Zakon o lučkim kapetanijama - Zakon.hr

Zakon o lučkim kapetanijama - Zakon.hr UPUTE UVJETI CJENIK KONTAKT Zakon.ai Prijava / Registracija Baza je ažurirana 08.06.2026. zaključno sa NN 43/26  EU 2024/2679 Povezani zakoni More i brodovi Zakon o zaštiti okoliša Zakon o morskom ribarstvu Pomorski zakonik Zakon o zaštiti prirode Zakon o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu Zakon o uređenju prava i obveza brodogradilišta u postupku restrukturiranja Zakon o plovidbi i lukama unutarnjih voda Zakon o lučkim kapetanijama Zakon o Obalnoj straži Republike Hrvatske Zakon o sigurnosnoj zaštiti pomorskih brodova i luka Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama Zakon o Hrvatskom registru brodova Zakon o slatkovodnom ribarstvu Zakon o hidrografskoj djelatnosti Zakon o akvakulturi Pomorski zakonik 2013-2015 Zakon o Plovputu, Split Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2017/352 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. veljače 2017. o uspostavi okvira za pružanje lučkih usluga i zajedničkih pravila o financijskoj transparentnosti luka Zakon o Zajedničkom fondu rizika pomorskih brodarskih poduzeća prekomorske plovidbe Zakon o lučkim kapetanijama NN 118/18, 155/23 na snazi od 01.01.2019. Uživajte... Preuzmite dokumentu PDF formatu Zanimljivi linkovi PODZAKONSKI PROPISI Arhiva: Zakon o lučkim kapetanijama 1997-2018 Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture DIO PRVI   UVODNE ODREDBE Članak 1. Ovim se Zakonom uređuje teritorijalno ustrojstvo i organizacija rada lučkih kapetanija, utvrđuju se poslovi sigurnosti plovidbe i nadzora pomorskog dobra te način organizacije njihova obavljanja, uređuju se prava, obveze i odgovornosti službenika i namještenika u obavljanju tih poslova, njihov radnopravni položaj, inspekcijske ovlasti te druga pitanja važna za rad lučkih kapetanija i obavljanje poslova iz njihova djelokruga. Članak 2. (1) Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose sljedeće direktive Europske unije: – Direktiva 2002/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2002. o uspostavi sustava nadzora plovidbe brodova i informacijskog sustava Zajednice i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 93/75/EEZ (SL L 208, 5. 8. 2002.) kako je zadnje izmijenjena i dopunjena Direktivom Komisije 2014/100/EU od 28. listopada 2014. o izmjeni Direktive 2002/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi sustava nadzora plovidbe i informacijskog sustava Zajednice (Tekst značajan za EGP) (SL L 308, 29. 10. 2014.) – Direktiva 2009/21/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o ispunjavanju zahtjeva države zastave (Tekst značajan za EGP) (SL L 131, 28. 5. 2009.) i – Direktiva 2008/106/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o minimalnoj razini osposobljenosti pomoraca (preinaka) (Tekst značajan za EGP) (SL L 323, 3. 12. 2008.) kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2012/35/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o izmjeni Direktive 2008/106/EZ o minimalnoj razini osposobljavanja pomoraca (Tekst značajan za EGP) (SL L 343, 12. 12. 2012.). (2) Ovim se Zakonom utvrđuje provedba Uredbe (EZ) br. 1406/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2002. o osnivanju Europske agencije za pomorsku sigurnost (Tekst značajan za EGP) (SL L 208, 5. 8. 2002.) kako je zadnje izmijenjena i dopunjena Uredbom (EU) br. 100/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2013. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1406/2002 o osnivanju Europske agencije za pomorsku sigurnost (Tekst značajan za EGP) (SL L 39, 9. 2. 2013.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EZ) br. 1406/2002). Članak 3. (1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje: 1) Europska agencija za pomorsku sigurnost (European Maritime Safety Agency) je agencija Europske unije u smislu članka 1. Uredbe (EZ) br. 1406/2002 (u daljnjem tekstu: EMSA) 2) građenje i građevina su pojmovi čije je značenje određeno posebnim propisima kojima se uređuje projektiranje, građenje, uporaba i održavanje građevina 3) Međunarodna pomorska organizacija (International Maritime Organization) je specijalizirana agencija Ujedinjenih naroda za sigurnost, sigurnosnu zaštitu u pomorstvu i zaštitu okoliša od onečišćenja s pomorskih objekata (u daljnjem tekstu: IMO) 4) međunarodni instrumenti su međunarodni ugovori, konvencije, protokoli, rezolucije, kodeksi, pravila, okružnice IMO-a, Međunarodne organizacije rada (ILO), Međunarodne hidrografske organizacije (IHO) ili stranaka memoranduma o razumijevanju iz područja sigurnosti plovidbe i zaštite od onečišćenja s pomorskih objekata na snazi u Republici Hrvatskoj odnosno obvezujući za Republiku Hrvatsku 5) ministar je čelnik ministarstva nadležnog za pomorstvo i unutarnju plovidbu 6) Ministarstvo je ministarstvo nadležno za pomorstvo i unutarnju plovidbu 7) namještenik je osoba koja u Upravi i lučkim kapetanijama radi na pomoćno-tehničkim poslovima čije je obavljanje potrebno radi pravodobnog i kvalitetnog obavljanja poslova sigurnosti plovidbe i nadzora pomorskog dobra 8) objekt nadzora su stvari, pokretnine i nekretnine u vezi s kojima se provodi inspekcijski nadzor u skladu s odredbama ovoga Zakona i drugih propisa 9) objekt unutarnje plovidbe jest svaka vrsta plovila, plutajući objekt, kao i svaka druga ploveća ili plutajuća naprava 10) ovlašteni službenik je inspektor ili drugi službenik Ministarstva koji je za obavljanje inspekcijskih poslova sigurnosti plovidbe osposobljen i ovlašten u skladu s odredbama ovoga Zakona i posebnih propisa 11) plovidbeni prekršaj je povreda propisa koja je kao prekršaj propisana plovidbenim propisima unutarnje plovidbe 12) plovidbeni propisi su zakoni, podzakonski akti i pravna stečevina Europske unije, kao i međunarodni instrumenti iz područja unutarnje plovidbe, sigurnosti unutarnje plovidbe i zaštite od onečišćenja s objekata unutarnje plovidbe 13) pomorski objekt jest objekt namijenjen za plovidbu morem (plovni objekt), ili objekt stalno privezan ili usidren na moru (plutajući objekt) odnosno objekt u potpunosti ili djelomično ukopan u morsko dno ili položen na morsko dno (nepomični odobalni objekt), u skladu sa značenjem tih pojmova kako su propisani općim propisom kojim se utvrđuju morski i podmorski prostori Republike Hrvatske i uređuju pravni odnosi u njima 14) pomorsko dobro je opće dobro od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku i određeno je zakonom kojim se uređuje pomorsko dobro i koncesija na pomorskom dobru 15) pomorski prekršaj je povreda propisa koja je kao prekršaj propisana pomorskim propisima 16) pomorski propisi su zakoni, podzakonski akti i pravna stečevina Europske unije, kao i međunarodni instrumenti iz područja pomorstva, pomorskog dobra i koncesija na pomorskom dobru, hidrografske djelatnosti, morskih luka, sigurnosne zaštite pomorskih brodova i luka, prijevoza u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu, sigurnosti plovidbe te zaštite od onečišćenja s pomorskih objekta 17) posada broda su službenici koji su kao pomorci u svojstvu zapovjednika i članova posade ukrcani na javni brod Ministarstva i upisani u popis posade 18) posada brodice ili čamca su službenici koji su u svojstvu voditelja brodice ili čamca ukrcani na javnu brodicu ili čamac za javne namjene Ministarstva bez obzira na koje radno mjesto su raspoređeni 19) pripadnost pomorskom dobru je sve ono što je s pomorskim dobrom razmjerno trajno spojeno na površini ili ispod nje (npr. biljni pokrov, građevine i slično) 20) Riječni informacijski servisi (RIS) jesu informacijske usluge ujednačenog standarda namijenjene kao podrška upravljanju prometom na unutarnjim vodama, uključujući gdje god je to tehnički opravdano vezu s drugim načinima prijevoza 21) službenik je državni službenik Uprave i lučkih kapetanija koji obavlja poslove sigurnosti plovidbe i nadzora pomorskog dobra 22) subjekt nadzora je pravna ili fizička osoba nad kojom se provodi inspekcijski nadzor u skladu s odredbama ovoga Zakona i drugih propisa 23) svjedodžbe su svjedodžbe o osposobljenosti i svjedodžbe o dopunskoj osposobljenosti posada brodova i uvjerenja o osposobljenosti za voditelja brodice posada brodice i čamca 24) uklanjanje označava izvođenje svih oblika radova koji se poduzimaju radi razgradnje svega onoga što je izgrađeno ili postavljeno na pomorsko dobro protivno odredbama zakona i drugih propisa kojima se uređuje pomorsko dobro i koncesija na pomorskom dobru te sigurnost plovidbe, uključujući i razgradnju radi pretvaranja u otpad i njegovo odlaganje sukladno propisima kojima se uređuje održivo gospodarenje otpadom 25) Uprava je upravna organizacija u sastavu Ministarstva nadležna za sigurnost plovidbe 26) Vlada je Vlada Republike Hrvatske (2) Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod. DIO DRUGI   POSLOVI I OSNOVE USTROJSTVA GLAVA I.   POSLOVI SIGURNOSTI PLOVIDBE I NADZORA POMORSKOG DOBRA Članak 4. (1) Poslovi sigurnosti plovidbe su: 1. traganje i spašavanje osoba u pogibelji na moru 2. koordinacija spašavanja plovila i osoba s plovila na unutarnjim vodama u slučaju plovidbene nesreće 3. predviđanje, sprječavanje, ograničavanje, osiguranje spremnosti za reagiranje i reagiranje na iznenadna onečišćenja mora i na izvanredne prirodne događaje u moru radi zaštite morskog okoliša i obalnog područja, kao i zaštite okoliša od onečišćenja s objekata unutarnje plovidbe 4. nadzor i upravljanje pomorskim prometom 5. nadzor i upravljanje riječnim prometom i osiguravanje funkcionalnosti Riječnih informacijskih servisa 6. inspekcijski nadzor sigurnosti plovidbe 7. inspekcijski nadzor nad zaštitom okoliša od onečišćenja s pomorskih objekata i objekata unutarnje plovidbe 8. inspekcijski nadzor pravnih i fizičkih osoba ovlaštenih za obavljanje pojedinih poslova sigurnosti plovidbe i drugih poslova sukladno pomorskim i plovidbenim propisima 9. inspekcijski nadzor prijevoza u javnom obalnom linijskom pomorskom prometu 10. nadzor nad održavanjem reda, uvjetima sigurnosti plovidbe i zaštite okoliša u lukama i na ostalim dijelovima unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske te lukama, pristaništima i ostalim dijelovima unutarnjih voda 11. utvrđivanje sposobnosti za plovidbu pomorskih objekata i objekata unutarnje plovidbe u opsegu kako je utvrđen pomorskim i plovidbenim propisima 12. vođenje upisnika i očevidnika pomorskih objekata i objekata unutarnje plovidbe, izdavanje isprava i knjiga pomorskim objektima i objektima unutarnje plovidbe hrvatske zastave 13. inspekcijski poslovi prikupljanja dokaza i izvida pomorskih i plovidbenih prekršaja kojima je izazvana pomorska ili plovidbena nesreća 14. vođenje registra pomorskih i plovidbenih nesreća i nezgoda 15. izdavanje pomorskih i brodarskih knjižica, odobrenja za ukrcavanje i identifikacijskih isprava pomoraca, vođenje očevidnika pomoraca i brodaraca Republike Hrvatske i ovjera plovidbene službe pomoraca i brodaraca 16. provođenje ispita za stjecanje svjedodžbi i uvjerenja o osposobljenosti odnosno dopunskoj osposobljenosti pomoraca, brodaraca i nautičara, izdavanje svjedodžbi i vođenje registra svjedodžbi o osposobljenosti i dopunskoj osposobljenosti pomoraca i brodaraca, uvjerenja o osposobljenosti za upravljanje brodicama, jahtama i čamcima 17. vođenje prekršajnog postupka u prvom stupnju za pomorske i plovidbene prekršaje 18. poslovi sigurnosne zaštite morskih luka i brodova 19. drugi poslovi sigurnosti plovidbe i drugi poslovi stavljeni u nadležnost Ministarstva pomorskim i plovidbenim propisima te drugim posebnim propisima. (2) Poslovi nadzora pomorskog dobra su poslovi inspekcijskog nadzora nad primjenom zakona i drugih propisa kojima se uređuje pomorsko dobro i koncesija na pomorskom dobru. (3) Poslovi sigurnosti plovidbe i nadzora pomorskog dobra planiraju se, organiziraju i provode u skladu s aktima planiranja kojima se utvrđuje strategija pomorskog razvitka i integralne pomorske politike Republike Hrvatske odnosno strategija razvitka riječnog prometa, kao i drugim aktima planiranja koji se donose temeljem ovoga Zakona i drugih propisa. Članak 5. (NN 118/18, 155/23) (1) Poslovi sigurnosti plovidbe iz članka 4. stavka 1. točaka 1. – 5. ovoga Zakona su poslovi od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavljaju se neprekidno i u svako doba. (2) Poslovi sigurnosti plovidbe za čije obavljanje je potrebno osigurati odgovarajuću organizaciju rada i radnog vremena jesu: 1. inspekcijski nadzor sigurnosti plovidbe sukladno pomorskim i plovidbenim propisima 2. izdavanje brodskih isprava i knjiga brodovima hrvatske zastave u međunarodnoj plovidbi i 3. izdavanje identifikacijskih isprava i svjedodžbi pomorcima i brodarcima na brodovima hrvatske zastave u međunarodnoj plovidbi 4. vođenje prekršajnog postupka u prvom stupnju za pomorske i plovidbene prekršaje. (3) Poslovi iz stavka 2. točaka 1. i 2. ovoga članka mogu se obavljati izvan Republike Hrvatske na brodovima hrvatske zastave. (4) Prestao važiti. Članak 6. (NN 118/18, 155/23) (1) Poslovi sigurnosti plovidbe i nadzora pomorskog dobra s posebnim uvjetima rada su: 1. traganje i spašavanje osoba u pogibelji na moru 2. nadzor i upravljanje pomorskim i riječnim prometom 3. inspekcijski nadzor sigurnosti plovidbe i 4. nadzor pomorskog dobra. (2) Prestao važiti. GLAVA II.   OSNOVE USTROJSTVA I POSLOVI USTROJSTVENIH JEDINICA Članak 7. Poslove sigurnosti plovidbe i nadzora pomorskog dobra obavljaju Uprava i lučke kapetanije. Članak 8. (1) Uprava radi osiguravanja uvjeta lučkim kapetanijama za neposredno obavljanje poslova sigurnosti plovidbe i nadzora pomorskog dobra iz članka 4. ovoga Zakona: 1. upravlja i rukovodi poslovima sigurnosti plovidbe i nadzora pomorskog dobra 2. donosi smjernice, planove i programe za organizacijski, stručni i tehnički rad i razvoj službi 3. prati provedbu pomorskih i plovidbenih propisa, inicira i sudjeluje u pripremi nacrta prijedloga zakona i podzakonskih propisa radi unaprjeđenja poslova sigurnosti plovidbe i nadzora pomorskog dobra 4. osigurava ujednačenu, pravilnu, pravodobnu i učinkovitu provedbu poslova sigurnosti plovidbe i nadzora pomorskog dobra te u tom smislu organizira, usmjerava i nadzire rad službi i ustrojstvenih jedinica te osigurava sustavno osposobljavanje službenika 5. planira, organizira i osigurava razvoj i održavanje materijalnih sredstava za obavljanje poslova sigurnosti plovidbe i nadzora pomorskog dobra 6. planira i osigurava učinkovito i zakonito raspolaganje sredstvima za obavljanje poslova sigurnosti plovidbe i nadzora pomorskog dobra 7. surađuje s državnim tijelima, javnim službama, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i gospodarskim subjektima, kao i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti u poduzimanju mjera radi ostvarenja učinkovitog i svrhovitog obavljanja poslova sigurnosti plovidbe 8. sudjeluje u radu institucija Europske unije radi provođenja zajedničke politike u dijelu koji se odnosi na poslove sigurnosti plovidbe te surađuje s nadležnim službama drugih država, međunarodnim organizacijama i stručnim udruženjima 9. osigurava održavanje sustava upravljanja kvalitetom sukladno ovom Zakonu i pomorskim i plovidbenim propisima 10. provodi inspekcijske poslove sigurnosti plovidbe i nadzora pomorskog dobra samostalno ili u suradnji s inspektorima i drugim ovlaštenim službenicima raspoređenim na rad u lučke kapetanije 11. provodi unutarnji nadzor i unutarnju kontrolu zakonitosti postupanja lučkih kapetanija iz nadležnosti Uprave 12. obavlja i druge poslove određene ovim Zakonom, pomorskim i plovidbenim propisima ili drugim propisima. (2) Ministarstvo sudjeluje u radu i surađuje s EMSA-om u ime Vlade Republike Hrvatske. (3) U ime Vlade Republike Hrvatske ministar imenuje člana i zamjenika člana Upravnog odbora EMSA-e na temelju članka 11. Uredbe (EZ) br. 1406/2002. Članak 9. (1) Uprava ima službeni znak omjera stranica 1:1 koji se sastoji od dvaju bijelih ukriženih sidara na modroj podlozi, a u sredini iznad strukova sidara smješten je grb Republike Hrvatske. Znak je obrubljen žutim (zlatnim) hrvatskim pleterom. (2) Plovni objekti lučkih kapetanija označavaju se sukladno odredbama posebnog propisa o isticanju i vijanju zastave trgovačke mornarice Republike Hrvatske i isticanju znakova na brodovima trgovačke mornarice Republike Hrvatske. (3) Odredbe propisa o označavanju plovnih objekata i isticanju znakova iz ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju i na označavanje ostalih prijevoznih sredstava koje koriste lučke kapetanije. Članak 10. Lučke kapetanije su područne jedinice Ministarstva u sastavu Uprave, neposredno odgovorne za obavljanje poslova sigurnosti plovidbe i nadzora pomorskog dobra. Članak 11. (1) Lučka kapetanija obavlja poslove iz članka 4. ovoga Zakona na način da: 1. neposredno obavlja poslove sigurnosti plovidbe i nadzora pomorskog dobra u području svoje nadležnosti 2. surađuje s tijelima državne uprave, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti u poduzimanju mjera radi ostvarenja učinkovitog i svrhovitog obavljanja poslova sigurnosti plovidbe na području nadležnosti 3. osigurava ujednačenu, pravilnu, pravodobnu i učinkovitu primjenu pomorskih i plovidbenih propisa u području nadležnosti 4. sudjeluje u provedbi programa stručnog osposobljavanja i usavršavanja za provedbu pomorskih i plovidbenih propisa. (2) Lučke kapetanije međusobno surađuju u obavljanju poslova iz članka 4. ovoga Zakona. Članak 12. (1) Poslove sigurnosti plovidbe iz članka 4. stavka 1. ovoga Zakona obavljaju sljedeće lučke kapetanije: 1. Lučka kapetanija Pula sa sjedištem u Puli, za područje Istarske županije 2. Lučka kapetanija Rijeka sa sjedištem u Rijeci, za područje Primorsko-goranske županije 3. Lučka kapetanija Senj sa sjedištem u Senju, za područje Ličko-senjske županije 4. Lučka kapetanija Zadar sa sjedištem u Zadru, za područje Zadarske županije 5. Lučka kapetanija Šibenik sa sjedištem u Šibeniku, za područje Šibensko-kninske županije 6. Lučka kapetanija Split sa sjedištem u Splitu, za područje Splitsko-dalmatinske županije 7. Lučka kapetanija Ploče sa sjedištem u Pločama, za dio Dubrovačko-neretvanske županije koji obuhvaća područja sljedećih gradove i općina: Metković, Opuzen, Ploče, Kula Norinska, Pojezerje, Slivno, Zažablje i Trpanj 8. Lučka kapetanija Dubrovnik sa sjedištem u Dubrovniku, za dio Dubrovačko-neretvanske županije koji obuhvaća područja sljedećih gradova i općina: Dubrovnik, Korčula, Blato, Dubrovačko primorje, Janjina, Konavle, Lastovo, Lumbarda, Mljet, Orebić, Smokvica, Ston, Vela Luka i Župa dubrovačka 9. Lučka kapetanija Vukovar sa sjedištem u Vukovaru, za područje Vukovarsko-srijemske županije, osim područja grada Županje i općina Babina Greda, Gradište, Bošnjaci, Drenovci, Gunja i Vrbanja te područje općine Draž i Erdut iz Osječko-baranjske županije 10. Lučka kapetanija Osijek sa sjedištem u Osijeku, za područja Osječko-baranjske županije, osim područja općine Draž i Erdut te područja Varaždinske županije, Koprivničko-križevačke županije, Virovitičko-podravske županije i Međimurske županije 11. Lučka kapetanija Slavonski Brod sa sjedištem u Slavonskom Brodu, za područja Brodsko-posavske županije i Požeško-slavonske županije te područje gradova i općina: Županja, Babina Greda, Gradište, Bošnjaci, Gunja, Drenovci i Vrbanja iz Vukovarsko-srijemske županije 12. Lučka kapetanija Sisak sa sjedištem u Sisku, za područja Sisačko-moslavačke županije, Grada Zagreba, Zagrebačke županije, Krapinsko-zagorske županije, Karlovačke županije i Bjelovarsko-bilogorske županije. (2) Poslove nadzora pomorskog dobra iz članka 4. stavka 2. ovoga Zakona obavljaju lučke kapetanije iz stavka 1. točaka 1. – 8. ovoga članka. Članak 13. (1) Lučka kapetanija Pula nadležna je za morsko područje koje se proteže od granice na kopnu s Republikom Slovenijom na obali Savudrijske vale i dalje ide obalnom crtom Istre do točke u uvali Stupova kod Brestove. Istočna granica Lučke kapetanije Pula prema Lučkoj kapetaniji Rijeka polazi od navedene točke u uvali Stupova i ide do sredine Velih vrata, zatim prema jugu sredinom Velih vrata i sredinom Kvarnera do sredine spojnice pličina Albanež – rt Margarina (otok Susak) te okomicom na ravnu polaznu crtu (pličina Albanež – rt Margarina) 12 morskih milja (u daljnjem tekstu: NM) do točke na granici teritorijalnog mora, zatim dalje na sjeverozapad granicom teritorijalnog mora do točke tromeđe Hrvatska – Italija – Slovenija i dalje na jugoistok privremenom crtom lateralne granice na moru s Republikom Slovenijom do točke gdje počinje kopnena granica s Republikom Slovenijom, kao i za područje unutarnjih voda Istarske županije. (2) Lučka kapetanija Pula nadležna je za obavljanje poslova traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru, poduzimanju mjera za označavanje i uklanjanje podrtina te obavljanje drugih poslova sigurnosti plovidbe koji se, u skladu s općim propisom kojim se utvrđuju morski i podmorski prostori Republike Hrvatske i uređuju pravni odnosi u njima, obavljaju na morskom području zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa Republike Hrvatske te području epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske definiranom s istočne strane dijelom granice teritorijalnog mora Republike Hrvatske, sa zapadne strane dijelom granice epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske i s južne strane produžetkom granice razgraničenja Lučke kapetanije Pula – Lučke kapetanije Rijeka u teritorijalnom moru do granice epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske. (3) Lučka kapetanija Rijeka nadležna je za morsko područje koje se proteže od točke u uvali Stupova kod Brestove i ide obalnom crtom do točke sjeverno od uvale Bunica. Zapadna granica područja Lučke kapetanije Rijeka ide od navedene točke u uvali Stupova do sredine Velih vrata, zatim prema jugu sredinom Velih vrata i sredinom Kvarnera do sredine spojnice pličina Albanež – rt Margarina (otok Susak) te okomicom na ravnu polaznu crtu (plićina Albanež – rt Margarina) 12 NM do točke na granici teritorijalnog mora. Istočna granica područja Lučke kapetanije Rijeka ide od opisane točke sjeverno od uvale Bunica do sredine Velebitskog kanala, zatim sredinom Velebitskog kanala do jugoistočnog dijela otoka Raba, zatim oko otoka Raba i Dolina pa sredinom Paškog kanala u smjeru sjeverozapada i oko otoka Paga sredinom prolaza između otoka Paga i otočića Veli Laganj i Dolfin prema jugu, dalje se nastavlja sredinom Kvarnerića do točke 3 NM sjeverno od otočića Morovnik (kod otoka Oliba) te se nastavlja u smjeru jugozapada na sredinu spojnice rt Radovan (otok Ilovik) – otočić Grujica i dalje okomito na ravnu polaznu crtu, što je u ovom slučaju spojnica rt Margarina (otok Susak) – hrid Masarine (otok Premuda) prema jugozapadu do granice teritorijalnog mora 12 NM) i dalje granicom teritorijalnog mora prema sjeverozapadu do točke na granici teritorijalnog mora s područjem Lučke kapetanije Pula, kao i za područje unutarnjih voda Primorsko-goranske županije. (4) Lučka kapetanija Rijeka nadležna je za obavljanje poslova traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru, poduzimanju mjera za označavanje i uklanjanje podrtina te obavljanje drugih poslova sigurnosti plovidbe koji se, u skladu s općim propisom kojim se utvrđuju morski i podmorski prostori Republike Hrvatske i uređuju pravni odnosi u njima, obavljaju na morskom području zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa Republike Hrvatske te području epikontinentalnog pojasa definiranom sa sjeveroistočne strane dijelom granice teritorijalnog mora Republike Hrvatske, s jugozapadne strane dijelom granice epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske, sa zapadne strane produžetkom granice razgraničenja Lučke kapetanije Pula – Lučke kapetanije Rijeka u teritorijalnom moru do granice epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske i s istočne strane produžetkom granice razgraničenja Lučke kapetanije Rijeka – Lučke kapetanije Zadar do granice epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske. (5) Lučka kapetanija Senj nadležna je za morsko područje koje se proteže od točke sjeverno od uvale Bunica i ide obalnom crtom do točke u uvali Mandalina (Trstenica). Zapadna granica područja Lučke kapetanije Senj ide od opisane točke sjeverno od uvale Bunica do sredine Velebitskog kanala i dalje sredinom Velebitskog kanala do jugoistočnog dijela otoka Raba, zatim oko otoka Raba i Dolina, pa sredinom Paškog kanala u smjeru sjeverozapada i oko otoka Paga sredinom prolaza između otoka Paga i otočića Veli Laganj i Dolfin prema jugu i dalje sredinom Kvarnerića do točke 3 NM sjeverno od otočića Morovnik (kod otoka Oliba) pa na jugoistok sredinom Pohlipskog kanala gdje okreće u smjeru sjeveroistoka i prolazi sredinom prolaza između otočića Škrda i Maun do sredine Maunskog kanala i dalje na sjeverozapad sredinom Maunskog kanala te na sjeveroistok do obale Paga u mjestu Gajac (između rta Straško i rta Crna). Jugoistočna granica područja Lučke kapetanije Senj započinje od opisane točke u uvali Mandalina (Trstenica) i proteže se prema sredini Velebitskog kanala i dalje u smjeru sjeverozapada sredinom Velebitskog kanala, zatim nastavlja sredinom Paških vrata, Paškog zaljeva i uvale Caska (u područje Lučke kapetanije Senj ulazi i otočić Veli Školj u uvali Caska) do obale u uvali Zrće (sjeverni rub plaže Katarelec) i dalje u smjeru jugozapada preko otoka Paga prema opisanoj točki na obali u mjestu Gajac između rta Straško i rta Crna, kao i za područje unutarnjih voda Ličko-senjske županije. (6) Lučka kapetanija Zadar nadležna je za morsko područje koje se proteže od točke u uvali Mandalina (Trstenica) i ide obalnom crtom do točke u uvali Lučica (južno od mjesta Drage kod Vranskog jezera). Sjeverozapadna granica područja Lučke kapetanije Zadar ide od opisane točke u uvali Mandalina (Trstenica) i proteže se prema sredini Velebitskog kanala i dalje u smjeru sjeverozapada sredinom Velebitskog kanala, zatim nastavlja sredinom Paških vrata, Paškog zaljeva i uvale Caska (gdje otočić Veli Školj pripada području Lučke kapetanije Senj) do obale u uvali Zrće (sjeverni rub plaže Katarelec) pa u smjeru jugozapada preko otoka Paga prema točki na obali u mjestu Gajac koja se nalazi između rta Straško i rta Crna na južnoj strani otoka Paga, zatim u smjeru jugozapada prema sredini Maunskog kanala i dalje prema jugoistoku sredinom Maunskog kanala pa u smjeru jugozapada sredinom prolaza između otočića Škrda i Maun do sredine Pohlipskog kanala i dalje u smjeru sjeverozapada do točke 3 NM sjeverno od otočića Morovnik (kod otoka Oliba) te se nastavlja u smjeru jugozapada na sredinu spojnice rt Radovan (otok Ilovik) – otočić Grujica i dalje okomito na ravnu polaznu crtu što je u ovom slučaju spojnica rt Margarina (otok Susak) – hrid Masarine (otok Premuda) prema jugozapadu do granice teritorijalnog mora 12 NM) i dalje granicom teritorijalnog mora prema jugoistoku do točke na granici teritorijalnog mora s područjem Lučke kapetanije Šibenik. Istočna granica područja Lučke kapetanije Zadar ide od opisane točke u uvali Lučica prema zapadu i prolazi sjeverno od otočića Artica Mala i Artica Vela i južno prema sredini Vrgadskog kanala te na jugoistok sredinom Vrgadskog kanala prolazeći istočno od otočića Visovac pa u smjeru juga i jugozapada Murterskim morem do sredine spojnice otok Murvenjak – rt Opat (otok Kornat) i dalje u smjeru sjeverozapada do sredine spojnice otok Gangaro – hrid Blitvica te sredinom Srednjeg kanala do točke sjeverno od pličine Balabra gdje skreće prema jugu prolazeći zapadno od pličine Balabra i sredinom prolaza između otoka Lavdara i Kurba Mala te između otočića Skala Vela i Glamoč i otočića Pinizelić i Brskvenjak pa preko Žutskog kanala i prema zapadu između otočića M. Buč i otoka Kornati i otočića V. Buč i otoka Kornati do prolaza Vela Proversa, sredinom prolaza Vela Proversa, sredinom prolaza Proversa prema jugu gdje okreće na jugoistok između otoka Aba Vela i otočića Aba Mala i južno sredinom prolaza između otoka Šilo Velo i otočića Sestrica Mala (poklapa se s granicom nacionalnog parka Kornati) te okomito na ravnu polaznu crtu (otočić Garmenjak Veli – otočić Balun) i dalje u produžetku do granice teritorijalnog mora 12NM, kao i za područje unutarnjih voda Zadarske županije. (7) Lučka kapetanija Zadar nadležna je za obavljanje poslova traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru, poduzimanju mjera za označavanje i uklanjanje podrtina te obavljanje drugih poslova sigurnosti plovidbe koji se, u skladu s općim propisom kojim se utvrđuju morski i podmorski prostori Republike Hrvatske i uređuju pravni odnosi u njima, obavljaju na morskom području zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa Republike Hrvatske te području epikontinentalnog pojasa definiranom s istočne strane dijelom granice teritorijalnog mora Republike Hrvatske, sa zapadne strane dijelom granice epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske, sa sjeverne strane produžetkom granice razgraničenja Lučke kapetanije Rijeka – Lučke kapetanije Zadar u teritorijalnom moru do granice epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske i s južne strane produžetkom granice razgraničenja Lučke kapetanije Zadar – Lučke kapetanije Šibenik do granice epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske. (8) Lučka kapetanija Šibenik nadležna je za morsko područje koje se proteže od točke u uvali Lučica (južno od mjesta Drage kod Vranskog jezera) i ide obalnom crtom do točke u uvali Sićenica. Zapadna granica područja Lučke kapetanije Šibenik ide od opisane točke u uvali Lučica prema zapadu i prolazi sjeverno od otočića Artica Mala i Artica Vela i južno prema sredini Vrgadskog kanala te na jugoistok sredinom Vrgadskog kanala prolazeći istočno od otočića Visovac pa u smjeru juga i jugozapada Murterskim morem do sredine spojnice otok Murvenjak – rt Opat (otok Kornat) i dalje u smjeru sjeverozapada do sredine spojnice otok Gangaro – hrid Blitvica te sredinom Srednjeg kanala do točke sjeverno od pličine Balabra gdje skreće prema jugu prolazeći zapadno od pličine Balabra i sredinom prolaza između otoka Lavdara i Kurba Mala te između otočića Skala Vela i Glamoč i otočića Pinizelić i Brskvenjak, preko Žutskog kanala te između otočića M. Buč i otoka Kornati i otočića V. Buč i otoka Kornati do prolaza Vela Proversa, sredinom prolaza Vela Proversa, sredinom prolaza Proversa prema jugu gdje okreće na jugoistok između otoka Aba Vela i otočića Aba Mala i južno sredinom prolaza između otoka Šilo Velo i otočića Sestrica Mala (poklapa se s granicom nacionalnog parka Kornati) te okomito na ravnu polaznu crtu (otočić Garmenjak Veli – otočić Balun) i dalje u produžetku do granice teritorijalnog mora 12NM te granicom teritorijalnog mora prema jugoistoku do točke na granici teritorijalnog mora s područjem Lučke kapetanije Split. Istočna granica područja Lučke kapetanije Šibenik ide od opisane točke u uvali Sićenica i sredinom uvale Sićenica i prolaza između kopna (rt Kora) i hridi Muljica pa okomito na granicu unutarnjih morskih voda (hrid Mulo – rt Rat na otoku Drvenik Mali) i dalje u produžetku do granice teritorijalnog mora 12 NM, kao i za područje unutarnjih voda Šibensko-kninske županije. (9) Lučka kapetanija Šibenik nadležna je za obavljanje poslova traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru, poduzimanju mjera za označavanje i uklanjanje podrtina te obavljanje drugih poslova sigurnosti plovidbe koji se, u skladu s općim propisom kojim se utvrđuju morski i podmorski prostori Republike Hrvatske i uređuju pravni odnosi u njima, obavljaju na morskom području zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa Republike Hrvatske te području epikontinentalnog pojasa definiranom s istočne strane dijelom granice teritorijalnog mora Republike Hrvatske, sa zapadne strane dijelom granice epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske, sa sjeverne strane produžetkom granice razgraničenja Lučke kapetanije Zadar – Lučke kapetanije Šibenik i teritorijalnog mora do granice epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske i s južne strane produžetkom granice razgraničenja Lučke kapetanije Šibenik – Lučke kapetanije Split do granice epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske. (10) Lučka kapetanija Split nadležna je za morsko područje koje se proteže od točke u uvali Sićenica i ide obalnom crtom do točke na rtu Kokuljica (jugoistočno od luke Gradac). Zapadna granica područja Lučke kapetanije Split ide od opisane točke u uvali Sićenica sredinom uvale Sićenica i prolaza između kopna (rt Kora) i hridi Muljica pa okomito na ravnu polaznu crtu (hrid Mulo – rt Rat na otoku Drvenik Mali) i dalje u produžetku do granice teritorijalnog mora 12 NM te granicom teritorijalnog mora prema jugoistoku do točke na granici s područjem Lučke kapetanije Dubrovnik (12 NM sjeveroistočno od otoka Palagruža). Istočna granica područja Lučke kapetanije Split ide od opisane točke na rtu Kokuljica okomicom do sredine Neretvanskog kanala (uz rub granice sidrišta za luku Ploče) i dalje na zapad sredinom Neretvanskog i Korčulanskog kanala do sredine spojnice otočić Greben (otok Vis) – rt Proizd (otok Proizd) pa prema jugoistoku do sredine spojnice otočić Ravnik (otok Vis) – rt Velo Dance (otok Korčula), dalje prema jugozapadu do sredine spojnice otočić Ravnik (otok Vis) – otok Sušac (rt Čavarine) i dalje u smjeru jugoistoka do opisane točke na granici teritorijalnog mora 12 NM. Granica područja Lučke kapetanije Split obuhvaća otoke Vis, Biševo, Svetac, Jabuka i Palagruža s pripadajućim teritorijalnim morem (12 NM), kao i za područje unutarnjih voda Splitsko-dalmatinske županije. (11) Lučka kapetanija Split nadležna je za obavljanje poslova traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru, poduzimanju mjera za označavanje i uklanjanje podrtina te obavljanje drugih poslova sigurnosti plovidbe koji se, u skladu s općim propisom kojim se utvrđuju morski i podmorski prostori Republike Hrvatske i uređuju pravni odnosi u njima, obavljaju na morskom području zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa Republike Hrvatske te području epikontinentalnog pojasa definiranom s istočne strane dijelom granice teritorijalnog mora Republike Hrvatske, s južne strane dijelom granice epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske i sa zapadne strane produžetkom granice razgraničenja područja Lučke kapetanije Šibenik – Lučke kapetanije Split do granice epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske. (12) Lučka kapetanija Ploče nadležna je za morsko područje koje se proteže od točke na rtu Kokuljica (jugoistočno od luke Gradac) i ide obalnom crtom do točke na kopnenom dijelu obale kod graničnog prijelaza s Bosnom i Hercegovinom Klek – Neum I (jugoistočno od uvale Moračna) i nastavlja se dijelom granice na moru s Bosnom i Hercegovinom crtom određenom prema Ugovoru o državnoj granici između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine potpisanom 30. srpnja 1999., koji se od tada privremeno primjenjuje, odnosno sredinom zaljeva Klek – Neum do rta Blace na poluotoku Pelješcu te dalje obalnom crtom u pravcu zapada, uz sjevernu stranu poluotoka Pelješac do rta Lovišće, od kojeg se okomitom ravnom crtom u pravcu sjevera proteže do sredine Neretvanskog kanala te se nastavlja na istok uz južnu morsku granicu Lučke kapetanije Split, sredinom Neretvanskog kanala, sve do opisane točke na rtu Kokuljica (jugoistočno od luke Gradac). Lučka kapetanija Ploče nadležna je i za područje unutarnjih voda dijela Dubrovačko-neretvanske županije koje obuhvaća područje sljedećih gradova i općina: Metković, Opuzen, Ploče, Kula Norinska, Pojezerje, Slivno, Zažablje i Trpanj. (13) Lučka kapetanija Dubrovnik nadležna je za morsko područje koje se proteže Malostonskim zaljevom, od južne granice morskog područja Lučke kapetanije Ploče i ide uz granicu na moru s Bosnom i Hercegovinom crtom određenom prema Ugovoru o državnoj granici između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine potpisanom 30. srpnja 1999., koji se od tada privremeno primjenjuje, sve do točke na granici s Bosnom i Hercegovinom u uvali Pještata i nastavlja obalnom crtom do rta Blace na poluotoku Pelješcu. Lučka kapetanija Dubrovnik nadležna je i za morsko područje uz obalnu crtu od rta Lovišće na poluotoku Pelješcu do krajnje točke kopnene granice između Hrvatske i Crne Gore na rtu Konfin kako je određena Protokolom o privremenom režimu uz južnu granicu između Hrvatske i (tadašnje) Savezne Republike Jugoslavije potpisanom 10. prosinca 2002. i koja se nastavlja crtom koja slijedi privremeno razgraničenje na moru između Republike Hrvatske i Crne Gore. Lučka kapetanija Dubrovnik nadležna je i za područje unutarnjih voda dijela Dubrovačko-neretvanske županije koji obuhvaća područja sljedećih gradova i općina: Dubrovnik, Korčula, Blato, Dubrovačko primorje, Janjina, Konavle, Lastovo, Lumbarda, Mljet, Orebić, Smokvica, Ston, Vela Luka i Župa dubrovačka. Zapadna granica područja Lučke kapetanije Dubrovnik proteže se od granice Lučke kapetanije Ploče u Neretvanskom kanalu i nastavlja sredinom Korčulanskog kanala do sredine spojnice otočić Greben (otok Vis) – rt Proizd (otok Proizd), pa prema jugoistoku do sredine spojnice otočić Ravnik (otok Vis) – rt Velo Dance (otok Korčula), dalje prema jugozapadu do sredine spojnice otočić Ravnik (otok Vis) – otok Sušac (rt Čavarine) i dalje u smjeru jugoistoka do granice teritorijalnog mora 12 NM. Granica područja Lučke kapetanije Dubrovnik se dalje nastavlja granicom teritorijalnog mora prema istoku do točke privremenog razgraničenja između Republike Hrvatske i Crne Gore. (14) Lučka kapetanija Dubrovnik nadležna je za obavljanje poslova traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru, poduzimanju mjera za označavanje i uklanjanje podrtina te obavljanje drugih poslova sigurnosti plovidbe koji se, u skladu s općim propisom kojim se utvrđuju morski i podmorski prostori Republike Hrvatske i uređuju pravni odnosi u njima, obavljaju na morskom području zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa Republike Hrvatske te području epikontinentalnog pojasa Republike definiranom sa zapadne i sjeverne strane dijelom granice teritorijalnog mora Republike Hrvatske, s južne strane dijelom granice epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske i s istočne strane crtom koja slijedi smjer i nastavlja se na privremenu crtu razgraničenja teritorijalnih mora kako je to utvrđeno Protokolom o privremenom režimu uz južnu granicu između Republike Hrvatske i (tadašnje) Savezne Republike Jugoslavije potpisanom 10. prosinca 2002., do granice epikontinentalnog pojasa utvrđenog Sporazumom između Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i Talijanske Republike o razgraničenju epikontinentalnog pojasa potpisanom 8. siječnja 1968. (15) Lučka kapetanija Vukovar nadležna je za obavljanje poslova sigurnosti plovidbe, kako su utvrđeni ovim Zakonom i međunarodnim ugovorima, na vodnom putu rijeke Dunav od rkm 1433,1 do rkm 1295,5 i području unutarnjih voda Vukovarsko-srijemske županije (osim područja grada Županje i područja općina Babina Greda, Gradište, Bošnjaci, Drenovci, Gunja i Vrbanja) te područje općine Draž i Erdut iz Osječko-baranjske županije. (16) Lučka kapetanija Osijek nadležna je za obavljanje poslova sigurnosti plovidbe, kako su utvrđeni ovim Zakonom, za vodni put rijeke Drave i područja unutarnjih voda Osječko-baranjske županije (osim područja općine Draž i Erdut) te Varaždinske županije, Koprivničko-križevačke županije, Virovitičko-podravske županije i Međimurske županije. (17) Lučka kapetanija Slavonski Brod nadležna je za obavljanje poslova sigurnosti plovidbe, kako su utvrđeni ovim Zakonom, za vodni put rijeke Save od rkm 210.+800 (Račinovci) do rkm 475. (ušće Velikog Struga) i područje unutarnjih voda Brodsko-posavske županije, Požeško-slavonske županije te područja gradova i općina: Županja, Babina Greda, Gradište, Bošnjaci, Gunja, Drenovci i Vrbanja iz Vukovarsko-srijemske županije. (18) Lučka kapetanija Sisak nadležna je za obavljanje poslova sigurnosti plovidbe, kako su utvrđeni ovim Zakonom, za vodni put rijeke Save od rkm 475. (ušće Velikog Struga) do granice s Republikom Slovenijom i vodni put rijeke Kupe, područje unutarnjih voda Sisačko-moslavačke županije, Zagrebačke županije, Krapinsko-zagorske županije, Karlovačke županije i Bjelovarsko-bilogorske županije. Članak 14. (1) Za obavljanje pojedinih poslova iz djelokruga lučke kapetanije na područjima jednog ili više gradova i/ili općina izvan sjedišta lučke kapetanije osnivaju se ispostave lučkih kapetanija. (2) Za obavljanje pojedinih poslova iz djelokruga lučke kapetanije na području jedinice lokalne samouprave u kojoj se nalazi sjedište lučke kapetanije osnivaju se odjeljci. Članak 15. (1) Ispostava lučke kapetanije razvrstava se kao: 1. Ispostava lučke kapetanije I. kategorije 2. Ispostava lučke kapetanije II. kategorije ili 3. Ispostava lučke kapetanije III. kategorije. (2) Ispostava iz stavka 1. točke 1. ovoga članka obavlja poslove sigurnosti plovidbe i nadzora pomorskog dobra, kako su utvrđeni ovim Zakonom, tijekom cijele godine, s posebnom organizacijom radnog vremena, sukladno pravilniku o unutarnjem redu Ministarstva i odluci ministra donesenoj temeljem tog pravilnika. (3) Ispostava iz stavka 1. točke 2. ovoga članka obavlja poslove sigurnosti plovidbe i nadzora pomorskog dobra, kako su utvrđeni ovim Zakonom, tijekom tjednog radnog vremena od ponedjeljaka do petka, u uredovno radno vrijeme odnosno s posebnom organizacijom radnog vremena u razdoblju od 1. travnja do 31. listopada, sukladno pravilniku o unutarnjem redu Ministarstva i odluci ministra donesenoj temeljem tog pravilnika. (4) Ispostava iz stavka 1. točke 3. ovoga članka obavlja poslove sigurnosti plovidbe i nadzora pomorskog dobra, kako su utvrđeni ovim Zakonom, tijekom tjednog radnog vremena od ponedjeljaka do petka, u uredovno radno vrijeme, sukladno pravilniku o unutarnjem redu Ministarstva. (5) Ispostava lučke kapetanije razvrstava se u jednu od kategorija iz stavka 1. ovog članka, uzimajući u obzir potrebe službe i organizaciju poslova traganja i spašavanja ljudskih života u pogibelji na moru, potrebe obavljanja granične kontrole na međunarodnim graničnim prijelazima, kao i opseg pomorskog odnosno riječnog prometa tereta i putnika te nautičkog prometa na području nadležnosti. Članak 16. (1) Ovim Zakonom ustrojava se Nacionalni centar sigurnosti plovidbe, kao unutarnja ustrojstvena jedinica Ministarstva koja djeluje u sastavu Uprave, za područje nadležnosti svih lučkih kapetanija koje djeluju na morskom prostoru unutarnjih morskih voda, teritorijalnog mora, zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa, epikontinentalnog pojasa i unutarnjih voda Republike Hrvatske radi obavljanja poslova sigurnosti plovidbe iz članka 4. stavka 1. točaka 1., 3., 4. i 5. ovoga Zakona. (2) Nacionalni centar sigurnosti plovidbe u međunarodnoj komunikaciji koristi naziv »National Safety of Navigation Centre-Croatia«. (3) Sjedište Nacionalnog centra sigurnosti plovidbe je u Rijeci. (4) U sastavu Nacionalnog centra sigurnosti plovidbe, ustrojavaju se i djeluju sljedeće unutarnje ustrojstvene jedinice Ministarstva: 1. Nacionalna središnjica za usklađivanje traganja i spašavanja na moru 2. Nacionalna središnjica za nadzor i upravljanje pomorskim prometom i 3. Nacionalna RIS središnjica. Članak 17. (1) Nacionalna središnjica za usklađivanje traganja i spašavanja na moru, kao unutarnja ustrojstvena jedinica Ministarstva koja djeluje u sastavu Nacionalnog centra sigurnosti plovidbe, obavlja poslove službe traganja i spašavanja na moru, poslove obalne postaje kao dojavni centar za pomorske nezgode i onečišćenja okoliša s pomorskih objekata, sigurnosnu zaštitu pomorskih brodova i luka i obvezni sustav obavješćivanja s brodova hrvatske državne pripadnosti koje je odobrio IMO, kao i druge poslove, a sve u skladu s pomorskim propisima. (2) Sjedište Nacionalne središnjice za usklađivanje traganja i spašavanja na moru je u Rijeci. (3) Nacionalna središnjica za usklađivanje traganja i spašavanja na moru u međunarodnoj komunikaciji koristi naziv »Maritime Rescue and Coordination Centre Rijeka – MRCC Rijeka«. Članak 18. (1) Nacionalna središnjica za nadzor i upravljanje pomorskim prometom, kao unutarnja ustrojstvena jedinica Ministarstva koja djeluje u sastavu Nacionalnog centra sigurnosti plovidbe, obavlja poslove obalne postaje službe nadzora i upravljanja pomorskim prometom, plovidbom i peljarenjem, kao i druge poslove u skladu s pomorskim propisima. (2) Sjedište Nacionalne središnjice za nadzor i upravljanje pomorskim prometom je u Rijeci. (3) Nacionalna središnjica za nadzor i upravljanje pomorskim prometom djeluje pod nazivom »VTS Hrvatska«, a u međunarodnoj komunikaciji koristi naziv »Vessel Traffic Service Croatia – VTS Croatia«. (4) VTS centri ustrojavaju se i djeluju kao unutarnje ustrojstvene jedinice Ministarstva u sastavu Nacionalne središnjice za nadzor i upravljanje pomorskim prometom. Članak 19. (1) Nacionalna RIS središnjica, kao unutarnja ustrojstvena jedinica Ministarstva koja djeluje u sastavu Nacionalnog centra sigurnosti plovidbe, obavlja poslove upravljanja Riječnim informacijskim servisima, kao i druge poslove u skladu s plovidbenim propisima. (2) Sjedište Nacionalne RIS središnjice je u Sisku. (3) Nacionalna RIS središnjica djeluje pod nazivom »RIS Hrvatska«, a u međunarodnoj komunikaciji koristi naziv »National RIS Centre – Croatia«. DIO TREĆI   UPRAVLJANJE I UNUTARNJI NADZOR Članak 20. (1) Radom lučke kapetanije rukovodi lučki kapetan. (2) Lučki kapetan, za svoj rad i rad lučke kapetanije kojom rukovodi, odgovara čelniku Uprave i ministru te drugim nadređenim dužnosnicima u Ministarstvu sukladno propisu kojim se uređuje sustav državne uprave te propisu kojim se uređuju prava, obveze i odgovornosti državnih službenika. (3) Radom ispostave lučke kapetanije rukovodi kapetan ispostave. (4) Kapetan ispostave, za svoj rad i rad ispostave lučke kapetanije, odgovara nadležnom lučkom kapetanu, čelniku Uprave, ministru te drugim nadređenim dužnosnicima u Ministarstvu sukladno propisu kojim se uređuje sustav državne uprave te propisu kojim se uređuju prava, obveze i odgovornosti državnih službenika. Članak 21. (1) Na radno mjesto lučkog kapetana primjenjuju se odredbe propisa kojima se uređuju radna mjesta rukovodećih državnih službenika koje imenuje Vlada, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno. (2) Radno mjesto lučkog kapetana popunjava se putem internog oglasa, a ako se ne popuni na taj način, tada putem javnog natječaja. Članak 22. (1) Lučki kapetan imenuje se na razdoblje od pet godina, uz mogućnost ponovnog imenovanja. (2) Lučkog kapetana imenuje i razrješava Vlada na prijedlog ministra. Članak 23. (1) Lučki kapetan može se razriješiti dužnosti i prije isteka vremena na koje je imenovan iz razloga koji su zakonom kojim se uređuje rad državnih službenika određeni kao razlozi za razrješenje rukovodećeg državnog službenika kojeg imenuje Vlada. (2) Ako lučkom kapetanu prijevremeno prestane mandat te u drugim slučajevima kada radno mjesto lučkog kapetana ostane nepopunjeno, Vlada će na prijedlog ministra privremeno imenovati lučkog kapetana iz reda rukovodećih državnih službenika Ministarstva, najduže na rok od godine dana. Članak 24. (1) Obavljanje poslova te razvoj sustava sigurnosti plovidbe prati i analizira Vijeće lučkih kapetana koje čine svi lučki kapetani. (2) Vijeće lučkih kapetana (dalje u tekstu: Vijeće) je stručno-savjetodavno tijelo koje potiče i strateški usmjerava razvoj poslova sigurnosti plovidbe te u vezi s tim: 1. analizira i ocjenjuje stanje u području poslova sigurnosti plovidbe 2. analizira rezultate unutarnjih nadzora, predlaže i potiče poduzimanje mjera za unaprjeđenje poslova sigurnosti plovidbe 3. prati ostvarenje akata planiranja, provedbu postavljenih ciljeva, rizike i pokazatelje rezultata 4. razmatra i daje poticaje i prijedloge za donošenje pomorskih i plovidbenih propisa te prati njihovu provedbu 5. utvrđuje nacrt prijedloga godišnjeg plana rada ustrojstvenih jedinica Uprave i 6. utvrđuje nacrt prijedloga izvješća o ostvarenju godišnjih i višegodišnjih planova rada Uprave. (3) Ministar imenuje i razrješava predsjednika Vijeća i njegova zamjenika, a imenuje ih na razdoblje od četiri godine. (4) O pitanjima iz svog djelokruga Vijeće odlučuje na sjednicama, većinom glasova svih članova Vijeća, a odluke koje donosi imaju savjetodavno značenje i nisu obvezujuće. (5) Predsjednik Vijeća saziva, vodi i utvrđuje dnevni red sjednice Vijeća, a u slučaju njegove spriječenosti, zamjenik predsjednika Vijeća. (6) Na sjednice Vijeća obvezno se poziva čelnik Uprave. (7) Sjednica Vijeća može se održati ako je nazočna natpolovična većina svih članova Vijeća, od kojih jedan mora biti predsjednik ili zamjenik predsjednika Vijeća. Članak 25. (1) U svrhu osiguravanja ujednačene, pravilne, pravodobne i učinkovite primjene pomorskih i plovidbenih propisa Uprava i lučke kapetanije dužne su uspostaviti, primjenjivati i stalno unaprjeđivati sustav upravljanja kvalitetom za poslove sigurnosti plovidbe u skladu sa zahtjevima odgovarajućih međunarodnih normi. (2) Neovisna prosudba sustava upravljanja kvalitetom iz stavka 1. ovoga članka obavlja se od strane tijela akreditiranog u Republici Hrvatskoj sukladno posebnim propisima kojima se uređuje akreditiranje pravnih i fizičkih osoba za potvrđivanje sustava upravljanja kvalitetom u vremenskim razmacima, kako je to utvrđeno primjenjivim međunarodnim normama odnosno pomorskim i plovidbenim propisima. Članak 26. (1) Ministarstvo provodi unutarnji nadzor nad zakonitošću rada ustrojstvenih jedinica u sastavu Uprave, pravilne primjene propisa i internih procedura radi otklanjanja utvrđenih nepravilnosti te ujednačavanja prakse i nadležnog postupanja. (2) Unutarnji nadzor pojedine ustrojstvene jedinice iz stavka 1. ovoga članka obavljaju službenici koje odlukom imenuje ministar. (3) Rezultate unutarnjeg nadzora službenici iz stavka 2. ovoga članka dužni su u roku od 30 dana od dana završetka nadzora dostaviti čelniku Uprave i čelnicima ustrojstvenih jedinica koji rukovode radom ustrojstvene jedinice koja je predmet upravnog nadzora na očitovanje i provedbu popravnih mjera. (4) Analizu rezultata svih unutarnjih nadzora u tekućoj godini obavlja Vijeće lučkih kapetana. DIO ČETVRTI   ORGANIZACIJA RADA I RADNO VRIJEME GLAVA I.   ZAJEDNIČKE ODREDBE Članak 27. (1) Poslovi sigurnosti plovidbe iz članka 4. stavka 1. točaka 1. – 5. ovoga Zakona poslovi su čije je obavljanje prijeko potrebno radi sprječavanja ugrožavanja života i zdravlja ljudi te njihove osobne sigurnosti i sigurnosti plovidbe (nužni poslovi), čije se obavljanje ne smije prekidati u vrijeme štrajka. (2) U slučaju štrajka ministar će odlukom odrediti potreban broj službenika za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka, na način da time ne ograničava niti onemogućava pravo na štrajk. (3) Službenicima koji obavljaju poslove sigurnosti plovidbe iz članka 4. stavka 1. točaka 1. – 7. ovoga Zakona može se rasporedom godišnjih odmora, a zbog potrebe službe, u razdoblju od 1. travnja do 31. listopada, ograničiti pravo korištenja godišnjeg odmora u trajanju duljem od tri dana. Članak 28. (1) U slučaju povećanog opsega poslova unutar pojedine lučke kapetanije ili njezinih ispostava, zbog čega se oni ne mogu obaviti u rokovima propisanima propisom o općem upravnom postupku, plovidbenim ili pomorskim propisima, lučki kapetan dužan je odrediti jednog ili više rješavatelja da obave te poslove. (2) Kada povećani opsega poslova nije moguće preraspodijeliti unutar pojedine lučke kapetanije, čelnik Uprave je dužan odrediti jednog ili više rješavatelja iz drugih lučkih kapetanija ili Uprave da obave te poslove. Članak 29. Radi potreba službe, osim tijekom radnog vremena utvrđenog sukladno odredbama propisa kojim se uređuje rad državnih službenika i u skladu s njim sklopljenog kolektivnog ugovora, službenici su dužni obavljati posao i na sljedeći način: 1. hitni prekovremeni rad u slučajevima kada su ugroženi ljudski životi 2. rad u preraspodijeljenom radnom vremenu i 3. višednevni ukrcaj na službenim brodovima i brodicama. Članak 30. (1) Službenik je dužan na temelju naloga neposredno nadređenog službenika obavljati poslove iz članka 4. stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga Zakona i duže od punoga radnog vremena u slučaju kada su ugroženi ljudski životi. Nalog ne mora biti u pisanom obliku. (2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka nadređeni službenik dužan je pisano potvrditi nalog u roku od sedam dana od kada je prekovremeni rad naložen. (3) Odredbe propisa kojim se uređuje rad državnih službenika i u skladu s njim sklopljenog kolektivnog ugovora u pogledu ograničenja prekovremenog rada ne primjenjuju se na obavljanje poslove iz članka 4. iz stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga Zakona. Članak 31. (1) Radi potrebe obavljanja poslova sigurnosti plovidbe radno vrijeme službenika u ispostavama lučkih kapetanija može se preraspodijeliti tijekom kalendarske godine. (2) Preraspodjela radnog vremena iz stavka 1. ovoga članka može se obaviti skraćivanjem redovitog radnog vremena u razdoblju od 1. siječnja do 1. ožujka i od 1. prosinca do 31. prosinca odnosno povećanjem redovitog radnog vremena od 1. lipnja do 31. kolovoza. (3) Redovito radno vrijeme službenika u ispostavama lučkih kapetanija može se u razdoblju iz stavka 2. ovoga članka skratiti odnosno povećati za najviše pet sati tjedno. (4) Rad u smjenama i rad u turnusima može se preraspodijeliti u okviru mjesečnog odnosno godišnjeg rasporeda radnog vremena. (5) Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom. GLAVA II.   RAD POSADE BRODOVA I BRODICA Članak 32. (1) Članovi posade ukrcavaju se na brod u razdoblju do sedam dana tijekom kojeg su dužni biti 24 sata na brodu. (2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, temeljem naloga lučkog kapetana, vrijeme ukrcaja člana posade broda može se produžiti dulje od sedam dana, ali ne dulje od 15 dana. Članak 33. Organizaciju rada članova posade kod obavljanja poslova traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru, hitnog medicinskog prijevoza i drugih interventnih poslova, kao i eventualnu preraspodjelu radnog vremena utvrđuje zapovjednik broda, sukladno odredbama propisa kojima se propisuje utvrđivanje radnog vremena i vremena odmora članova posade brodova hrvatske državne pripadnosti. Članak 34. (1) Prekovremenim radom članova posade smatra se svaki sat rada duži od redovitog mjesečnog fonda radnih sati, ako nije drugačije propisano ovim Zakonom. (2) Redoviti mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s osam sati. Članak 35. (1) Evidencija sati rada i sati odmora vodi se na propisanom obrascu rasporeda radnog vremena službenika i zapisu o satima rada i satima odmora članova posade brodova hrvatske državne pripadnosti. (2) Datum i vrijeme ukrcaja i iskrcaja članova posade evidentira se u središnju bazu podataka koju vode lučke kapetanije i ispostave lučkih kapetanija. Članak 36. (1) Kada brod lučke kapetanije nije u operativnoj uporabi, član posade dužan je temeljem pisanog naloga lučkog kapetana obavljati druge poslove sigurnosti plovidbe za koje je osposobljen. (2) Za vrijeme obavljanja poslova iz stavka 1. ovoga članka član posade zadržava plaću radnog mjesta na koje je raspoređen sukladno odredbama propisa o državnim službenicima. Članak 37. (1) Članu posade broda tijekom razdoblja ukrcaja pripadaju sva radna prava pomoraca u nacionalnoj plovidbi propisana odredbama propisa kojim se uređuju materijalnopravni odnosi u pogledu plovnih objekata te ugovorni i drugi obvezni odnosi koji se odnose na brodove, kao i prava propisana odredbama propisa kojim se uređuje porez na dohodak, a posebno u dijelu prava na starosnu mirovinu, prava na staž s povećanim trajanjem i prava na pomorski dodatak. (2) Pomorski dodatak iz stavka 1. ovoga članka isplaćuje se u iznosu koji je identičan iznosu terenskog dodatka sukladno odredbama propisa kojim se uređuje rad državnih službenika i u skladu s njim sklopljenog kolektivnog ugovora. (3) Pomorski dodatak isplaćuje se za svaki dan u kojem je pomorac ukrcan na brod više od osam sati. (4) Pomorski dodatak i terenski dodatak se međusobno isključuju. Članak 38. Član posade brodica koji je ukrcan na brodicu radi obavljanja poslova iz članka 5. stavka 1. ovoga Zakona, ako brodicu zbog naravi posla ne smije ili ne može napustiti više od 24 sata, ostvaruje prava po osnovi terenskog rada sukladno odredbama propisa kojim se uređuje rad državnih službenika i u skladu s njim sklopljenog kolektivnog ugovora. DIO PETI   INSPEKCIJSKE OVLASTI GLAVA I.   STJECANJE I PRESTANAK OVLASTI Članak 39. (1) Službenici Uprave i lučkih kapetanija prilikom obavljanja poslova u okviru radnog mjesta na koje su raspoređeni imaju ovlasti propisane ovim Zakonom, pomorskim i plovidbenim propisima te drugim propisima. (2) Ovlast za obavljanje inspekcijskih poslova sigurnosti plovidbe te inspekcijskih poslova nadzora pomorskog dobra službenik stječe: 1. rješenjem o rasporedu na radno mjesto za koje je pravilnikom o unutarnjem redu Ministarstva propisano obavljanje inspekcijskih poslova sigurnosti plovidbe i/ili inspekcijskih poslova nadzora pomorskog dobra, položenim državnim stručnim ispitom i svladavanjem odgovarajućeg programa stručnog usavršavanja u skladu s odredbama ovoga Zakona, pomorskih i plovidbenih propisa ili 2. rješenjem Ministarstva kojim ga se ovlašćuje za obavljanje određenih inspekcijskih poslova, kada mu je u opisu poslova radnog mjesta na koje je raspoređen, propisano obavljanje određenih inspekcijskih poslova sigurnosti plovidbe i nadzora pomorskog dobra, a nakon što je službenik položio državni ispit te svladao odgovarajući program stručnog usavršavanja. (3) Rješenje iz stavka 2. točke 2. ovoga članka obvezno sadrži navod o inspekcijskim poslovima sigurnosti plovidbe i/ili inspekcijskim poslovima nadzora pomorskog dobra, za čije obavljanje se ovlaštenje daje, obveze koje je ovlašteni službenik dužan ispuniti i rokove u kojima ih je dužan ispuniti. (4) Službenik iz stavka 2. ovoga članka (dalje u tekstu: ovlašteni službenik) ima ovlast obavljanja dodijeljenih inspekcijskih poslova sigurnosti plovidbe i/ili inspekcijskih poslova nadzora pomorskog dobra na cijelom području Republike Hrvatske. (5) Ovlaštenom službeniku izdaje se službena iskaznica i službena značka s identifikacijskim brojem. (6) U obavljanju inspekcijskih poslova sigurnosti plovidbe i/ili inspekcijskih poslova nadzora pomorskog dobra ovlašteni službenici nisu ograničeni granicama teritorijalne nadležnosti lučke kapetanije u koju su raspoređeni na rad. (7) Ministar pravilnikom propisuje način stjecanja statusa ovlaštenog službenika, program stručnog usavršavanja, obrazac službene iskaznice, izgled službene značke te postupak izdavanja službene iskaznice i službene značke. Članak 40. (1) Ministarstvo će ukinuti rješenje kojim je ovlaštenom službeniku dano ovlaštenje: 1. zbog prestanka državne službe 2. zbog udaljenja iz državne službe 3. zbog premještaja na radno mjesto u čijem opisu poslova nije propisano obavljanje inspekcijskih poslova sigurnosti plovidbe i/ili inspekcijskih poslova nadzora pomorskog dobra 4. zbog donošenja novog rješenja o ovlaštenju 5. ako ovlašteni službenik nije ispunio obvezu ili je nije ispunio u roku koji je utvrđen rješenjem iz članka 39. stavka 2. točke 2. ovoga Zakona. (2) Službenik kojem je ukinuto rješenje kojim mu je dano ovlaštenje dužan je predati službenu iskaznicu, službenu značku i druga sredstva koja su mu povjerena za obavljanje inspekcijskih poslova u roku od tri dana od dana izvršnosti rješenja iz stavka 1. ovoga članka, osim u slučaju kada je rješenjem o ukidanju drugačije određeno radi donošenja novog rješenja o ovlaštenju. (3) Službenik iz stavka 2. ovoga članka kojemu nije prestala državna služba i nije izdano novo rješenje o ovlaštenju raspoređuje se na drugo slobodno radno mjesto, sukladno njegovoj stručnoj spremi i radnom iskustvu, u istoj ili drugoj ustrojstvenoj jedinici, u istom ili drugom mjestu rada, sukladno odredbama propisa kojim se uređuje rad državnih službenika i u skladu s njim sklopljenog kolektivnog ugovora. GLAVA II.   PRIMJENA OVLASTI Članak 41. Kada obavlja nadzor nad primjenom pomorskih i plovidbenih propisa, ovl …