Zakon o policijskim poslovima i ovlastima - Zakon.hr

Zakon o policijskim poslovima i ovlastima - Zakon.hr UPUTE UVJETI CJENIK KONTAKT Zakon.ai Prijava / Registracija Baza je ažurirana 08.06.2026. zaključno sa NN 43/26  EU 2024/2679 × Upozorenje Funkcionalnost kopiranja je dostupna samo prijavljenim korisnicima. Prijava / Registracija U redu Povezani zakoni Kazneno i prekršajno Prekršajni zakon Zakon o sigurnosti prometa na cestama Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji Kazneni zakon Zakon o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela Zakon o privatnim detektivima Zakon o strancima Zakon o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta Zakon o policijskim poslovima i ovlastima Zakon o kaznenom postupku Zakon o izvršavanju kazne zatvora Zakon o sudovima za mladež Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama Zakon o probaciji Zakon o izvršavanju sankcija izrečenih maloljetnicima za kaznena djela i prekršaje Zakon o međunarodnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima Zakon o novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela Zakon o općem oprostu Zakon o pomilovanju Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira Zakon o policiji Zakon o zaštiti svjedoka Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći Zakon o privatnoj zaštiti Zakon o suzbijanju zlouporabe droga Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije Zakon o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem Zakon o nacionalnom preventivnom mehanizmu za sprečavanje mučenja Zakon o pronalaženju, obilježavanju i održavanju grobova komunističkih zločina nakon drugog svjetskog rata Zakon o primjeni statuta međunarodnog kaznenog suda i progonu za kaznena djela protiv međunarodnog ratnog i humanitarnog prava Zakon o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz procesa pretvorbe i privatizacije Zakon o ništetnosti određenih pravnih akata pravosudnih tijela bivše JNA, bivše SFRJ i Republike Srbije Zakon o istraživanju, uređenju i održavanju vojnih groblja, groblja žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja Zakon o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji Zakon o provedbi uredbi Europske unije iz područja prekursora za droge Zakon o zaštiti fizičkih osoba u vezi s obradom i razmjenom osobnih podataka Ustavni zakon o suradnji Republike Hrvatske s Međunarodnim kaznenim sudom Zakon o provedbi Konvencije o građanskopravnim vidovima međunarodne otmice djece Zakon o izvršenju sankcija izrečenih za kaznena djela, privredne prijestupe i prekršaje Zakon o prekidu prekršajnog postupka u predmetima po propisima o deviznom poslovanju koje je preuzela Republika Hrvatska Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 258/2012 o provedbi članka 10. Protokola Ujedinjenih naroda o vatrenom oružju, utvrđivanju odobrenja za izvoz vatrenog oružja, mjera za uvoz i provoz vatrenog oružja, njegovih dijelova i komponenata i streljiva Zakon o provedbi Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem ureda Europskog javnog tužitelja (»EPPO«) Zakon o prijenosu i obradi podataka o putnicima u zračnom prometu u svrhu sprječavanja, otkrivanja, istraživanja i vođenja kaznenog postupka ili izvršavanja kaznenih sankcija za kaznena djela terorizma i druga teška kaznena djela Zakon o mjerama ograničavanja Zakon o dostavi sudskih pismena Zakon o razmjeni podataka između tijela za provedbu Zakona država članica Europske unije Zakon o prekograničnom pribavljanju elektroničkih dokaza u kaznenim postupcima Pravosudna tijela Zakon o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim pitanjima Zakon o sudovima Zakon o Državnom sudbenom vijeću Zakon o pučkom pravobranitelju Ustavni zakon o Ustavnom sudu Republike Hrvatske Zakon o državnom odvjetništvu Zakon o policijskim poslovima i ovlastima Zakon o odvjetništvu Zakon o sudovima za mladež Zakon o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu Zakon o javnom bilježništvu Zakon o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskog sabora Zakon o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga Zakon o sudskim pristojbama Zakon o pravobranitelju za djecu Zakon o policiji Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina Zakon o sprječavanju sukoba interesa Zakon o područjima i sjedištima sudova Zakon o područjima i sjedištima državnih odvjetništava Zakon o Državnoodvjetničkom vijeću Zakon o sudovima 2013-2018 Ustavni zakon o suradnji Republike Hrvatske s Međunarodnim kaznenim sudom Sudski poslovnik – pročišćeni tekst Zakon o sudovima 2011-2013 Zakon o plaći i drugim​ materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika Zakon o osnivanju Centra izvrsnosti za prikupljanje, obradu i analizu podataka iz otvorenih izvora Unutarnji poslovi Zakon o osobnom imenu Prekršajni zakon Zakon o sigurnosti prometa na cestama Zakon o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda Zakon o osobnom identifikacijskom broju Ustav Republike Hrvatske Zakon o državnim službenicima Zakon o privatnim detektivima Zakon o pravu na pristup informacijama Zakon o strancima Zakon o policijskim poslovima i ovlastima Zakon o kaznenom postupku Zakon o tajnosti podataka Zakon o zaštiti osobnih podataka Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira Zakon o policiji Zakon o privatnoj zaštiti Zakon o suzbijanju zlouporabe droga Zakon o azilu Zakon o javnom okupljanju Zakon o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima Zakon o hrvatskom državljanstvu Zakon o osobnoj iskaznici Zakon o putnim ispravama hrvatskih državljana Zakon o nadzoru državne granice Zakon o Zakladi policijske solidarnosti Zakon o sigurnosnim provjerama Zakon o prebivalištu Zakon o nadzoru prometa robe vojne namjene i nevojnih ubojnih sredstava Zakon o sigurnosno-obavještajnom sustavu Republike Hrvatske Zakon o pojednostavljenju razmjene podataka između tijela država članica Europske unije nadležnih za provedbu zakona Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti Zakon o sustavu civilne zaštite Zakon o protuminskom djelovanju Zakon o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja Zakon o sustavu domovinske sigurnosti Zakon o prijenosu i obradi podataka o putnicima u zračnom prometu Zakon o nabavi i posjedovanju oružja građana Zakon o ispitivanju i žigosanju odnosno obilježavanju ručnog vatrenog oružja i municije Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 258/2012 o provedbi članka 10. Protokola Ujedinjenih naroda o vatrenom oružju, utvrđivanju odobrenja za izvoz vatrenog oružja, mjera za uvoz i provoz vatrenog oružja, njegovih dijelova i komponenata i streljiva Zakon o državljanima država članica Europskog gospodarskog prostora i članovima njihovih obitelji Zakon o obradi biometrijskih podataka Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2019/1148 Europskog parlamenta i vijeća od 20. lipnja 2019. o stavljanju na tržište i uporabi prekursora eksploziva te izmjeni Uredbe (EZ) br. 1907/2006 i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 98/2013 Zakon o kritičnoj infrastrukturi Zakon o policijskim poslovima i ovlastimapročišćeni tekst zakona NN 76/09, 92/14, 70/19 na snazi od 01.08.2019. Uživajte... Preuzmite dokumentu PDF formatu Zanimljivi linkovi PODZAKONSKI PROPISIArhiva:Zakon o policijskim poslovima i ovlastima 2014-2019Zakon o policijskim poslovima i ovlastima 2009-2014Ministarstvo unutarnjih poslovaPolicijaZakon o policiji Glava I.   UVODNE ODREDBE Članak 1. (1) Ovaj Zakon uređuje policijske poslove i policijske ovlasti. (2) Policijske poslove obavlja i policijske ovlasti primjenjuje policija prema odredbama ovog Zakona: 1. radi sprječavanja i otklanjanja opasnosti i 2. u kriminalističkim istraživanjima. (3) Pojedini policijski posao i policijska ovlast, mogu se propisati i drugim zakonom. (4) Kad provodi dokazne radnje policija postupa prema odredbama posebnih zakona, a ako nema posebnih odredaba prema odredbama ovog Zakona. Članak 1.a (NN 92/14, 70/19) Ovim Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzimaju se sljedeći akti Europske unije: 1) 2002/465/PUP: Okvirna odluka Vijeća od 13. lipnja 2002. o zajedničkim istražnim timovima (SL L 162, 20. 6. 2002.) i 2) Direktiva (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka od strane nadležnih tijela u svrhe sprječavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Okvirne odluke Vijeća 2008/977/PUP (SL L 119, 4. 5. 2016.). Članak 2. (NN 92/14) (1) Pojedini izrazi u ovom Zakonu znače: 1. Ministarstvo je Ministarstvo unutarnjih poslova, 2. policija je služba Ministarstva sukladno zakonu, 3. policijski službenik je službenik Ministarstva, kao i službenik strane policijske službe, koji je prema međunarodnom ugovoru, ovom i drugom zakonu, ovlašten obavljati policijske poslove, primjenom policijskih ovlasti, 4. ministar je ministar unutarnjih poslova, 5. glavni ravnatelj je glavni ravnatelj policije u Ministarstvu, 6. opasnost je stanje bliske i izravne mogućnosti nastupanja štete za zaštićeno dobro, 7. kriminalističko istraživanje je ukupnost onih policijskih ovlasti, mjera i radnji koje se prema ovom ili drugim zakonima poduzimaju kada postoji osnova sumnje da se priprema ili je počinjeno kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti ili prekršaj ili postoji sumnja da određena pojava ugrožava ili bi mogla ugroziti živote ljudi, njihova prava, slobodu, sigurnost, nepovredivost ili imovinu te radi otkrivanja kaznenog djela za koje se progoni po službenoj dužnosti ili prekršaja, pronalaženja počinitelja, sprječavanja da se počinitelj sakrije ili pobjegne, da se otkriju ili osiguraju tragovi i predmeti koji mogu poslužiti pri utvrđivanju činjenica i da se prikupe obavijesti koje mogu biti od koristi za uspješno vođenje kaznenog ili prekršajnog postupka, 8. analitička obrada je postupak analize dostupnih saznanja iz javnih i drugih izvora te podatka dobivenih na temelju primjene pojedinih policijskih ovlasti, 9. dokazna radnja je radnja uređena posebnim zakonom, 10. policijski posao je posao određen ovim i drugim zakonom, a obavlja se primjenom policijskih ovlasti, 11. policijska ovlast je ovlast određena ovim i drugim zakonom, 12. istražitelj je policijski službenik kojega uz prethodno pribavljeno mišljenje glavnog državnog odvjetnika imenuje glavni ravnatelj, 13. pritvorska jedinica je poseban prostor u kojem boravi uhićena osoba i osoba protiv koje je određen pritvor, 14. pritvorski nadzornik je policijski službenik raspoređen na to radno mjesto, 15. podatak je zapis i drugi materijal u smislu članka 2. stavka 1. podstavka 1. Zakona o tajnosti podataka i članka 2. stavka 1. podstavka 1. Zakona o zaštiti osobnih podataka, 16. protuteroristička zaštita je kemijska, biološka, radiološka, nuklearna, protueksplozijska, protudiverzijska i protuprislušna zaštita, 17. zbirka je sustav obrađenih i pohranjenih podataka, 18. informacijski sustav Ministarstva je Informacijski sustav Ministarstva unutarnjih poslova, 19. nalog je pisana ili usmena naredba koju u zakonom propisanim slučajevima policiji upućuje državni odvjetnik, sud ili drugo nadležno tijelo, 20. zapovijed je pisana ili usmena naredba koju upućuje nadređeni policijski službenik drugom policijskom službeniku sukladno ovom Zakonu, 21. zahtjev je pisano traženje koje u zakonom propisanim slučajevima policiji upućuje nadležno tijelo, 22. zajednička istraga je postupanje policije u suradnji s inozemnom policijom radi prikupljanja podataka o kaznenom djelu i počinitelju. (2) Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, za osobe u muškom rodu, uporabljeni su neutralno i odnose se na muške i ženske osobe. Glava II.   POLICIJSKI POSLOVI I OPĆA PRAVILA NJIHOVA OBAVLJANJA Članak 3. (NN 92/14, 70/19) (1) Prema ovom Zakonu policijski poslovi su: 1. zaštita života, prava, slobode, sigurnosti i nepovredivosti osobe, 2. zaštita javnog reda i mira te imovine, 3. sprječavanje kaznenih djela i prekršaja, njihovo otkrivanje i prikupljanje podataka o tim djelima i počiniteljima, 4. traganje za počiniteljima kaznenih djela za koja se progoni po službenoj dužnosti i prekršaja i njihovo dovođenje nadležnim tijelima, 5. traganje za imovinskom koristi stečenoj kaznenim djelom, 6. nadzor i upravljanje cestovnim prometom, 7. protueksplozijska zaštita, 8. postupanje prema strancima, 9. nadzor državne granice, 10. poslovi zaštite zračnog prometa propisani posebnim zakonom, 11. poslovi na moru i unutarnjim vodama iz nadležnosti policije, 12. osiguranje i zaštita osoba, objekata i prostora, 13. postupanje s uhićenikom i pritvorenikom. (2) Policijski poslovi obavljaju se primjenom policijskih ovlasti. Članak 3.a (NN 92/14, 70/19) (1) Policija je ovlaštena, u mjeri u kojoj je to potrebno, kao i radi nadzora zakonitosti postupanja policijskih službenika, zvučno i vizualno ili na drugi način snimiti obavljanje policijskih poslova i primjenu policijskih ovlasti odgovarajućim tehničkim uređajima. (2) Policija će snimanje iz stavka 1. ovoga članka na primjeren način objaviti. (3) Kada se snimke iz stavka 1. ovoga članka ne koriste u postupcima koji se vode sukladno odredbama posebnih propisa, policija će te snimke uništiti u roku od 90 dana od dana njihovoga nastanka. (4) Glavni ravnatelj ili osoba koju on ovlasti može odrediti objavljivanje snimke iz stavka 1. ovoga članka ako je to potrebno radi obavještavanja javnosti ili radi provođenja policijskih poslova. (5) Snimka iz stavka 1. ovoga članka može se objaviti samo uz zaštitu osobnih podataka policijskih službenika i sudionika, osim ako je objavljivanje potrebno radi mjera traganja. Članak 4. (1) Policijski službenik obavlja policijski posao i primjenjuje policijske ovlasti: 1. po službenoj dužnosti, 2. na temelju zapovijedi nadređenog, 3. na temelju naloga državnog odvjetnika, suda ili drugog nadležnog tijela kad je to propisano zakonom. (2) Nalog i zapovijed za obavljanje policijskog posla moraju biti utemeljeni na zakonu, jasni i određeni, a pri njihovu izdavanju mora se imati u vidu razmjer između povoda i cilja obavljanja policijskog posla. (3) Policijski službenik će odbiti izvršiti nalog ili zapovijed za koje je očito da se njihovim izvršenjem čini kazneno djelo. O odbijanju naloga ili zapovijedi policijski službenik će odmah izvijestiti višeg nadređenog, višeg državnog odvjetnika, predsjednika suda ili čelnika drugog nadležnog tijela. Članak 5. (1) Policijski službenik postupa imajući u vidu razmjer između ovlasti koju primjenjuje i svrhe obavljanja policijskog posla. (2) Policijski službenik će uvijek primijeniti policijsku ovlast kojom se u najmanjoj mjeri zadire u slobode i prava čovjeka, a postiže svrha obavljanja policijskog posla. Članak 6. (1) Policija će, sukladno mogućnostima, poduzeti hitne mjere nužne za otklanjanje izravne opasnosti za ljude i imovinu, ako je očigledno da te mjere ne može pravodobno poduzeti nadležno tijelo. (2) Policijski službenik će i izvan službe poduzeti radnju spašavanja života i zaštite osobne sigurnosti ljudi i imovine. Članak 7. (NN 92/14) (1) Policija u skladu sa zakonom, na zahtjev suda, državnog odvjetnika, državnog tijela ili pravne osobe s javnim ovlastima, pruža pomoć ako se pri izvršenju njihovih akata opravdano očekuje pružanje otpora. (2) Ako drukčije nije propisano zakonom, zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnosi se načelniku policijske uprave najmanje osam dana prije izvršenja akta. Načelnik policijske uprave obavještava podnositelja o odobrenju i načinu pružanja pomoći ili o razlozima odbijanja zahtjeva najkasnije tri dana prije dana izvršenja akta iz stavka 1. ovoga članka. (3) Načelnik policijske uprave odbit će pružanje pomoći ako zahtjev iz stavka 1. ovoga članka: – nije utemeljen na zakonu, – nije podnesen od strane ovlaštene osobe, – ne sadrži činjenice koje ukazuju na opravdanost očekivanja pružanja otpora. (4) Načelnik policijske uprave može odbiti pružanje pomoći ako zahtjev iz stavka 1. ovoga članka nije pravodobno podnesen. Članak 8. (1) Policija surađuje s državnim tijelima, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti, u poduzimanju mjera radi ostvarenja sigurnosti građana i imovine. (2) Policija surađuje i s drugim tijelima, organizacijama, zajednicama, nevladinim organizacijama, građanskim udrugama i građanima radi razvijanja partnerstva u sprječavanju i otkrivanju nedopuštenog ponašanja i njegova počinitelja, te otklanjanja opasnosti. (3) Radi ostvarivanja ciljeva iz stavka 1. i 2. ovog članka policija može zaključivati sporazum o suradnji. Članak 9. (1) Policija prema vlastitoj odluci ili na zahtjev, izravno ili putem sredstava javnog priopćavanja, informira o događajima i pojavama iz svoga djelokruga, koja su od interesa za građane, o mjerama koje se poduzimaju te o sigurnosnim uvjetima u određenom prostoru. (2) Policija izravno informira građane i pravne osobe o pitanjima iz svoga djelokruga za čije rješavanje postoji njihov osnovani interes. (3) Izvješća i informacije iz stavka 1. i 2. ovog članka daje ministar, glavni ravnatelj ili osobe koje oni za to ovlaste. (4) Davanje informacija iz stavka 1. i 2. ovog članka uskratit će se ili odgoditi kada se radi o klasificiranom podatku. Članak 10. Policija u obavljanju policijskih poslova, surađuje s inozemnom policijom i drugim tijelima, na način predviđen međunarodnim ugovorom ili posebnim zakonom. Članak 11. (NN 92/14) (1) Kada postoji osnova sumnje da je počinjeno kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti ili prekršaj, policija provodi kriminalističko istraživanje. (2) Analitička obrada može se provesti radi utvrđivanja razloga za provedbu kriminalističkog istraživanja te tijekom kriminalističkog istraživanja. Članak 11.a (NN 92/14) (1) Izvide kaznenih djela za koje se progoni po službenoj dužnosti po nalogu državnog odvjetnika provodi policija. (2) Dokazne radnje za kaznena djela za koja se progoni po službenoj dužnosti provodi policija i istražitelj. Članak 11.b (NN 92/14, 70/19) (1) Istražitelj može biti policijski službenik koji ima najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima suzbijanja kriminaliteta. (2) Istražitelj koji ispituje svjedoka ili okrivljenika može biti policijski službenik s najmanje osobnim policijskim zvanjem policijski narednik. (3) Istražitelj iz stavaka 1. i 2. ovoga članka mora imati posebna znanja te mora biti posebno osposobljen. (4) Programe dodatnog stručnog usavršavanja za istražitelja iz stavka 1. i 2. ovoga članka, uz prethodno mišljenje glavnog državnog odvjetnika, donosi odlukom ministar. Članak 11.c (NN 92/14) (1) Istražitelja imenuje glavni ravnatelj uz prethodno pribavljeno mišljenje glavnog državnog odvjetnika. (2) Uz zahtjev za davanje mišljenja iz stavka 1. ovoga članka glavni ravnatelj dostavit će podatke o ispunjavanju uvjeta iz članka 11.b ovoga Zakona. Članak 11.d (NN 92/14) U slučaju da istražitelj ne izvršava ili neuredno izvršava nalog državnog odvjetnika odnosno u slučaju da postupa izvan postavljenog naloga ili bez naloga, glavni državni odvjetnik obavijestit će glavnog ravnatelja i predložiti njegovo razrješenje. Članak 11.e (NN 92/14) (1) Kad postoji osnova sumnje da je kazneno djelo počinio policijski službenik ili drugi zaposlenik određene ustrojstvene jedinice Ministarstva ili njima bliska osoba ili je kazneno djelo počinjeno u prostorijama ustrojstvene jedinice Ministarstva, kriminalističko istraživanje ne može provoditi ta ustrojstvena jedinica, osim kada su navedene osobe zatečene u počinjenju kaznenog djela ili kada je potrebno provesti hitne dokazne radnje ili druge radnje koje ne trpe odgodu. (2) Kad postoji osnova sumnje da je policijski službenik ili drugi zaposlenik određene ustrojstvene jedinice odnosno njima bliska osoba oštećena kaznenim djelom koje je u vezi s obavljanjem policijskog posla, kriminalističko istraživanje ne može provoditi ustrojstvena jedinica u kojoj je oštećeni zaposlen, osim kada je potrebno provesti hitne dokazne radnje ili druge radnje koje ne trpe odgodu. (3) U slučaju iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, kriminalističko istraživanje će provesti ona ustrojstvena jedinica Ministarstva koju za to odredi glavni ravnatelj ili osoba koju on za to ovlasti. (4) Kad postoji osnova sumnje da je kazneno djelo počinio rukovodeći policijski službenik Ravnateljstva policije, bez odgode će se izvijestiti Državno odvjetništvo Republike Hrvatske koje će odlučiti o preuzimanju izvida kaznenog djela. Članak 11.f (NN 92/14, 70/19) Brisan. Članak 12. (NN 92/14) (1) Glavni ravnatelj ili osoba koju on ovlasti, u skladu sa zakonom, može pisanim nalogom odrediti prikrivanje policijskog posla. Prikrivanje se može odnositi na pravni posao, pravnu i fizičku osobu, vlasništvo nad stvarima, tijelo državne vlasti i sredstva komuniciranja. (2) Policijski službenik i druga osoba koja je sudjelovala u prikrivenom policijskom poslu, u okvirima naloga iz stavka 1. ovog članka, ne može se pozivati na odgovornost. (3) Sredstva pribavljena postupanjem iz stavka 1. ovog članka, prihod su državnog proračuna. Glava III.   POLICIJSKE OVLASTI I OPĆA PRAVILA NJIHOVE PRIMJENE Članak 13. (NN 92/14) (1) Prema ovom Zakonu policijske ovlasti su: 1. prikupljanje, procjena, pohrana, obrada i korištenje podataka, 2. provjera i utvrđivanje identiteta osoba i predmeta, 3. prikupljanje obavijesti od građana, 4. pozivanje, 5. dovođenje i privođenje, 6. traganje za osobama i predmetima, 7. privremeno ograničenje slobode kretanja, 8. davanje upozorenja i naredbi građanima, 9. uporaba tuđeg prijevoznog sredstva i komunikacijskog uređaja, 10. privremeno oduzimanje, čuvanje, uništenje i prodaja predmeta, 11. zaprimanje prijava, podnošenje kaznenih prijava i izvješća, 12. osiguranje mjesta događaja, 13. provjera uspostavljanja elektroničke komunikacije, 14. poligrafsko ispitivanje, 15. pregled dokumentacije, 16. ulazak i pregled objekata i prostora, 17. ulazak u tuđi dom, 18. pregled osoba, predmeta i prometnih sredstava, 19. javno raspisivanje nagrade, 20. snimanje na javnim mjestima, 21. prikrivene policijske radnje, 22. uporaba sredstava prisile, 23. zaštita žrtava kaznenih djela i drugih osoba, 24. provjera zastave, progon, zaustavljanje, uzapćenje i sprovođenje plovnog objekta. (2) Policijsku ovlast primjenjuje policijski službenik. Članak 14. (NN 92/14) (1) Policijski službenik primjenjuje policijsku ovlast u skladu s Ustavom i zakonom. (2) Policijski službenik je dužan poštivati dostojanstvo, ugled i čast svake osobe, kao i druga temeljna prava i slobode čovjeka. Posebno obzirno policijski službenik postupa prema djeci, maloljetnim, starim i nemoćnim osobama, osobama s invaliditetom i prema žrtvi kaznenog djela i prekršaja. (3) Osobama s invaliditetom će se prilikom postupanja sukladno ovom Zakonu osigurati potrebna prilagodba i odgovarajuća podrška, uzimajući u obzir specifičnosti svakog pojedinog oštećenja (tjelesno, senzoričko, intelektualno i mentalno). Članak 15. Policijski službenik obavlja policijski posao u službenoj odori, ako ovim zakonom ili drugim propisom nije drukčije propisano. Članak 16. (1) Policijski službenik dužan je nositi odoru kad obavlja poslove održavanja javnog reda i mira, nadzora i upravljanja prometom na cestama, nadzora državne granice ili druge poslove prema propisima o načinu postupanja policije. (2) Poslove iz stavka 1. ovog članka policijski službenik može po zapovijedi nadređenog, obavljati u građanskom odijelu. Članak 17. (1) Policijski službenik u građanskom odijelu, dužan je, prije početka primjene policijske ovlasti, predstaviti se pokazivanjem službene značke i službene iskaznice. (2) Policijski službenik u odori dužan je predstaviti se pokazivanjem službene značke i službene iskaznice na zahtjev osobe prema kojoj će primijeniti policijsku ovlast. (3) Iznimno, policijski službenik se neće predstaviti na način propisan stavcima 1. i 2. ovog članka, ako okolnosti primjene policijske ovlasti ukazuju da bi to moglo ugroziti postizanje njenoga cilja. (4) Čim prestanu okolnosti iz stavka 3. ovog članka, policijski službenik će se predstaviti na način propisan u stavku 1. i 2. ovog članka. (5) Odredbe stavka 1. do 4. ovog članka ne primjenjuju se na postupanje policijskog službenika koji poduzima prikrivene policijske radnje ili koji prema posebnom zakonu poduzima posebne dokazne radnje. Članak 18. (NN 92/14, 70/19) (1) Policijsku ovlast prema maloljetnim osobama, mlađim punoljetnim osobama i u predmetima zaštite zdravlja, razvoja i odgoja te kaznenopravne zaštite djece primjenjuje posebno osposobljen policijski službenik za mladež, pri čemu je dužan voditi računa o zaštiti najboljeg interesa maloljetnika, kao i o zaštiti njegove privatnosti. (2) Kod primjene policijske ovlasti prema osobi s invaliditetom policijski službenik će, kada to ocijeni potrebnim, zatražiti pomoć osobe koja raspolaže znanjem o ispravnom načinu komunikacije i ophođenja prema osobi s invaliditetom, ovisno o specifičnosti svakog pojedinog oštećenja. (3) Iznimno, policijsku ovlast primjenjuje drugi policijski službenik ako zbog okolnosti slučaja ne može postupati policijski službenik iz stavka 1. ovoga članka, odnosno policijski službenik sam, ukoliko zbog okolnosti slučaja ne može osigurati pomoć osobe iz stavka 2. ovoga članka. (4) Policijska ovlast prema maloljetnoj osobi i osobi lišenoj poslovne sposobnosti primjenjuje se u nazočnosti roditelja ili skrbnika, osim ako to zbog okolnosti slučaja nije moguće. (5) Ako je roditelj ili skrbnik sumnjiv kao počinitelj kaznenog djela ili prekršaja na štetu maloljetne osobe ili osobe lišene poslovne sposobnosti, policijska ovlast primjenjuje se u nazočnosti stručne osobe centra za socijalnu skrb, osim ako to zbog okolnosti slučaja nije moguće. Članak 19. Policijsku ovlast, policijski službenik primjenjuje i prema vojnoj osobi ako posebnim propisom nije drukčije određeno. O primjeni policijske ovlasti prema vojnoj osobi odmah će se obavijestiti vojna policija. Članak 20. (1) U odnosu na osobu s imunitetom, policijski službenik postupa u skladu s međunarodnim ugovorom i posebnim propisom. (2) O postupanju u odnosu na osobu s imunitetom, policijski službenik odmah obavještava nadređenog. Članak 21. (1) Policijski službenik je ovlašten nositi službeno oružje i streljivo. (2) Službeno oružje i streljivo, kao i druga sredstva prisile, policijski službenik upotrebljava pod uvjetima i na način određen ovim Zakonom. Članak 22. (NN 70/19) (1) Policijski službenik može sudjelovati u obavljanju policijskih poslova u inozemstvu pod uvjetima određenim međunarodnim ugovorom. (2) Policijskog službenika ne može se uputiti u inozemstvo radi obavljanja poslova iz stavka 1. ovog članka, bez njegove pisane suglasnosti. (3) Policijski službenik strane države ili međunarodnog tijela može obavljati pojedini policijski posao na području Republike Hrvatske u skladu s međunarodnim pravom ili na temelju pisanog odobrenja ministra. (4) Policijski službenik može poduzimati policijske poslove zajedno s policijskim službenikom strane države u okviru zajedničke istrage, kad je to propisano zakonom ili međunarodnim ugovorom. Ako drukčije nije propisano međunarodnim ugovorom, policijski službenik u zajedničkoj istrazi postupa prema ovom Zakonu. Glava IV.   POJEDINE POLICIJSKE OVLASTI 1. Prikupljanje, procjena, pohrana, obrada i korištenje podataka Članak 23. (NN 92/14) (1) Policija prikuplja podatke pod uvjetima i na način propisan zakonom o: 1. osobi od koje prijeti opasnost, 2. osobi kojoj prijeti opasnost, 3. osobi za kojom se traga, 4. osobi za koju postoje osnove sumnje da priprema ili je počinila kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti ili prekršaj, 5. nezakonito pribavljenoj imovinskoj koristi, 6. objektu, postrojenju ili pojavi od koje ili kojoj prijeti opasnost. (2) Ako bi otkrivanjem identiteta osobe od koje je prikupljena obavijest, izložio tu ili drugu osobu ozbiljnoj opasnosti za život, zdravlje, tjelesnu nepovredivost ili imovinu, policijski službenik je dužan poduzeti mjere prikrivanja identiteta te osobe. O tim mjerama dužan je odmah izvijestiti nadređenog. (3) U prikupljanju, obradi, pohrani i korištenju podataka policija posebno skrbi o zaštiti osobnih i drugih podataka, o njihovoj tajnosti i povjerljivosti. Članak 24. (1) Policija vodi zbirke podataka neophodne za provedbu ovog Zakona. Prije unošenja podataka u zbirku, policijski službenik je dužan procijeniti pouzdanost izvora i vjerodostojnost podatka. (2) Osobni podaci pohranjeni u zbirke mogu se koristiti samo u svrhu zbog koje je zbirka ustrojena, a u drugu svrhu samo ako je to propisano posebnim zakonom. (3) Osobni podaci smiju se dostaviti inozemnim policijskim tijelima i određenim međunarodnim organizacijama, na njihov zahtjev, ako država kojoj se osobni podaci dostavljaju ima odgovarajuće uređenu zaštitu osobnih podataka, odnosno osiguranu adekvatnu razinu zaštite, kao i na temelju međunarodnih ugovora. (4) Prije iznošenja osobnih podataka iz Republike Hrvatske, u slučaju kada postoje osnove sumnje o postojanju odgovarajuće uređene zaštite osobnih podataka, odnosno osigurane adekvatne razine zaštite, pribavlja se mišljenje tijela nadležnog za zaštitu osobnih podataka. Članak 25. (1) Radi obavljanja policijskih poslova policija može tražiti osobne i druge podatke od državnih tijela i drugih osoba koji posjeduju te podatke ili su ovlašteni voditi zbirke podataka. (2) Policija može sravnjivati podatke prikupljene sukladno stavku 1. ovog članka, s podacima koje je ovlaštena prikupljati prema članku 24. ovog Zakona. (3) Netočni podaci pohranjeni u zbirku moraju se ispraviti bez odgode. Ispravak se mora zabilježiti. Članak 26. (NN 70/19) (1) Osobni podaci u zbirkama iz članka 24. ovog Zakona čuvaju se: 1. u odnosu na osobe lišene slobode, pet godina nakon donošenja odluke o oduzimanju slobode, 2. u odnosu na osobe protiv kojih je pokrenut kazneni postupak, pet godina od isteka roka nastupa rehabilitacije ako osoba nije ponovo prijavljena, ili nastupa zastare kaznenog progona, 3. u odnosu na žrtve i oštećenike, pet godina nakon pokretanja kaznenog postupka ili nastupa zastare kaznenog progona, 4. u odnosu na osobe za kojima je izdana tjeralica te osobe kojima je zabranjen ulazak u Republiku Hrvatsku, tri godine nakon zastare kaznenog progona za počinjeno kazneno djelo ili prekršaj, 5. u odnosu na osobe prema kojima je poduzeta provjera identiteta, pet godina od obavljene provjere, 6. u odnosu na osobe prema kojima je poduzeto utvrđivanje identiteta, deset godina nakon provedenog postupka utvrđivanja identiteta, 7. u odnosu na osobe za koje postoji sumnja da su počinile prekršaj, a prekršajni postupak nije pokrenut, četiri godine od dana počinjenja prekršaja, 8. u odnosu na osobe za koje postoji sumnja da su počinile prekršaj, a prekršajni postupak je pokrenut, deset godina od dana počinjenja prekršaja. (2) Trajno se čuvaju podaci: 1. o operativnim saznanjima i izvorima saznanja, 2. o osobama pod posebnom policijskom zaštitom, 3. o događajima koji su dojavljeni policiji ili o kojima je policija saznala na drugi način. (3) O uporabi sredstva prisile, podaci se čuvaju deset godina od uporabe tog sredstva. (4) Ostali podaci u zbirkama iz članka 24. ovog Zakona čuvaju se sukladno rokovima propisanim drugim propisima. Članak 27. Ako drukčije nije propisano zakonom, podaci spremljeni u zbirci koja se vodi na informacijskom sustavu Ministarstva moraju se brisati bez odgode kad prestanu razlozi, odnosno uvjeti radi kojih je osobni podatak unesen u odgovarajuće zbirke, kad proteknu rokovi iz članka 26. ovog Zakona, kad njihovo pohranjivanje nije bilo dopušteno kao i protekom rokova propisanih posebnim zakonom. Članak 28. (1) Osoba čiji se podaci nalaze u zbirci ima, sukladno posebnom zakonu, pravo uvida, ispisa i ispravka osobnih podataka sadržanih u zbirci osobnih podataka a koja se na njega odnose. (2) Iznimno, osobi iz stavka 1. ovog članka može se uskratiti pravo razgledavanja dijela zbirke ako bi to moglo uzrokovati štetne posljedice za svrhu prikupljanja podataka ili ugroziti drugu osobu. Članak 29. (1) Nadzor nad zbirkama podataka koje vodi Ministarstvo, a u kojem su pohranjeni osobni podaci iz članka 24. ovog Zakona, obavlja tijelo nadležno za zaštitu osobnih podataka sukladno zakonu kojim se uređuje zaštita osobnih podataka. (2) Podaci pohranjeni u zbirke mogu se koristiti u znanstvene i statističke svrhe u skladu s posebnim propisima. (3) Brojčani podaci o kaznenim djelima, prijavljenim i oštećenim osobama, kao i ostali brojčani podaci smiju se koristiti u statističke i analitičke svrhe u Ministarstvu. 2. Provjera i utvrđivanje identiteta osoba i predmeta Članak 30. (NN 92/14) (1) Policijski službenik provjerava identitet osobe: 1. koju treba uhititi, dovesti, zadržati ili uputiti nadležnim tijelima državne vlasti, 2. od koje prijeti opasnost za druge osobe ili imovinu, 3. nad kojom se obavlja pregled, očevid ili pretraga ili se poduzimaju druge zakonom propisane radnje, 4. koja se zatekne u tuđem domu, objektu i drugim prostorima ili u prijevoznom sredstvu u kojem se obavlja pregled, očevid ili pretraga, ako je provjera identiteta potrebna, 5. koja se zatekne u prostoru ili u objektu na kojem je privremeno ograničena sloboda kretanja, ako je provjera identiteta potrebna, 6. koja prijavljuje počinjenje kaznenog djela za koje se progoni po službenoj dužnosti ili prekršaja ili počinitelje tih djela, odnosno daje obavijesti o tim djelima, 7. za koju postoje osnove sumnje da je počinitelj kaznenog djela za koje se progoni po službenoj dužnosti ili prekršaja ili da je osoba za kojom se traga, 8. koja se zatekne na mjestu počinjenja kaznenog djela za koje se progoni po službenoj dužnosti ili prekršaja, 9. za koju je iz sigurnosnih razloga nužno utvrditi identitet, 10. koja bez opravdanog razloga prikuplja podatke o štićenoj osobi, objektu ili prostoru u kojem se štićena osoba nalazi, 11. na zahtjev službenih osoba tijela državne uprave te pravne ili fizičke osobe u slučajevima postojanja okolnosti iz točke 1. – 10. ovog stavka, ili ako je vjerojatno da je ta osoba povrijedila njihovo pravo. U slučaju sumnje da bi provjereni osobni podaci mogli biti zlouporabljeni, policijski službenik ih neće ustupiti osobi koja je zatražila provjeru te će je uputiti da ih može zatražiti pisanim putem od nadležne ustrojstvene jedinice policije. (2) Policijski službenik je dužan upoznati osobu s razlogom provjere njenog identiteta, osim ako drukčije nije propisano zakonom. Članak 31. (NN 70/19) (1) Provjera identiteta osobe iz članka 30. ovog Zakona provodi se uvidom u njenu osobnu iskaznicu ili uvidom u drugu javnu ispravu s fotografijom. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, provjera identiteta može biti provedena uvidom u informacijski sustav Ministarstva ili na temelju iskaza osobe čiji je identitet provjeren. (3) Ako je provjera identiteta osobe zatražena na temelju članka 30. stavka 1. točke 11. ovoga Zakona, izvršit će se uvidom u informacijski sustav Ministarstva, a na temelju stavka 1. ovoga članka samo ako je to naložilo tijelo nadležno za vođenje postupka. Članak 32. (NN 70/19) (1) Policijski službenik može prikriveno provjeriti identitet osobe za koju postoje osnove sumnje da bi mogla biti počinitelj kaznenog djela za koje se progoni po službenoj dužnosti. (2) Provjera identiteta iz stavka 1. ovog članka obavlja se promatranjem, pratnjom, prikupljanjem obavijesti, prikupljanjem obavijesti uz prikrivanje svrhe prikupljanja, prikrivanjem svojstva policijskog službenika i primjenom mjera tehničkog snimanja. (3) Ako drukčije nije propisano posebnim zakonom, mjere pratnje i tehničkog snimanja iz stavka 2. ovog članka mogu trajati neprekidno najdulje dvadeset i četiri sata. Ako se radi o provjeri identiteta osumnjičenika za kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora od najmanje pet godina, te mjere mogu trajati četrdeset i osam sati. Članak 33. (NN 92/14, 70/19) (1) Utvrđivanje identiteta poduzima se prema osobi: 1. koja ne posjeduje ispravu iz članka 31. stavka 1. ovog Zakona ili se sumnja u vjerodostojnost te isprave, 2. za koju postoje osnove sumnje da je sudjelovala u kaznenom djelu za koje se progoni po službenoj dužnosti ili prekršaju za koji se može izreći kazna zatvora ili se prema počinitelju primjenjuje mjera uhićenja ili mu je određena mjera smještaja u posebnoj prostoriji do prestanka djelovanja opojnog sredstva. (2) Ako drukčije nije propisano posebnim zakonom, utvrđivanje identiteta se provodi primjenom znanstvenih metoda i sredstava (biometrija i druge metode). (3) Ako drukčije nije propisano posebnim zakonom, u cilju utvrđivanja identiteta osobe policija je ovlaštena objaviti crtež, snimku ili opis osobe. (4) Kad okolnosti nalažu, policija je ovlaštena objaviti fotografiju osobe za kojom se traga, te osobe koja o sebi ne može ili ne želi dati istinite podatke i fotografiju mrtvog tijela nepoznate osobe. Članak 34. (NN 92/14) (1) Policijski službenik može uskratiti obavijest o stvarnom razlogu provjere identiteta i o svom svojstvu, kad prikuplja obavijesti o kaznenom djelu za koje se progoni po službenoj dužnosti, ako bi to moglo ugroziti postizanje cilja provjere. (2) U slučaju iz stavka 1. ovog članka, policijski službenik može to svojstvo prikrivati uporabom za tu svrhu pripremljenih isprava o svom identitetu i vlasništvu nad stvarima. (3) Pisano odobrenje za izradu isprava iz stavka 2. ovoga članka daje načelnik Uprave kriminalističke policije. Članak 35. (1) Provjera i utvrđivanje identiteta predmeta provodi se smislenom primjenom članka 30. – 33. ovog Zakona, kad je u postupku potrebno utvrditi obilježja i svojstva predmeta kao i utvrditi odnos između osobe ili događaja i predmeta. (2) Policija je ovlaštena javno objaviti fotografiju, crtež, snimku ili opis predmeta, ako je to važno za uspješno vođenje postupka utvrđivanja identiteta predmeta. 3. Prikupljanje obavijesti od građana Članak 36. (1) Kad postoje osnove sumnje da je počinjeno kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti ili prekršaj, policijski službenik može prikupljati obavijesti od osobe za koju je vjerojatno da ima saznanja o okolnostima u svezi s tim kaznenim djelom ili prekršajem. (2) Policijski službenik može prikupljati obavijesti od građana u službenim prostorima, na radnom mjestu građanina, drugom pogodnom mjestu, a uz prethodni pristanak osobe i u njezinu domu. (3) Policijski službenik prikuplja obavijesti od žrtve kaznenog djela, postupajući posebno obzirno. Članak 37. Policijski službenik prikuplja obavijesti po nalogu državnog odvjetnika ili suda prema posebnom zakonu. Članak 38. (NN 70/19) (1) Prikupljanje obavijesti od djeteta poduzima posebno osposobljeni policijski službenik za mladež, u pravilu u nazočnosti roditelja, skrbnika, udomitelja, osobe kojoj je dijete povjereno na čuvanje i odgoj ili stručne osobe centra za socijalnu skrb, po mogućnosti u domu djeteta. (2) Roditelj, skrbnik, udomitelj, osoba kojoj je dijete povjereno na čuvanje i odgoj ili stručna osoba centra za socijalnu skrb neće biti nazočni prikupljanju obavijesti od djeteta ili maloljetnika ako postoji sumnja da su počinili kazneno djelo ili prekršaj na štetu djeteta ili maloljetnika. (3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, prikupljanje obavijesti od djeteta smije se obaviti i u prostorima odgojno-obrazovne ustanove u nazočnosti ravnatelja te ustanove ili pedagoga odnosno psihologa kojeg on odredi, i to samo ako osoba iz stavka 1. ovoga članka ne može ili ne želi doći. Članak 38.a Kada prikuplja obavijesti od osobe s invaliditetom policijski službenik će, kada to ocijeni potrebnim, zatražiti pomoć osobe koja raspolaže znanjem o ispravnom načinu komunikacije i ophođenja prema osobi s invaliditetom, ovisno o specifičnosti svakog pojedinog oštećenja. Članak 39. Prikupljanje obavijesti, na temelju pisane zapovijedi nadređenog, može se provoditi uz prikrivanje svojstva policijskog službenika. 4. Pozivanje Članak 40. (1) Ako drukčije nije propisano posebnim zakonom, na razgovor radi prikupljanja obavijesti može se pozvati osobu za koju je vjerojatno da raspolaže s obavijestima korisnim za obavljanje policijskog posla. (2) U pozivu se mora naznačiti naziv, mjesto i adresa ustrojstvene jedinice Ministarstva, razlog, mjesto i vrijeme pozivanja. (3) Osoba koja je uredno pozvana zbog davanja obavijesti, a nije se odazvala pozivu, može se privesti samo ako je u pozivu na to bila upozorena ili iz okolnosti očito proizlazi da odbija primitak poziva. (4) Osoba koja se odazvala pozivu ili je bila prisilno privedena, a odbije dati obavijest, ne smije se ponovno pozivati zbog istog razloga. (5) O obavljenoj dostavi sastavlja se potvrda (dostavnica). Članak 41. (1) Osobu koja se nalazi u domu smije se pozivati u vremenu od 06.00 do 22.00 sata. (2) Ako postoji opasnost od odgode, osobu od koje se traži obavijest policijski službenik je na temelju izričitog naloga ovlašten pozvati izvan vremena propisanog u stavku 1. ovog članka. Članak 42. (NN 92/14) (1) Policijski službenik je ovlašten osobu pozvati usmeno ili odgovarajućim komunikacijskim uređajem, pri čemu joj je dužan priopćiti razlog pozivanja. Uz suglasnost osobe može ju i prevesti do službenih prostorija. (2) Osoba se iznimno smije pozivati i putem sredstava javnog priopćavanja kad je to prijeko potrebno zbog opasnosti od odgode, sigurnosti postupanja ili kada se poziv upućuje većem broju osoba. (3) Pozivanje maloljetne osobe obavlja se putem roditelja, skrbnika, udomitelja ili osobe kojoj je dijete povjereno na čuvanje i odgoj, a ako to nalažu posebne okolnosti slučaja, putem centra za socijalnu skrb. (4) Na zahtjev pozvane osobe koja je pristupila na temelju poziva izdat će se potvrda o pristupanju. 5. Dovođenje i privođenje Članak 43. (1) Ako posebnim zakonom nije određeno drukčije, dovođenje se obavlja prema odredbama ovog Zakona. (2) Policijski službenik dovodi osobu na temelju pisane zapovijedi nadređenog ili naloga nadležnog tijela izdanog na temelju zakona. (3) Osoba se dovodi u službene prostorije policije ili drugog nadležnog tijela, odnosno u drugo mjesto određeno u zapovijedi ili nalogu. (4) Policijski službenik osobi koju treba dovesti prije dovođenja uručuje zapovijed ili nalog iz stavka 2. ovog članka. (5) Policijski službenik neće uručiti zapovijed ili nalog iz stavka 2. ovog članka osobi za koju postoji sumnja da će pružiti otpor. Članak 44. (1) Osoba se dovodi u vremenu od 06.00 do 22.00 sata. (2) Kad je dovođenje nužno radi poduzimanja policijskih poslova koji ne trpe odgodu, osobu se može dovesti i izvan vremena utvrđenog u stavku 1. ovog članka. (3) Dovođenje može trajati najdulje šest sati ako se obavlja unutar županije u kojoj je osoba zatečena. Kad se dovođenje obavlja izvan županije u kojoj je osoba zatečena, dovođenje može trajati najdulje dvanaest sati. Zakašnjenje u dovođenju se mora posebno obrazložiti. Članak 45. (NN 92/14) Policijski službenik bez pisane zapovijedi ili naloga privodi: 1. uhićenika i osumnjičenika, 2. osobu za koju treba utvrditi identitet, 3. osobu za kojom je raspisana potraga, 4. osobu iz članka 40. stavka 3. ovog Zakona, 5. u drugim slučajevima predviđenim zakonom. Članak 46. (1) Odredbe o dovođenju i privođenju ne primjenjuju se prema osobi čije je kretanje znatno otežano zbog bolesti, starosti ili trudnoće, te osobi za koju se opravdano pretpostavlja da bi joj se dovođenjem bitno pogoršalo zdravlje. O tim činjenicama odmah se mora izvijestiti tijelo koje je izdalo nalog ili zapovijed za dovođenje. (2) Odredbe o dovođenju i privođenju ne primjenjuju se prema osobi koja obavlja takve poslove koji se ne smiju prekidati sve dok joj se ne osigura odgovarajuća zamjena. Članak 47. (NN 92/14) (1) Policijski službenik je dužan osobu koju dovodi ili privodi, prije dovođenja i privođenja upoznati s razlozima poduzimanja te radnje i o pravu na obavještavanje člana obitelji ili druge osobe koju ta osoba odredi te o pravu na branitelja kada je to propisano zakonom. (2) O dovođenju ili privođenju djeteta ili maloljetne osobe ili osobe lišene poslovne sposobnosti policijski službenik će odmah obavijestiti osobu iz članka 38. stavka 1. ovog Zakona. 6. Traganje za osobama i predmetima Članak 48. (1) Policija provodi traganje za osobama i predmetima. (2) Traganje iz stavka 1. ovog članka se provodi raspisivanjem potrage i objave. Članak 49. Potraga se raspisuje: 1. za osobom za koju postoje osnove sumnje da je počinila kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti ili prekršaj, odnosno za osobom koja može dati obavijesti o navedenom kaznenom djelu, prekršaju ili počinitelju, 2. za nestalom osobom, 3. za osobom za kojom je izdana tjeralica u skladu s posebnim zakonom. Članak 50. Objava se raspisuje radi: 1. utvrđivanja prebivališta ili boravišta osoba, u slučaju propisanom zakonom, 2. utvrđivanja identiteta osobe koja nije u stanju dati osobne podatke ili mrtvog tijela osobe za koju se ne mogu utvrditi osobni podaci, 3. pronalaženja predmeta u svezi kaznenog djela ili prekršaja ili predmeta koji su pronađeni ili nestali, 4. oduzimanja predmeta ili isprava na temelju odluke suda ili tijela uprave. 7. Privremeno ograničenje slobode kretanja Članak 51. (1) U zakonom propisanom slučaju može se privremeno ograničiti pristup ili kretanje u određenom prostoru ili objektu ili zadržati osobe radi: 1. sprječavanja počinjenja kaznenog djela za koje se progoni po službenoj dužnosti ili prekršaja, 2. pronalaženja i hvatanja počinitelja kaznenog djela za koje se progoni po službenoj dužnosti ili prekršaja za koji je propisana kazna zatvora, 3. pronalaženja i hvatanja osoba za kojima se traga, 4. pronalaženja tragova i predmeta koji mogu poslužiti kao dokaz da je počinjeno kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti ili prekršaj za koji je propisana kazna zatvora, 5. osiguranja štićenih osoba, objekata ili prostora. (2) Ako drukčije nije propisano posebnim zakonom, zadržavanje u određenom prostoru ili objektu ne smije trajati dulje od ostvarenja cilja radi kojega je ovlast primijenjena, a najdulje šest sati. (3) Privremeno ograničenje pristupa ili kretanja u određenom prostoru ili objektu ne smije trajati dulje od vremena potrebnog za ostvarenje cilja radi kojega je ovlast primijenjena. Članak 52. (NN 92/14) (1) Ako postoji opasnosti za život ljudi ili imovinu, policijski službenik može privremeno ograničiti pristup, kretanje ili zadržavanje u prostoru ili objektu. Ako drukčije nije propisano zakonom, ograničenje pristupa, kretanja i zadržavanja smije trajati dok postoji opasnost za život ljudi ili imovinu. (2) U slučaju iz stavka 1. ovog članka, policijski službenik će udaljiti osobe i prema okolnostima naložiti uklanjanje stvari iz prostora ili objekta. (3) Kad to dopuste okolnosti, policijski službenik će priopćiti razloge provođenja radnji iz stavka 1. i 2. ovog članka. 8. Davanje upozorenja i naredbi građanima Članak 53. Policijski službenik upozorava osobu za koju je vjerojatno da bi: 1. svojim ponašanjem mogla dovesti u opasnost osobu ili imovinu, ugroziti sigurnost prometa, narušiti javni red i mir ili ometati nadzor državne granice, 2. mogla počiniti, potaknuti ili izazvati drugu osobu da počini kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti ili prekršaj. Članak 54. (NN 70/19) (1) Policijski službenik izdaje naredbu građaninu radi: 1. otklanjanja opasnosti za život, 2. otklanjanja opasnosti za imovinu, 3. sprječavanja počinjenja kaznenog djela i prekršaja, hvatanja počinitelja tog kaznenog djela i prekršaja, te pronalaženja i osiguranja tragova koji mogu poslužiti kao dokaz, 4. održavanja ili uspostavljanja narušenog javnog reda i mira, 5. sigurnosti cestovnog prometa, 6. neometanog nadzora državne granice, 7. sprječavanja pristupa štićenoj osobi, štićenom objektu ili štićenom prostoru, te pristupa i zadržavanja na prostoru ili objektu gdje to nije dopušteno, 8. sprječavanja nastupanja i otklanjanja posljedica opće opasnosti, 9. u drugim slučajevima propisanim zakonom. (2) Naredba iz stavka 1. ovog članka može se izdati i većem broju građana. Članak 55. Upozorenja i naredbe se daju usmeno, pisano ili na drugi način propisan propisom o primjeni policijskih ovlasti (svjetlosnim i zvučnim signalima, znakovima, rukom i na drugi način). 9. Uporaba tuđeg prijevoznog sredstva i komunikacijskog uređaja Članak 56. (1) Policijski službenik može i bez pristanka osobe, uporabiti prijevozno sredstvo kojim se osoba služi, radi: 1. prijevoza osobe kojoj je ugrožen život, 2. sprječavanja počinjenja kaznenog djela za koje se progoni po službenoj dužnosti ili progona počinitelja takvog kaznenog djela, kada drukčije ne može provesti tu radnju. (2) O razlozima uporabe tuđeg prijevoznog sredstva odmah se obavještava nadređeni policijski službenik, a čim je to moguće osobi se izdaje odgovarajuća potvrda s navođenjem razloga uporabe. (3) Troškovi uporabe i šteta nastala uporabom tuđeg prijevoznog sredstva naknađuju se iz državnog proračuna. Članak 57. (NN 92/14) (1) Policijski službenik može i bez pristanka osobe, uporabiti komunikacijski uređaj kojim se osoba služi, radi: 1. obavještavanja o opasnosti za život i imovinu, 2. tijekom progona počinitelja kaznenog djela za koje se progoni po službenoj dužnosti, 3. obavještavanja o vjerojatnosti počinjenja kaznenog djela za koje se progoni po službenoj dužnosti. (2) O uporabi tuđeg komunikacijskog uređaja odmah se obavještava nadređeni policijski službenik, a čim je to moguće osobi se izdaje odgovarajuća potvrda. (3) Troškovi uporabe i šteta nastala uporabom tuđeg komunikacijskog uređaja naknađuju se iz državnog proračuna. 10. Privremeno oduzimanje, čuvanje, uništenje i prodaja predmeta Članak 58. (1) Policijski službenik privremeno oduzima i čuva predmete pod uvjetima i na način propisan ovim i drugim zakonom. (2) Policijski službenik izdaje potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta. Članak 59. (NN 70/19) Policijski službenik privremeno oduzima predmet i kad je: 1. vjerojatno da je predmet namijenjen za počinjenje ili pribavljen počinjenjem kaznenog djela ili prekršaja, osim ako se radi o kaznenim djelima uvrede ili klevete, 2. to potrebno radi zaštite opće sigurnosti, 3. predmet moguće uporabiti za samoozljeđivanje, napad, bijeg, te skrivanje ili uništenje tragova kaznenog djela za koje se progoni po službenoj dužnosti ili prekršaja, 4. to određeno posebnim propisom. Članak 60. (NN 70/19) (1) Kad čuvanje privremeno oduzetih predmeta u prostorima policije nije moguće ili je povezano sa značajnim poteškoćama, takvi predmeti mogu se čuvati u drugom prostoru, do odluke nadležnog tijela, osim ako drukčije nije određeno drugim zakonom. (2) Kad prestanu razlozi zbog kojih je predmet privremeno oduzet, on će se vratiti osobi od koje je privremeno oduzet, ako zakonom ili odlukom nadležnog tijela, nije drukčije određeno. (3) Privremeno oduzeti predmeti pribavljeni počinjenjem kaznenog djela koje se progoni po privatnoj tužbi vratit će se vlasniku na njegov zahtjev. Članak 60.a (NN 92/14) Policijski službenici ovlašteni su na mjestu pronalaska uništiti predmet koji predstavlja neposrednu opasnost za život ili zdravlje ljudi ili opasnost za imovinu ako ga ne mogu na siguran način učiniti bezopasnim ili ga ne mogu na siguran način premjestiti na drugo mjesto. Članak 61. (1) Policija će prodati privremeno oduzete predmete ako je to određeno zakonom. Prije toga će se, ako se predmet ima uporabiti kao dokaz, provjeriti jesu li poduzete nužne dokazne radnje. (2) Policija može prodati privremeno oduzete predmete kad: 1. prijeti opasnost od uništenja ili značajnog gubitak vrijednosti predmeta, 2. je čuvanje i održavanje predmeta vezano s nerazmjerno visokim troškovima ili teškoćama, 3. ovlaštena osoba ne preuzme privremeno oduzeti predmet u određenom roku nakon što je upozorena da će predmet biti prodan ako ga ne preuzme. (3) Privremeno oduzeti predmeti se prodaju na javnoj dražbi. (4) Ako se privremeno oduzeti predmet nije mogao prodati na javnoj dražbi ili ako je očigledno da će troškovi dražbe biti nerazmjerni u odnosu na vjerojatni iznos koji će se pribaviti prodajom, ili ako postoji opasnost od propadanja predmeta, privremeno oduzeti predmeti će se prodati u slobodnoj prodaji. (5) Ako se kupac ne može pronaći unutar roka od jedne godine, privremeno oduzeti predmet može se uporabiti za opće dobro ili uništiti. (6) Ako se ne može utvrditi vlasnik predmeta, postupit će se prema odredbama posebnog zakona. (7) Sredstva ostvarena prodajom privremeno oduzetog predmeta, prihod su državnog proračuna. 11. Zaprimanje prijava, podnošenje kaznenih prijava i izvješća Članak 62. (NN 92/14) (1) Policijski službenik je dužan zaprimiti prijavu o kaznenom djelu za koje se progoni po službenoj dužnosti. Ako je prijava priopćena telefonom ili drugim komunikacijskim uređajem, osigurava se, kad je to moguće, njezin elektronički zapis i o tome sastavlja službena zabilješka. (2) Ako se prijava podnosi usmeno prijavitelj će se upozoriti na posljedice lažnog prijavljivanja i po potrebi će se zatražiti pojašnjenja i dostavljanje dokumentacije i drugih podataka na koje se podnositelj poziva kako bi se mogla ocijeniti opravdanost prijave. O usmenoj prijavi sastavlja se zapisnik u koji će se unijeti dana upozorenja. (3) Ako policijski službenik unatoč danim pojašnjenjima ocijeni da nije počinjeno kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti, upozorit će podnositelja kako podnošenje prijave nije opravdano. Na izričit zahtjev podnositelja, policijski službenik će uzeti prijavu na zapisnik. (4) Policijski službenik u prijavi navodi: 1) osobne podatke podnositelja prijave, 2) upozorenja i pouke koje su dane, 3) opis djela koje je predmet prijave, 4) podatke o počinitelju ako su poznati, 5) podatke o žrtvi, te posebno je li podnesen imovinskopravni zahtjev, 6) podatke o svjedocima, 7) skice, slike, spise o poduzetim mjerama i radnjama, službene zabilješke, izjave i 8) drugi materijal koji može biti koristan za uspješno vođenje postupka. (5) Ako drukčije nije propisano zakonom, policija prijavu o kaznenom djelu za koje se progoni po službenoj dužnosti odmah dostavlja nadležnom državnom odvjetniku. Članak 63. (1) Ako se pri podnošenju kaznene prijave ili provođenjem izvida utvrdi da se radi o kaznenom djelu koje se progoni po privatnoj tužbi ili se utvrdi da događaj nema obilježja kaznenog djela, policija je dužna o tome izvijestiti podnositelja. Na zahtjev osobe ovlaštene na podnošenje privatne tužbe, policijski službenik je dužan poduzeti radnje za utvrđivanje vjerojatnog počinitelja koje ta osoba ne može sama poduzeti. (2) Ako policijski službenik zaprimi pisanu ili usmenu prijavu o kaznenom djelu za koje se progoni na temelju privatne tužbe, a počinitelj je poznat, dužan je o tome obavijestiti osobu koja je ovlaštena podići privatnu tužbu, osim ako ta osoba nije sama podnijela prijavu. (3) Policijski službenik nije dužan poduzeti radnje iz stavka 1. ovog članka, kad postoje osnove sumnje da je počinjeno kazneno djelo protiv časti i ugleda. Policijski službenik koji se zatekao na mjestu počinjenja kaznenog djela protiv časti i ugleda, na zahtjev oštećenika provjerit će identitet počinitelja i priopćiti osobne podatke oštećeniku. Članak 64. (1) Kad postoje osnove sumnje da je počinjeno kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti ili prekršaj, policija prikuplja podatke o tom kaznenom djelu i prekršaju, počinitelju, sudionicima, tragovima, dokazima i drugim okolnostima korisnim za otkrivanje i razjašnjenje tog kaznenog djela ili prekršaja. (2) Ako drukčije nije propisano zakonom, kad policija prikupi obavijesti i podatke o kaznenom djelu za koje se progoni po službenoj dužnosti, sastavlja kaznenu prijavu i dostavlja ju bez odgađanja nadležnom državnom odvjetniku. (3) Kad policija sama prikupi obavijesti i podatke o prekršaju postupa prema posebnom zakonu. Članak 65. (1) Policija sastavlja izvješće kad je to propisano zakonom i čim sazna za nove okolnosti važne za postupanje. (2) Policija bez odgađanja dostavlja izvješće državnom odvjetniku ili drugom nadležnom tijelu. 12. Osiguranje mjesta događaja Članak 66. (NN 92/14) (1) Kad policijski službenik sazna za počinjenje kaznenog djela za koje se progoni po službenoj dužnosti, prekršaja ili drugog događaja povodom kojega je potrebno pregledati mjesto događaja ili obaviti očevid, osigurat će mjesto događaja. (2) Policijski službenik koji je prvi došao na mjesto događaja će: 1. prema okolnostima označiti prostor mjesta događaja, 2. zabraniti pristup i snimanje mjesta događaja, 3. pribaviti podatke o osobama koje imaju saznanja o događaju, 4. poduzeti mjere pomoći i za sprječavanje nastupa opasnosti i štete za osobe i imovinu, 5. poduzeti mjere zaštite žrtve, 6. poduzeti druge mjere osiguranja mjesta događaja. (3) Ako sam ne obavlja pregled ili očevid, o poduzetim mjerama te o drugim okolnostima, policijski službenik iz stavka 2. ovog članka će izvijestiti osobu ili tijelo koja obavlja pregled ili očevid prije početka pregleda ili očevida. Članak 67. Policijski službenik će na mjestu događaja poduzeti i druge radnje propisane zakonom. 13. Provjera uspostavljanja elektroničke komunikacije Članak 68. (NN 92/14) (1) Radi sprječavanja i otkrivanja kaznenih djela za koja se progoni po službenoj dužnosti i njihovih počinitelja, sprječavanja opasnosti i nasilja, traganja za osobama i predmetima, policija može od davatelja komunikacijskih usluga zatražiti provjeru istovjetnosti, trajanja i učestalosti komunikacije s određenim elektroničkim komunikacijskim adresama. (2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka može obuhvaćati i utvrđivanje položaja komunikacijskog uređaja, kao i utvrđivanje mjesta na kojima se nalaze osobe koje uspostavljaju elektroničku komunikaciju te identifikacijske oznake uređaja. (3) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka temelji se na pisanom odobrenju načelnika Uprave kriminalističke policije ili načelnika Policijskog nacionalnog ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta ili načelnika policijske uprave, a u njihovoj odsutnosti osoba koje ih zamjenjuju. (4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, ako je to potrebno radi sprječavanja neposredne opasnosti ili nasilja odnosno radi žurnog traganja za osobama, odobrenje može biti dano i usmeno, ali mora biti pisano potvrđeno najkasnije u roku od 24 sata od danog usmenog odobrenja. (5) Odobrenje iz stavaka 3. i 4. ovoga članka temelji se na činjenicama iz kojih je vidljivo da se drugim radnjama nije mogao ili se neće moći postići cilj policijskog posla ili bi postizanje tog cilja bilo povezano s nerazmjernim teškoćama. 14. Poligrafsko ispitivanje Članak 69. (NN 70/19) (1) Posebno osposobljen policijski službenik (poligrafist) ovlašten je provesti poligrafsko ispitivanje nakon što osobu upozna: 1. s radom poligrafa, 2. s pravom da se ne podvrgne ispitivanju, 3. da rezultat ispitivanja ne može biti uporabljen kao dokaz u postupku. (2) Ispitivanje iz stavka 1. ovog članka može se provesti samo nakon što osoba dade pisanu suglasnost. Pisanu suglasnost za poligrafsko ispitivanje maloljetnika daje roditelj ili skrbnik. Ako su roditelj ili skrbnik mogući počinitelji kaznenog djela na štetu maloljetnika, suglasnost za poligrafsko ispitivanje daje nadležni centar za socijalnu skrb. (3) Policijski službenik iz stavka 1. ovoga članka je dužan prekinuti poligrafsko ispitivanje ako osoba od koje se traže obavijesti, nakon što je dala pisanu suglasnost, izjavi da istu povlači. Članak 70. Poligrafskom ispitivanju ne smije se podvrgnuti: 1. osoba koja je pod utjecajem alkohola, opojnih droga ili drugih psihoaktivnih tvari, 2. osoba koja ima ozbiljna srčana oboljenja, 3. osoba u stresnom stanju, 4. osoba koja uzima lijekove za smirenje, 5. osoba koja pokazuje vidljive znakove duševne bolesti ili poremećenosti, 6. osoba koja osjeća intenzivnu fizičku bol, 7. trudnica i rodilja, 8. dijete. 15. Pregled dokumentacije Članak 71. (1) Kad provodi kriminalističko …