Plan Dugoročnog razvoja pošte i telekomunikacija u Republici Hrvatskoj do 2000. godine sa Srednjoročnim planom razvoja za razdobljeod 1991. do 1995. g

Plan Dugoročnog razvoja pošte i telekomunikacija u Republici Hrvatskoj do 2000. godine sa Srednjoročnim planom razvoja za razdobljeod 1991. do 1995. godine Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Plan Dugoročnog razvoja pošte i telekomunikacija u Republici Hrvatskoj do 2000. godine sa Srednjoročnim planom razvoja za razdobljeod 1991. do 1995. godine NN 51/1991 (1.6.1991.), Plan Dugoročnog razvoja pošte i telekomunikacija u Republici Hrvatskoj do 2000. godine sa Srednjoročnim planom razvoja za razdobljeod 1991. do 1995. godine SABOR REPUBLIKE HRVATSKE Na temelju članka 6. Ustavnog zakona za provedbu Ustava Republike Hrvatske, članka 35. Poslovnika Sabora Republike Hrvatske i članka 11. točke 1. Zakona o osnivanju javnog hrvatskog poštanskog i telekomunikacijskog poduzeća ("Narodne novine", br. 42/90), Sabor Republike Hrvatske na sjednici Vijeća udruženog rada 26. lipnja 1991, Vijeća općina 26. lipnja 1991. i Društveno-političkog vijeća 26. lipnja 1991. donio je PLAN Dugoročnog razvoja pošte i telekomunikacija u Republici Hrvatskoj do 2000. godine sa Srednjoročnim planom razvoja za razdobljeod 1991. do 1995. godine 1. UVOD Razvoj poštanskog prometa razumijeva: - proširenje poštanske mreže uvođenjem odgovarajućih jedinica i sredstava poštanske mreže, sa ciljem da sva naselja, domovi i gospodarski objekti budu obuhvaćeni poštanskom mrežom; - izgradnju i puštanje u eksploataciju modernih poštanskihkapaciteta i opreme, zgrada, transportnih sredstava, mehanizacije i automatizacije, kao i tipskih sredstava za rad; - ostvarivanje takve organizacije i razne opremljenosti poštanskog prometa, iz kojih će se rezultirati brzina, sigurnost, efikasnost, racionalizacija i ekonomičnost poslovanja. Koncepcija ovog srednjoročnog plana usklađena je s trenutačnim financijskim mogućnostima i potrebama u Republici Hrvatskoj s osnovnim ciljem daljnjeg razvoja i unapređenja te djelatnosti u interesu društva i pojedinca. 2. DOSTIGNUTI STUPANJ RAZVOJA Dosadašnji rezvoj poštanskog prometa bio je stalno limitiran nedostatkom financijskih sredstava u onoj mjeri koliko bi objektivno bilo potrebno za sve planirane objekte i opremu koja bi da je nabavljena i instalirana poboljšala kvalitetu usluživanja i povećala broj usluga i prihod od tih usluga. Stanje poštanske mreže u Republici Hrvatskoj prema osnovnim pokazateljima je slijedeće: Stanje In- Stope 1985. 1990. deks rasta ___________________________________________________________________________ 1.Jedinice PT mreže 1062 1097 103 0,6 2.Šalteri u PT jedinicama 1981 2168 109 1,7 3.Stanovn. na jednu poštu 4392 4259 - - 4.Stanovn. na jedan šalter 2354 2155 - - 5.Stanovn.na jedan pošt. kovčežić 828 807 - - Ipak ocjenjujemo da je u prošlom petogodišnjem razdoblju učinjen kvalitetan zaokret u primjeni terminalne opreme na šalterima za prijem poštanskih pošiljaka i novčanog poslovanja. Primjenom terminalne opreme "Kienzle" na poslovima van šalterske službe kao što su priprema i obračun novčanih dokumenata za dostavu, i kartiranju vrijednosnih pošiljaka ubrzano se krenulo u mehaniziranje svih radnih procesa gdje se može takva oprema primijeniti. Posebno značajna odluka donijeta je za primjenu takozvanog "Univerzalnog šalterskog terminala" tipa "PC" koji je sada u primjeni u 60 pošta. Njegova daljnja primjena u poštama očekuje se u naredne dvije do tri godine. Vozni park je u dosta lošem stanju. Asortiman usluga sporo se proširuje. U odnosu na pokazatelje razvijenosti poštanske mreže mnogih Europskih zemalja nalazimo se u grupi zemalja na samom začelju razvijenosti. 3. PROJEKCIJA RAZVOJA POŠTE U REPUBLICI HRVATSKOJ DO 2.000-te GODINE Za razvoj poštanske djelatnosti do 2000-te godine karakteristična će biti promjena u pravcima razvoja, koja je započeta već u planskom razdoblju 1986-1990. godine a posebno će doći do izražaja u narednih deset godina. Te promjene se odražavaju u proširenju asortimana usluga i primjeni suvremenih tehničkih dostignuća u njihovom izvršavanju. Fleksibilnost razvoja poštanske djelatnosti uočava se i danas, jer uz oštru konkurenciju telekomunikacija i novih usluga uspješno parira izazovu privrede i društva prilagodavajući tehnologiju i asortiman usluga novim zahtjevima. Od radno intenzivne djelatnosti pošta se brzo transformira u kompjutoriziranu djelatnost. Proces minijaturizacije i neprekidnog sniženja cijena elektronske opreme idealan je uvjet za transformiranje poštanske djelatnosti u suvremenu informatičku djelatnost. Primjena elektronike, kombinirano s informatikom (bazama podataka, memorijskom karticom, elektronskim prijenosom poruke i automatizacijom) u velikoj mjeri determinira razvoj poštanske djelatnosti do 2000-te godine. Poštanska djelatnost će se dakle transformirati u dva pravca: - transformiranjem asortimana usluga i - transformiranjem tehnologije pružanja usluga. Transformacija asortimana usluga realizirat će se kroz: - informaciono obogaćivanje postojećih usluga; - supstituciju starih "neinteresantnih" usluga, novim uslugama; - uvođenje bitno novih usluga; - uključivanje posebnih pogodnosti; i sve to uz realizaciju principa da je usluga što više informatička. Takvi pravci razvoja u asortimanu usluga bit će omogućeni transformacijom tehnologije pružanja usluga a koja podrazumijeva: - automatizaciju i informatizaciju procesa rada; - integraciju s novim telekomunikacijskim tehnikama, - izmjena zakonske i tehnološke regulative; - transformiranje organizacijske strukture. Uvođenje i primjena elektronike u poštanskoj djelatnosti postaje sve dostupnija je je to tehnologija koja ima izrazitu tendenciju pada u troškovima nabave i izgradnje a ogromne mogućnosti u pružanju usluga, tako da njeno planiranje u većoj mjeri do 2000-te godine može biti vrlo realno. Nova tehnologija zahtijevat će i novu regulativu kako tehnološku, tako i zakonsku, a vjerojatno je potrebna promjena i organizacijskih formi. Težnja poštanske djelatnosti u svijetu je da se osamostaljuje kako u pogledu poslovanja, tako i donošenja odluka, a organizacija HPT-a danas je prijelazni organizacijski oblik u tom pravcu. 3.1. Projekcija razvoja novih usluga 3.1.1. Elektronska pošta Uvođenje usluge elektronske pošte omogućit će djelomično rješenje ili ublažavanje problema,koji su danas prisutni u prijenosu pismovnih pošiljaka. Najmasovniji korisnici ovih usluga - poslovni korisnici, elektronskom poštom dobivaju uslugu koja je po kvaliteti i tehničko-eksploatacijskim mogućnostima u najvećoj mjeri prilagođena njihovim potrebama. Uvođenje sustava elektronske pošte trebat će obaviti u fazama. Pripremna faza do 1995. godine, a nakon toga prema utvrđenim prometnim kriterijima, započela bi izgradnja i eksploatacija sustava elektronske pošte. 3.1.2. Kompjuterska pošta Za prijenos poruka odnosno sadržaja koji potiču iz računara i uređaja za obradu teksta do primaoca koji nema odgovarajuću opremu koristit će usluge kompjutorske pošte. Teleteks pretplatnici mogu koristiti ovu uslugu i svoja priopćenja prenijeti telekomunikacijskom mrežom u kompjuterski centar odakle bi se informacije upućivale u poštu najbližu primaocu. Tu bi se izvršilo štampanje, stavljanje u kovertu i uručenje pisma na uobičajen način. Očekuje se da će potreba za ovom uslugom uslijediti nakon 1995. godine. 3.1.3. Videoteks usluge Uvođenjem videoteks usluga u telekomunikacijama bit će omogućeno da se dio baze podataka videoteksa koristi za potrebe korisnika poštanskih usluga i za raznovrsne informacije koje se odnose na poštanski promet. Za ovo je potrebno predvidjeti da se određene pošte, prvenstveno u većim mjestima opreme terminalima videoteksa. 3.1.4. Automatski novčani šalter (POSTOMAT) Postomati su novčani šalteri samouslužnog tipa namijenjeni korisnicima novčanih usluga kod pošta koje posjeduju post karticu da samostalno bez posredovanja radnika pošte obavljaju određene vrste gotovinskih i bezgotovinskih novčanih transakcija. Primjena postomata doprinijet će daljnjem razvoju i modernizaciji novčanog poslovanja kod pošta. Njihova primjena očekuje se nakon 1991. godine. 3.2.Poštanske usluge u 000 ___________________________________________________________________________ VRSTA Ostvareno Plan Indeks Stopa 1990. 1995. 2000. 4:2 rasta ___________________________________________________________________________ POŠTANSKE USLUGE: 391.549 420.900 451.600 115 1,6 - pismovne 280.257 283.100 292.600 104 0,4 - novine i časopisi 41.480 39.500 40.000 96 -0,4 - paketske 2.461 2.000 2.500 101 0,1 - pošt.uputnice 3.081 3.200 3.500 113 1,2 -štedna služba 10.512 14.100 18.000 170 5,5 - platni promet 53.758 79.000 95.000 176 5,8 ___________________________________________________________________________ 3.3.Kapaciteti poštanske mreže 3.3.1.Jedinice poštanske mreže ___________________________________________________________________________ VRSTA Stanje Plan stanja Indeks Stopa 1890. 1995. 2000. 4:2 rasta ___________________________________________________________________________ POŠTE - ukupno 1097 1226 1270 115 1,4 -PTjedinice 913 960 988 108 0,8 - šalterske pošte 139 191 202 145 3,8 - pomoćne pošte 17 20 20 117 1,6 - sezonske pošte 28 55 60 214 7,9 ___________________________________________________________________________ 3.3.2.Dostavni rajoni ___________________________________________________________________________ VRSTA Stanje Plan stanja Indeks Stopa 1990. 1995. 2000. 4:2 rasta ___________________________________________________________________________ RAJONA - ukupno 3668 3800 4100 111 1,1 - uže dost.podr. 1998 2091 2360 118 1,7 - šire dost.podr. 1596 1652 1690 105 0,5 - najšire dost.podr. 67 57 50 74 -3,0 ___________________________________________________________________________ 3.3.3. Šalteri u PTT jedinicama ___________________________________________________________________________ VRSTA Stanje Plan stanja Ind. Stopa 1990. 1995. 2000. 4: 2 rasta ___________________________________________________________________________ ŠALTERI-ukupno 2167 2455 2800 129 2,6 - pismovni 129 146 160 124 2,2 - novčani 536 638 700 130 2,7 - paketski 37 40 50 135 3,1 -za prjem telegrama 77 80 85 110 0,9 - za prod.vrijedn. 6 9 15 250 9,6 - kombinirani 1382 1542 1790 129 2,6 ___________________________________________________________________________ 3.3.4.Poštanski kovčežići ___________________________________________________________________________ VRSTA Stanje Plan stanja Ind. Stopa 1990. 1995. 2000. 4:2 rasta ___________________________________________________________________________ POŠT. KOVČEŽIĆI - svega 5785 6437 7000 121 1,9 - automatski 738 1113 1500 203 7,3 - s ključem 5047 5324 5500 108 0,8 ___________________________________________________________________________ 3.4.Pokazatelji dostupnosti jedinica poštanske mreže ___________________________________________________________________________ Stanje Plan POKAZATELJ 1990. 1995. 2000. ___________________________________________________________________________ Stanovnika na 1 PT jedinicu 4259 3843 3740 Stanovnika na 1pošt.šalter 2155 1919 1696 Stanovnika na 1pošt.kovčežić 808 732 679 ___________________________________________________________________________ Modernizacija tehnološkog procesa u poštanskim centrima izvršit će se primjenom sustava za poluautomatsko i automatsko dijeljenje pismovnih pošiljaka s ciljem da se pošiljka što kraće vrijeme zadrži u poštanskom centru. Također se predviđa nastavak modernizacije poslovanja na poštanskim šalterima uvođenjem najnovijih i za tu svrhu prikladnih šalterskih terminala. Očekuje se da će tako modernizirana poštanska djelatnost ostvariti porast poštanskih usluga po godišnjoj stopi od 1,6%. Najveći porast očekuje se kod usluga novčanog poslovanja, po stopi od 5,8% godišnje. Povećanje kapaciteta poštanske mreže očekuje se povećanjem pošta sa cjelokupnim poslovanjem po stopi od 0,8%, šalterskih od 3,8%, pomoćnih od 1,6% i sezonskih od 7,9% godišnje. U skladu s povećanjem broja pošta doći će i do povećanja broja šaltera po stopi od 2,6%. Također se predviđa povećanje broja poštanskih kovčežića po stopi od 1,9%. Doći će i do povećanja broja dostavnih rajona po prosječnoj stopi od 1,1%. Krajem razdoblja očekuje se da će 1 PT opsluživati 3740 stanovnika prema 4259 danas, a jedan poštanski šalter posluživat će 1696 stanovnika prema 2155 danas, a na jedan poštanski kovčežić doći će 679 stanovnika prema 808 u 1990. godini. 4. SREDNJOROČNI PLAN RAZVOJA POŠTE U REPUBLICI HRVATSKOJ OD 1991-1995. GODINE 4.1. Ciljevi razvoja u poštanskom prometu - povećanje broja jedinica PTT mreže, tako da u 1995. godini jedna jedinica PT mreže opslužuje cca 3843 stanovnika na 46 km kvadratni, a jedan šalter bi trebao posluživati 1919 stanovnika; - nastaviti s daljnjom modernizacijom tehnološkog procesa prijema poštanskih pošiljaka i novčanog poslovanja; - modernizirati rad u poštanskim centrima nabavkom odgovarajuće opreme za preradu poštanskih pošiljaka; - nastaviti sa izgradnjom modernih poštanskih zgrada i adaptacijom postojećih; - obnoviti vozni park za prijevoz poštanskih pošiljaka; - nastaviti s daljnjim uvođenjem kontejnera u prijevozu poštanskih pošiljaka; - uvesti noćni avionski prijevoz poštanskih pošiljaka na relaciji Zagreb - Pula -Zadar - Split - Dubrovnik i obratno; - prema ukazanim potrebama uvoditi nove usluge kojie će zadovoljiti građane - korisnike PT usluga, a poduzeću donijeti odgovarajući prihod; - poboljšati kvalitetu ukupnog prijenosa poštanskih usluga, kako bi se postotak pošiljaka po principu danas primljeno - sutra uručeno povećao iznad 80%, u Republici Hrvatskoj (danas oko 60%). 4.2. Razvoj mreže i kapaciteta 4.2.1. Jedinice za preradu poštanskih pošiljaka Planom razvoja do 1995. godine ne predviđa se povećanje Poštanskih centara (u daljnjem tekstu PC) na području Republike Hrvatske. Njihov sadašnji broj odgovara postavljenoj organizaciji prerade i transporta poštanskih pošiljaka. Sredinom planskog razđoblja predviđa se zavisno od realizacije primjena mehaničke prerade pismovnih pošiljaka u Glavni poštanski centar (u daljnjem tekstu GPC) Zagreb i Split, grupiranje poštanskih centara u PC pripreme i PC prerade. PC-i pripreme bili bi: Karlovac, Sisak, Varaždin, Bjelovar, Pula i Vinkovci. Ostsli poštanski centri zadržali bi rang poštanskog centra prerade. Predviđa se organiziranje Centra zaštite u GPC Split u 1991. godini i otvaranje pošte carinjenja pri PC Slavonski Brod u 1993. godini. 4.2.2. Jedinice za pružanje poštanskih usluga korisnicima Predviđa se dinamičniji porast broja jedinica za pružanje poštanskih usluga korisnicima u odnosu na prethodno razdoblje po prosječnoj godišnjoj stopi od 2,3. U strukturi tih jedinica značajniji porast predviđa se kod šalterskih pošta po stopi 6,5 i sezonskih pošta po prosječnoj godišnjoj stopi od 14,4. Po prvi puta planira se i otvaranje 8 ugovornih pošta, čiji će broj vjerojstno biti i veći nakon što se dogovore kriteriji za otvaranje takvih jedinica PT mreže na području HPT-a. Otvaranjem novih PT jedinica predviđa se povećanje ukupnog broja šaltera po stopi od 2,5 godišnje. U toj grupi značajnije povećanje predviđa se kod šaltera za novčano poslovanje po stopi od 3,5 i šaltera za prijem pismovnih pošiljaka po stopi od 2,5 godišnje. Planirani porast broja dostavnih rajona uglavnom se predviđa u užoj dostavi od 0,8% godišnje i široj dostavi od 0,9%. Smanjenje broja rajona u najširoj dostavi rezultat je pretvaranja dijela tog područja u šire dostavno područje, čime se poboljšava kvaliteta uručenja pošiljaka. 4.2.3. Sredstva poštanske mreže U grupi sredstava poštanske mreže značajnije povećanje planira se kod automatskih poštanskih kovčežića po prosječnoj godišnjoj stopi od 8,4 zbirnih poštanskih kovčežića po prosječnoj stopi od 14,4 godišnje i pretinaca poštanskih pošiljaka s ključem po stopi od 4,4 godišnje. Povećanje ovih kapaciteta povećat će kvalitetu prijema i uručenja pošiljaka i smanjiti troškove u toj fazi rada. Uređaji i automati za samouslugu ni u ovom planskom razdoblju nisu našli svoje pravo mjesto, jer još uvijek postoje teško rješive eksploatacijsko-tehničke poteškoće u njihovoj primjeni. 4.2.4. Strojevi i uređaji za rad na šalterima Programom razvoja planira se nastavak kontinuiteta daljnjeg mehaniziranja svih radnih procesa na šalterima. Primjenom univerzalnog šalterškog terminala u gotovo svim jedinicama PT mreže bit će zaokružen jedan ciklus terminalizacije šaltera. Visoke godišnje stope rasta rezultat su nastojanja da se u ovom planskom razdoblju u fazi prijema pošiljaka i usluga novčanog poslovanja učini što je moguće više na modernizaciji šalterske službe. Stoga se i predviđaju visoke godišnje stope rasta kod strojeva za brojanje metalnog novca od 26,5%, strojeva za brojanje papirnatog novca od 15,4% i šalterskih terminala od 19,8% godišnje. Najznačajnije povećanje je kod univerzalnih šalterskih terminala za 767 komada. 4.2.5. Strojevi i uređaji za preradu poštanskih pošiljaka U ovom programskom razdoblju planira se nabavka opreme za mehaničku preradu pismovnih pošiljaka u GPC Split i Zagreb, i PC=u Slavonski Brod. Kada dođe do realizacije nabavke spomenute opreme, bit će ta prva oprema,takove vrste primijenjena u nas. U svim PC-ima planira se povećanje broja strojeva za žigosanje. Takoder seplanira povećanje strojeva za vezivanje svežnjeva. U PC Dubrovnik planira se nabavka uređaja za dijeljenje paketa, a u PC Rijeka predviđa se i nabavka strojeva za isprašivanje vreća. Sva ova oprema kada bude u funkciji povećat će produktivnost rada u poštanškim centrima. 4.2.6. Transportna sredstva Značajnije povećanje sredstava unutrašnjeg transporta u PC-ima očituje se u povećanju instaliranih transportnih traka, zračnih konvejera, nabavci viličara, motornih i akumulatorskih kolica i kontejnera. Sva ova transportna sredstva utječu na brži protok poštanskih pošiljaka i vreća kroz odgovarajući poštanski centar uz minimalno korištenje radne snage. Značajnije povećanje sredstava vanjskog transporta planirano je u Centrima pošta Osijek i Rijeka: Preko 50% voznog parka bit će zamijenjeno novim modernijim automobilima. Broj poštanških vagona ostaje na razini 1990. godine, jer se ne predviđa uvođenje novih putujućih pošta na području republike Hrvstske. U planskom razdoblju bit će nabavljena 4 poštanska vagona kao zamjena za postojeće dotrajale vagone. 4.2.7. Poslovne PT zgrade Planirani porast broja poslovnih PT zgradapo stopi od 2,7 godišnje je u skladu s predviđenim povećanjem jedinica PT mreže. U ovom planskom razdoblju doći ćedo promjene u strukturi vlasništva. Planira se znatno brži rast PT zgrada u vlasništvu HPT-a po stopi 7,7 godišnje.,Nasuprot tome predviđa se smanjenje broja zgrada u vlasništvu drugih (društveno i privatno vlasništvo). U sklopu povećanja broja poslovnih zgrada doći će do povećanja površine poslovnog prostora, čiji se godišnji rast predviđa po stopi od 2,5. 4.2.8. Pokazatelji dostupnosti jedinica i sredstava poštanske mreže Srednjoročnim planom do 1995. godine predviđa se poboljšanje dostupnosti jedinica i sredstava PT mreže korisnicima. Tako se predviđa da će jedna PT jedinica u 1995. godini posluživati 3.843 stanovnika u odnosu na 4.259 stanovnika u 1990. godini. Isto tako doći će do smanjenja broja stanovnika na jedan poštanski šalter sa 2.155 u 1990. godini na 1.919 u 1995. godini. Broj stanovnika na jedan poštanskikovčežić takoder će se smanjiti sa današnjih 808 na 732. Ostvarenjem tako planiranih pokazatelja poboljšat će se kvaliteta usluživanja korisnika poštanskih usluga. PLAN Dugoročnog razvoja telekomunikacija u Republici Hrvatskoj do 2000. godine sa Srednjoročnim planom razvoja za razdoblje od 1991-1995. godine 1. UVOD Telekomunikacijski sustav u Republici Hrvatskoj razvija se i djeluje organizacijski i tehnološki samostalno u okviru javnog poduzeća Hrvatska pošta i telekomunikacije (HPT). Odvijanje javnog unutrašnjeg i međunarodnog telekomunikacijskog prometa, kao i pripremanje odgovarajućih kapaciteta za obavljanje tog prometa, koji predstavljaju nezamjenjiv uvjet života i rada na području Republike, Zakonom o osnivanju HPT-a utvrđeni su kao djelatnost od posebnog društvenog interesa. Uloga telekomunikacija u vrlo brzom razvoju svjetskog gospodarstva i društvenih odnosa sve je veća i danas ne postoji niti jedna razvijena zemlja koja nema izrazito razvijene telekomunikacije. One su temelj čitavog niza poslovnih i društvenih djeletnosti od distribucije informacija o događajima u bilo kojem dijelu svijeta preko različitih poslovnih i bankarskih, specifičnih javnih (turizam, promet, meteorologija, znanost. . .) i privatnih informacijskih sustava pa do osobnih komunikacija između pojedinaca ). Ulazak u postindustrijsko, tzv. informatičko društvo zahtijeva sve brži i efikasniji dostup do raznih informacija čije je procesiranje svrsishodno samo ako su dostupne svim zainteresiranima putem resprostranjene i moderne telehomunikacijske mreže. Postoji znatan međusobni utjecaj i korelacija između razvijenosti telekomunikacija (što je preduvjet i širenju informatike) i svih ostalih društvenih i gospodarstvenih djelatnosti. Može se tvrditi da su razvijene telehomunikacije poticajni faktor, generator i promotor ukupnog razvoja, što opet neposredno utječe na daljnji razvoj samih telekomunikacija. Pri tome treba istaknuti činjenicu da ulaganja u telehomunikacijsku djelatnost u razvijenim zapadnoevropskim zemljama višestruko participiraju u ukupnim privrednim investicijama nego što je to bilo do sada u nas: - razvoj i organiziranje jedinstvene informacijske infrastrukture telekomunikacijskog sustava HPT-a, - marketinške funkcije koja treba sve širi spektar usluga i mogućnosti cjelokupnog telehomunikacijskog sustava približiti i učiniti dostupnim korisniku. Elaboracija o dugoročnom razvoju telekomunikacijskog sustava Republike Hrvatske do 2000. godine, koja je u globalnim elementima usklađena s dosad utvrđenim pravcima razvoja Republike, sadrži i osnove srednjoročnog plana za razdoblje od 1991-1995. godine, kao prve etape realizacije. Također sadrži i prijedloge konkretnih programa iz tog plana koji bi se, kao prioritetni iz telekomunikacijske djelatnosti, trebali realizirati uz razne oblike zajedničkih ulaganja s potencijalnim stranim i domaćim investitorima odnosno uz dotok privatnog kapitala. Tijekom izrade projekcije dugoročnog razvoja telekomunikacija u Republici Hrvstskoj do 2000. godine te srednjoročnog plana za razdoblje od 1991-1995. godine bila je prisutna spoznaja o značenju telekomunikacijske djelatnosti za daljnji sveukupni razvoj Republike Hrvatske. Pri tome je od posebnog značaja zakonska i stvarna odgovornost HPT-a za tehničho-tehnološko jedinstvo telekomunikacijskog sustava na cijelom području Republike, kao i nužnost da se u tom cilju sinkronizirano usmjeravaju svi raspoloživi resursi upravo u interesu same Republike. Paralelno s tim, otvorene su, u skladu s već dulje vrijeme vrlo prisutnim kretanjima u razvijenim zemljama, mogućnosti parcijalnog i postepenog uključivanja tog dosad potpuno zatvorenog sustava u tržišni način privređivanja. Sve te, za telekomunikacijski sustav burne promjene, prati nedostatna, nedorečena ili neadekvatna zakonska regulativa iz područja telekomunikacija, izgradnje objekata i radnih odnosa. Uz navedene činjenice, realna je okolnost da je izrada razvojnih planskih dokumenata (Srednjoročni plan 1991-1995. godine) još uvijek opterećena dosadašnjim dugogodišnjim pristupima planiranju koji više ne odgovaraju nastalim promjenama u društvu. Dugoročni pak razvojni planovi neizbježno podliježu promjenama izazvanim vrlo intenzivnim razvojem novih i usavršavanjem postojećih tehnologija te promjenom odnosa troškova za njihovu realizaciju. Iz toga se nameće potreba i obveza kontinuiranog usklađivanja konkretnih razvojnih planova, a u određenim vremenskim razmacima ili s pojavom novih bitnih spoznaja ili troškovno kompetitivnih, perspektivnih tehnologija, i evoluiranje ciljeva i smjernica za realizaciju dugoročnih planova. S tim u skladu djelovat će razvojne funkcije HPT-a na području telekomunikacija. Projekcijom dugoročnog razvoja telekomunikacijskog prometa Republike Hrvatske do 2000. godine želi se intenzivirati i osigurati kontinuirani razvoj tehničko-tehnološki jedinstvenog telekomuikacijskog sustava. Takav razvoj treba biti u skladu s potrebama postojećih i potencijalnih korisnika, te ukupnim mogućnostima društva, u okviru tržištu orijentiranog gospodarstva Republike. Sve je podređeno poticanju njenog sveukupnog napretka, uspostavljajući pri tome međusobne odnose specifične za djelatnost od posebnog društvenog interesa. Polazeći od dosada dostignutog stupnja (ne)razvijenosti telekomunikacijskih kapaciteta u okviru HPT-a, mora se konstatirati, i pored zavidne i respektabilne tehnološke razine (već je danas značajan dio kapaciteta realiziran u digitalnoj tehnologiji, što je u okvirima europskog prosjeka!) nezadovoljavajuća kvantiteta i rasprostranjenost telekomunikacijske mreže. Određeni su ciljevi razvoja a predložene su i odgovarajuće tehnologije kojima se oni mogu postići, uz istodobni pomak u pouzdanosti telekomunikacijske mreže, kvaliteti i raspoloživosti usluga te "smjernice" koje upućuju na način i dinamiku njihove realizacije. Pri tome je trajno prisutna obveza usklađivanja razvoja lokalnih, međumjesnih i međunarodnih kapaciteta radi omogućavanja nesmetanog obavljanja telekomunikacijskog prometa i to posebno na magistralnom nivou mreže. Uz navedeno, na realizaciju projiciranog dugoročnog razvoja bitno će utjecati: - postupno i kontrolirano uključivanje telekomunikacijske djelatnosti u tržišne tokove privređivanja, uključivanje u europske integralne i regionalne razvojne projekte, - dosljedno poštivanje nacionalne i međunarodne tehničke regulative, - poticanje i vrednovanje znanstveno-istraživačkog rada u okviru HPT-a i nastavak suradnje s odgovarajućim institucijama. 2. DOSTIGNUTI STUPANJ RAZVOJA U telekomunikacijskoj mreži Republike Hrvatske dominantni dio čini telefonska mreža, te je uputno prema pokazateljima kao što su npr. broj GTP-a i stopa rasta telefonskih priključaka, analizirati postojeće stanje. Dosad ostvareni rezultati imaju rastući trend - npr. gustoća GTP-a (slika T-1.) - te su u vezi s tim i primijenjenom koncepcijom razvoja i organizacije mreže, stvoreni preduvjeti budućeg ubrzanog razvoja. Gustoća telefonskih priključaka različita je po tranzitnim područjima, također i ukupan broj GTP-a (slika T-2. i T-3.). Moguće je zaključiti da je u proteklom planskom razdoblju strategija, koja temelji razvoj na digitalizaciji u svim dijelovima telekomunikacijske mreže te na uvođenju novih tehnologija, rezultirala kvalitetnim učinkom. Postignutu razinu digitalizacije u pojedinim tehnološkim cjelinama (u tradicionalnom smislu), moguće je procijeniti prema kapacitetima, tako je npr. danas u radu 11 digitalnih glavnih centrala ili 52,38%, ali je od 729 krajnjih centrala svega 7.41% digitalnih. Instalirano je 992.165 telefonskih priključaka, od čega 16.04% digitalnih (slika T-4.), a preko 30% telefonskih centrala je elektroničkih. Udomeni magistralnih/međunarodnih prijenosnih sustava u proteklom su srednjoročnom razdoblju dovršeni i neki analogni sustavi čija izgradnja je započela još u prethodnom planskom razdoblju (analogni KKSP "Central"). Izgrađeno je više digitalnih kabelskih/radio relejnih sustava brzine prijenosa 140 Mbit/s. Stanje krajem 1990. godine govori da je digitalizirano približno 20% kapaciteta magistralnih sustava prijenosa. Na nižim je razinama postotak digitalizacije veći (slika T-5 ). Na području zagrebačkih mrežnih grupa digitalno je 75% prijenosnih, a 30% komutacijskih sustava (dominantan udio u ovom postotku predstavlja metropolitenska zagrebačka mreža). Neposredno vezana uz digitalizaciju je i implementacija novih tehnotogija u klasičnu tehnološku strukturu (optički sutavi prijenosa, uvođenje signalizacijske mreže CCS7, dislokacija pretplatničkih stupnjeva komutacija i dr.). Aktualne aktivnosti na području telefonije danas su najintenzivnije na uvođenju jedne od novih usluga - javne mobilne telefonije. Trenutno je u eksperimentalnom radu jedna bazna stanica (Sljeme) koja pokriva zagrebačko područje, sa priključenih približno stotinu korisnika. Stanje kapaciteta telegrafskih priključaka pokazuje da broj priključaka ima opadajuću stopu povećanja, što je ( posljedica transformacije potreba korisnika (na primjer, intenzivno se povećao broj faksimil priključaka, višestruko od planiranog). Imajući u vidu ulogu telekomunikacija i informatike kao promotora ekonomskog razvoja, ilustrativno je usporediti osnovni kvantitativni pokazatelj razvoja telekomunikacijske mreže (gustoću GTP-a) u Hrvatskoj odnosno u Jugoslaviji s nekoliko zapadnoeuropskih zemalja (slika T-6.). Vidi se da su u nas dosad dostignuti kvantitativni rezultati još uvijek daleko od tzv. europske razine. Sl. T-1 GUSTOĆA GTP-a U REPUBLICI HRVATSKOJ GODINE GTP/100 stanovnika 1985 11.7 1986 12.5 1987 13.9 1988 14.9 1989 16.1 1990 18 Sl. T-6 GUSTOĆE GLAVNIH TELEFONSKIH PRIKLJUČAKA U NEKIM EUROPSKIM DRŽAVAMA DRŽAVE GTP/100 stanovnika (automobilske oznake) (stanje koncem 1990.) A 41 F 47.5 GR 39 I 37.5 YU 15 S 68 CH 57 CRO 18 D 50 3.TRENDOVI RAZVOJA EUROPSKIH TELEKOMUNIKACIJA DO 2000. GODINE Svjetski razvoj tehnologije u posljednjim desetljećima,posebno izražen na polju mikroelektronike, donio je epohalne novosti koje su se značajno odrazile u tehnici telekomunikacija. Zahvaljujući tome došlo je do tehnoloških i tehničkih promjena u komponentama telekomunikacijskih sistema (od korisničkih terminala, komutacijskih uređaja, prijenosnih uređaja do prijenosnih medija), koje su postale mnogo kvalitetnije, brže i pouzdanije. Sve veća primjena mikroelektronike i procesora u telekomunikacijama, kao i kabela sa optičkim nitima, mijenjaju perspektive današnjih svjetskih telekomunikacija. Do nedavno, osnovni pravac razvoja svjetskih telekomunikacija bio je usmjeren ka stvaranju integriranih digitalnih mreža (IDN) čiji je osnovni cilj bilo ujedinjavanje prednosti koje se nad konvencionalnim rješenjima postižu uvođenjem digitalne transmisije i komutacije upravljene uskladištenim programima. Na osnovi IDN stvorena je koncepcija digitalne mreže integriranih službi (ISDN) koja osim digitalne transmisije i komutacije obuhvaća i digitalizaciju pretplatničke petlje čime je omogućena integracija različitih službi i usluga u okviru jedne mreže. Realizacija ovog koncepta, koji u svojem osnovnom ili uskopojasnom obliku predviđa digitalnu vezu brzinom 64 kbit/s od kraja do kraja između dva korisnika i svakom korisniku omogućava pristup mreži putem ograničenog broja standardiziranih mrežnih sučelja putem obične telefonske parice, danas je u svijetu u punom zamahu. Većina europskih zemalja okončala je eksperimentalnu ili pilotsku fazu uvođenja uskopojasnog ISDN-a i nalaze se neposredno pred početkom ili na početku komercijalnog rada svojih ISDN mreža. Memorandumom o razumijevanju potpisanom između članica europske zajednice predviđeno je i međusobno povezivanje,njihovih nacionalnih ISDN-a do 1992. godine. Ovim dokumentom dogovoren je i određeni skup usluga koje takve internacionalno povezane ISDN mreže trebaju podržavati, a prvi pokušaji međunarodnog povezivanja učinjeni su u Europi između Francuske i Njemačke 1990. g. Planom Europske ekonomske zajednice o koordiniranom uvođenju ISDN-a u zemlje članice, predviđena su dva važna cilja: da do 1993. godine ISDN pristup bude omogućen za 5%ukupnih pretplatničkih vodova uključenih 1983. godine i da do 1998, ISDN bude omogućen na području na kojem živi 80% stanovništva. Procjene pokazuju da bi se ovako zacrtani ciljevi mogli ostvariti uz određene napore sa zakašnjenjem od približno dvije godine. Paralelno sa uvođenjem uskopojasnog ISDN-a u zemljama Zapadne Europe, Sjeverne Amerike, Japanu i Australiji, već se javlja potreba za komunikacijama brzinama 2 Mbit/s i većim. Korištenjem optičkih niti u pretplatničkoj petlji i komutacijskih polja velike brzine, koje imaju mogućnost rada sa kanalime brzine do 138 Mbit/s, uskopojasni ISDN prerasta u širokopojasni ISDN (B-ISDN) unutar kojeg će postojati ponuda širokog spektra različitih naprednih usluga. Nastavljajući se na osnovne principe koncepcije uskopojasnog ISDN-a. opće je prihvaćeno da će se potrebe različitih usluga širokopojasnih komunikacija zadovoljavati odgovarajućim proširenjima postojećeg ISDNa .U širokopojasnom ISDN-u bit će na raspolaganju slijedeće usluge: - Sve usluge uskopojasnog ISDN-a do 64 kbit/s - Video telefonija difuznog tipa (npr. 140 Mbit/s) - Video konferencija difuznog tipa (npr. 140 Mbit/s) - Potraživanje slike, potraživanje filma, širokopojasni interaktivni videotex - Distribucija TV programa i tonskih širokopojasnih programa - Prijenos podataka velikih brzina do 140 Mbit/s (npr. prijenos datoteka, CAD, daljinsko štampanje velike količine podataka laserskim štampačem) - Faksimil visoke rezolucije i velike brzine (presfaks za daljinsko štampanje novina) - Faksimil u boji visoke kvalitete. Zemlje članice EEZ i EFTA (ukupno 14) usvojile su plan o europskom eksperimentalnom širokopojasnom povezivanju (EBIT) koji će biti u radu od sredine 1991. do kraja 1992. godine, a nudit će pristupe brzine 2 Mbit/s uz paneuropsku dostupnost. Slijedeći trend u razvoju telekomunikacija redstavljaju tzv. "usluge dodatnog kvaliteta" (VANS - value added network services) koje se javljaju u eri deregulacije i ulaska privatnih poduzetnika u oblasti telekomunikacija u razvijenim zemljama Zapada. Pružanje ovih usluga omogućeno je osim nosiocima osnovnih telekomunikacijskih usluga i raznim privatnim kompanijama - davaocima usluga, koji za pružanje tih usluga koriste postojeću telekomunikacijsku infrastrukturu, dok su funkcije protokola visokog sloja OSI referentnog modela potrebne za funkcioniranje pojedine VANS smještene u posebnim uređajima- serverima. Promatrane same za sebe, VANS ne predstavljaju samostalne telekomunikacijske usluge, već kao što im i samo ime kaže, unose dodatnu kvalitetu u postojeće javne ili privatne telekomunikacijske mreže. Glavne kategorije VANS su: - Pristup bazi podataka (npr. interaktivni videoteks) - Komunikacija store - and - forward (sistem za posredovanje poruka - MHS, elektronska pošta i sl.) - Usluge za komunikacijsku podršku (usluga elektronskog imenika, difuzni prijenos, kasnije uručenje poruke, odgovaranje na poziv i sl.) - Kompatibilne usluge (konverzija protokola između nekompatibilne terminalne opreme, konverzija koda i formata u MHS-u i sl.). - EDI - elektroničko izmjenjivanje formatiziranih podataka između računarskih aplikacija (EDIFAKTglavni europsk standard za ovu svrhu) - FTAM - transfer, pristup i upravljanje datotekama - usluga namjenjena transferu datoteka između udaljenih sustava i pristupu datotekama s distribuiranih radnih stanica. Ove će usluge razvojem ISDN-a još više dobiti na vrijednosti, iako samo postojanje ISDN-a nije uvjet za njihovo uvođenje: Osim uskopojasnog i širokopojasnog ISDN-a koji uvode novu arhitekturu telekomunikacijskih mreže s digitalnom komutacijom i prijenosom od kraja do kraja, u svijetu se danas razmatra i koncept inteligentne mreže (IN) koji predstavljaju novu arhitehturu upravljanja mrežom. Primarni cilj inteligentne mreže, čiji je koncept stvoren u SAD, odredio je okvire standarda koji omogućuje operatorima fleksibilno, ekonomično i brzo uvođenje novih službi. Osnovna iđeja IN arhitekture je da su kompleksna i vremenski zavisna komutacija i funkcije službi upravljani pomoću centralizirane baze podataka mreže. Ovaj koncept je još uvijek u razvoju i za pretpostaviti je da će imati značajan utjecaj na pravce razvoja telekomunikacijskih mreža i usluga u skoroj budućnosti. Posebno vrlo značajno područje u današnjem i naročito u budućem razvoju telekomunikacija predstavljaju radio-komunikacije, čija se primjena u korisničkom području može grubo podijeliti na mobilnu i stacionarnu, a unutar toga na jednosmjernu i dvosmjernu. Tipična primjena jednosmjerne radio-komunikacije je javni sustav za radio pozive ("paging"), dok u dvosmjernu spadaju npr. javni mobilni radio-komunikacijski sustsvi, ruralni radio komunikacijski sustavi s višestrukim pristupom, telepoint i sl. Prvobitna namjena sustava za dvosmjernu korisničku, radio-komunikaciju u ranim fazama njihovog razvoja uglavnom je bila proširenje analogne POTS ("plain ordinary telephone service" - čista obična telefonska usluga) na području (geografski ili funkcionalno) nedostupna ili teško dostupna na tradicionalan način (planinska područja, otoci, pustinjska područja, vozila na kopnu, moru ili u zraku) i u skladu s tadašnjim razvojem tehnologije bili su izvedeni u analognoj tehnici .Digitalizacijom telefonske mreže i integracijom službi u ISDN, došlo je do digitalizacije i ovih sustava i omogućavanja pristupa njihovim korisnicima do svih usluga u ISDN (prijenos govora, podataka i slike) kao i ostalim normalnim ISDN korisnicima .Trend razvoja telekomunikacija ka konceptu inteligentne mreže još će više istaći prednosti ovakvog načina komuniciranja, posebno za digitalne mobilne radio-komunikacije i telepoint usluge čija se ekspanzija očekuje u skoroj budućnosti. Javni sustavi za radio pozivanje ("paging") razvijaju se u pravcu integracije sa ostalim oblicima personalnih radio-komunikacija u jedan koncepcijski jedinstveni sustav pod nazivom "personal communication network" (PCN) u okruženju buduće inteligentne mreže. Novu vrlo značajnu kvalitetu u personalnim radio-komunikacijama unosi primjena satelitskih komunikacija za te namjene. Međunarodna satelitska organizacija INMARSAT, čija je osnovna zadaća osiguranje mobilnih satelitskih telekomunikacija u pomorskom prometu, na inicijativu svojih članica, 1989. godine je počela sa komercijalnom upotrebom svojih satelita i za kopnene, negovorne mobilne radio-komunikacije, po tzv. Standard C sustavu. Ovaj sistem omogućava široki spektar mogućih službi kao što su: prijenos podataka i određivanje lokacije mobilne stanice (sa geografskim koordinatama), pejđing, selektivni poziv, dvosmjerna komunikacija sa javnim ili privatnim teleks, paketskim i MHS mrežama. Govorne komunikacije i prijenos podataka većim brzinama još su uvijek u eksperimentalnoj fazi. Očekuje se da će sustav biti operativan nakon 1991. g. obzirom da je 1990. bila predviđena izgradnja zemaljskih obalnih stanica u više zainteresiranih europskih zemalja EUTELSAT, europska organizacija za satelitske telekomunikacije, počela je izgradnjom EMS sustava (europski mobilni sustav) koji će joj omogućiti da ponudi čitavi opseg naprednih mobilnih usluga dostupnih u cijeloj Europi. Ove usluge će obuhvaćati npr. govorne komunikacije, faksimil i prijenos podataka velikim brzinama .Sustav će također nadopunjavati GSM evropski digitalni celularni radio-sustav za javne mobilne usluge kao i usluge u zatvorenim mrežama, a koji će u funkciji u 13 zemalja Europe biti 1994. godine. EMS će proširiti opseg zemaljskih mobilnih usluga koje će EUTELSAT početi pružati na komercijalnoj osnovi početkom 1991. godine putem EUTELTRACS sistema. 4. PROJEKCIJA RAZVOJA TELEKOMUNIKACIJA REPUBLIKE HRVATSKE DO 2000. GODINE Prateći suvremena tehnička i tehnološka dostignuća i trendove u daljem razvoju telekomunikacija, telekomunikacijska mreža u Republici Hrvatskoj razvijat će se u razdoblju do 2000 godine u sljedećim pravcima: 1. Telefonska mreža a) Telefonska razvijenost Osnovni cilj Hrvatske pošte i telekomunikacija u području telefonske mreže je podizanje razvijenosti telefonske mreže u Republici Hrvatskoj, mjereno brojem glavnih telefonskih priključaka (GTP) na 100 stanovnika (telefonska gustoća), sa 18 na kraju 1990. godine na 42 do 2000. godine,a predstavlja telefonsku gustoću koju su 1990. godine postigle srednje razvijene zemlje Zapadne Europe. Na taj način će se zaostajanje Hrvatske za tim zemljama u tom pogledu sa sadašnjih 20 godina smanjiti na 10 godina. Zacrtani cilj planira se ostvariti kontinuiranim porastom broja GTP-a i to po prosječnoj stopi od 9,6% godišnje, što će u apsolutnom iznosu značiti povećanje broja GTP-a sa 844.766 na kraju 1990. godine na 2.100.000 na kraju desetogodišnjeg razdoblja. Pri tome će se poseban značaj dati: - planiranju razvoja u skladu sa potrehama korisnika, - pojačanom razvoju telefonske mreže na područjima od interesa za gospodarski razvoj Republike Hrvatske u skladu sa "Smjernicama gospodarskog razvitka Republike Hrvatske", - ujednačenom razvoju telefonske mreže na cijelom području Republike Hrvatske, - smanjivanje današnjih regionalnih razlika u telefonskoj gustoći. b) Digitalizacija mreže Već započeti proces digitalizacije telefonske mreže u idućem će se razdoblju još više intenzivirati sa ciljem da se do kraja planskog razdoblja realizira: - potpuna digitalizacija magistralne ravnine telefonske mreže, - podizanje razine digitalizacije lokalnih ravnina telefonske mreže s današnjih 16% na 80% u komutacijskim kapacitetima i s 31% na 90% u transmisijskim kapacitetima, - maksimalno približavanje točke analogno/digitalne konverzije pretplatniku radi osiguranja bolje kvalitete prijenosa informacija i olakšavanja prijelaza na potpunu digitalnu povezanost od pretplatnika do pretplatnika u ISDN okolini, - što šira primjena optičkih kabela u mjesnoj mreži do pretplatnika, u okviru dugoročnijeg cilja uvođenja optičkih niti stanove. Navedeni ciljevi ostvarit će se tako da će počevši već od prve godine ovog planskog razdoblja Hrvatska pošta i telekomunikacije prestati sa daljnjim narudžbama komutacijske i transmisijske opreme u analognoj tehnici. Sva buduća proširenja komutacijskih i transmisijskih kapaciteta obavljat će se u digitalnoj tehnici, a ići će se i na zamjenu postojećih analognih sustava digitalnim svugdje gdje je to ekonomski i eksploatacijski opravdano. Demontirana oprema, ukoliko nije amortizirana ili tehnički zastarjela, moći će se iskoristiti na nižim ravninama telefonske mreže. Postojeći analogni sustavi na nižim ravninama telefonske mreže, ukoliko to eksploatacijski uvjeti dopuštaju, ostat će u radu do iskorištenja svojih kapacitivnih mogućnosti ili do isteka roka amortizacije a njihova eventualna proširenja moguća su samo analognom opremom demontiranom na drugim lokacijama. Do konca 1993. gndine moguća je izgradnja novih komutacijskih i transmisijskih kapaciteta demontiranom analognom opremom, nakon čega će se svi novi kapaciteti i u komutaciji i u transmisiji graditi u digitalnoj tehnici. Komutacijski kapaciteti Pri izgradnji novih komutacijskih Kapaciteta već od 1992. godine treba poštivati sljedeće principe: - na magistralnoj razini ugrađivat će se digitalni komutacijski sustavi koji podržavaju signalizaciju po zajedničkom kanalu CCITT No.7, a posjeduju takvu rezervnu procesnu moć da mogu zadovoljiti potrebe neplaniranog povećanja prometa uslijed preusmjeravanja iz dijelova mreže koji su prometno preopterećeni ili su u kvaru. Na taj će se način osigurati otpornost mreže i povečati njezina pouzdanost i raspoloživost. Iz istog razloga, ovi novi komutacijski sustavi moraju bili opremljeni za uključivanje u budući TMN (Telecommunication Management Network) kapacitet upravljanja mrežom: - na razini glavnih i čvornih centrala ugrađivat će se digitalni komutacijski sustavi koji su u stanju obavljati funkcije kombinirane centrale (glavna-čvorna-lokalna, čvorna- lokalna kao i funkcije matične centrale za udaljene pretplatničke stupnjeve (RSS); - na lokalnim razinama telefonske mreže ugrađivat će se komutacijski sustavi koji će omogućiti najekonomičniju izgradnju pretplatničke mreže i točku analogno/digitalne konverzije približiti što je moguće bliže korisniku i to u pravilu: - za koncentracije do 60 potencijalnih pretplatnika udaljeni pretplatnički multipleksori (RSM), - za koncentracije do 200 potencijalnih pretplatnika udaljeni pretplatnički stupnjevi(RSS) kapaciteta 256 ptp u kabinetskoj izvedbi ili samostalne analogne ili digitalne SPC centrale kapaciteta do 300 ptp, - za koncentracije do 500 potencijalnih pretplatnika RSS kapaciteta 512 ptp ili samostalne analogne ili digitalne SPC centrale kapaciteta do 600 ptp u pravilu u kontejnerskoj izvedbi, - za koncentracije preko 500 do 4.000 potencijalnih pretplatnika RSS odgovarajućeg kapaciteta, ali maksimalno do 4096 ptp ili samostalna digitalna centrala minimalnog kapaciteta 3.000 ptp, - za koncentracije preko 4.000 potencijalnih pretplatnika samostalne digitalne centrale odgovarajućeg kapaciteta, koje ovisno o položaju u mreži trebaju imati i sposobnost preuzimanja odgovarajućeg dijela funkcija međumjesne komutacije, a radi povećanja otpornosti mreže; - u velikim decentraliziranim mjesnim mrežama ugrađivati će se digitalni komutacijski sustavi kao samostalne digitalne centrale ili kao RSS ovisno o potrebama i položaju u mjesnoj mreži, pazeći pri tome da se u pravilu ne koriste kapaciteti RSS-a veći od 4096 ptp-a na jednoj lokaciji, odnosno samostalne centrale manje od 3000 ptp. Za priključivanje manjih grupa pretplatnika, naročito u dijelovima već izgrađene mjesne mreže gdje nema slobodnih kapaciteta u pretplatničkim kabelima, treba koristiti RSM ili RSS kapaciteta 256 ptp u kabinetskoj izvedbi; - na geografski teško dostupnim područjima (planine, otoci i sl.), kao i u područjima s malom koncentracijom pntencijalnih pretplatnika (ruralna područja) planirat će se primjena digitalnih ruralnih radio sustava (RRS) s višestrukim pristupom (point-to-multipoint sustavi). Transmisijski kapaciteti Započeta digitalizacija transmisijske osnove telekomunikacijske mreže na sve tri razine transmisijskih sustava koje čine: -međunarodni i magistralni sustavi, - lokalne mreže na razini mrežnih grupa i mjesnih mreža, pretplatnički/korisnički pristupni sustavi, nastavit će se i dalje, u svrhu stvaranja sveobuhvatne podloge za sukcesivno prvođenje i integraciju novih službi i usluga. U sklopu digitalizacije transmisijske mreže na višim razinama i u pristupnim sustavima velikih korisnika i javnih službi koristit će se u razdoblju do 1995. godine plesiokroni (PDH) i sinkroni (SDH), a kasnije isključivo SDH sustavi transmisije. Transmisijski mediji i kapaciteti su postojeći koaksijalni kabeli te radio-relejni uređaji za brzine 34 Mbit/s (480 kanala) i 140 Mbit/s (1920 kanala) i optički kabeli za brzine 140/155 Mbit/s, 565/622 Mbit/s (7680 kanala) do 1,2 i 2,4 Gbit/s i viših brzina na najvišim transverzalnim pravcima. Prednosti korištenja SDH sustava su u lakšem i boljem načinu nadzora i upravljanja te transparentnosti za ATM (asinkroni transfer mod) - način multipleksiranja i transmisije koji omogućava povezivanje uskopojasnih i širokopojasnih signala iz bilo kojih izvora istodobno na istom transmisijskom sustavu. Zahvaljujući evoluciji u razvoju optičkih transmisijskih sustava, kabeli s optičkim nitima i optička transmisijska oprema postali su prvi i jedini izbor za nove kabelske transmisijske sustave. Primarni faktori za to su ekonomičnost, superiornost radnih karakteristika, visoki kapacitet i dalekosežne mogućnosti. Ovaj trend će se nastaviti i ubuduće kako zbog pojave novih usluga različitih transmisijskih potreba, tako i zbog brzog porasta postojećih telekomunikacijskih usluga. c) Reorganizacija mreže Organizaciju cjelokupne telefonske mreže a naročito na magistralnoj ravnini potrebno je tako ustrojiti da se osigura maksimalni stupanj otpornosti mreže na prometna preopterećenja i kvarove izazvane višom silom ili utjecajem drugih nepredvidivih činilaca u bilo kojem dijelu ili elementu mreže. Ovaj cilj ostvariti će se na sljedeći način: Komutacijski kapaciteti U magistralnim komutacijskim čvorovima osigurat će se prostorna diverzifikacija komutacijskih funkcija na način da se do kraja planskog razdoblja izgrade paralelni komutacijski čvorovi poslojećim ili da se dio magistralnih komutacijskih funkcija dodijeli nekom drugom prikladnom komutacijskom čvoru koji ih je u stanju obavljati. U prvom slučaju, oba čvora će cijelo vrijeme obavljati svoj dio magistralnih komutacijskih funkcija, da bi u slučaju ispada iz rada jednog od njih drugi preuzeo obavljanje svih funkcija, ali u ograničenom obujmu. U drugom slučaju, rezervni čvor- preuzima obavljanje funkcija magistralnog čvora samo u slučaju njegovog kvara ili velikog preopterećenja, ali i ovog puta u ograničenom obujmu. Uvjet za postizanje maksimalne efikasnosti ovakve organizacije mreže magistralriih komutacijshih čvorova je postojanje sistema za automatsko upravljanje mrežom u TMN konceptu. Na razinama internacionalne i tranzitnih komutacija izgradit će se zbog toga u sjedištima današnjih tranzitnih centrala u Republici (Zagreb, Rijeka, Split i Osijek) paralelne komutacije s kombiniranim funkcijama. Transmisijski kapaciteti Arhitektura moderne digitalne transmisijske mreže treba se temeljiti na maksimalnoj fleksibilnosti strukture i omogućavanju centralizacije upravljanja na svim razinama mreže. To je moguće postići širokom primjenom kabela s optičkim nitima sve do korisničke opreme (izgradnja digitalnih pretplatničkih petlji odnosno fleksibilnih pristupnih sustava) i novoj digitalnoj transmisijskoj opremi realiziranoj prema SDH standardu, putem kojeg se omogućava direktan pristup multipleksnim komponentama za ulaz i izlaz kanala na nižim razinama. SDH standard ima prije- nosne mogućnosti unutar n x 155 Mbit/s, kao i za pleziokrone protoke manjih brzina čak i ako pripadaju različitim standardima. Radi postizanja veće fteksibilnosti mreže već do 1995 godine započet će se uvođenjem digitalnih komutacijskih matrica za statičko prespajanje digitalnih kanala i grupa (digital cross-connect systems - DCS), putem kojih se omogućava automatska rekonfiguracija mreže na programirani način. Osnovne razine nove arhitekture telekomunikacijske mreže čijoj realizaciji će se postepeno prilaziti do 2000. godine. organizirane su na sljedeći način: - pristupna mreža - od krajnjeg korisnika do čvora za distribuiranje usluga (pretplatnički/korisnički pristupni sustavi prijenosa), - spojna mreža - između čvorova za distribuciju usluga i do tranzitnih čvorova (lokalne mreže na razini mrežnih grupa i mjesnih mreža), - tranzitna spnjna mreža - između tranzitnih čvorova (međunarodni i magistralni sustavi). Topologija pristupne mreže bit će prstenasta (između pristupnih točaka prema krajnjim korisnicima). Topologija spojnih mreža između čvorova bit će logička rešetka u različitoj fizičkoj realizaciji. Tranzitna spojna mreža je transportna mreža koju treba planirati da osigura visok stupanj raspoloživosti i to najprije za brzine protoka bita reda Gbit/s, a kasnije i za protok reda Tbit/s. U vezi s reorganizacijom telekomunikacijske mreže potrebno je istaknuti početak procesa integracije telekomunikacijskih sustava HPT-a i velikih javnih infrastrukturnih službi Republike u jedinstveni sustav veza. Ova integracija započinje usvajanjem Plana razvoja 1991. - 1995. izgradnjom novih digitalnih transmisijskih sustava na magistralnoj razini i njihovim korištenjem od strane posjednika funkcionalnih sustava veza. Diverzifikacija međunarodnog prometa realizira se zemaljskim i satelitskim vezama. Već u razdoblju do 1995. godine 75% interkontinentalnog prometa realizirat će se podmorskim optičkim kabelima. a ostatak putem satelita. Međunarodni promet prema europskim zemljama realizirat će se 60% zemaljskim, a preostali dio satelitskim vezama. U tu svrhu će se na prikladnoj lokaciji u Republici Hrvatskoj izgraditi zemaljska satelitska stanica. Na svim navedenim razinama mreža transmisijskih sustava povećat će otpornost na greške i raspoloživost mreže i usluga kroz uvođenje diverzifikacije, decentralizacije i preusmjeravanja (Rerouting) s pomoću automatskog sustava upravljanja mrežom na principu mreže za upravljanje telekonkunikacijama - TMN. d) Pretplatničke mreže U razdoblju do 2000. godine realizirat će se mreža s optičkim nitima do korisnika, prvenstveno u cilju pripreme i sukcesivne izgradnje jedinstvene komunikacijske infrastrukture za pružanje širokopojasnih interaktivnih i distribucijskih usluga. U prvoj fazi do 1995. godine ovaj koncept moći će se primjenjivati u funkciji distribucije komutacijskih kapaciteta bliže korisniku radi tehničko-ekonomske optimizacije pretplatničkih mreža, a uz odabir odgovarajućih rješenja i do samih korisnika. Mreže s optičkim nitima do korisnika realizirat će se u većim gradovima Republike Hrvatske po konceptu metropolitskih mreža (MAN) već do 1995. godine. U naseljima gdje nije rezvijena telekomunikacijska infrastruktura ili gdje se postojeća zamjenjuje ili proširuje, ugrađivati će se optičke niti radi zajedničkog korištenja sa kapacitetima kabelske televizije već do 1995. godine, a posebno od 1998. godine nadalje. Ovakvim pristupom izgradnji pretplatničke mreže s krajnjim ciljem izgradnje jedinstvene integrirane širokopojasne telekomunikacijske infrastrukture, dugoročno namijenjene za B-ISDN, osigurava se već od sada nadalje visok stupanj integracije na razini transmisijskog medija. U pretplatničkim mrežama koje će se graditi sa simetričnim NF kabelima treba nastojati da promjer vodiča parica bude u pravilu do 0,4 mm, što je sukladno koncepciji distribucije komutacija u cilju približavanja točke A/D konverzije pretplatnicima. Kao i u magistralnoj mreži i na nižim razinama mreže treba topologiju zvijezde transformirati prema prstenastoj odnosno rešetkastoj strukturi, i to kako na razini međumjesnih kapaciteta, razini spojnih kabela decentralizirane mreže, tako i na razini povezivanja značajnijih,komutacijskih kapaciteta u pretplatničkoj mreži (PABX). Ovakva struktura povećat će ukupnu otpornost i pouzdanost telekomunikacijskih kapaciteta na tim razinama, odnosno osigurati njenu otpornost na bilo kakav pojedinačni kvar. e) Kvaliteta usluga, Do 2000. godine sadašnju kvalitetu usluga mjerenu CCITT standardom odnosno javljanja i posjedanja treba podići od sadašnjih približno 30%na najmanje 60%, što je red veličine efikasnosti razvijenih mreža, sa dosljednim poštivanjem pravila da vjerojatnost gomilanja na magistralnim i nižim razinama ne prelazi 1%. 2. Telegrafska mreža Telegrafska mreža u Republici Hrvatskoj razvijat će se u razdoblju do 2000. godine usporenijim intenzitetom radi sve većeg širenja drugih oblika razmjenjivanja pisanih poruka putem telekomunikacijske mreže (faksimil i sl.). zbog čega će interes za teleks službom biti u postepenom padu. Do 2000. godine osigurat će se u posebnim centrima povezivanje ISDN mreže sa teleks mrežom, dok se stagnacija daljeg rasta i lagano smanjivanje kapaciteta može očekivati nakon 2000. godine. Također će se dogradnjom pristupne jedinice za teleks-uslugu sustavu za posredovanje poruka (MHS) omogućiti teleks korisnicima pristup usluzi elektronske pošte. 3. Javna mreža za prijenos podataka a) Trendovi razvoja i prijenosa podataka Prijenos podataka će se kvalitativno razvijati u dva pravca: - korištenjem iznajmljenih vodova (fizički vodovi u mjesnoj telefonskoj mreži i digitalni telefonski vodovi) i - korištenjem komutiranih mreža (analogne telefonske mreže, JUPAK mreže i ISDN mreže). Očekuje se da će kvantitativni odnos između dva naznačena kvalitativna pravca biti u odnosu 70 prema 30 .Prema kraju ovog milenija, posebno će biti velika potražnja za velikim brzinama prijenosa (većim od 64 kbit/s) koje će se u mjesnim mrežama realizirati posredstvom okptičkih transmisijskih sustava. b) Dugoročni razvoj mreže za prijenos podataka Analiza razvoja, u proteklih 10 godina, mreža za prijenos podataka u svijetu i kod nas pokazuje porast fizičkog opsega korištenjem po stopi od 20% godišnje. Očekuje se da će se takvi trendovi nastaviti kod nas do 2000 godine .Prema našim procjenama na kraju ovog milenija bit će potrebno osigurati preko 14.000 iznajmljenih telefonskih vodova i preko 6.000 komutiranih priključaka. Od naznačenih 14.000 iznajmljenih vodova, približno 70% ostvarit će se unutar mjesne mreže (fizičkim telefonskim vodovima ili digitalnim telefonskim kanalinka 64 kbit/s), 20% će se ostvariti najmom digitalnih telefonskkh kanala u međumjesnom i međunarodnom prometu (brzinom od 64 kbit/s), a 10% će biti iznajmljeni telefonski vodovi velikih brzina preko 64 kbit/s. Od 6.000 komutiranih priključaka, 20%, će se ostvariti posredstvom analogne telefonske mreže, 40% posredstvom JUPAK mreže, a ostatak tj. 40% posredstvom ISDN mreže. Već u ranoj fazi formiranja ISDN tj. do 1993. godine osigurat će se povezivanje mreže za prijenos podataka komutacijom paketa sa ISDN mrežom. Postepeno integriranje paketske mreže za prijenos podataka u ISDN mreži, odnosno prestanak izgradnje te mreže kao posebne mreže uslijedit će oko 2000. godine. jer će funkcije paketske komutacije preuzeti ISDN mreža. 4. Digitalna mreža integriranih službi (ISDN) Stvaranje ISDN u kojoj će biti integrirane sve posebne mreže i koja će biti jedinstveni nosilac svih sadašnji i novih telekomunikacijskih službi i usluga, jedan je od prioritetnih ciljeva u daljem razvoju telekomunikacijske mreže Hrvatske pošte i telekomunikacija. Hrvatska pošta i telekomunikacije započet će tokom 1991. godine izgradnju digitalne mreže integriranih službi (ISDN) u Republici Hrvatskoj izgradnjom inicijalnog kapaciteta jednog samostalnog pilotskog ISDN čvora. Početak komercijalnog rada ISDN mreže u Republici Hrvatskoj očekuje se krajem 1993. godine, a do tada treba izgraditi inicijalne komercijalne kapacitete u sjedištima tranzitnih telefonskih komutacija migracijom ISDN funkcija u odgovarajuće digitalne komutacijske čvorove. Postupnom izgradnjom ISDN mreže do kraja 2000 godine omogućit će se ISDN pristup za 5% od ukupnog broja pretplatničkih vodova uključenih 1990 godine,što u apsolutnom iznosu znači približno 40.000 ISDN priključaka, od čega će najmanje trećina biti namijenjena za priključenje ISDN - PABX-a velikih poslovnih korisnika (primarni pristup - 30B + D). U okviru promatranog razdoblja predviđa se i uvođenje širokopojasnog ISDN-a (B-ISDN). Priprema za njegovo uvođenje realizira se izgradnjom optičke kabelske infrastrukture, čije masovno rasprostiranje do samih korisnika (optičke niti do stanova) ovisi o tehnologiji izgradnje mreže kabelske televizije za distribuciju velikog broja TV i radio programa. Takovo strateško opredjeljenje za uvođenje B - ISDN-a omogućilo bi tehnološki priključak telekomunikacijski razvijenim zemljama, koje zbog velike postojeće infrastrukture kabelske televizije u klasičnoj tehnologiji nemaju tu slobodu izbora tehnologije. Uvođenje same B - ISDN komutacije, kao zadnjeg koraka razvoja jedinstvene mreže za sve interaktivne i distribucijske službe, ovisit će isključivo o njenoj komercijalnoj raspoloživosti na tržištu. Ovakav pristup razvoju B - ISDN-a temelji se i na već postojećoj zakonskoj odgovornosti telekomunikacijske djelatnosti za uvođenje širokopojasnih usluga. 5. Negovorne usluge Pred sve one koji planiraju ili priželjkuju sudjelovanje u europskom poslovnom ambijentu devedesetih postavljaju se novi i složeni zadaci koje je u ovom momentu teško i sagledati. Izvjesno je, međutim, da će ujedinjene telekomunikacije i informatika odigrati jednu od glavnih uloga u formiranju sveeuropskog poslovnog okruženja. Dok su osamdesete godine, razvijanjem niza telematičkih usluga s jedne strane, i definitivnim oblikovanjem OSI modela s druge strane, udarile temelje jednom otvorenom telematičkom okruženju potpuno novih kvaliteta, devedesete će biti u znaku njegove izgradnje. Usluge o kojima je ovdje riječ, uglavnom se oblikuju u aplikacijskom sloju OSI modela i neovisne su o transportnoj mreži. Samim time, one se ne razvijaju isključivo pod okriljem PTT administracija, već ih slobodno nude i različite druge organizacije (u svim zemljama Zapadne Europe tzv. Value Added Services nisu pod monopolom). Neke od tih usluga već se oblikuju u HPT-u (videoteks, MHS), a tokom devedesetih godina vjerojetno će biti uveden još niz drugih usluga. a) Videoteks U ovom planskom periodu očekuje se daljnje povećanje VIDEOTEX sustava povećanjem broja portova, te novim priključnim točkama u skladu s rastom korisnika. Uz nabavu portova i procesnih jedinica bit će neophodno nabavljati i ostalu prateću opremu …