Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti - Zakon.hr

Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti - Zakon.hr UPUTE UVJETI CJENIK KONTAKT Zakon.ai Prijava / Registracija Baza je ažurirana 08.06.2026. zaključno sa NN 43/26  EU 2024/2679 × Upozorenje Funkcionalnost kopiranja je dostupna samo prijavljenim korisnicima. Prijava / Registracija U redu Povezani zakoni Zdravlje i zdravstvo Zakon o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji Zakon o zaštiti od buke Zakon o zaštiti i spašavanju Zakon o zaštiti na radu Zakon o zdravstvenoj zaštiti Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju Zakon o zaštiti okoliša Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama Zakon o medicinski pomognutoj oplodnji Zakon o zaštiti prava pacijenata Zakon o zaštiti znaka i naziva Crveni križ Zakon o Hrvatskom crvenom križu Zakon o ustanovama Zakon o sanitarnoj inspekciji Zakon o zaštiti od neionizirajućeg zračenja Zakon o doprinosima Zakon o proglašenju nestalih osoba umrlima i dokazivanju smrti Zakon o primaljstvu Zakon o fizioterapeutskoj djelatnosti Zakon o lijekovima Zakon o medicinskim proizvodima Zakon o liječništvu Zakon o dentalnoj medicini Zakon o sestrinstvu Zakon o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti Zakon o ljekarništvu Zakon o obeštećenju radnika profesionalno izloženih azbestu Zakon o obveznom zdravstvenom nadzoru radnika profesionalno izloženih azbestu Zakon o uvjetima za stjecanje prava na starosnu mirovinu radnika profesionalno izloženih azbestu Zakon o djelatnostima u zdravstvu Zakon o kemikalijama Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija Zakon o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti Zakon o krvi i krvnim pripravcima Zakon o biocidnim pripravcima Zakon o primjeni ljudskih tkiva i stanica Zakon o presađivanju ljudskih organa u svrhu liječenja Zakon o predmetima opće uporabe Zakon o vodi za ljudsku potrošnju Zakon o provedbi uredbi Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca u Republici Hrvatskoj Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 528.2012 Europskog parlamenta i Vijeća u vezi stavljanja na raspolaganje na tržištu i uporabi biocidnih proizvoda Zakon o jedinstvenom tijelu vještačenja Zakon o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju Zakon o pravima žrtava seksualnog nasilja za vrijeme oružane agresije na Republiku Hrvatsku u Domovinskom ratu Zakon o hrvatskom znakovnom jeziku i ostalim sustavima komunikacije gluhih i gluhoslijepih osoba u Republici Hrvatskoj Zakon o Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja Zakon o psihološkoj djelatnosti Zakon o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata Zakon o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda Zakon o pravobranitelju za osobe s invaliditetom Zakon o djelatnosti psihoterapije Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti Zakon o evidencijama u oblasti zdravstva Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2017/745 o medicinskim proizvodima i Uredbe (EU) 2017/746 o in vitro dijagnostičkim medicinskim proizvodima Zakon o Hrvatskom registru o osobama s invaliditetom Zakon o kretanju slijepe osobe uz pomoć psa vodiča Zakon o listi profesionalnih bolesti Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2017/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. o živi i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1102/2008 Zakon o kvaliteti zdravstvene zaštite Zakon o uzimanju i presađivanju ljudskog tijela u svrhu liječenja Zakon o podacima i informacijama u zdravstvu Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 536/2014 Europskog parlamenta i vijeća od 16. travnja 2014. o kliničkim ispitivanjima lijekova za primjenu kod ljudi te o stavljanju izvan snage Direktive 2001/20/EZ Zakon o korištenju psa pomagača Zakon o privremenoj mjeri u području obveznoga zdravstvenog osiguranja Zakon o provedbi Delegirane uredbe Komisije (EU) 2016/161 оd 2. listopada 2015. o dopuni Direktive 2001/83/EZ Europskog parlamenta i Vijeća utvrđivanjem detaljnih pravila za sigurnosne oznake na pakiranjima lijekova za humanu primjenu Zakon o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece Zakon o prijenosu osnivačkih prava nad Općom županijskom bolnicom Vukovar i bolnicom hrvatskih veterana na Republiku Hrvatsku Zakon o obaveznom cijepljenju protiv ospica (Morbili) Zakon o obaveznom cijepljenju protiv rubeole i obaveznom prijavljivanju oboljenja Zakon o Registru osoba s invaliditetom Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2021/2282 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 2021. o procjeni zdravstvenih tehnologija i izmjeni Direktive 2011/24/EU Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2023/1322 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2023. o Agenciji Europske unije za droge (EUDA) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1920/2006 Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti pročišćeni tekst zakona NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21 na snazi od 25.12.2021. Uživajte... Preuzmite dokumentu PDF formatu Zanimljivi linkovi PODZAKONSKI PROPISI Vijesti o ovom zakonu Arhiva: Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti 2021-2021 Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti 2020-2020 Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti 2018-2020 Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti 2009-2018 Hrvatski zavod za javno zdravstvo  I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Ovim se Zakonom utvrđuju zarazne bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za Republiku Hrvatsku kao i mjere za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti. Članak 2. (NN 47/20) Epidemijom zarazne bolesti, prema ovome Zakonu, smatra se porast oboljenja od zarazne bolesti neuobičajen po broju slučajeva, vremenu, mjestu i zahvaćenom pučanstvu te neuobičajeno povećanje broja oboljenja s komplikacijama ili smrtnim ishodom, kao i pojava dvaju ili više međusobno povezanih oboljenja od zarazne bolesti, koja se nikada ili više godina nisu pojavljivala na jednom području te pojava većeg broja oboljenja čiji je uzročnik nepoznat, a prati ih febrilno stanje. Zaraženim područjem, prema ovome Zakonu, smatra se područje na kojem postoji jedan izvor ili više izvora zaraze i na kojem postoje uvjeti za nastanak i širenje zaraze. Ugroženim područjem, prema ovome Zakonu, smatra se područje na koje se može prenijeti zarazna bolest sa zaraženog područja i na kojem postoje uvjeti za širenje zaraze. Ministar nadležan za zdravstvo (u daljnjem tekstu: ministar), na prijedlog Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, posebnom odlukom proglašava opasnost od epidemije zarazne bolesti te određuje zaraženo, odnosno ugroženo područje. Odluka kojom se proglašava opasnost od epidemije zarazne bolesti objavljuje se u »Narodnim novinama«. Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra posebnom odlukom proglašava epidemiju zarazne bolesti te određuje zaraženo područje. Odluka kojom se proglašava epidemija zarazne bolesti objavljuje se u »Narodnim novinama«. II. ZARAZNE BOLESTI Članak 3. (NN 113/08, 47/20) Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za Republiku Hrvatsku donosi ministar. Ako se pojavi opasnost od zarazne bolesti koja nije određena Listom zaraznih bolesti iz stavka 1. ovoga članka, a koja može ugroziti pučanstvo Republike Hrvatske, ministar može odrediti da se i na tu zaraznu bolest primjenjuju mjere određene ovim Zakonom kao i druge potrebne mjere. U slučaju opasnosti od zarazne bolesti koja nije određena Listom zaraznih bolesti iz stavka 1. ovoga članka, a koja u većoj mjeri može ugroziti pučanstvo Republike Hrvatske, Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra može takvu bolest proglasiti zaraznom bolešću čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za Republiku Hrvatsku, kao i odrediti odgovarajuće mjere, uvjete, način provođenja, izvršitelje te sredstva za provođenje. U slučaju proglašenja epidemije zarazne bolesti ili opasnosti od epidemije zarazne bolesti sukladno odredbi članka 2. stavaka 4. i 5. ovoga Zakona ili ako je opasnost od epidemije ili pandemije zarazne bolesti proglasila Svjetska zdravstvena organizacija ili nadležno tijelo Europske unije Vlada Republike Hrvatske je ovlaštena na prijedlog ministra utvrditi bitan interes Republike Hrvatske za nabavu roba, usluga i radova u cilju sprečavanja i suzbijanja te zarazne bolesti. 13. Lista zaraznih bolesti čije je sprječavanje i suzbijanje od interesa za Republiku Hrvatsku III. PRAVA I OBVEZE U PROVOĐENJU MJERA ZA ZAŠTITU PUČANSTVA OD ZARAZNIH BOLESTI Članak 4. (NN 143/21) Javnopravna tijela obvezna su osigurati provođenje mjera za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti propisanih ovim Zakonom te sredstva za njihovo provođenje, kao i stručni nadzor nad provođenjem tih mjera. Javnopravnim tijelom, u smislu ovoga Zakona, smatra se zakonodavno, izvršno i sudbeno tijelo državne vlasti, tijelo državne uprave i drugo državno tijelo, tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravna osoba koja ima javnu ovlast i pravna osoba koja obavlja javnu službu (pružatelj javnih usluga). Odgovornom osobom u javnopravnom tijelu, u smislu ovoga Zakona, smatra se čelnik tijela državne vlasti, čelnik tijela državne uprave, čelnik drugog državnog tijela, župan, gradonačelnik i općinski načelnik te zakonski zastupnik pravne osobe, sukladno posebnim propisima. Pravne osobe koje obavljaju zdravstvenu djelatnost i privatni zdravstveni radnici obvezni su provoditi mjere za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti propisane ovim Zakonom. 19. Odluka o obustavi izvođenja nastave u visokim učilištima, srednjim i osnovnim školama te redovnog rada ustanova predškolskog odgoja i obrazovanja i uspostavi nastave na daljinu Članak 5. (NN 113/08, 43/09) Godišnji program mjera zaštite pučanstva od zaraznih bolesti donosi ministar na prijedlog Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Na temelju programa iz stavka 1. ovoga članka, godišnji program mjera za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti za područje općine, grada, županije, odnosno Grada Zagreba, donosi općinski načelnik, gradonačelnik, župan, odnosno gradonačelnik Grada Zagreba, a na prijedlog nadležnog zavoda za javno zdravstvo. Programi iz stavka 1. i 2. ovoga članka donose se najkasnije do 31. siječnja za tekuću godine te se njima utvrđuju mjere, izvršitelji programa, sredstva, rokovi te način plaćanja i provedba programa. 9. Program mjera suzbijanja patogenih mikroorganizama, štetnih člankonožaca (arthropoda) i štetnih glodavaca čije je planirano, organizirano i sustavno suzbijanje mjerama dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije od javnozdravstvene važnosti za Republiku Hrvatsku Članak 6. Zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti koje se mogu prenijeti sa životinja na ljude provode pravne osobe koje obavljaju zdravstvenu djelatnost i privatni zdravstveni radnici, u suradnji s nadležnim tijelima utvrđenim propisima o veterinarskoj djelatnosti, a sastoje se od uzajamnog izvješćivanja o pojavi i kretanju tih bolesti te organiziranja i provedbe protuepidemijskih, higijenskih i drugih mjera za sprečavanje, odnosno suzbijanje određenih zaraznih bolesti. Članak 7. Svaka pravna i fizička osoba obvezna je postupati sukladno mjerama za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti određenim ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega. Osobe oboljele od zaraznih bolesti imaju pravo i obvezu liječiti se i pridržavati propisanih mjera i uputa pravnih osoba koje obavljaju zdravstvenu djelatnost i privatnih zdravstvenih radnika. Osobe koje stalno ili povremeno izlučuju klice zarazne bolesti, obvezne su pridržavati se propisanih mjera i uputa koje je odredi nadležni doktor opće (obiteljske) medicine, odnosno doktor medicine specijalist epidemiologije. Članak 8. (NN 114/18) Svaka pravna i fizička osoba obvezna je omogućiti nadležnom sanitarnom inspektoru Državnog inspektorata, kao i nadležnom doktoru opće (obiteljske) medicine, odnosno doktoru medicine, specijalistu epidemiologije nesmetano obavljanje nadzora te poduzimanje propisanih mjera za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti. IV. MJERE ZA ZAŠTITU PUČANSTVA OD ZARAZNIH BOLESTI Članak 9. Zaštita pučanstva od zaraznih bolesti ostvaruje se obveznim mjerama za sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti koje mogu biti: A. opće mjere, B. posebne mjere, C. sigurnosne mjere, D. ostale mjere. A. OPĆE MJERE ZA SPREČAVANJE I SUZBIJANJE ZARAZNIH BOLESTI Članak 10. (NN 130/17) Opće mjere za sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti provode se u objektima koji podliježu sanitarnom nadzoru, odnosno u građevinama, postrojenjima, prostorima, prostorijama, na uređajima i opremi osoba koje obavljaju gospodarske djelatnosti i u djelatnostima na području zdravstva, odgoja, obrazovanja, socijalne skrbi, ugostiteljstva, turizma, obrta i usluga, športa i rekreacije, objektima za javnu vodoopskrbu i uklanjanje otpadnih voda te deponijima za odlaganje komunalnog otpada, u djelatnosti javnog prometa, u i oko stambenih objekata, na javnim površinama i javnim objektima u gradovima i naseljima te drugim objektima od javnozdravstvene i komunalne važnosti. Opće mjere za sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti su: 1. osiguravanje zdravstvene ispravnosti hrane, uključujući praćenje zoonoza i uzročnika zoonoza, predmeta opće uporabe te sanitarno-tehničkih i higijenskih uvjeta proizvodnje i prometa istih prema posebnim propisima, 2. osiguravanje zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju te sanitarna zaštita zona izvorišta i objekata, odnosno uređaja koji služe za javnu opskrbu vodom za ljudsku potrošnju prema posebnim propisima, 3. osiguravanje zdravstvene ispravnosti kupališnih, bazenskih voda, voda fontana i drugih voda od javno zdravstvenog interesa, 4. osiguravanje sanitarno-tehničkih i higijenskih uvjeta na površinama, u prostorijama ili objektima iz stavka 1. ovoga članka, 5. osiguravanje sanitarno-tehničkih i higijenskih uvjeta odvodnje otpadnih voda, balastnih voda te odlaganja otpadnih tvari, 6. osiguravanje provođenja dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije kao opće mjere na površinama, prostorima, prostorijama ili objektima iz stavka 1. ovoga članka. Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija kao opća mjera provodi se radi održavanja higijene te smanjenja, zaustavljanja rasta i razmnožavanja ili potpunog uklanjanja prisustva mikroorganizama, štetnih člankonožaca (Arthropoda) i štetnih glodavaca. Dezinfekcija kao opća mjera podrazumijeva mehaničke, fizikalne ili kemijske mjere koje se poduzimaju s ciljem uništavanja, usporavanja rasta i razmnožavanja ili uklanjanja većine mikroorganizama na površinama, u prostorijama, objektima, uređajima, priboru te opremi iz stavka 1. ovoga članka. Dezinfekcija kao opća mjera podrazumijeva i svakodnevnu i stalnu dezinfekciju pribora, predmeta, opreme, radnih površina i sanitarnih prostorija u svim objektima u kojima se priprema, proizvodi, čuva ili poslužuje hrana te u objektima koji podliježu sanitarnom nadzoru, a obvezni su je provoditi korisnici površina, prostorija ili objekata iz stavka 1. ovoga članka, kao kontinuirani svakodnevni proces u održavanju higijene osobnog ili poslovnog prostora. Dezinsekcija kao opća mjera podrazumijeva mehaničke, fizikalne, biološke ili kemijske mjere koje se provode u cilju sprečavanja zadržavanja, razmnožavanja, smanjenja broja štetnih člankonožaca (Arthropoda) i održavanja njihovog broja ispod praga štetnosti, radi osiguranja kvalitetnih higijenskih i sanitarno – tehničkih uvjeta na površinama, u prostorima i objektima iz stavka 1. ovoga članka. Deratizacija kao opća mjera podrazumijeva mehaničke, fizikalne, kemijske i druge fizikalno ili građevinsko-tehničke mjere kojima se stvaraju nepovoljni uvjeti za ulaženje, zadržavanje i razmnožavanje štetnih glodavaca, a koje se provode u cilju sprečavanja ulaženja, zadržavanja, razmnožavanja i smanjenja broja štetnih glodavaca na površinama, u prostorima i objektima iz stavka 1. ovoga članka. Pravilnik o sanitarno-tehničkim i higijenskim uvjetima objekata iz stavka 1. ovoga članka, o sanitarno-tehničkim i higijenskim uvjetima bazena te o uvjetima zdravstvene ispravnosti kupališnih, bazenskih i balastnih voda, voda fontana i drugih voda od javnozdravstvenog interesa donosi ministar. Pravilnik o praćenju zoonoza i uzročnika zoonoza u objektima pod sanitarnim nadzorom donosi ministar. 50. Pravilnik o sanitarno-tehničkim i higijenskim uvjetima bazenskih kupališta te o zdravstvenoj ispravnosti bazenskih voda Članak 11. (NN 114/18) Pravne i fizičke osobe koje su korisnici objekata pod sanitarnim nadzorom iz članka 10. stavka 1. ovoga Zakona obvezne su omogućiti provedbu dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije kao opće mjere za sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti. Dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju kao opću mjeru, osim svakodnevne dezinfekcije iz članka 10. stavka 5. ovoga Zakona, provode pravne osobe koje obavljaju zdravstvenu djelatnost i druge pravne osobe ako udovoljavaju propisanim uvjetima. Pravilnik o uvjetima glede stručne spreme radnika, tehničke opremljenosti, prostorija i drugih uvjeta pravnih osoba iz stavka 2. ovoga članka donosi ministar. Nadzor nad provođenjem općih mjera dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije u nadležnosti je sanitarnih inspektora Državnog inspektorata. B. POSEBNE MJERE ZA SPREČAVANJE I SUZBIJANJE ZARAZNIH BOLESTI Članak 12. (NN 47/20) Posebne mjere za sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti su: 1. rano otkrivanje izvora zaraze i putova prenošenja zaraze, 2. laboratorijsko ispitivanje uzročnika zarazne bolesti, odnosno epidemije zarazne bolesti, 3. prijavljivanje, 4. prijevoz, izolacija u vlastitom domu ili drugom odgovarajućem prostoru – samoizolacija, izolacija i liječenje oboljelih, 5. provođenje preventivne i obvezne preventivne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije, 6. zdravstveni nadzor nad kliconošama, zaposlenim i drugim osobama, 7. zdravstveni odgoj osoba, 8. imunizacija, seroprofilaksa i kemoprofilaksa i 9. informiranje zdravstvenih radnika i pučanstva. 1. Rano otkrivanje izvora zaraze i putova prenošenja zaraze Članak 13. (NN 47/20) Radi ranog otkrivanja izvora zaraze i putova prenošenja zaraze, obavlja se: 1) epidemiološko-terenski izvid, 2) epidemiološko ispitivanje, uključujući anketiranje: a) pri pojavi pojedinačnog slučaja Brill-Zinsserove bolesti, bruceloze, enterokolitisa uzrokovanog E.coli 0157, tuberkuloze, hemoragijske groznice s bubrežnim sindromom, virusne žutice, bjesnoće, malarije, ospica, meningokokne bolesti, Q groznice, sindroma stečenog nedostatka imuniteta, nosilaštva HIV antitijela, trbušnog tifusa, paratifusa, pjegavca, povratne groznice, dječje paralize, akutne mlohave paralize, kongenitalne rubeolarne embriopatije, difterije, gonoreje, sifilisa, crnog prišta, lepre, tularemije, trihineloze, legionarske bolesti, lišmanijaze, ornitoze-psitakoze, botulizma, Creutzfeldt– Jakobove bolesti (CJ i vCJ), salmoneloze, dizenterije, SARS-a, bolesti COVID-19 uzrokovane virusom ­SARS-CoV-2 i drugih bolesti prema epidemiološkoj indikaciji, b) pri pojavi ili opasnosti od pojave kolere, kuge i virusnih hemoragijskih groznica, c) pri pojavi epidemije zaraznih bolesti. 3) zdravstveni pregledi osoba koje su preboljele trbušni tifus, virusnu žuticu tipa B i C, a po epidemiološkim indikacijama i po preboljeloj dizenteriji i salmonelozi, 4) zdravstveni pregled osoba za koje se sumnja da su oboljele ili da nose klice (kliconoše) zaraznih bolesti iz točke 2. ovoga članka ili drugih zaraznih bolesti, 5) epidemiološko ispitivanje i zdravstveni pregled osoba koje su oboljele ili se sumnja da boluju od zaraznih bolesti nepoznatog uzročnika, 6) ispitivanje krvi davatelja te stanica, tkiva, organa za presađivanje i sjemene tekućine na prisutnost biljega zaraznih bolesti. Radi ranog otkrivanja izvora zaraze i putova prenošenja zaraze poslove iz stavka 1. točke 1.-5. ovoga članka obavljaju nadležni zavodi za javno zdravstvo, koji moraju osigurati trajnu pripravnost doktora medicine, specijalista epidemiologije, kao i sredstva za materijalne rashode i naknadu za obavljanje pripravnosti. Poslove iz stavka 1. točke 6. ovoga članka obavljaju nadležne zdravstvene ustanove. 2. Laboratorijsko ispitivanje uzročnika zaraznih bolesti, odnosno epidemije zaraznih bolesti Članak 14. (NN 47/20) Laboratorijsko ispitivanje uzročnika zaraznih bolesti obavlja se kod pojave ili sumnje na pojavu sljedećih zaraznih bolesti: akutne mlohave paralize, bjesnoće, botulizma, Brill-Zinsserove bolesti, bruceloze, crnog prišta, Creutzfeldt-Jakobove bolesti (CJ i vCJ), dječje paralize, difterije, hemoragijske groznice s bubrežnim sindromom, gnojnog meningitisa, kongenitalne rubeolarne embriopatije, kapavca, kolere, krpeljnog meningoencefalitisa, kuge, legionarske bolesti, lepre, lišmanijaze, Lyme – borelioze, malarije, meningokokne bolesti, morbila, ortinoze-psitakoze, pjegavca, povratne groznice, rubeole,Q groznice, SARS-a, bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2, sepse, sifilisa, sindroma stečenog nedostatka imuniteta, trbušnog tifusa, trihineloze, tuberkuloze, tularemije, virusne žutice tipa B i C,virusnih hemoragijskih groznica i žute groznice. Laboratorijsko ispitivanje uzročnika zaraznih bolesti obavlja se i u slučaju pojave ili opasnosti od pojave epidemije zarazne bolesti iz članka 3. stavka 1. ovoga Zakona. Laboratorijsko ispitivanje uzročnika zaraznih bolesti obavlja se u mikrobiološkim laboratorijima pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju zdravstvenu djelatnost. Laboratorijsko ispitivanje uzročnika epidemija zaraznih bolesti obavlja se u mikrobiološkim laboratorijima nadležnih zavoda za javno zdravstvo. Potvrda laboratorijskih ispitivanja obavljenih u pravnim osobama koje obavljaju zdravstvenu djelatnost obavlja se u mikrobiološkim laboratorijima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo kod sljedećih zaraznih bolesti: akutne mlohave paralize, amebijaze, antraksa, bjesnoće, Brill-Zinsserove bolesti, bruceloze, difterije, dječje paralize, gripe, kongenitalne rubeolarne embriopatije, kolere, krpeljnog meningocefalatisa, kuge, legionarske bolesti, lišmanijaze, malarije, meningokokne bolesti, ortinoze-psitakoze, ospica, pjegavca, povratne groznice, Q groznice, salmoneloze (osim S.enteritidis i S.typhimurium), SARS-a, bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2, trbušnog tifusa, tuberkuloze (ako je uzrokovana rezistentnim sojem), virusnih hemoragijskih groznica i žute groznice, te kod onih bolesti gdje je potvrda od posebnoga epidemiološkog interesa. U slučaju HIV infekcije, provjera (verifikacija) obavlja se u Klinici za infektivne bolesti »Dr. Fran Mihaljević« Zagreb. Dijagnostika rijetkih, teško uzgojivih i opasnih uzročnika zaraznih bolesti obavlja se u mikrobiološkim laboratorijima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Na prijedlog Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, ministar rješenjem određuje mikrobiološke laboratorije pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju zdravstvenu djelatnost, a koje mogu obavljati laboratorijsko ispitivanje uzročnika zaraznih bolesti, odnosno epidemije zaraznih bolesti. Rješenje iz stavka 8. ovoga članka objavljuje se u »Narodnim novinama«. Članak 15. Pravne osobe koje obavljaju zdravstvenu djelatnost i privatni zdravstveni radnici koji obavljaju mikrobiološku djelatnost obvezni su voditi evidenciju o izvršenim laboratorijskim ispitivanjima i dostavljati izvješće o uzročnicima zaraznih bolesti nadležnom zavodu za javno zdravstvo i Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo koji dostavljaju zbirno izvješće ministarstvu nadležnom za zdravstvo (u daljnjem tekstu: ministarstvo). 3. Prijavljivanje Članak 16. (NN 113/08, 47/20) Obvezi prijavljivanja zaraznih bolesti podliježu: 1) svako oboljenje ili smrt od zarazne bolesti iz članka 3. stavka 1. i 3. ovoga Zakona, 2) svaka sumnja na oboljenje od Brill-Zinsserove bolesti, kolere, kuge, pjegavca, žute groznice ili virusnih hemoragijskih groznica i SARS-a i bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2, 3) svaka epidemija zarazne bolesti iz članka 3. stavka 1. i 3. ovoga Zakona, 4) epidemije drugih zaraznih bolesti iz članka 3. stavka 2. ovoga Zakona, 5) svako izlučivanje klica trbušnog tifusa, 6) svako nošenje antigena virusne žutice tipa B i C i antitijela na virus sindroma stečenog nedostatka imuniteta i 7) svaki neuobičajeni događaj koji može ukazivati na zlouporabu biološkog agensa ili epidemiju nepoznatog uzroka. Pravna osoba koja obavlja zdravstvenu djelatnost i privatni zdravstveni radnici, prema mjestu nastanka zarazne bolesti prijavu podnose nadležnom zavodu za javno zdravstvo županije, odnosno Grada Zagreba i istodobno Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. Doktor medicine ili drugi zdravstveni radnik koji utvrdi oboljenje, sumnju na oboljenje ili smrt od zarazne bolesti iz stavka 1. ovoga članka, a nije u službi na radnom mjestu, obvezan je o tome bez odgode izvijestiti najbliži zavod za javno zdravstvo županije, odnosno Grada Zagreba, a taj zavod Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Članak 17. Prijavljivanje zaraznih bolesti obavlja se, u pravilu na temelju dijagnoze, a laboratorijska mikrobiološka potvrda bolesti prijavljuje se naknadno po primitku rezultata laboratorijskih ispitivanja. Bolesti koje se ne prijavljuju na temelju dijagnoze već nakon laboratorijske potvrde su kongenitalna rubeolarna embriopatija, sifilis, sindrom stečenog nedostatka imuniteta (AIDS), nosilaštvo HBsAg, nosilaštvo HCV protutijela, nosilaštvo HIV protutijela i nosilaštvo S.tyhi. Članak 18. O svakom oboljenju od bjesnoće, bruceloze, crnog prišta, ehinokokoze, kuge, leptospiroze, lišmanijaze, Q groznice, trihineloze, tularemije, ornitoze-psitakoze i nove varijante Creutzfeldt – Jakobove bolesti (vCJ) te epidemije salmoneloze zavodi za javno zdravstvo obvezni su odmah izvijestiti tijelo nadležno sukladno propisima o veterinarskoj djelatnosti. O svakom utvrđenom oboljenju ili uginuću životinje od zarazne bolesti iz stavka 1. ovoga članka te BSE, tijelo nadležno sukladno propisima o veterinarskoj djelatnosti obvezno je izvijestiti nadležni zavod za javno zdravstvo županije, odnosno Grada Zagreba i Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Članak 18.a (NN 43/09) Obavijest o pojavi zarazne bolesti, epidemije ili druge opasnosti po zdravlje od međunarodnog značenja, koju prema Međunarodnim zdravstvenim propisima (International Health Regulations) Hrvatski zavod za javno zdravstvo upućuje u IHR sustav ranog uzbunjivanja Svjetske zdravstvene organizacije, istodobno će uputiti i u mrežu za rano obavješćivanje Europske unije. Hrvatski zavod za javno zdravstvo šalje podatke o zaraznim bolestima koje su uređene ovim Zakonom u sustave nadzora nad zaraznim bolestima Europske unije, a na način određen u dokumentima Europske komisije ili posebnim službenim zahtjevima. Članak 19. Provedbene propise o načinu prijavljivanja zaraznih bolesti utvrđenih ovim Zakonom donosi ministar. 101. Pravilnik o načinu prijavljivanja zaraznih bolesti 4. Prijevoz, izolacija u vlastitom domu ili drugom odgovarajućem prostoru – samoizolacija, izolacija i liječenje oboljelih Članak 20. (NN 47/20) Osobe za koje se utvrdi da boluju od Brill-Zinsserove bolesti, sifilisa u zaraznom stadiju, meningokokne bolesti, gube, kolere, kuge, virusnih hemoragijskih groznica, dječje paralize, difterije, pjegavca, povratne groznice, trbušnog tifusa, bruceloze, malarije, bjesnoće, tuberkuloze u zaraznom stadiju, SARS-a, bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2 i crnog prišta te osobe za koje se sumnja da boluju od kolere, kuge ili virusnih hemoragijskih groznica, mogu se prevoziti samo odgovarajućim sanitetskim prijevoznim sredstvom i uz uvjete koji onemogućavaju širenje zaraze. Članak 21. (NN 47/20) Osobe za koje se utvrdi da su oboljele ili za koje se sumnja da boluju od zaraznih bolesti iz članka 20. ovoga Zakona, obvezno se izoliraju i liječe u zdravstvenim ustanovama koje imaju osigurane uvjete za izolaciju i liječenje oboljelih od zaraznih bolesti. Iznimno od stavka 1. ovoga članka, prema epidemiološkoj ocjeni Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, odnosno zavoda za javno zdravstvo županije, odnosno Grada Zagreba ili prema procjeni doktora medicine specijalista epidemiologije, odnosno drugog nadležnog doktora medicine određene specijalnosti, osobama za koje se utvrdi da su oboljele, za koje se posumnja da boluju od bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2 ili zdravim osobama koje su bile u kontaktu s oboljelim osobama od te bolesti, odnosno dolaze iz područja zahvaćenog bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2 može se odrediti izolacija u vlastitom domu, odnosno u drugom odgovarajućem prostoru – samoizolacija, ako za to postoje odgovarajući uvjeti. Osobe oboljele od drugih zaraznih bolesti, izoliraju se i liječe u vlastitom domu, odnosno u drugom odgovarajućem prostoru – samoizolacija, ako za to postoje uvjeti prema procjeni doktora opće (obiteljske) medicine, odnosno u zdravstvenoj ustanovi. Članak 22. U slučaju epidemije određene zarazne bolesti u većem opsegu, izolacija i liječenje oboljelih može se obavljati i u drugim odgovarajućim objektima osposobljenim za tu svrhu. Odluku o izolaciji i liječenju oboljelih osoba u objektima iz stavka 1. ovoga članka donosi ministar na prijedlog Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. 5. Preventivna i obvezna preventivna dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija Članak 23. (NN 113/08, 114/18) Preventivna i obvezna preventivna dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija provodi se radi: – sprečavanja pojave zaraznih bolesti, – suzbijanja širenja zaraznih bolesti u objektima iz članka 10. stavka 1. ovoga Zakona koji podliježu sanitarnom nadzoru, – suzbijanja širenja zaraznih bolesti u prometnim sredstvima, brodovima i sl., – suzbijanja širenja zaraznih bolesti u skladištima hrane. Obvezna preventivna dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija obavlja se radi sprečavanja pojave zaraznih bolesti sukladno utvrđenom programu iz članka 5. stavka 2. ovoga Zakona u objektima iz članka 10. stavka 1. ovoga Zakona. Preventivna dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija kao posebna mjera provodi se radi: – uklanjanja rizika od pojave i prijenosa zaraznih bolesti, – uklanjanja šteta koje nastaju uništavanjem i onečišćenjem hrane te – kontaminacije objekata iz članka 10. stavka 1. ovoga Zakona koje uzrokuju mikroorganizami, štetni člankonošci (Arthropoda) i štetni glodavci. Obvezna preventivna dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija kao posebna mjera provodi se radi: – suzbijanja širenja zaraznih bolesti u objektima iz članka 10. stavka 1. ovoga Zakona, – suzbijanja širenja zaraznih bolesti u prometnim sredstvima, brodovima i sl. te – suzbijanja širenja zaraznih bolesti u skladištima hrane. Preventivna i obvezna preventivna dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija provodi se na temelju epidemioloških indikacija koje utvrđuje specijalist epidemiologije zavoda za javno zdravstvo županije, odnosno Grada Zagreba, koji o tome obavješćuje nadležnoga sanitarnog inspektora Državnog inspektorata ili na temelju obavljenog sanitarnog nadzora nadležnog sanitarnog inspektora Državnog inspektorata. Provođenje obveznih preventivnih mjera dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije naređuje nadležni sanitarni inspektor Državnog inspektorata. Članak 24. (NN 113/08) Preventivnu i obveznu preventivnu dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju provode pravne osobe koje obavljaju zdravstvenu djelatnost i druge pravne osobe koje je ministar ovlastio za provođenje tih mjera, a sukladno programu iz članka 5. ovoga Zakona. Županije, odnosno Grad Zagreb, gradovi i općine obvezni su omogućiti provedbu preventivne i obvezne preventivne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije na svome području sukladno programu mjera iz članka 5. stavka 1. ovoga Zakona. Stručni nadzor nad provedbom preventivne i obvezne preventivne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije provodi nadležni zavod za javno zdravstvo županije, odnosno Grada Zagreba. Ako mjere preventivne i obvezne preventivne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije provodi zavod za javno zdravstvo županije, odnosno Grada Zagreba, stručni nadzor nad provedbom tih mjera provodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Stručni nadzor iz stavka 2. i 3. ovoga članka financira se iz sredstava općina, gradova, županija, odnosno Grada Zagreba, korisnika objekta iz članka 10. stavka 1. ovoga Zakona ili drugih obveznika provedbe mjera sukladno programu iz članka 5. ovoga Zakona. O provedenom stručnom nadzoru iz stavka 2. i 3. ovoga članka izrađuju se izvješća čiji sadržaj, obrazac i način izrade propisuje ministar. 9. Program mjera suzbijanja patogenih mikroorganizama, štetnih člankonožaca (arthropoda) i štetnih glodavaca čije je planirano, organizirano i sustavno suzbijanje mjerama dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije od javnozdravstvene važnosti za Republiku Hrvatsku Članak 25. (NN 113/08) Pravilnik o uvjetima glede stručne spreme radnika, tehničke opremljenosti, prostorija i drugih uvjeta kojima moraju udovoljavati pravne osobe koje obavljaju zdravstvenu djelatnost i druge pravne osobe za obavljanje poslova preventivne i obvezne preventivne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije donosi ministar. 6. Zdravstveni nadzor nad kliconošama, zaposlenim i drugim osobama Članak 26. (NN 130/17, 47/20) Zdravstveni nadzor provodi se nad osobama: 1. koje obavljaju poslove, odnosno sudjeluju u proizvodnji, prometu i usluživanju hrane ili opskrbi stanovništva vodom za ljudsku potrošnju, a koji na svojim radnim mjestima dolaze u neposredan dodir s hranom, odnosno vodom za ljudsku potrošnju, 2. koje obavljaju poslove, odnosno sudjeluju u proizvodnji, prometu kozmetičkih proizvoda, a koji na svojim radnim mjestima dolaze u neposredan dodir s kozmetičkim proizvodima, 3. koje obavljaju poslove, odnosno sudjeluju u obavljanju poslova smještaja, njege i odgoja dojenčadi i predškolske djece, 4. koje rade na porođajnim i dječjim odjelima zdravstvenih ustanova, 5. koje se u pravnim osobama, odnosno kod fizičkih osoba koje samostalno obavljaju djelatnost pružanjem higijenske njege pučanstvu (javna kupališta, »wellness« centri, kozmetički saloni, brijačnice, frizerski saloni, saloni za masažu, saloni za manikuru, pedikuru i sl.), kao i one osobe koje rade na poslovima unošenja boja i stranih tijela u kožu i sluznice, 6. koje izlučuju klice trbušnog tifusa, 7. za koje se sumnja da su kliconoše drugih zaraznih bolesti prema epidemiološkoj indikaciji, 8. koje u Republiku Hrvatsku dolaze iz država u kojima postoji bolest malarije, kolere, bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2, virusnih hemoragijskih groznica ili drugih bolesti određenim međunarodnim ugovorom kojeg je Republika Hrvatska stranka, 9. koje dolaze u Republiku Hrvatsku kao tražitelji međunarodne zaštite, azilanti i osobe pod supsidijarnom ili privremenom zaštitom, 10. strancima koji u Republiku Hrvatsku dolaze na školovanje, stručno usavršavanje ili privremeni rad, kao i članovi njihovih obitelji koji zajedno s njima dolaze u Republiku Hrvatsku. Iznimno od stavka 1. ovoga članka, zdravstvenom nadzoru ne podliježu: 1. osobe koje obavljaju poslove, odnosno sudjeluju u proizvodnji i prometu hrane, a koje u tijeku svog rada na tim poslovima dolaze u dodir isključivo sa zapakiranom hranom, 2. osobe koje obavljaju poslove, odnosno sudjeluju u proizvodnji i prometu kozmetičkih proizvoda, a koje tijekom svoga rada na tim poslovima dolaze u dodir isključivo sa zapakiranim kozmetičkim proizvodima. Članak 27. Pod neposrednim dodirom s hranom podrazumijeva se postupak prilikom kojeg zaposlena osoba dolazi u dodir s hranom koja nije zapakirana ili je zapakirana, ali se radi potrebe potrošača pakovina djelomično ili u potpunosti skida sa hrane. Pod neposrednim dodirom s kozmetičkim proizvodima podrazumijeva se postupak prilikom kojeg zaposlena osoba dolazi u dodir s kozmetičkim proizvodima koji nisu zapakirani ili su zapakirani, ali se radi potrebe potrošača pakovina djelomično ili u potpunosti skida s kozmetičkih proizvoda. Članak 28. (NN 113/08, 130/17, 114/18) Zdravstveni nadzor obuhvaća: 1. zdravstveni pregled prije stupanja u radni odnos osoba iz članka 26. ovoga Zakona, 2. povremene zdravstvene preglede tijekom radnog odnosa, 3. zdravstveni pregled poslije preboljenih zaraznih bolesti iz članka 3. ovoga Zakona, 4. zdravstveni pregled nakon ulaska u Republiku Hrvatsku i tijekom razdoblja inkubacije, ovisno o zaraznoj bolesti. Povremeni zdravstveni pregled tijekom radnog odnosa za osobe koje obavljaju poslove u proizvodnji ili prometu hrane ili opskrbi pučanstva vodom za ljudsku potrošnju iz članka 26. točke 1. ovoga Zakona, obavlja se na kliconoštvo svakih godinu dana, a ostali zdravstveni pregledi jedanput godišnje. Zdravstveni pregledi tih osoba obavljaju se i kada se zarazne bolesti pojave na radnom mjestu ili u njihovom kućanstvu te kada za to postoje epidemiološke indikacije, a na prijedlog nadležnog sanitarnog inspektora Državnog inspektorata, doktora opće (obiteljske) medicine, odnosno doktora medicine specijalista epidemiologije. Povremeni zdravstveni pregled tijekom radnog odnosa za osobe iz članka 26. točke 2. – 6. ovoga Zakona obavlja se jedanput godišnje. Povremeni zdravstveni pregled tijekom radnog odnosa za osobe iz članka 26. točke 7. ovoga Zakona obavlja se dva puta godišnje. Zdravstveni pregled osoba iz članka 26. točke 8., 9. i 10. ovoga Zakona obavlja se odmah pri ulasku u Republiku Hrvatsku, a nadzor traje tijekom razdoblja inkubacije određenog za pojedinu zaraznu bolest. Zdravstveni pregledi iz stavka 1. točke 1. – 4. ovoga članka obavljaju se u zavodima za javno zdravstvo županija, odnosno Grada Zagreba i u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. Članak 29. U proizvodnji i prometu hranom ili opskrbi pučanstva vodom za ljudsku potrošnju ne smiju raditi osobe koje: 1. boluju od zaraznih ili parazitarnih bolesti koje se mogu prenijeti hranom, odnosno vodom, 2. boluju od gnojnih bolesti kože, 3. boluju od bolesti koje izazivaju odbojnost kod potrošača, 4. izlučuju određene uzročnike zaraznih bolesti (kliconoše) koje se mogu prenijeti hranom ili vodom. Članak 30. U proizvodnji i prometu lijekovima i medicinskim proizvodima, sredstvima za održavanje osobne higijene, njege ili uljepšavanja lica i tijela uključujući obavljanje poslova unošenja boja i stranih tijela u kožu i sluznice, ne smiju raditi osobe koje boluju ili su kliconoše zaraznih bolesti ili parazitarnih bolesti koje se mogu prenijeti sredstvima koje služe za obavljanje tih djelatnosti, niti osobe koje izlučuju uzročnike trbušnog tifusa, određene uzročnike trovanja hranom ili dizenterije. Članak 31. (NN 113/08) U školama i drugim ustanovama za djecu i mladež ne smiju raditi osobe koje boluju od aktivne tuberkuloze (tuberkuloze tijekom izlučivanja uzročnika), a u predškolskim ustanovama i osobe koje izlučuju uzročnike crijevnih zaraznih bolesti i ostalih zaraznih bolesti prema epidemiološkoj indikaciji. Članak 32. (NN 113/08) Zdravstveni radnici kao i druge zaposlene osobe u pravnim osobama koje obavljaju zdravstvenu djelatnost i ustanovama socijalne skrbi te privatni zdravstveni radnici ne smiju se baviti pregledima, liječenjem, njegom i usluživanjem bolesnika odnosno štićenika, ako boluju od aktivne tuberkuloze i ostalih zaraznih bolesti prema epidemiološkoj indikaciji. Osobe koje boluju od aktivne tuberkuloze i ostalih zaraznih bolesti prema epidemiološkoj indikaciji, ne smiju raditi u proizvodnji, opremanju i izdavanju lijekova i medicinskih proizvoda. Članak 33. (NN 113/08) Radnici zaposleni u pravnim osobama te kod fizičkih osoba koje samostalno obavljaju djelatnost pružanja usluga higijenske njege osoba kao i poslove unošenja boja i stranih tijela u kožu i sluznice ne smiju obavljati te poslove ako boluju od aktivne tuberkuloze ili od gnojnih, odnosno parazitarnih bolesti kože i ostalih zaraznih bolesti prema epidemiološkoj indikaciji. Članak 34. Osobe koje su preboljele trbušni tifus, bacilarnu dizenteriju ili salmonelozu i osobe za koje se sumnja da nose zarazne klice tih bolesti, obvezne su obavljati zdravstvene preglede dok se na temelju laboratorijskog nalaza ne utvrdi da nemaju zaraznih klica. Osobe za koje se utvrdi da su oboljele od kolere ili malarije ili su samo kliconoše uzročnika tih bolesti obvezno se podvrgavaju liječenju. Kliconoše uzročnika virusnih žutica tipa B i C, osobe koje izlučuju uzročnike trbušnog tifusa ili su nositelji uzročnika (virusa) sindroma stečenog nedostatka imuniteta, moraju biti upućeni u način ponašanja, kako bi se spriječio prijenos njihove zaraze. Članak 35. (NN 130/17) Troškove zdravstvenih pregleda osoba iz članka 26. stavka 1. točaka 1. do 5. ovoga Zakona snosi poslodavac. Troškovi zdravstvenih pregleda osoba iz članka 26. stavka 1. točaka 6. i 7. ovoga Zakona osiguravaju se sukladno propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, a troškovi pregleda osoba iz članka 26. stavka 1. točaka 8., 9. i 10. ovoga Zakona osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske. Troškove zdravstvenih pregleda osoba iz članka 26. stavka 1. točaka 1. do 10. ovoga Zakona odlukom utvrđuje ministar, uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Članak 36. Pravilnik o načinu obavljanja zdravstvenih pregleda osoba pod zdravstvenim nadzorom donosi ministar. 15. Pravilnik o načinu obavljanja zdravstvenih pregleda osoba koje su kliconoše ili se sumnja da su kliconoše određenih zaraznih bolesti 16. Pravilnik o načinu obavljanja zdravstvenih pregleda osoba pod zdravstvenim nadzorom 7. Zdravstveni odgoj osoba Članak 37. (NN 130/17) Osobe koje na svojim radnim mjestima u proizvodnji ili prometu hranom i vodom za ljudsku potrošnju dolaze u dodir s hranom te osobe koje rade na pripremi i serviranju hrane moraju imati potrebna znanja o zdravstvenoj ispravnosti hrane i osobnoj higijeni. Osobe iz stavka 1. ovoga članka moraju imati potrebna znanja o zdravstvenoj ispravnosti hrane i osobnoj higijeni prije početka rada, odnosno obnavljati ih svakih 5 godina. Smatra se da osobe koje su završile sveučilišni diplomski studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz područja: medicine, farmacije, sanitarnog inženjerstva, biokemijskog inženjerstva, prehrambenog inženjerstva, nutricionizma, biologije, biotehnologije i veterinarskih znanosti posjeduju potrebna znanja o zdravstvenoj ispravnosti hrane i osobnoj higijeni te su izuzete od obveze iz stavka 2. ovoga članka. Osobe koje obavljaju poslove u proizvodnji, odnosno prometu kozmetičkih proizvoda, a koje na svojim radnim mjestima dolaze u neposredan dodir s kozmetičkim proizvodima, te fizičke osobe koje samostalno obavljaju djelatnost pružanja usluga njege ili uljepšavanja lica i tijela, kao i osobe koje obavljaju poslove unošenja boja i stranih tijela u kožu i sluznice, moraju imati potrebna znanja o sprečavanju zaraznih bolesti prije početka rada, odnosno obnavljati ih svakih 5 godina. Smatra se da osobe koje su završile sveučilišni diplomski studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz područja: medicine, farmacije, medicinske biokemije i sanitarnog inženjerstva posjeduju potrebna znanja o sprečavanju zaraznih bolesti i osobnoj higijeni te su izuzete od obveze iz stavka 4. ovoga članka. Pravilnik o načinu i programu stjecanja potrebnog znanja o zdravstvenoj ispravnosti hrane za osobe iz stavka 1. ovoga članka donosi ministar. Pravilnik o načinu i programu stjecanja potrebnog znanja o sprečavanju zaraznih bolesti za osobe iz stavka 4. ovoga članka donosi ministar. 14. Pravilnik o načinu i programu stjecanja potrebnog znanja o zdravstvenoj ispravnosti hrane 17. Pravilnik o načinu i programu stjecanja potrebnog znanja o sprečavanju zaraznih bolesti Članak 38. (NN 113/08, 130/17) Zdravstveni odgoj osoba iz članka 37. ovoga Zakona provode zavodi za javno zdravstvo županija, odnosno Grada Zagreba i Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Članak 39. (NN 130/17) Troškove stjecanja potrebnog znanja iz članka 37. ovoga Zakona snosi poslodavac. Troškove stjecanja potrebnog znanja iz članka 37. ovoga Zakona odlukom utvrđuje ministar, uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. 7.a Kontrola mikrobiološke čistoće objekta Članak 39.a (NN 43/09, 114/18) U objektima pod sanitarnim nadzorom iz članka 10. ovoga Zakona provodi se kontrola mikrobiološke čistoće površine postrojenja, opreme, uređaja, pribora, prijevoznih sredstava i ruku osoba. Kontrola mikrobiološke čistoće može se provoditi i u drugim objektima ako postoji epidemiološka indikacija. Nadzor nad provođenjem mjera iz stavka 1. ovoga članka provodi sanitarni inspektor Državnog inspektorata u suradnji sa županijskim zavodima za javno zdravstvo i Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo. Pravilnik kojim će se pobliže odrediti objekti, učestalost kontrole i normativi mikrobiološke čistoće donosi ministar. 8. Pravilnik o učestalosti kontrole i normativima mikrobiološke čistoće u objektima pod sanitarnim nadzorom Članak 39.b (NN 130/17) Uvjerenja, odnosno druge isprave (certifikati, potvrde i dr.) koje državljanima država članica Europske unije i Europskog gospodarskog prostora koji u okviru obavljanja registrirane djelatnosti na svojim radnim mjestima u proizvodnji ili prometu hranom dolaze u dodir s hranom, vodom za ljudsku potrošnju i predmetima koji dolaze u neposredan dodir s hranom te osobama koje rade na pripremi i serviranju hrane, odnosno osobama koje obavljaju poslove u proizvodnji i prometu sredstava za održavanje osobne higijene te fizičkim osobama koje samostalno obavljaju djelatnost pružanja usluga njege ili uljepšavanja lica i tijela, kao i osobama koje obavljaju poslove unošenja boja i stranih tijela u kožu i sluznice, izdaju nadležna tijela tih država članica Europske unije ili nadležna tijela države ugovornice Europskoga gospodarskog prostora ili druge pravne osobe u obavljanju poslova na temelju javnih ovlasti, smatraju se kao jednakovrijedni dokazi glede stečenog potrebnog znanja o zdravstvenoj ispravnosti hrane i osobnoj higijeni osoba odnosno stečenog potrebnog znanja o sprečavanju zaraznih bolesti. 8. Imunizacija, seroprofilaksa i kemoprofilaksa Članak 40. Imunizacija je obvezna: 1. protiv tuberkuloze, difterije, tetanusa, hripavca, dječje paralize, ospica, crvenke, zaušnjaka i virusne žutice tipa B i bolesti uzrokovanih s Haemophilus influenzae tip B – za sve osobe određene dobi, 2. protiv tetanusa ozlijeđenih osoba, 3. protiv virusne žutice tipa B – za osobe pod povećanim rizikom od zaraze, 4. protiv bjesnoće – za sve osobe koje su profesionalno izložene riziku od zaraze i koje ozlijedi bijesna životinja ili životinja za koju se sumnja da je bijesna, 5. protiv žute groznice – za osobe koje putuju u državu u kojoj postoji ta bolest ili u državu koja zahtijeva imunizaciju protiv te bolesti, 6. protiv kolere i drugih zaraznih bolesti – za osobe koje putuju u državu koja zahtijeva imunizaciju protiv tih bolesti ili u slučajevima kada za to postoji epidemiološka indikacija, 7. protiv trbušnog tifusa i drugih zaraznih bolesti za sve osobe za koje postoje epidemiološke indikacije. Članak 41. Imunizaciju obavlja doktor medicine nakon pregleda osobe koju treba imunizirati. Imunizaciju mogu obavljati i drugi zdravstveni radnici, ali samo pod nadzorom i uz odgovornost doktora medicine. Imunizacija protiv bolesti utvrđenih Programom obveznog cijepljenja djece školske i predškolske dobi mora se provoditi isključivo cjepivom određenim tim Programom. Članak 42. Zaštita imunim serumom (seroprofilaksa) obvezna je za: 1) osobe koje je ozlijedila bijesna ili na bjesnoću sumnjiva životinja, 2) ozlijeđene osobe izložene zarazi od tetanusa, 3) osobe izložene zarazi od virusne žutice tipa A i B ako za to postoji klinička ili epidemiološka indikacija. Članak 43. Zaštita lijekovima (kemoprofilaksa) obvezna je za: 1) sve osobe koje su izložene zarazi od kolere, tuberkuloze ili malarije; 2) djecu, mladež i osobe zaposlene u školama i drugim ustanovama za djecu i mladež, pri epidemijskoj pojavi bacilarne dizenterije, streptokokne bolesti ili pojedinačnog slučaja meningokokne bolesti prema epidemiološkoj indikaciji, 3) osobe u kontaktu s necijepljenom djecom do 5 godina starosti prilikom pojave invazivne bolesti izazvane Hemofilusom influence tipa B. Članak 44. Imunizacija protiv bjesnoće, žute groznice, kolere i drugih bolesti obavlja se u zavodima za javno zdravstvo. Članak 45. Pravilnik o načinu provođenja imunizacije, seroprofilakse i kemoprofilakse protiv zaraznih bolesti te o osobama koje se moraju podvrgnuti toj obvezi kao i o uvjetima glede prostora, opreme i zaposlenika u pravnim osobama i kod fizičkih osoba koje obavljaju imunizaciju donosi ministar. 12. Pravilnik o načinu provođenja imunizacije, seroprofilakse, kemoprofilakse protiv zaraznih bolesti te o osobama koje se moraju podvrgnuti toj obvezi 9. Informiranje Članak 46. Zavodi za javno zdravstvo obvezni su informirati zdravstvene radnike i pučanstvo o razlozima i načinu provedbe posebnih mjera za suzbijanje i sprečavanje zaraznih bolesti u posebnim slučajevima kada je nužna suradnja zdravstvenih radnika i pučanstva u provedbi posebnih mjera za suzbijanje i sprečavanje zaraznih bolesti. Zdravstveni radnici ili pravne osobe koje obavljaju zdravstvenu djelatnost mogu informirati ostale zdravstvene radnike ili pučanstvo isključivo u djelu mjera koje sami provode. Na prijedlog Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka ministar će informirati zdravstvene radnike i pučanstvo o provedbi posebnih mjera za suzbijanje i sprečavanje zaraznih bolesti. C. SIGURNOSNE MJERE ZA ZAŠTITU PUČANSTVA OD ZARAZNIH BOLESTI Članak 47. (NN 47/20, 105/20, 134/20, 143/21) Radi zaštite pučanstva Republike Hrvatske od unošenja kolere, kuge, virusnih hemoragijskih groznica, žute groznice, bolesti COVID-19 uzrokovane virusom ­SARS-CoV-2 i drugih zaraznih bolesti, poduzimaju se mjere određene ovim Zakonom te međunarodnim ugovorima kojih je Republika Hrvatska stranka. Radi sprečavanja i suzbijanja zaraznih bolesti iz stavka 1. ovoga članka, na prijedlog Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo ministar može narediti posebne sigurnosne mjere za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti: 1. provođenje obvezne protuepidemijske dezinfekcije, dezin­sekcije i deratizacije, 2. osnivanje karantene, 3. zabranu putovanja u državu u kojoj postoji epidemija bolesti iz stavka 1. ovoga članka, 4. zabranu kretanja osoba, odnosno ograničenje kretanja u zaraženim ili neposredno ugroženim područjima, 5. ograničenje ili zabranu prometa pojedinih vrsta robe i proizvoda, 6. obvezno sudjelovanje zdravstvenih ustanova i drugih pravnih osoba, privatnih zdravstvenih radnika i fizičkih osoba u suzbijanju bolesti, 7. zabranu uporabe objekata, opreme i prijevoznih sredstava, 8. izolaciju osoba u vlastitom domu ili drugom odgovarajućem prostoru – samoizolacija, 8.a obvezu predočenja dokaza o testiranju, cijepljenju ili preboljenju zarazne bolesti radi ulaska u određene prostore, 9. obvezu pravilnog nošenja maske za lice ili medicinske maske, 10. zabranu ili ograničenje održavanja javnih događanja i/ili okupljanja, 11. zabranu ili ograničenje održavanja privatnih okupljanja, 12. druge potrebne mjere. SUDSKA PRAKSA: Odluka Ustavnog suda RH U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka ministar može predložiti i zabranu ulaska u Republiku Hrvatsku osobama koje dolaze iz područja na kojima postoji epidemija zaraznih bolesti, a nemaju valjanu potvrdu o cijepljenju ili kada to zahtijeva javno-zdravstveni interes. Kada je, sukladno članku 2. stavcima 4. i 5. ovoga Zakona, proglašena epidemija zarazne bolesti ili opasnost od epidemije zarazne bolesti u odnosu na koju je i Svjetska zdravstvena organizacija proglasila pandemiju, odnosno epidemiju ili opasnost od nje, sigurnosne mjere iz stavaka 1. do 3. ovoga članka može odlukom narediti, u suradnji s Ministarstvom zdravstva i Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo, i Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske. Odluke Stožera donose se pod neposrednim nadzorom Vlade Republike Hrvatske. Radi provođenja sigurnosne mjere za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti osobama iz stavka 2. točke 4. ovoga članka pripada naknada, osim ako su ispunjene pretpostavke iz stavka 4. ovoga članka. Iznos naknade kao i mjerila za određivanje naknade iz stavka 4. ovoga članka određuje ministar uz suglasnost ministra nadležnog za financije. Sigurnosne mjere iz stavka 2. ovoga članka koje naređuje ministar i Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske objavljuju se u »Narodnim novinama«. 19. Odluka o obustavi izvođenja nastave u visokim učilištima, srednjim i osnovnim školama te redovnog rada ustanova predškolskog odgoja i obrazovanja i uspostavi nastave na daljinu 21. Odluka o privremenoj zabrani prelaska preko graničnih prijelaza Republike Hrvatske 22. Odluka o graničnim prijelazima preko kojih će se odvijati tranzitni promet teretnih vozila preko teritorija Republike Hrvatske 25. Odluka o mjerama prilikom sklapanja braka i životnog partnerstva 26. Odluka o načinu održavanja pogreba i posljednjih ispraćaja 29. Odluka o mjeri strogog ograničavanja zadržavanja na ulicama i drugim javnim mjestima 31. Odluka o uvođenju nužne mjere posebne organizacije rada epidemiološke službe i posebnih epidemioloških mjera vezanih uz virus SARS CoV-2 za vrijeme proglašene epidemije bolesti COVID19 32. Odluka o uvođenju nužne mjere posebne organizacije hitne medicinske službe i sanitetskog prijevoza za vrijeme proglašene epidemije bolesti COVID19 33. Odluka o općim i specifičnim mjerama zaštite koje obavezno provode pružatelji usluge taxi prijevoza 35. Odluka o radnom vremenu trgovina 37. Odluka o uvođenju nužne mjere posebne organizacije ustanova socijalne skrbi i drugih pružatelja socijalnih usluga za vrijeme proglašene epidemije bolesti COVID-19 42. Odluka o posebnom načinu rada tržnica za vrijeme trajanja proglašene epidemije bolesti COVID-19 43. Odluka o nužnoj mjeri pojačane kontrole provođenja upute za sprječavanje i suzbijanje epidemije COVID-19 za pružatelje socijalnih usluga u sustavu socijalne skrbi 45. Odluka o nužnim mjerama ograničavanja društvenih okupljanja, rada u trgovini, uslužnih djelatnosti i održavanja sportskih i kulturnih događanja za vrijeme trajanja proglašene epidemije bolesti COVID-19 46. Odluka o radnom vremenu i načinu rada u djelatnosti trgovine za vrijeme trajanja proglašene epidemije bolesti COVID-19 48. Odluka o načinu korištenja dječjih igrališta i otvorenih sportskih igrališta te načinu bavljenja rekreativnim sportom na otvorenom za vrijeme trajanja proglašene epidemije bolesti COVID-19 49. Odluka o mjerama za vozače teretnih vozila međunarodnog transporta za vrijeme proglašene epidemije bolesti COVID-19 51. Odluka o nužnoj mjeri zabrane uplovljavanja putničkim brodovima na međunarodnim kružnim putovanjima u morske luke i luke unutarnje plovidbe za vrijeme trajanja proglašene epidemije bolesti COVID-19 52. Odluka o načinu organizacije javnog prometa za vrijeme trajanja proglašene epidemije bolesti COVID-19 53. Odluka o kontroli pridržavanja Preporuke za sprječavanje zaraze bolešću COVID-19 u ugostiteljskoj djelatnosti noćnih klubova 54. Odluka o privremenoj zabrani prelaska preko graničnih prijelaza Republike Hrvatske 55. Odluka o nužnim mjerama za organizaciju okupljanja na kojima je prisutno više od sto sudionika za vrijeme trajanja proglašene epidemije bolesti COVID-19 56. Odluka o nužnoj mjeri obveznog korištenja maski za lice ili medicinskih maski za vrijeme trajanja proglašene epidemije bolesti COVID-19 58. Odluka o načinu izvođenja nastave u osnovnim i srednjim školama kao i na visokim učilištima te obavljanju rada u ustanovama predškolskog odgoja i obrazovanja u uvjetima epidemije COVID-19 59. Odluka o nužnoj mjeri pojačane kontrole provođenja Upute za sprječavanje i suzbijanje epidemije COVID-19 za pružatelje socijalnih usluga u sustavu socijalne skrbi 60. Odluka o nužnoj mjeri obveznog korištenja maski za lice ili medicinskih maski 61. Odluka o ograničavanju društvenih okupljanja 62. Odluka o privremenom uređivanju rada i ograničavanju radnog vremena ugostiteljskih objekata i drugih pružatelja ugostiteljskih usluga 64. Odluka o uspostavi prekogranične interoperabilnosti mobilne aplikacije za obavještavanje korisnika o izloženosti COVID-19 u svrhu javnozdravstvenog interesa praćenja i suzbijanja zaraznih bolesti 65. Odluka o nužnim epidemiološkim mjerama kojima se ograničavaju okupljanja i uvode druge nužne epidemiološke mjere i preporuke radi sprječavanja prijenosa bolesti COVID-19 putem okupljanja 1. Obvezna protuepidemijska dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija Članak 48. Obvezna protuepidemijska dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija obavlja se u cilju brzog i učinkovitog zaustavljanja širenja zaraznih bolesti kao sigurnosna i obvezna mjera. Članak 49. (NN 113/08, 114/18, 47/20) Nadležni sanitarni inspektor Državnog inspektorata naređuje obveznu protuepidemijsku dezinfekciju prilikom pojave kolere, kuge, virusnih hemoragijskih groznica, bjesnoće, difterije, trbušnog tifusa, dječje paralize, dizenterije, virusne žutice tipa A, SARS-a, bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2 i legionarske bolesti te drugih zaraznih bolesti ako postoje epidemiološke indikacije. Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kada je, sukladno članku 2. stavcima 4. i 5. ovoga Zakona, proglašena epidemija zarazne bolesti ili opasnost od epidemije zarazne bolesti u odnosu na koju je i Svjetska zdravstvena organizacija proglasila pandemiju, odnosno epidemiju ili opasnost od nje, ministar je ovlašten donijeti odluku kojom određuje pravne i fizičke osobe, način i troškove provedbe obveznih protuepidemijskih mjera. Obvezna protuepidemijska dezinfekcija obavlja se tijekom bolesti, odnosno kliconoštva (dezinfekcija u tijeku) ili nakon ozdravljenja, odnosno smrti bolesnika ili kliconoše (završna dezinfekcija), a obuhvaća: – lučevine i izlučine bolesnika ili kliconoše, – osobne i druge predmete iz okoline bolesnika ili kliconoše, – stambene i druge prostorije u kojima boravi ili je boravio bolesnik ili kliconoša te uređaje i sustave koji su put prijenosa i mjesto razmnožavanja uzročnika, – prijevozna sredstva kojima je prevezen bolesnik ili kliconoša, odnosno osoba umrla od određene zarazne bolesti. Članak 50. (NN 114/18) Nadležni sanitarni inspektor Državnog inspektorata naređuje obveznu protuepidemijsku dezinsekciju prilikom pojave pjegavca, povratne groznice, kuge, Brill-Zinsserove bolesti kao i drugih zaraznih bolesti koje se prenose i šire štetnim člankonošcima (Arthropoda), a na prijedlog doktora medicine specijalista epidemiologije. Nadležni sanitarni inspektor Državnog inspektorata naređuje obveznu protuepidemijsku dezinsekciju u slučaju pojave malarije i opasnosti od prenošenja malarije u naseljenim mjestima u kojima je utvrđena bolest, odnosno opasnost od pojave bolesti, a na prijedlog doktora medicine specijalista epidemiologije. Obvezna protuepidemijska dezinsekcija obuhvaća: – osobe koje su oboljele od zaraznih bolesti iz stavka 1. i 2. ovoga članka i druge osobe iz okoline bolesnika, – odjeću, obuću, rublje, posteljinu i druge predmete bolesnika te drugih osoba iz bolesnikove okoline, – stambene i druge prostorije i prostore u kojima boravi ili je boravio bolesnik ili neka druga osoba iz njegove okoline, – prijevozna sredstva kojima su prevezeni bolesnik ili druge osobe za koje je utvrđeno da se na njima nalaze insekti koji prenose uzročnike nekih zaraznih bolesti, – teren, okoliš ili područje na kojem žive ili imaju uvjete za razvoj štetni člankonošci (Arthropoda) koji prenose i šire zarazne bolesti. Članak 51. (NN 114/18) Nadležni sanitarni inspektor Državnog inspektorata naređuje obveznu protuepidemijsku deratizaciju prilikom pojave ili opasnosti od pojave kuge, a prema epidemiološkoj indikaciji u slučaju leptospiroze ili drugih zaraznih bolesti čiji izvor mogu biti štetni glodavci. Obvezna protuepidemijska deratizacija obuhvaća: – stambene objekte, javne prostorije i objekte naseljenih mjesta, – pristaništa, pomorske, riječne i zračne luke i željezničke stanice te druge objekte javnog prometa …