Zakon o visokim učilištima

Zakon o visokim učilištima Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Zakon o visokim učilištima NN 96/1993 (25.10.1993.), Zakon o visokim učilištima ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske donosim ODLUKU o proglašenju Zakona o visokim učilištima Proglašavam Zakon o visokim učilištima, koji je donio Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici dana 8. listopada 1993. godine. Broj : PA4-113/ 1-93. Zagreb,18. listopada 1993. Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman, v.r. ZAKON o visokim učilištima I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Ovaj Zakon uređuje ustrojstvo visokih učilišta, osnutak, vrednovanje i novčanu podlogu njihove djelatnosti, ustrojstvo i izvedbu sveučilišnih i stručnih studija te položaj studenata i nastavnika. Ovim se Zakonom uređuju i status znanstvenoistraživačkih instituta i knjižnica te drugih pravnih osoba čija djelatnost osigurava rad sustava visoke naobrazbe, ako su osnovane u sastavu visokih učilišta. Na statusna pitanja koja ovim Zakonom nisu drugačije uređena primjenjuju se, na odgovarajući način, odredbe Zakona o ustanovama. Članak 2. U ovom Zakonu u uporabi su pojmovi sa sljedećim značenjem: 1. Visoko učilište - svaka ustanova visoke naobrazbe ovlaštena za ustrojstvo i izvedbu studija, te znanstvenog, visokostručnog ili umjetničkog rada; 2. Sveučilište - visoko učilište koje ustrojava i izvodi sveučilišne studije, znanstveni i visokostručni rad i razvija vrhunsko umjetničko i tehnološko stvaralaštvo; 3. Veleučilište - visoko učilište koje ustrojava i izvodi stručne studije i razvija visokostručni i umjetnički, a iznimno i znanstveni rad; 4. Fakultet - visoko učilište u sastavu sveučilišta koje ustrojava i izvodi sveučilišne studije, znanstveni i visokostručni rad u jednom ili više znanstvenih i obrazovnih područja: 5. Umjetnička akademija - visoko učilište u sastavu sveučilišta koje ustrojava i izvodi sveučilišne studije, znanstveni i umjetnički rad u jednom ili više znanstvenih, obrazovnih i umjetničkih područja; 6. Visoka škola - visoko učilište (stručno ili umjetničko) u sastavu ili izvan sveučilišta koje ustrojava i izvodi stručne studije i visokostručni rad u jednom ili više obrazovnih područja; 7. Odjel - ustrojbena jedinica sveučilišta, koja sudjeluje u izvedbi sveučilišnih studija te ustrojava i izvodi znanstveni, nastavni i visokostručni rad u jednom znanstvenom području; 8. Centar za znanstveni ili visokostručni rad - pravna osoba ili ustrojbena jedinica sveučilišta ili veleučilišta koja ustrojava i izvodi znanstveni, visokostručni ili nastavni rad, odnosno usklađuje njegovu izvedbu između visokih učilišta; 9. Studij - program kojeg ustrojava i izvodi visoko učilište, a čijim završavanjem student stjeće visoku naobrazbu i odgovarajući stručni naziv ili akademski stupanj; l0. Sveučilišni studij - studij koji se izvodi bilo na razini sveučilišta ili visokih učilišta u sastavu sveučilišta, a stupnjem znanja koja se na njemu stječu omogućuje, uz obavljanje određenog zanimanja i bavljenje znanstvenim ili umjetničkim radom; 11. Stručni studij - svaki studij koji se izvodi na razini veleučilišta, visokih škola u sastavu ili izvan veleučilišta, a stupnjem stručnih znanja i umijeća koja se na njemu stječu, omogućuje uspješno bavljenje i unapređivanje nekog zvanja (struke); 12. Student - osoba koja redovno ili izvanredno studira na dodiplomskom ili poslijediplomskom studiju. 13. Nastavnik - osoba koja izvodi nastavu i bavi se znanstvenim, stručnim ili umjetničkim radom na visokom učilištu. Članak 3. Visoka učilišta utemeljena su na načelu akademske samouprave i akademskih sloboda, u skladu s Ustavom i ovim Zakonom. Akademska samouprava ogleda se osobito u: - slobodi znanstvenog, umjetničkog i tehnološkog istraživanja i stvaralaštva, - utvrđivanju obrazovnih, znanstvenih, umjetničkih i stručnih programa, - izboru nastavnika i čelnika, - odlučivanju o kriterijima upisa studenata, - utvrđivanju pravila studija, - uređivanju unutarnjeg ustrojstva. Članak 4. Prostor visokog učilišta je nepovrediv. Nadležna državna tijela na prostoru visokih učilišta mogu uredovati samo uz suglasnost učilišnih čelnika. Na prostoru visokog učilišta, bez suglasnosti njegova čelnika, lišiti slobode mogu se samo osobe za koje su se stekli uvjeti propisani Zakonom o krivičnom postupku. Pretragu prostora visokog učilišta može iznimno odrediti samo nadležni sud ako su ispunjeni uvjeti propisani Zakonom o krivičnom postupku. Pretrazi mora biti nazočan istražni sudac te čelnik visokog učilišta ili osoba koju on ovlasti. Pretraga se može izvršiti i bez nazočnosti čelnika odnosno osobe koju on ovlasti, ako se oni bez opravdana razloga nisu odazvali pravodobnom pozivu. Članak 5. Temeljni akt visokog učilišta je statut. Statutom se pobliže uređuje ustrojstvo visokog učilišta, ovlasti i način odlučivanja njegovih tijela te druga pitanja od značenja za djelatnosti i poslovanje visokog učilišta u skladu s ovim Zakonom i odlukom o osnutku. Statut sveučilišta i veleučilišta donosi upravno vijeće iz članka 105. stavka 1. odnosno članka 119. stavka 2. ovoga Zakona, uz suglasnost osnivatelja. Statut fakulteta i veleučilišta škole donosi dekan fakulteta, odnosno veleučilišne škole, na prijedlog stručnog vijeća, a uz suglasnost upravnog vijeća sveučilišta, odnosno veleučilišta. Statut visoke škole donosi dekan na prijedlog stručnog vijeća, a uz suglasnost osnivatelja ili od njega ovlaštenog tijela. Članak 6. Nastava na visokom učilištu izvodi se na hrvatskom jeziku. Visoko učilište može izvoditi studije ili dijelove studija na jednom od svjetskih jezika, uz uvjete određene statutom. II. VISOKA UČILIŠTA 1. Vrste visokih učilišta Članak 7. Visoka učilišta su sveučilište, veleučilište, fakultet, umjetnička akademija i visoka škola. Fakultet i umjetnička akademija su visoka učilišta u sastavu sveučilišta. Visoka škola (stručna ili umjetnička) je visoko učilište u sastavu veleučilišta (u daljnjem tekstu: veleučilišna škola) ili izvan veleučilišta (u daljnjem tekstu: visoka škola). 2. Osnutak visokh učlišta Članak 8. Sveučilište, veleučlište i visoku školu može osnovati tuzemna i inozemna fizička i pravna osoba. Članak 9. Za obavljanje javne službe u visokoj naobrazbi Republika Hrvatska osniva javno sveučilište, javno veleučilište i javnu visoku školu. Fakulteti, umjetničke akademije i veleučilišne škole u javnim sveučilištima i javnim veleučilištima obavljaju javnu službu u smislu ovoga Zakona. Članak 10. Javno sveučilište osniva se zakonom. Javno veleučilište ili javna visoka škola osniva se uredbom Vlade Republike Hrvatske. Privatno sveučilište, veleučilište ili visoka škola osniva se odlukom osnivatelja. Članak 11. Nacionalno vijeće za visoku naobrazbu iz članka 127. ovoga Zakona daje mišljenje o potrebi osnutka javnog visokog učilišta. Privatno sveučilište, veleučilište ili visoka škola, osnivaju se uz prethodnu suglasnost Nacionalnog vijeća za visoku naobrazbu. Ako Nacionalno vijeće za visoku naobrazbu u roku od šest mjeseci od uredno podnesenog zahtjeva za osnutak ne uskrati suglasnost, smatra se da je dalo suglasnost za osnutak visokih učilišta iz stavka 2. ovoga članka. Članak 12. Sveučilišta osnivaju, odnosno ustrojavaju fakultete, umjetničke akademije i odjele, a veleučilišta osnivaju veleučilišne škole. 3. Ustrojstvo visokih učilišta Članak 13. Sveučilište se ustrojava s fakultetima, umjetničkim akademijama i odjelima u svom sastavu, ili samo s odjelima kao svojim ustrojbenim jedinicama. Članak 14. Veleučilište se ustrojava s veleučilišnim školama u svom sastavu. Veleučilište se može ustrojiti bez veleučilišnih škola, s ustrojbenim jedinicema u svom sastavu, u skladu s odlukom o osnutku i statutom. Članak 15. Visoka škola ustrojava se s ustrojbenim jedinicama, ili bez, u skladu s odlukom o osnutku i statutom. 4. Osnutak drugih pravnih osoba Članak 16. Sveučilište ili visoko učilište u njegovu sastavu može osnovati znanstvenoistraživačke institute u svom sastavu po uvjetima i u postupku utvrđenom posebnim zakonom. Članak 17. Sveučilište, veleučilište, te visoka učilišta u sastavu sveučilišta i veleučilišta mogu u skladu sa zakonom osnivati računalske i informacijske centre, kazališta, knjižnice i druge pravne osobe čija djelatnost osigurava cjelovitost i potrebni standard sustava visoke naobrazbe. Sveučilište i veleučilište može u skladu sa zakonom osnivati centre za znanstveni ili visokostručni rad iz članka 2. točka 8. ovoga Zakona. 5. Položaj visokih vjerskih učilišta Članak 18. Visoka vjerska učilišta osnovana po općim aktima vjerskih zajednica imaju sva prava kao visoke škole ili fakulteti, ako ispunjavaju uvjete iz ovoga Zakona. Položaj visokih učilišta iz stavka 1. ovog članka koja djeluju kao fakulteti u sastavu nekog od javnih sveučilišta, uređuje se ugovorom između sveučilišta i osnivatelja učilišta. 6. Početak djelatnosti visokih učilišta Članak 19. Za djelatnosti visoke naobrazbe visoko učilište mora: - imati potreban broj i sastav nastavnika i suradnika za izvođenje studija, - imati osiguran prostor i opremu, - imati osigurana novčana šredstva za rad učilišta, izvođenje studija i provedbu nastavnog programa u cijelosti. - ispunjavati i druge uvjete utvrđene zakonom. Pobliže uvjete iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje Ministarstvo znanosti i tehnologije (u daljnjem tekstu: Ministarslvo). Na temelju prethodnog izvješća Ministarstva o uvjetima iz stavka 1. ovoga članka Nacionalno vijeće za visoku naobrazbu daje mišljenje o ispunjavanju standarda vrsnoće za ustrojstvo i izvedbu studija. Nacionalno vijeće za visoku naobrazbu dužno je mišljenje iz stavka 3. ovoga članka dostaviti Ministarstvu u roku od dva mjeseca od dostavljenog izvješća. Ako Nacionalno vijeće za visoku naobrazbu ne da mišljenje n roku od dva mjeseca, smatra se da je njegovo mišljenje pozitivno. Članak 20. Visokom učilištu koje ispuni uvjete iz članka 19. stavka 1. ovoga Zakona i koje ima pozitivno mišljenje Nacionalnog vijeća za visoku naobrazbu o ispunjenju osnovnih standarda vrsnoće za ustrojstvo i izvedbu studija, Ministarstvo izdaje dopusnicu za poćetak obavljanja djelatnosti i uvodi ga u Upisnik visokih učilišta. Sadržaj i način upisa u Upisnik visokih učilišta propisuje ministar nadležan za poslove visoke naobrazbe (u daljnjem tekstu: Ministar). Visoko učilište može početi obavljati djelatnost upisom u sudski registar ustanova. 7. Privatno visoko učilište "s pravom javnosti" Članak 21. Privatno visoko učilište kojem je izdana dopusnica za poćetak obavljanja djelatnosti uz svoj naziv obvezatno dodaje oznaku "s pravom javnosti". Na privatno visoko učilište iz stavka 1. ovoga članka, ako drugačije nije propisano, primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o javnim visokim učilištima. 8. Naziv visokih učiIišta Članak 22. Naziv sveučilište, veleučilište, fakultet, umjetnička akademija, visoka stručna ili visoka umjetnička škola mogu u sudski registar upisati samo visoka učilišta osnovana po odredbama ovoga Zakona. 9. Naziv sveučilišnih kliničkih ustanova Članak 23. Ustanovama kojima je na temelju posebnog zakona dodijeljen naziv "klinika" ili "klinički centar", sveučilište može dodijeliti naziv "sveučilišna klinika" ili "sveučilišni klinički centar" po postupku i uz uvjete utvrđene statutom sveučilišta. Klinička ustanova može zatražiti da se u sudski registar ustanova upiše i naziv iz stavka 1. ovoga članka. III. STUDIJI 1. Vrste studija Članak 24. Visoka naobrazba stjeće se na sveučilišnim i stručnim studijima. Sveučilišni studij osposobljava studenta za visokostručni ili umjetnički rad i priprema ga za znanstveni rad. Stručni studij osposobljava studenta za visokostručni ili umjetnički rad. Članak 25. Sveučilišni studiji se ustrojavaju i izvode kao: - dodiplomski studij. - poslijediplomski znanstveni studij, - poslijediplomski stručni studij, - poslijediplomski umjetnički studij. Poslijediplomski znanstveni studij ustrojava se u pravilu s obvezatnim i izbornim kolegjjima, po bodovnom sustavu, kao studij za stjecanje magisterija znanosti i doktorata znanosti, odnosno samo kao studij za stjecanje magisterija znanosti, što se utvrđuje nastavnim programom studija u skladu sa statutom sveučilišta. Članak 26. Stručni studiji se ustrojavaju i izvode kao: - dodiplomski studij, - poslijediplomski stručni studij i - poslijediplomski umjetnićki studij. 2. Nositelji ustrojstva i izvedbe studija Članak 27. Studiji iz članka 25. ovoga Zakona ustrojavaju se i izvode na razini sveučilišta, fakulteta i umjetničkih akademija. Ako je sveučilište ustrojeno po odjelskom naćelu, odjelima se povjerava izvođenje nastave na sveučilišnim studijima u skladu sa statutom sveučilišta. Članak 28. Studiji iz članka 26. ovoga Zakona ustrojavaju se i izvode na razini veleučlišta, veleučilišne škole ili visoke škole. Članak 29. Izvedba dijela sveučilišnih studija može se, pod uvjetima utvrđenim statutom sveučilišta povjeriti znanstvenoistraživačkim institutima u sastavu sveučilišta ili izvan njega. Članak 30. Sveučilišne i stručne studije za stjecanje visoke vojne naobrazbe ili naobrazbe redarstvenika mogu izvoditi i visoka učilišta osnovana po odredbama ovoga Zakona ako posebnim zakonom nije drugačije određeno. Članak 31. Pored studija, visoka učilišta mogu ustrojiti i izvoditi programe stalnog usavršavanja, na način utvrđen statutom visokog učilišta. 3. Uvjeti za upis na studij Članak 32. Dodiplomski studij iz članka 25. i 26. ovoga Zakona može upisati osoba koja je stekla odgovarajuću srednju školsku ili srednju stručnu spremu. Visoko učilište koje ustrojava dodiplomski studij utvrđuje koja je srednja školska ili srednja stručna sprema odgovarajuća za upis na studij, te utvrđuje uvjete upisa za pristupnike koji nemaju odgovarajuću srednju školsku ili srednju stručnu spremu. Iznimno dodiplomski umjetnički studij može upisati i osoba koja nije stekla odgovarajuću srednju školsku ili srednju stručnu spremu, uz uvjet da je stekne do kraja druge godine studija. Članak 33. Poslijediplomski znanstveni studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući sveučilišni studij. Visoko učilište koje ustrojava poslijediplomski znanstveni studij određuje u uvjetima za upis koji se sveučilišni dodiplomski studij odnosno akademski stupanj magistra znanosti smatra odgovarajućim za upis. Članak 34. Poslijediplomski stručni studij iz članka 25. ovoga Zakona može upisati osoba koja je završila odgovarajući sveučilišni dodiplomski studij, odnosno stručni dodiplomski studij u trajanju od četir godine. Poslijediplomski umjetnički studij iz članka 25. ovoga Zakona može upisati osoba koja je završila odgovarajući sveučilišni dodiplomski studij. Poslijediplomski studij iz članka 28. ovoga Zakona može upisati osoba koja je završila odgovarajući sveučilišni dodiplomski ili stručni dodiplomski studij u trajanju od četiri godine. Visoko učilište koje ustrojava poslijediplomski studij iz ovoga članka određuje u uvjetima za upis koji je dodiplomski studij odgovarajući za upis na poslijediplomski stručni ili umjetaički studij. 4. Trajanje studija Članak 35. Trajanje svakog studija utvrđuje se na osnovi složenosti programa i vremena potrebnog za njegovo svladavanje. Sveučilišni dodiplomski studij traje najmanje četiri godine. Stručni dodiplomski studij traje od jedne do četiri godine. Poslijediplomski znanstveni studij za stjecanje akademskog stupnja magistra znanosti traje najmanje dvije godine, a za stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti najmanje tri godine. Za osobu koja je stekla akademski stupanj magistra znanosti studij za stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti iz istog znanstvenog područja traje najmanje jednu godinu. Poslijediplomski stručni studij traje najmanje godinu dana. Sveučilišni poslijediplomski umjetnički studij traje najmanje dvije godine, a poslijediplomski umjetnički studij na veleučilištu ili visokoj školi traje najmanje jednu godinu. 5. Ustrojstvo i način izvedbe studija Članak 36. Dodiplomski i poslijediplomski studij ustrojavaju se i izvode kao redovni ili izvanredni prema nastavnom programu i nastavnom planu. Kod utvrđivanja nastavnog programa visoko učilište treba osobito brinuti da studij bude: - suvremen i primjeren mogućnostima i interesima upisanog studenta te potrebama poslodavaca, - usporediv sa srodnim programima na inozemnim visokim učilištima u razvijenim zemljama. Članak 37. Nastavni program sadrži: 1. opis zvanja, 2. stručni naziv ili akademski stupanj, 3. trajanje studija, 4. uvjete upisa na studij, 5. sadržaj obvezatnih, izbornih i neobvezatnih predmeta i broj sati potrebnih za njihovu izvedbu, 6. popis predmeta koje student može izabrati s drugih sveučilišnih odnosno stručnih studija. 7. redoslijed izvedbe i upisa predmeta studija, 8. uvjete upisa studenata u sljedeću godinu studija. Pored sastojaka iz stavka 1. ovoga članka nastavni program poslijediplomskog znanstvenog studija sadrži i bodovnu vrijednost svih predmeta potrebnih za prijavu magisterija ili doktorata znanosti na poslijediplomskom znanstvenom studiju. Program poslijediplomskog znanstvenog studija oblikuje se za svakog studenta iz raspoloživih slobodno izabranih kolegija na sveučilištu, u skladu s odredbom članka 25. stavka 2. ovoga Zakona. Program iz stavka 3. ovoga članka oblikuje student u dogovoru s mentorom, uz odobrenje stručnog vijeća visokog učilišta koje ustrojava studij. Stručno vijeće sveučilišta utvrđuje bodovnu vrijednost svakog kolegija iz stavka 2. ovoga članka, te broj bodova za prijavu magistarskog rada, odnosno disertacije. Nastavnim programom utvrđuje se da li se studij uspostavlja kao redovni, odnosno redovni i izvanredni, te određuju razlike u trajanju izvedbe studija kao i druge razlike u skladu sa statutom visokog učilišta. Nastavnim planom utvrđuju se: - nastavnici i suradnici koji će izvoditi nastavu prema nastavnom programu, - način provjere znanja studenata, - poćetak i završetak, te satnica izvođenja nastave, - ispitni rokovi. Članak 38. Nastavnim programom utvrđuje se broj sati obvezatne i izborne nastave na redovnom i izvanrednom studiju. Nastava na redovnom dodiplomskom studiju izvodi se tijekom trideset tjedana u školskoj godini. Ukupne obveze redovnih studenata u nastavi na svečilišnim i stručnim dodiplomskim studijima mogu biti najmanje 20 sati a najviše 30 sati tjedno. Nastava na izvanrednom dodiplomskom studiju izvodi se najduže tljekom jedne i pol školske godine. Ukupne obveze izvanrednih studenata dodiplomskih studija ne mogu biti manje od polovine broja sati utvrđenih stavkom 3. ovoga članka. Nastava i izvannastavne djelatnosti studenata iz tjelesne i zdravstvene kulture ustrojavaju se i izvode izvan satnice utvrđene stavkom 3. i 5. ovoga članka. Ukupne obveze studenata poslijediplamskih studija utvrđuju se statutom visokog učilišta. Članak 39. Nastavne programe donose stručna vijeća sveučilišta i veleučilišta. Nastavne programe visoke škole donosi stručno vijeće visoke škole uz suglasnost Rektorskog zbora iz članka 125. ovoga Zakona. Nastavne programe stručnom vijeću sveučilišta ili veleučilišta predlažu stručna vijeća fakulteta, umjetničkih akademija, odjela, odnosno veleučilišnih šhola. Nastavni plan donosi visoko učilište koje ustrojava i ozvodi pojedini studij. Članak 40. Školska godina počinje 1. listopada tekuće, a završava 30. rujna slijedeće godine. Nastava se ustrojava po semestrima ili na drugi način utvrđen statutom visokog učilišta. Članak 41. Znanje studenta može se provjeravati i ocjenjivati tijekom nastave, a konačna se ocjena utvrđuje na ispitu. Uspjeh postignut na ispitu dostupan je javnosti. Pravo uvida u ispitne ishode ima osoba koja za to dokaže pravni interes. Članak 42. Ispit iz istog predmeta može se polagati najviše četiri puta. Četvrti put ispit se polaiže pred nastavničkim povjerenstvom. Student koji ćetvrti put nije položio ispit iz istog predmeta obvezan je na slijedećoj školskoj godini ponovno upisati taj predmet. Ako student i nakon ponovljenog upisa predmeta ne položi ispit na način utvrđen u stavku 1. ovoga članka, gubi pravo studiranja na tom visokom učilištu. Članak 43. Ispitni rokovi su redovni i izvanredni. Redovni ispitni rokovi su: zimski, ljetni i jesenski. Redovni ispitni rok traje najmanje četiri tjedna. Izvanredne ispitne rokove utvrđuje visoko učilište nastavnim planom. Statutom visokog učilišta, odnosno općim aktom,o pravilima studija pobliže se uređuje: vrijeme između izlazaka na ispit, način ispitivanja (predmetni nastavnik, nastavničko povjerenstvo), žalba na ocjenu i postupak ponavljanja ispita. Članak 44. Uspjeh studenta na ispitu izražava se ocjenama: izvrstan (5), vrlo dobar (4), dobar (3), dovoljan (2) i nedovoljan (1). Student ocijenjen ocjenom nedovoljan nije položio ispit. Sadržaj, oblik i način vođenja popisa o ispitima propisuje Ministar. Članak 45. Statutom visokog učilišta može se utvrditi da se studentu imenuje voditelja koji mu pomaže u studiju, te prati studentov rad i postignuća. Studentu poslijediplomshog studija obvezno se imenuje mentor. Pobliže odredbe o voditelju i mentoru studenta utvrđuju se statutom visokog učilišta. 6. Završetak studija Članak 46. Dodiplomski studij završava izradbom diplomskog rada i/ili polaganjem diplomskog ispita u skladu s odredbama statuta visokog učilišta. Diplomski ispit polaže se pred ispitnim povjerenstvom. Članak 47. Poslijediplomshi znanstveni studij završava izradbom i obranom znanstvenog magistarskog ili doktorskog rada (disertacije). Članak 48. Poslijediplomski stručni i poslijediplomshi umjetnički studij završava izradbom i obranom stručnog ili umjetničkog rada te polaganjem završnog ispita. Statutom visokog učilišta može se utvrditi da poslijediplomski umjetnički studij završava samo polaganjem završnog ispita pred ispitnim povjerenstvom. Članak 49. Studentu sveučilišnog poslijediplomskog stručnog studija u trajanju od dvije godine, koji je završio sveučilišni dodiplomski studij, može se odobriti izradba i obrana znanstvenog magistarskog rada umjesto stručnog rada, u skladu sa statutom sveučilišta. Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka, na prijedlog mentora daje stručno vijeće visokog učilišta ovlaštenog za ustrojbu odgovarajućeg poslijediplornskog znanstvenog studija. Članak 50. Na poslijediplomskim studijima osnivaju se povjerenstva za prihvaćanje predmeta, ocjenu rada i obranu završnog rada. Mentor studenta ne može biti predsjednik povjerenstva za ocjenu i obranu rada. Magistarski i doktorski rad ocjenjuje se u odvojenim izvješćima članova povjerenstva. lmenovanje članova, način rada povjerenstva, a i pobliže odredbe u postupku završetka poslijediplomskog studija, uređuju se statutom sveučilišta, veleučlišta ili visoke škole. Članak 51. Izradbi i obrani disertacije izvan doktorskog studija može iznimno pristupiti: a) osoba koja je stekla akademski stupanj magistra znanosti, objavila najmanje jedan znanstveni rad u časopisima s priznatom međunarodnom recenzijom i najmanje godinu dana sudjelovala u istraživačkom radu visokog učilišta ili znanstvenoistraživačkog instituta; b) osoba koja je završila odgovarajući sveučilišni dodiplomski studij, objavila najmanje tri znanstvena rada u časopisima s priznatom međunarodnom recenzijom, i najmanje tri godine sudjelovala u istraživačkom radu visokog učilišta ili znenstvenoistraživačkog instituta uz obvezu polaganja doktorskog ispita. O pravu pokretanja postupka stjecanja doktorata znanosti prema stavku 1. ovoga članka odIučuje stručno vijeće ovlaštenoga visokog učilišta, u skladu sa statutom sveučilišta. Postupak stjecanja doktorata znanosti na način iz stavka 1. ovoga članka uređuje se statutom sveučilišta. 7. Isprave o studiju Članak 52. O završetku sveučilišnih i stručnih studija, studentu se izdaje diploma. Pored diplome, visoko učilište studentu izdaje i dopunsku ispravu o studiju (supplement). Članak 53. O završenom programu stalnog usavršavanja visoko učilište polazniku izdaje potvrdnicu (uvjerenje). Članak 54. Diplome i potvrdnice koje izdaju javna visoka učilišta i privatna visoka učlišta s pravom javnosti javne su isprave. Sadržaj i oblik diploma propisuje Ministar. Sadržaj dopunske isprave o studiju propisuje Rektorski zbor. Sadržaj potvrdnice propisuje, visoko učilište. 8. Stručni naziv i akademski stupanj Članak 55. Osoba koja završi sveučilišni ili stručni studij stjeće odgovarajući stručni naziv, odnosno akademski stupanj. Osoba koja završi sveučilišni dodiplomski ili stručni dodiplomski studij stjeće stručni naziv u skladu s posebnim zakonom. Osoba koja završi poslijediplomski stručni studij stjeće stručni naziv u skladu s posebnim zakonom. Osoba koja završi poslijediplomski umjetnički studij na sveučilišlu stjeće akademski stupanj magistar umjetnosti (skraćeno: mr. art.), a osoba koja završi poslijediplomski umjetnički studij na veleučilištu ili visokoj školi stjeće stručni naziv u skladu s posebnim zakonom. Osoba koja završi poslijediplomski znanstveni studij za stjecanje magisterija znanosti, kao i osoba koja obrani magistarski rad u skladu sa člankom 49. stavkom 1. ovoga Zakona, stjeće akademski stupanj magistar znanosti (skraćeno: mr. sc.). Osoba koja završi poslijediplomski znanstveni studij za stjecanje doktorata znanosti, kao i osoba koja obrani doktorsku disertaciju u skladu sa člankom 51. ovoga Zahona stjeće akademski stupanj doktor znanosti (skraćeno: dr. sc.) Kratica akademskog stupnja stavlja se ispred, a kratica stručnog naziva iza imena i prezimena osobe. IV. STUDENTI Članak 56. Status studenta stjeće se upisom na redovni ili izvanredni studij, a dokazuje indeksom ili drugom studentskom ispravom. Sadžaj i oblik isprave iz stavka 1. ovoga članka propisuje Ministar. Članak 57. Redovni student studira na redovnom studiju, uz potporu Ministarstva ili sam plaća studij. Izvanredni student studira na izvanrednom studiju i sam plaća studij ili troškove studija snosi njegov poslodavac. Članak 58. Pravo upisa na studij imaju pod jednakim uvjetima drižavljani Republike Hrvatske i pripadnici hrvatshog naroda s prebivalištem izvan Republihe Hrvatske te strani državljani i osobe bez državljanstva trajno nastanjeni u Republici Hrvatskoj. Strani državljani i osobe bez državljanstva koji nisu trajno nastanjeni u Republici Hrvatskoj imaju pravo upisa na studij prema uvjetima koje utvrđuje Ministarstvo, odnosno na temelju međudržavnih sporazuma i ugovora. Članak 59. Visoko učilište upisuje studente prema kapacitetu, a na temelju odluke o upisu. Kapacitet visokog učilišta utvrđuje visoko učilište uz suglasnost Ministarstva. Odluku o upisu donosi sveučilište, veleučilište i visoka škola. Odlukom o upisu utvrđuje se za svaki studij: broj redovnih studenata koji studiraju uz potporu Ministarstva, broj redovnih studenata koji sami plaćaju svoj studij, te broj izvanrednih studenata. Članak 60. Na temelju odluke o upisu visoko učilište raspisuje natječaj za upis studenata. Natječaj se objavljuje u javnom tisku. Natječaj za upis sadrži sve podatke potrebne pristupnicima, a osobito: ukupan broj mjesta, broj mjesta za redovne studente koji studiraju uz potporu Ministarstva, broj mjesta za redovne studente koji sami plaćaju svoj studij, broj mjesta za izvanredne studente, uvjete upisa i kriterije za izbor pristupnika, rokove upisa i isprave koje se prilažu prijavi. Članak 61. Izbor između pristupnika obavlja se putem razredbenog (klasifikacijskog) postupka. Pristupnik stjeće pravo upisa prema postignutim bodovima u razredbenom postupku. Visoko učilište može izbor između pristupnika obaviti i bez provođenja razredbenog postupka na temelju uspjeha pristupnika u srednjoj školi, a u skladu s odredbama svog statuta. Članak 62. Redovni student koji studira uz potporu Ministarstva može uz istu potporu samo jednom promijeniti izabrani studij, te za vrijeme studiranja u istom statusu biti upisan samo na jedno visoko učilište. Ministarstvo može izuzetno uspješnom studentu odobriti upis i uz potporu istovremeno studiranje još jednog studija. Status redovnog studenta koji studira uz potporu Ministarstva ima student za vrijeme propisanog trajanja studija, a najviše za vrijeme koje je za trećinu dulje od propisanog trajanja studija utvrđenog člankom 35. ovoga Zakona, odnosno do kraja školske godine u kojoj taj rok istiće. Student iz stavka 2. ovoga članka može nastaviti i završiti upisani studij uz plaćanje, pod uvjetima utvrđenim statutom visokog učilišta. Ukupno trajanje studiranja može se ograničiti statutom visokog učilišta. Članak 63. Student stjeće pravo upisa u višu godinu studija ako je ispunio sve obveze utvrđene nastavnim pr ogramom u skladu sa statutom i drugim općim aktima visokog učilišta. Student može uz potporu Ministarstva ponovno upisati istu godinu studija samo jedamnput. Visoko učilište može odobriti studentu upis pojedinih predmeta iz više godine studija, u skladu sa statutom i drugim općim aktima visokog učilišta. Prava i obveze studenta koji nije stekao uvjete za upis u slijedeću gođinu utvrđuje visoko učilište statutom ili drugim općim aktom. Student dodiplomskog umjetničkog studija ne može ponovno upisati prvu godinu studija ako u toj godini nije položio glavni predmet studija. Članak 64. Prava i obveze redovnog studenta miruju za vrijeme služenja vojnog roka, za vrijeme trudnoće studentice i do godine dana starosti djeteta te u drugim opravdanim slučajevima prekida studija utvrđenim statutom visokog učilišta. Redovnim studentima koji imaju status vrhunshog športaša ili vrhunskog umjetnika, što utvrđuje Ministar na prijedlog stručnog povjerenstva, visoko učiište može odobriti svladavanje upisanog studija pod uvjetima utvrđenim statutom visokog učilišta za izvanredne studente. Članak 65. Studentu koji je na jednom visokom učilištu izgubio pravo studiranja prema članku 42. stavku 3. ovoga Zakona može drugo visoko učilište odobriti nastavak i završetak studija, pod uvjetima i u roku utvrđenim statutom tog visokog učilišta. Članak 66. Studenti preko svojih predstavnika sudjeluju i odlučuju u radu i upravi visokim učilištem na način propisan ovim zakonom i statutom visokog učilišta. Predstavnici studenata daju mišljenje o statutu visokog učilišta te o svim pitanjima koja se odnose na prava i obveze studenata. Način izbora studentskih predstavnika te djelokrug njihova rada uređuje se statutom visokog učilišta. Članak 67. Pri zapošljavanju redovnih studenata posreduju pravne osobe iz članka 17. stavka 1. ovoga Zakona čija je djelatnost briga o studentskom standardu. Članak 68. Studenti imaju pravo sudjelovanja u kulturnim, športskim i drugim djelatnostima na visokim učilištima te pravo udruživanja u studentske udruge na način uređen statutom visokog učilišta. Članak 69. Redovni studenti imaju pravo zdravstvenog osiguranja te druga prava u skladu s posebnim propisima. Članak 70. Osoba gubi status studenta: - kad završi studij, - kad se ispiše sa studija, - kad se ne upiše u slijedeću školsku godinu, - kad je isključena sa studija po postupku i uz uvjete utvrđene statutom visokog učilišta, - kad ne završi studij u roku utvrđenom statutom visokog učilišta, - ako ne položi ispit iz upisanog predmeta u skladu s odredbom članka 42. stavka 3. ovoga Zakona. Članak 71. Visoka učilišta vode popis o studentima. Obvezatan popis, njegov sadržaj i oblik propisuje Ministar. V. NASTAVNICI, SURADNICI I ZNANSTVENICI Članak 72. U visokim učilištima nastavnu, znanstvenu, umjetničku i stručnu djelatnost izvode nastavnici, suradnici i znanstvenici. Kvalificiranost nastavnika, suradnika i znanstvenika utvrđuje se izborom u znanstveno- nastavna, suradnička i znanstvena zvanja. Članak 73. Nastavnici se biraju u znanstveno-nastavna i nastavna zvanja. Znanstveno-nastavna zvanja su: docent, izvanredni profesor i redovni profesor. Nastavna zvanja su: predavač, viši predavač i profesor visoke škole. U visokim učilištima u kojima se strani jezici studiraju kao glavni predmet studija nastavnici se biraju i u nastavna zvanja lektora i višeg lektora., U visokim učilištinia u kojima se glazba studira kao glavni predmet studija nastavnici se biraju i u nastavna zvaja korepetitora i višeg korepetitora. Na sveučilištu, fakultetu i umjetničkoj akademiji nastavnici se biraju u znanstveno-nastavna zvanja i nastavna zvanja predavača i višeg predavača. Na veleučilištu, veleučilišnoj školi i visokoj školi nastavnici se biraju u nastavna zvanja iz stavka 3. do 5.ovoga članka. 1. Znanstveno-nastavna zvanja Članak 74. U zvanje docenta može biti izabrana osoba koja ispunjava uvjete za izbor u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika i uvjete koje propisuje Rektorshi zbor, a od povjerenstva stručnog vijeća visokog učilišta ima potvrdno ocijenjeno nastupno predavanje pred nastavnicima i studentima. U zvanje izvanrednog profesora može biti izabrana osoba koja ispunjava uvjete za izbor u znanstveno zvanje višeg znanstvenog suradnika i uvjete koje propisuje Rektorski zbor te ima nove radove objavljene nakon izbora u prethodno zvanje i najmanje tri godine nastavnog rada na visokom učlištu. U zvanje redovnog profesora može biti izabrana osoba koja ispunjava uvjete za izbor u znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika i uvjete koje propisuje Rektorski zbor te ima izvedene znanstvene, tehničke ili umjetničke projekte koji značajnije utječu na razvitak određenog znanstvenog područja uspješno vođene magistarske ili doktorske radove i najmanje šest godina nastavnog rada na visokom učilištu, kao i nove radove objavljene nakon izbora u prethodno zvanje. Članak 75. Nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju docenta izvanrednog profesora i redovnog profesora ustrojava i izvodi nastavu i druge oblike nastavnog rada iz predmeta koji spadaju u znanstveno područje ili granu za koju je izabran, savjetuje sveučilištarce, mentor je studentima poslijediplomskog studija, mentor pristupniciina za stjecanje doktorata znanosti, rukovodi ili sudjeluje u znanstveno-istraživačkom, umjetničkom i stručnom radu, ispituje studente te radi druge poslove utvrđene statutom visokog učilišta i nastavnim programom i nastavnim planom. Članak 76. Nastavnik se bira u znanstveno-nastavno zvanje navrijeme od pet godina. Nastavnik može biti izabran u više znanstveno-nastavno zvanje i prije isteka roka izstavka 1. ovoga članka. Nastavnik može biti ponovo izabran u isto znanstveno-nastavno zvanje ako ima nove radove objavljene poslije zadnjeg izbora. Znanstveno-nastavno zvanje redovnog profesora postaje trajno zvanje nakon drugog izbora u to zvanje. Članak 77. Kada su posrijedi nastavni predmeti iz područja koje može predavati samo umjetnik, u znanstveno-nastavno zvanje može se izabrati i osoba koja ne ispunjava uvjete za izbor u znanstveno zvanje, ako ima sposobnosti i dostignuća koja odgovaraju uvjetima i kriterijima za stjecanje znanstveno-nastavnih zvanja utvrđenih ovim Zakonom. Odluku o izboru donosi stručno vijeće visokog učilišta uz suglasnost stručnog vijeća sveučilišta. Statutom visokog učilišta pobliže se odreduju uvjeti izbora nastavnika iz stavka 1. ovoga članka. Članak 78. Iznimno se u znanstveno-nastavno zvanje docenta, izvanrednog i redovnog profesora može izabrati osoba koja ne ispunjava uvjete iz članka 74. ovoga Zakona ako je međunarodno priznata i poznata kao vrhunski znanstvenih ili stručnjak. Odluku o izboru nastavnika iz stavka 1. ovoga članka donosi stručno vijeće visokog učilišta uz suglasnost stručnog vijeća sveučilišta. Članak 79. Počasno znanstveno-nastavno zvanje je profesor emeritus. Počasno zvanje profesor emeritus dodjeljuje sveučilište zaslužnim redovnim profesorima u mirovini u postupku i pod uvjetima utvrđenim statutom sveučilišta. Prava profešora emeritusa utvrđuju se statutom sveučilišta. 2. Nastavna zvanja Članak 80. U zvanje predavača može biti izabrana osoba s odgovarajućom visokom stručnom spremom ako ispunjava uvjete koje propisuje Rektorski zbor i ima najmanje tri godine radnog iskustva u struci, te od povjerenstva stručnog vijeća visokog učilišta potvrdno ocijenjeno nastupno predavanje pred nastavnicima i studentima. U zvanje višeg predavača može biti izabrana osoba s odgovarajućom visokom stručnom spremom, ako ispunjava uvjete koje propisuje Rektorski zbor, objavljenim struč nim radovima i ima najmanje pet godina radnog iskustva u struci, te od povjerenstva stručnog vijeća visokog učilišta potvrdno ocijenjeno nastupno predavanje pred nastavnicima i studentima ako se prvi put izabire u nastavno zvanje. U zvanje profesora visoke škole može biti izabrana osoba s doktoratom znanosti, ili visokom stručnom spremom i obranjenim habilitacijskim radom, izvedenim značajnijim projektima, objavljenim radovima koji su znatno unaprijedili struku, ili novim radovima nakon izbora u zvanje višeg predavača, najmanje šest godina radnoga iskustva u struci, te od povjerenstva stručnog vijeća visokog učilišta potvrdno ocijenjeno nastupno predavanje pred nastavriicima i studentima ako se prvi put izabire u nastavno zvanje. Postupak izradbe i obrane habilitacijskog rada, kao i ostale uvjete za izbor u zvanje profesora visoke škole propisuje Rektorski zbor. Članak 81. U zvanje lektora može biti izabrana osoba s odgovarajućom visokom stručnom spremom, objavljenim stručnim radovima i radnim iskustvom u struci. U zvanje višeg lektora može biti izabrana osoba s odgovarajućom visokom stručnom spremom objavljenim stručnim radovima i najmanje pet godina radnog iskustva u struci. U zvanje korepetitora može biti izabrana osoba s odgovarajućom visokom stručnom spremom, koja ima dokazanu umjetničku djelatnost i najmanje pet godina radnog iskustva u struci. U zvanje višeg korepetitora može biti izabrana osoba s odgovarajućom visokom stručnom spremom, koja ima dokazanu umjetničku djelatnost i najmanje deset godina radnog iskustva u struci. Članak 82. U zvanje višeg predavača, profesora visoke škole, lektora, višeg lektora, korepetitora i višeg korepetitora nastavnici se biraju na vrijeme od pet godina i mogu ponovo biti izabrani u isto zvanje. Članak 83. U zvanje predavača nastavnik se bira na vrijeme od pet godina i može biti izabran samo jedanput. Članak 84. Nastavnik koji je napunio 55 godnia života zadržava zvanje profesora visoke škole, višeg predavača, višeg lektora i višeg korepetitora kad trajno zvanje. Članak 85. Nastavnik u nastavnom zvanju predavača, višeg predavača i profesora visoke škole ustrojava i izvodi nastavu i druge oblike nastavnog rada iz predmeta koji spadaju u znanstveno, odnosno stručno područje za koje je izabran, voditelj je studentima dodiplomshih studija, rukovodi odnosno sudjeluje u stručnom radu, ispituje studente te radi druge poslove utvrđene statutom visokog učilišta. Lektor i viši lektor ustrojava i vodi lektorske vježbe, održava ispite i savjetuje, sudjeluje u stručnom i znanstvenom radu te radi i druge poslove utvrđene statutom visokog učilišta. Korepetitor i viši korepetitor ustrojava i vodi vježbe, održava ispite i savjetuje, sudjeluje u stručnom i umjetničkom radu, te radi i druge poslove utvrđene štatutom visokog učilišta. Članak 86. Stručno vijeće sveučlišta ili visokog učilišta može povjeriti izvedbu dijela ili cijelog nastavnog predmeta nastavniku ili znanstveniku iz drugog visokog učilišta ili znanstvenoistraživačkog instituta. Izvedba dijela ili cijelog nastavnog predmeta može se povjeriti i nastavniku, međunarodno priznatom znanstveniku ili vrhunskom stručnjaku iz inozemstva. Aho osobe iz stavka 1. i 2. ovoga članka nisu izabrane u znanstveno-nastavno zvanje, može ih se izabrati u znanstveno-nastavno zvanje po postupku utvrđenom ovim Zakonom i statutom i dodijeliti im isto kao naslovno zvanje. 3. Suradnička zvanja Članak 87. Na sveučilištu, fakultetima i umjetničkim akademijama suradnićka zvanja su: stručni suradnik, mlađi asistent, asistent, viši asistent. Na veleučilištu, veleučilišnim školama, te visokim školama suradničko zvanje je: stručni suradnik. Članak 88. Za stručnog suradnika može biti izabrana osoba sa završenim odgovarajućim dodiplomskim studijem. Pobliže uvjete za izbor stručnih suradnika utvrđuje visoko učilište svojim statutom. Članak 89. Za mlađeg asistenta može biti izabrana osoba sa završenim odgovarajućim dodiplomskim studijem i upisanim poslijediplomskim znanstvenim, odnosno umjetničkim sveučilišnim studijem. Za asistenta može biti izabrana osoba sa odslušanim poslijediplomskim znanstvenim studijem za stjecanje doktorata znanosti, osoba kojoj je prihvaćen prijedlog disertacije ili osoba sa stećenim akademskim stupnjem magistra znanosti. Za višeg asistenta može biti izabrana osoba s doktoratom znanosti. Mlađi asistent i viši asistent biraju se na vrijeme od tri godine, a asistent na vrijeme od četiri godine. Mlađi asistent, asistent i viši asistent u isto zvanje mogu biti izabrani samo jedaput. Članak 90. Statutom visokog učilišta utvrđuje se najviše dopušteno opterećenje mlađeg asistenta, asistenta i višeg asistenta u nastavi. 4. Znanstvena zvanja Članak 91. Na sveučilištu, fakultetima, umjetničkim akademijama i znanstvenoistraživačkim institutom u sastavu sveučilišta znanstvenici se biraju u znanstvena zvanja na vrijeme od pet godina. Znanstvena zvanja su: znanstveni suradnik, viši znanstveni suradnik i znanstveni savjetnik. Izbor u znanstvena zvanja provodi se po postupku i uvjetima utvrđenim posebnim zakonom. Znanstvenik može biti ponovno izabran u isto zvanje ako ima nove znanstvene radove objavljene nakon zadnjeg izbora. Znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika postaje trajno nakon drugog izbora u to zvanje. 5. Postupak izbora u zvanja Članak 92. Izbor u zrianstveno-nastavna, nastavna i suradnička zvanja provodi se na temelju javnog natječaja. Javni natječaj objavljuje se u dnevnom tisku. Članak 93. Izbor u zvanja provodi stručno vijeće visokog učilišta. Izbor u znanstveno-nastavno zvanje redovnog profesora potvrđuje stručno vijeće sveučlišta. Izbor u nastavno zvanje profesora visoke škole na veleučilištu potvrđuje stručno vijeće veleučilišta, a na visokoj školi Rektorski zbor. Članak 94. Mišljenje ispunjava li predloženik uvjete za izbor u znanstveno-nastavno, nastavno, te suradničko zvanje mlađeg asistenta, asistenta i višeg asistenta daje stručno povjerenstvo imenovano od stručnog vijeća visokog učilišta koje provodi natječajni postupak. Stručno povjerenstvo iz stavha 1. ovoga članka sastoji se od najmanje tri člana koji ne mogu biti u nižem zvanju od zvanja u koje se predloženik bira. Članak 95. Ako stručno vijeće visokog učilišta u kojem se provodi natječajni postupak nije ovlašteno utvrditi ispunjava li predloženik uvjete za izbor, zatražit će mišljenje stručnog vijeća visokog učilišta koje ie za to ovlašteno. Ovlašteno visoko učilište dužno je u roku od tri mjeseca dati traženo mišljenje. Rektorski zbor na prijedlog stručnih vijeća sveučilišta utvrđuje za koja su znanstvena i stručna područja visoka učlišta ovlaštena za izbor i davanje mišljenja u postupku izbora. Članak 96. Mišljenje ispunjava li predloženik uvjete za izbor u suradničko zvanje stručnog suradnika daje stručno vijeće visokog učilišta samostalno u postupku i na način utvrđen statutom visokog učilišta. Članak 97. Izbor između predloženika koji ispunjavaju propisane uvjete obavlja stručno vijeće visokog učilišta koje je raspisalo natječajni postupak. Članak 98. Natječajni postupak mora se završiti u roku od najviše šest mjeseci po isteku natječaja. Rokovi za obavljanje pojedinih radnji u natječajnom postupku utvrđuju se statutom visokog učilišta. Članak 99. Uvjete za ocjenu nastavne aktivnosti u postupku izbora u znanstveno-nastavna zvanja, odnosno nastavne i stručne aktivnosti u postupku izbora u nastavna zvanja za pojedina znanstvena područja uređuje Rektorski zbor, posebnim aktom na prijedlog stručnih povjerenstava. Mišljenje da li predloženik u postupku izbora u znanstveno-nastavna zvanja ispunjava minimalne uvjete za izbor u znanstvena zvanja stručnom vijeću visokog učilišta koje provodi izbor daje tijelo ovlašteno po odredbama posebnog zakona koji uređuje znanstvenoistraživačku djelatnost. U znanstveno-nastavno i nastavno zvanje visoko učilište ne može izabrati predloženika koji ne ispunjava uvjete iz stavka 1. ovoga članka i koji nije dobio potvrdno mišljenje o ispunjavanju minimalnih uvjeta za izbor u odgovarajuće znanstveno zvanje. Visoko učilište može propisati i druge uvjete pored uvjeta iz stavka 1. i 2. ovoga stavka. Visoko učilište nije dužno priznati izbor u znanstveno-nastavno, znanstveno, nastavno i suradničko zvanje proveden u drugom visokom učilištu. 6. Sklapanje i prestanak ugovora a radu Članak 100. Nastavnici, suradnici i znanstvenici sklapaju s visokim učilištem i znanstvenoistraživačkim institutom u sastavu sveučilišta ugovor o radu na neodređeno vrijeme, ako ugovorom nije drugačije određeno. Članak 101. S nastavnikom u znanstveno-nastavnom zvanju redovnog profesora, odnosno nastavnom zvanju profesora visoke škole, višeg lektora i višeg korepetitora koji je ispunio uvjete za prestanak ugovora o radu zbog navršenih 65 godina života, visoko učilište može sklopiti ugovor o radu ako postoji nastavna potreba i ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom. Visoka učilišta dužna su raspisati natječaj iz stavka 1. ovoga članka za svaku školsku godinu. S nastavnihom iz stavka 1. ovoga članka može se sklopiti ugovor o radu najdulje do kraja školske godine u kojoj navršava 70 godina života. Članak 102. Rad nastavnika, suradnika i znanstvenika izvan visokog učilišta uređuje se statutom visokog učilišta na način koji nije u suprotnosti s njegovom temeljnom zadaćom. Nastavnik ili znanstvenik može, uz uvjete propisane statutom sveučilišta, koristiti slobodnu studijsku godinu (sabbatical). Članak 103. Visoko učilište i znanstvenoistraživački institut u sastavu sveučilišta otkazat će ugovor o radu: - znanstveniku u znanstvenom zvanju znanstvenog suradnika,višeg znanstvenog suradnika i znanstvenog savjetnika ako ne bude izabran u više ili isto zvanje, - nastavniku u znanstveno-nastavnom zvanju docenta, izvanrednog profesora, ili redovnog profesora ako ne bude izabran u više ili isto zvanje. - nastavniku u nastavnom zvanju predavača ako ne bude izabran u više zvanje, - nastavnihu u nastavnom zvanju profesora visoke škole i višeg predavača, ako ne bude izabran u isto ili više zvanje, - suradniku u suradničkom zvanju mlađeg asistenta, asistenta i višeg asistenta, ako ne bude izabran u više zvanje, - ako se javnim natječajem izabere druga osoba. VI. UPRAVA VISOKIM UČILIŠTIMA 1. Uprava sveučilištem Članak 104. Sveučilišna tijela su: upravno vijeće, rektor i sveučilišni senat. Članak 105. Sveučilištem upravlja upravno vijeće. Upravno vijeće obavlja poslove određene zakonom, odlukom o osnutku i statom sveučilišta, a osobito: - utvrđuje razvojna i sveopću novčanu politiku sveučilišta, - donosi opće akte utvrđene statutom sveučilišta, - predlaže sveučilišnom senatu predloženike u postupku izbora rektora, - donosi statut sveučilišta na pri)edlog sveučilišnog senata, - daje suglasnost na statute fakulteta, umjetničkih akademija i drugih pravnih osoba u sastavu sveučilišta, - donosi odluke o osnutku i ukidanju fakulteta, umjetničkih akademija idrugih pravnih osoba u sastavu sveučilišta, - odlučuje o godišnjem obračunu (zaključnom računu) sveučilišta, - odlučuje o ulaganjima i nabavci vrednije opreme na sveučilištu u skladu sa statutom, - daje suglasnost rektoru za sklapanje ugovora iznad iznosa utvrđenog statutom sveučilišta, - donosi akte o ustrojstvu radnih mjesta na sveučilištu, - daje suglasost na akte o ustrojstvu radnih m)esta fakulteta, umjetničkih akademija i drugih pravnih osoba u sastavu sveučilišta, - objedinjuje proračun svih fakulteta, umjetničkih akademija i drugih pravnih osoba u sastavu sveučilišta i predlaže proračun sveučilišta Vijeću za novčanu potporu visokog školstva iz članka 140. ovoga Zakona, - obavlja i druge poslove utvrđene zakonom, odlukom o osnutku i statutom sveučilišta. Kod donošenja općih akata te odluka od znaćaja za program rada i razvoj sveučilišta upravno vijeće je dužno zatražiti prethodnu suglasnost sveučilišnog senata. Članak 106. Upravno vijeće ima 6 do12 članova. Broj članova upravnog vijeća određuje se statutom sveučilišta i mora biti paran. Članove upravnog vijeća imeuje osnivatelj. Pola članova upravnog vijeća osnivatelj imenuje s liste koju mu predlaže sveučilišni senat, a pola članova s liste koju mu predlaže Ministar. Predsjednika upravnog vijeća biraju članovi između sebe. Mandat članova upravnog vijeća traje četiri godine. U slučaju podijeljenog broja glasova kod donošenja odluka, odlučuje glas predsjednika. Rektor sudjeluje u radu upravnog vijeća. Članak 107. Čelnik i voditelj sveučilišta je rektor. Rektor predsjedava sveučilišnom senatu. Pored poslova iz stavka 1. i 2. ovoga.članka rektor osobito: - ustrojava rad i poslovanje sveučilišta, - donosi opće akte u skladu sa statutom, - predlaže sveučilišnom senatu i upravnom vijeću mjere za unapređenje rada sveučilišta, - provodi odluke upravnog vijeća i sveučilišnog senata, - sudjeluje i odučuje u radu Rektorskog zbora, - obavlja i druge poslove utvrđene zakonom i statutom sveučilišta. Rektor je za svoj rad odgovoran sveučilišnom senatu i upravnom vijeću. Rektor jednom godišnje podnosi upravnom vijeću i sveučilišnom senatu izvješće o svom radu i poslovanju sveučilišta. Članak 108. Za rektora može biti izabran nastavnik sveučilišta u znanstveno-nastavnom zvanju redovnog profesora. Rektor se bira na vrijeme od četiri godine. Ista osoba može biti izabrana za rektora najviše dva puta uzastopce. Upravno vijeće prikuplja prijedloge za rektora prema postupku utvrđenom statutom sveučilišta. Upravno vijeće predlaže jednog ili više izabranika sveučilišnom senatu koji provodi izbor rektora. Za rektora je izabran predloženik koji je dobio natpolovičnu većinu glasova svih članova sveučilišnog senata. Ako nijedan od predloženika ne dobije natplovičnu većinu glasova svih članova sveučilišnog senata postupak izbora se ponavlja. Postupak izbora, te uvjeti i postupak razrješenja rektora pobliže se uređuje statutom sveučilišta. Članak 109. Rektoru u radu pomažu prorektori. Broj prorektora, ovlasti i uvjeti za izbor i razrješenje prorektora, pobliže se uređuju statutom sveučilišta. Članak 110. Sveučilišni senat je stručno vijeće sveučilišta koje čine dekani fakulteta i umjetničkih akademija, proćelnici sveučilišnih odjela, predstavničl studenata te druge osobe određene statutom sveučilišta. Sastav sveučilišnog senata sveučilišta ustrojenog po odjelskom načelu čine pročelnici odjela, predstavnici studenata i druge osobe određene statutom sveučilišta. Rektor i prorektori su članovi sveučilišnog senata po funkciji. Članak 111. Sveučilišni senat: - odlučuje o pitanjima nastave, znanstvene, umjetničke i stručne djelatnosti sveučilišta, - predlaže upravnom vijeću statut sveučilišta, - bira rektora, - bira prorektore na prijedlog rektora, - donosi nastavne programe sveučilišnih studija, - usklađuje nastavne planove fakulteta, odjela i umjetničkih akademija na razini sveučilišta, - donosi opće akte u skladu sa statutom sveučilišta, - ovlašćuje fakultete, odjele i umjetničke akademije za samostalno ili zajedničko izvođenje studija, - predlaže Rektorskom zboru fakultete, odjele i umjetničke akademije u svom sastavu za provođenje postupka izbora u zvanja, - ovlaščuje fakultete za provođenje postupka stjecanja doktorata znanosti i provodi postupak stjecanja doktorata znanosti u slučajevima utvrđenim statutom sveučlišta, - potvrđuje izbor u znanstveno-nastavno zvanje redovnog profesora, - imenuje povjerenstva u postupku stjecanja magisterija i doktorata znanosti kad samostalno ustrojava i izvodi studij odnosno provodi postupak stjecanja doktorata znanosti, - dodjeljuje počasno zvanje profešora emeritusa i počasni doktorat znanosti, - predlaže upravnom vijeću osnutak fakulteta, odjela, umjetničkih akademija i pravnih osoba u sastavu sveučilišta, - obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom i statutom sveučilišta. Članak 112. Sveučilišni senat može ovlasiti druga stručna tijela sveučilišta za obavljanje pojedinih poslova iz svog djelokruga u skladu sa statutom sveučilišta. Svečilište ustrojeno po odjelskom naćelu može osnovati stručna vijeća odjela te na njih prenijeti ovlasti za obavljanje pojedinih poslova iz djelokruga sveučilišnog senata, u skladu sa statutom sveučilišta. 2. Uprava fakultetom i umjetničkom akademijom Članak 113. Tijela fakulteta su: dekan i fakultetsko vijeće. Članak 114. Dekan upravlja fakultetom, njegov je čelnik i voditelj. Dekan predsjedava fakultetskim vijećem. Dekan, uz poslove iz stavka 1. i 2. ovoga članka: - donosi statut fakulteta na prijedlog fakultetskog vijeća, - ustrojava rad i poslovanje fakulteta, - donosi akt o ustrojstvu radnih mjesta na prijedlog fakultetskog vijeća, - obavlja i druge poslove utvrđene zakonom, statutom sveučilišta i statutom fakulteta. Za dekana može biti izabran nastavnik fakulteta u znanstveno-nastavnom zvanju izvanrednog ili redovnog profesora. Dekana bira fakultetsko vijeće, na način i u postupku utvrđenom statutom fakulteta. Dekana potvrđuje upravno vijeće sveučilišta uz pribavljeno mišljenje rektora. Dekan se bira na vrijeme od dvije godine. Ista osoba može biti izabrana za dekana najviše dva puta uzaštopće. Dekan je za svoj rad odgovoran fakultetskom vijeću, sveučilišnom senatu i upravnom vijeću sveučilišta, u skladu sa statutom sveučilišta. Postupak i rokovi izbora, te uvjeti i postupak razrješenja dekana pobliže se uređuju statutom fakulteta u skladu sa statutom sveučilišta. Članak 115. Dekanu u radu pomažu prodekani. Broj prodekana, njihove ovlasti, uvjeti izbora i razrješenja pobliže se uređuju statutom fakulteta. Članak 116. Fakultetsko vijeće je stručno vijeće fahulteta. Fakultetsko vijeće čine svi redovni profesori, izvanredni profesori i docenti, te predstavnici nastavnika i suradnika izabranih u nastavna i suradnička zvanja na način određen statutom fakulteta. Statutom fakulteta može se utvrditi da sastav fahultetskog vijeća ne čine svi, već izabrani predstavnici redovnih profesora, izvanrednih profesora i docenata. Predstavnici studenata sudjeluju u radu fakultetskog vijeća na način utvrđen statutom fakulteta. Članak 117. Fakultetsko vijeće: - bira dekana; - predlaže dekanu statut fakulteta; - bira prodekane na prijedlog dekana; - predlaže dekanu akt o ustrojstvu radnih mjesta; - predlaže sveučilišnom vijeću obrazovne, znanstvene, umjetničke i stručne programe; - donosi nastavne planove kao dio integralnog nastavnog plana sveučilišta; - imenuje voditelje studenata dodiplomskih studija i mentore studenata poslijediplomshih studija; - imenuje povjerenstva u postupka stjecanja magisterija i doktorata znanosti; - provodi izbore u zvanja; - provodi postupak nostrifikacije i priznavanje ekvivalencije diploma; - razmatra godišnji izvještaj dekana; - obavlja i druge poslove u skladu sa statutom sveučilišta i statutom fakulteta. Članak 118. Na upravu umjetničkom akademijom odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona o upravi fakultetom. 3. Uprava veleučilištem Članak 119. Čelnik i voditelj veleučilišta je rektor. Za rektora može biti izabran nastavnik veleučilišta u nastavnom zvanju profesora visoke škole. Veleučilištem upravlja upravno vijeće. O stručnim pitanjima na veleučilištu odlučuje stručno vijeće veleučilišta. Na upravu veleučilišta na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga zakona o upavljanju sveučilištem, ako odlukom o osnutku i statutom veleučilišta nije drugačije određeno. Članak 120. Veleučilišnom školom upravlja, njen je čelnik i voditelj dekan. Za dekana može biti izabran nastavnih veleučilišne škole u nastavnom zvanju profesora visoke škole. O stručnim pitanjima ne veleučilišnoj školi odlučuje stručno vijeće veleučilišne škole. Na upravu veleučilišne škole na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o upravi fakultetom, ako odlukom o osnutku ili statutom veleučilišta nije drugačije određeno. 4. Uprava visokom školom Članak 121. Visokom školom upravlja, njen je čelnik i voditelj dekan. Za dekana može biti izabran nastavnik visoke škole u nastavnom zvanju profesora visoke škole. O stručnim pitanjima na visokoj školi odlučuje stručno vijeće visoke škole, a suglasnost na nastavne programe visoke škole daje Rektorski zbor. Na upravu visoke škole na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga zakona o upravljanju fakultetom, ako odlukom o osnutku i statutom visoke škole nije drugačije određeno. Članak 122. Odredbe članaka 104. do 121. ovoga Zakona o upravi visokim učilištima odgovarajuće se primjenjuju i na upravu privatnim visokim učilištima, osim odredaba o načinu izbora, sastavu i mandatu upravnih tijela i voditelja visokih učilišta. Članak 123. U upravno vijeće privatnog visokog učilišta Ministar imnuje jednog člana. 5. Uprava ostalim pravnim osobama Članak 124. Upravljanje znanstvenoistraživačkim institutima, ostalim ustanovama i drugim pravnim osobama iz ovoga Zakona uređuje se odlukom o osnutku, statutom sveučilišta ili veleučilišta u skladu sa zakonom. VII. REKTORSKI ZBOR Članak 125. O pitanjima od zajedničkog značaja za djelovanje i razvoj, visoka učilišta se dogovaraju i odlučuju putem Rektorskog zbora. Članovi Rektorskog zbora su rektori sveučilišta i veleučilišta. Za obavljanje poslova iz svog djelokruga Rektorski zbor osniva stručna povjerenstva. Članak 126. Rektorski zbor: - propisuje sadržaj dopunskih isprava o studiju; - propisuje uvjete za ocjenu nastavne i stručne djelatnosti u postupku izbora u znanstveno-nastavna i nastavna zvanja; - propisuje postupak prijave, izradbe i obrane habilitacijskog rada; - ovlašćuje visoka učilišta za izbore i davanje mišljenja u odgovarjućem stvenih studija, uz prethodno pribavljeno mišljenje Nacionalnog vijeća za visoku naobrazbu; - daje suglasnost na nastvne programe visokih škola; - obavlja ostale poslove utvrđene poslovnikom o radu Rektorskog zbora. O pitanjima iz svog djelokruga, Rektorski zbor donosi odluke konsenzusom, a kada se konsenzus ne postigne, odluke će donijeti na način utvrđen poslovnikom. VIII. NACIONALNO VIJEĆE ZA VISOKU NAOBRAZBU Članak 127. Radi brige za razvoj sustava visokog školstva, osniva se Nacionalno vijeće za visoku naobrazbu (u daljnjem tekstu: Nacionalno vijeće). Članak 128. Nacionalno vijeće ima predsjednika i 18 članova. Predsjednika i članove Nacionalnog vijeća imenuje Sabor Republike Hrvatske. Sjednicama Nacionalnog vijeća nazočan je Ministar. Članak 129. Izabranike za članove Nacionalnog vijeća predlažu: Rektorski zbor, sveučilišni senati, te stručna vijeća veleučilišta i visokih škola. Predlagatelji su dužni za svakog predloženika predočiti znanstveno-stručni ili umjetnički životopis i popis objavljenih radova. Vlada Republike Hrvatske utvrđuje prijedlog izabranika iz stavka 1. ovoga članka vodeći računa o: - znanstveno-nastavnim ili umjetničkim odlikama predloženika, njegovu ugledu i međunarodnom iskustvu, - odgovarajućoj zaštupljenosti znanstvenih područja, te - regionalnoj zaštupljenosti visokih učilišta. Vlada Republike Hrvatske može od predlagatelja iz stavka 1. ovoga članka uz obrazloženje zatražiti prijedlog novih izabranika, ako smatra da predloženici za članove Nacionalnoga vijeća ne zadovoljavaju uvjete iz stavka 3. ovoga članka. Članak 130. Predsjednik I članovi Nacionalnog vijeća imenuju se na vrijeme od četiri godine. Predsjednik i član Nacionalnog vijeća može biti razriješen dužnosti prije isteka vremena na koje je izabran ako: - sam zatraži razrješenje, - ne ispunjava dužnosti predsjednika odnosno člana, - svojim ponašanjem povrijedi ugled dužnosti koju obnaša, - izgubi sposobnost obavljanja dužnosti. Postojanje razloga za razrješenje predsjednika …