliteti izvadenog pijeska, šljunka i kamena i podatke o tome dostaviti javnom vodoprivrednom poduzeću. Oblik i način vodenja evidencije iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar vodoprivrede. Članak 94. Pravna osoba ili građanin koji na području iz članka 88. stavka 2. ovoga zakona bez vodoprivredne suglasnosti vade pijesak, šljunak ili kamen, dužni su nadoknaditi time učinjenu štetu. Naplaćeni iznos naknade štete iz stavka 1. ovoga članka prihod je javnog vodoprivrednog poduzeća koji upravlja vodoprivrednim sustavom iz stavka 1. ovoga članka. 9. Ograničenja prava vlasnika i korisnika zemljišta i posebne mjere radi održavanja vodnog režima Članak 95. Radi očuvanja i održavanja zaštitnih, hidromelioracijskih i drugih vodoprivrednih objekata i održavanja vodnog režima, zabranjeno je : 1. na nasipima, i drugim zaštitnim vodoprivrednim objektima kopati zemlju, pijesak ili šljunak; puštati stoku, prelaziti i voziti motornim vozilima izuzev na mjestima na kojima je to izričito dopušteno, te obavljati druge radnje kojima se može ugroziti sigurnost ili stabilnost tih objekata; 2. u inundacijskom području i na udaljenosti manjoj od 10 metara od nožice nasipa orati zemlju, saditi i sjeći drveće i grmlje, osim kada je to dozvoljeno prema ovom zakonu; 3. u inundacijskom području i na udaljenosti manjoj od 20 metara od nožice nasipa podizati zgrade, ograde i druge objekte osim zaštitnih vodoprivrednih objekata, vaditi kamen, glinu i ostali materijal, kopati i bušiti zdence i obavljati bez vodoprivredne suglasnosti druga bušenja tla; 4. na hidromelioracijskim kanalima i na udaljenosti manjoj od 2 metra od ruba tih kanala odnosno drugoj udaljenosti utvrdenoj odlukom općinske skupštine orati ili kopati zemlju i obavljati druge radnje kojima se mogu oštetiti hidromelioracijski kanali ili poremetiti njihovo redovno funkcioniranje; 5. u vodotoke, hidromelioracijske i druge kanale, akumulacije, retencije i druge vode odlagati zemlju, kamen ili druge tvari odnosno obavljati druge radnje kojima se može utjecati na promjenu toka, vodostaja ili količine vode. Izuzetno od odredbe stavka 1. ovoga članka "Hrvatska vodoprivreda" odnosno vodoprivredno poduzeće koje održava vodoprivredne objekte može na zahtjev vlasnika odnosno korisnika zemljišta, odobriti obradu zemljišta, sađenje drveća ili drugih nasada, sječu drveća, ispašu ili obavljanje drugih radnji, ako se time ne ugrožava stabilnost i sigurnost vodoprivrednih objekata odnosno postojeći vodni režim. Odredba stavka 1. točke 2. ovoga članka ne odnosi se na uzgoj i sječu koju obavlja poduzeće iz djelatnosti šumarstva prema šumsko gospodarskoj osnovi, ako je ta osnova uskladena s vodoprivrednom osnovom. Članak 96. Ako radnjom iz članka 95. stavka 1. ovoga zakona nastane šteta, pravna osoba odnosno građanin odgovorni za štetu, dužni su uspostaviti prijašnje stanje u roku koji odredi organ vodoprivredne inspekcije na prijedlog "Hrvatske vodoprivrede" odnosno vodoprivrednog poduzeća koje održava vodoprivredne objekte. Ako pravna osoba ili građanin prema odredbi stavka ovoga članka ne uspostave prijašnje stanje, potrebne radove će izvršiti javno vodoprivredno poduzeće na teret odgovornog počinitelja. Ako štetu nije moguće popraviti na način iz stavka 1. i 2. ovoga članka, odgovorna pravna osoba odnosno građanin dužni su naknaditi štetu prema cjeniku koji utvrđuje javno vodoprivredno poduzeće koje održava vodoprivredne objekte. Članak 97. Ceste, putovi i prijelazi na nasipima i drugim zaštitnim vodoprivrednim objektima moraju se održavati u takvom stanju da se na njima ne skuplja odnosno ne zadržava voda koja može smanjiti njihovu otpornost i funkcionalnu sposobnost, a dok se takvo stanje ne uspostavi, općinski organ uprave nadležan za poslove vodoprivrede zabranit će promet na cesti, putu odnosno prijelazu na zaštitnom objektu. Članak 98. Radi provođenja neposredne obrane od poplava, korisnici i vlasnici zemljišta na ugroženom području dužni su na zahtjev javnog vodoprivrednog poduzeća koje provodi obranu od poplave: 1. dopustiti korištenje pijeska, šljunka, zemlje ili drugog materijala sa njihovog zemljišta; 2. dopustiti prijelaz osobama i prijevoznim sredstvima. Ako korisnik odnosno vlasnik zemljišta iz stavka 1. ovoga člana ne dopusti korištenje materijala ili prijelaz, općinski organ uprave nadležan za poslove vodoprivrede, rješenjem će naložiti korisniku odnosno vlasniku zemljišta da postupi u skladu s odredbama stavka 1. ovoga članka. Žalba protiv ovog rješenja ne odlaže izvršenje. Korisnik odnosno vlasnik zemljišta ima pravo na naknadu za korištenje materijala u slučaju iz stavka 1. točke 1. ovoga članka. Visinu naknade utvrđuju sporazumno javno vodoprivredno poduzeće koje provodi obranu od poplave i korisnik odnosno vlasnik zemljišta. Ako se ne postigne sporazum o visini naknade odlučuje sud. Članak 99. Korisnici i vlasnici zemljišta dužni su u korist javnog vodoprivrednog poduzeća dopustiti prijelaz preko zemljišta za potrebe premjeravanja, snimanja ili obilježavanja zemljišta odnosno voda u vezi s projektiranjem, izgradnjom ili održavanjem vodoprivrednih objekta i uređaja. Na zahtjev organizacije iz stavka 1. ovoga članka o pravu prijelaza rješava općinski organ uprave nadležan za poslove vodoprivrede. Žalba protiv ovog rješenja ne odlaže izvršenje. Korisnici i vlasnici zemljišta iz stavka 1. ovoga članka imaju pravo na naknadu štete koja nastaje prijelazom preko njihovog zemljišta. Ako se ne postigne sporazum o visini naknade štete, visinu štete utvrđuje sud. Članak 100. Korisnici i vlasnici zemljišta ne smiju na svome zemljištu mijenjati ili presijecati tok podzemnih voda odnosno iskorištavati te vode u opsegu kojim se ugrožavaju opskrba pitkom ili tehnološkom vodom, mineralna i termalna izvorišta, stabilnost tla i objekata. Ako korisnik odnosno vlasnik zemljišta postupi suprotno odredbi stavka 1. ovoga članka općinski organ uprave nadležan za poslove vodoprivrede, na zahtjev pnduzeća koje obavlja djelatnost vodoopskrbe, druge pravne osobe ili građanina čiji je interes povrijeđen, donijet će rješenje kojim se zabranjuje radnja suprotna stavku 1. ovoga članka i nalaže uspostava prijašnjeg stanja. Naknadu štete koja nastane zbog postupanja suprotno odredbi stavka 1. ovoga članka utvrđuje sud. Članak 101. Korisnici i vlasnici zemljišta ne smiju na štetu susjedskih zemljišta mijenjati prava ili jačinu vode koja prirodno otječe preko njihovih zemljišta. Ako korisnik odnosno vlasnik zemljišta postupi suprotno odredbi stavka 1. ovoga članka, pravna osoba ili građanin čiji je interes povrijeden, imaju pravo na naknadu nastale štete. Članak 102. Ako se odvođenje vode sa zemljišta ili dovođenje vode na zemljište ne može riješiti na drugi povoljniji ili ekonomičniji način, može se, uz naknadu ustanoviti pravo služnosti odvođenja odnosno dovođenja vode. Ako zainteresirane stranke ne postignu sporazum o ustanovljenju služnosti i o visini naknade što nastaje zbog ustanovljenja služnosti, odluku donosi sud. IV. JAVNA VODOPRIVREDNA PODUZEĆA 1. Javno vodoprivredno poduzeće "Hrvatska vodoprivreda" Članak 103. Za obavljanje vodoprivredne djelatnosti iz članka 4. stavka 2. ovoga zakona, upravljanje vodoprivrednim sustavom i izvršavanje drugih poslova kojima se osigurava jedinstveni vodni režim u Republici, ovim se zakonom osniva javno poduzeće. Javno poduzeće iz stavka 1. osniva se pod tvrtkom: Javno vodoprivredno poduzeće "Hrvatska vodoprivreda". Skraćena tvrtka je "Hrvatska vodoprivreda".Sjedište "Hrvatske vodoprivrede" je u Zagrebu. Članak 104. "Hrvatska vodoprivreda" obavlja djelatnosti: 1. studijsko-razvojne poslove u vodoprivredi, pripremu vodoprivrednih osnova i vodoprivrednih planova, 2. organizira i vodi jedinstveni informatički sustav vodoprivrede i vodoprivrednu dokumentaciju, 3. zaštite od štetnog djelovanja voda: kontrola, prognoziranje i obavještavanje o stanju voda, uređivanje i održavanje vodotoka, obranu od poplava i leda, redovrio održavanje, obnavljanje i izgradnju zaštitnih vodoprivrednih objekata i druge poslove zaštite od štetnog djelovanja voda, 4. zaštite voda od zagađivanja: praćenje stanja i kvalitativnih promjena voda, pripremu i provodenje planova za zaštitu voda, 5. osiguravanja zaliha voda: utvrđivanje i praćenje stanja zaliha voda za potrebe stanovništva, privredne i druge namjene; planiranje razvoja vodoopskrbe, kontrola korištenja voda i drugi poslovi osiguravanja zaliha voda, 6. izvršavanja javnih ovlaštenja u vodoprivredi u skladu sa zakonom. "Hrvatska vodoprivreda" može u skladu sa statutom obavljati i druge djelatnosti i poslove, ako raspolaže slobodnim radnim kapacitetima i pod uvjetom da je prethodno osigurano trajno, stručno i potpuno obavljanje djelatnosti, iz stavka 1. ovoga članka. Članak 105. Sredstva "Hrvatske vodoprivrede" u državnom su vlasništvu. Sredstva za financiranje djelatnosti iz članka 104. ovoga zakona osiguravaju se u skladu s ovim zakonom i statutom "Hrvatske vodoprivrede". Članak 106. "Hrvatska vodoprivreda" upravlja zaštitnim vodoprivrednim objektima od značenja za Republiku (članak 37. ovoga zakona). Članak 107. "Hrvatska vodoprivreda" određene poslove iz članka 104. stavka 1. ovoga zakona, koji su od osobitog značenja za slivno područje grada Zagreba, povjerava javnom vodoprivrednom poduzeću za slivno područje grada Zagreba. Određene poslove iz članka 104. stavka 1. točka 3. i 5. "Hrvatska vodoprivreda" može povjeriti i drugim vodoprivrednim poduzećima za slivna područja. Odnosi između "Hrvatske vodoprivrede" i vodoprivrednih poduzeća iz stavka 1. i 2. ovoga članka uređuju se ugovorom uz suglasnost ministra vodoprivrede. Članak 108. Organ upravljanja "Hrvatske vodoprivrede" je Upravni odbor. Upravni odbor ima devet članova od kojih šest članova imenuje Vlada Republike Hrvatske, a tri člana bira "Hrvatska vodoprivreda" na način određen statutom. Članovi Upravnog odbora imenuju se odnosno biraju na vrijeme od četiri godine. Članak 109. Upravni odbor "Hrvatske vodoprivrede" osobito: 1. donosi uz suglasnost Sabora Republike Hrvatske : a) dugoročne i srednjoročne planove razvoja vodoprivrede, b) odluke o statusnim promjenama, 2. donosi uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske a) statut poduzeća, b) kriterije za određivanje naknade za izvršavanje poslova iz članka 104. ovoga zakona, 3. odlučuje o drugim pitanjima: a) donosi godišnji program poslova iz članka 104. ovoga zakona uz suglasnost ministra vodoprivrede, b) donosi financijski plan uz suglasnost ministra vodoprivrede, c) odlučuje o unutrašnjoj organizaciji poduzeća uz suglasnost ministra vodoprivrede, d) odlučuje o osnivanju drugih poduzeća uz suglasnost ministra vodoprivrede, e) odlučuje o ulaganjima u druga poduzeća, f) odlučuje o imenovanju i razrješenju radnika s posebnim ovlaštenjima i odgovornostima u skladu sa statutom, g) razmatra izvještaje o izvršenju programa radova i vodoprivrednoj problematici, h) odlučuje o drugim pitanjima u skladu sa statutom " Hrvatske vodoprivrede". Članak 110. Upravni odbor bira i razrješava svog predsjednika. Način rada Upravnog odbora određuje se poslovnikom. Članak 111. Direktora "Hrvatske vod …