Zakon o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata - Zakon.hr

Zakon o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata - Zakon.hr UPUTE UVJETI CJENIK KONTAKT Zakon.ai Prijava / Registracija Baza je ažurirana 08.06.2026. zaključno sa NN 43/26  EU 2024/2679 × Upozorenje Funkcionalnost kopiranja je dostupna samo prijavljenim korisnicima. Prijava / Registracija U redu Povezani zakoni Oružane snage i branitelji Zakon o općem upravnom postupku Zakon o upravnim sporovima Zakon o Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji 2014-2017 Zakon o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske Zakon o Zakladi hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji Zakon o Fondu za stipendiranje hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i djece hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata 2006-2018 Zakon o Fondu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji Zakon o obrani Zakon o odgovornosti Republike Hrvatske za štetu uzrokovanu od strane pripadnika hrvatskih oružanih i redarstvenih snaga za vrijeme domovinskog rata Zakon o sudjelovanju pripadnika oružanih snaga Republike Hrvatske, policije, civilne zaštite te državnih službenika i namještenika u mirovnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu Zakon o odgovornosti Republike Hrvatske za štetu nastalu u bivšoj SFRJ za koju je odgovarala bivša SFRJ Zakon o civilnoj službi Zakon o proizvodnji, remontu i prometu naoružanja i vojne opreme Zakon o eksplozivnim tvarima 2004-2017 Zakon o gospodarenju kemikalijama sadržanim u Konvenciji o zabrani razvijanja, proizvodnje, gomilanja i korištenja kemijskog oružja i o njihovu uništenju Zakon o pravima žrtava seksualnog nasilja za vrijeme oružane agresije na Republiku Hrvatsku u Domovinskom ratu Zakon o sustavu civilne zaštite Zakon o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba Zakon o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata Zakon o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja Zakon o sustavu domovinske sigurnosti Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji Zakon o Zakladi vojne solidarnosti Zakon o prestanku važenja Zakona o Fondu za stipendiranje hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i djece hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Zakon o grobljima boraca Zakon o Hrvatskom domovinskom fondu Zakon o Hrvatskom memorijalno-dokumentacijskom centru Domovinskog rata Zakon o obilježavanju mjesta masovnih grobnica žrtava iz Domovinskog rata Zakon o zabrani uporabe, stvaranja zaliha, proizvodnje i prijenosa protupješačkih mina i o njihovom uništenju Zakon o sudjelovanju civilnih stručnjaka u međunarodnim misijama i operacijama Zakon o osnivanju Sveučilišta obrane i sigurnosti Zdravlje i zdravstvo Zakon o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji Zakon o zaštiti od buke Zakon o zaštiti i spašavanju Zakon o zaštiti na radu Zakon o zdravstvenoj zaštiti Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju Zakon o zaštiti okoliša Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama Zakon o medicinski pomognutoj oplodnji Zakon o zaštiti prava pacijenata Zakon o zaštiti znaka i naziva Crveni križ Zakon o Hrvatskom crvenom križu Zakon o ustanovama Zakon o sanitarnoj inspekciji Zakon o zaštiti od neionizirajućeg zračenja Zakon o doprinosima Zakon o proglašenju nestalih osoba umrlima i dokazivanju smrti Zakon o primaljstvu Zakon o fizioterapeutskoj djelatnosti Zakon o lijekovima Zakon o medicinskim proizvodima Zakon o liječništvu Zakon o dentalnoj medicini Zakon o sestrinstvu Zakon o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti Zakon o ljekarništvu Zakon o obeštećenju radnika profesionalno izloženih azbestu Zakon o obveznom zdravstvenom nadzoru radnika profesionalno izloženih azbestu Zakon o uvjetima za stjecanje prava na starosnu mirovinu radnika profesionalno izloženih azbestu Zakon o djelatnostima u zdravstvu Zakon o kemikalijama Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija Zakon o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti Zakon o krvi i krvnim pripravcima Zakon o biocidnim pripravcima Zakon o primjeni ljudskih tkiva i stanica Zakon o presađivanju ljudskih organa u svrhu liječenja Zakon o predmetima opće uporabe Zakon o vodi za ljudsku potrošnju Zakon o provedbi uredbi Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca u Republici Hrvatskoj Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 528.2012 Europskog parlamenta i Vijeća u vezi stavljanja na raspolaganje na tržištu i uporabi biocidnih proizvoda Zakon o jedinstvenom tijelu vještačenja Zakon o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju Zakon o pravima žrtava seksualnog nasilja za vrijeme oružane agresije na Republiku Hrvatsku u Domovinskom ratu Zakon o hrvatskom znakovnom jeziku i ostalim sustavima komunikacije gluhih i gluhoslijepih osoba u Republici Hrvatskoj Zakon o Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja Zakon o psihološkoj djelatnosti Zakon o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata Zakon o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda Zakon o pravobranitelju za osobe s invaliditetom Zakon o djelatnosti psihoterapije Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti Zakon o evidencijama u oblasti zdravstva Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2017/745 o medicinskim proizvodima i Uredbe (EU) 2017/746 o in vitro dijagnostičkim medicinskim proizvodima Zakon o Hrvatskom registru o osobama s invaliditetom Zakon o kretanju slijepe osobe uz pomoć psa vodiča Zakon o listi profesionalnih bolesti Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2017/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. o živi i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1102/2008 Zakon o kvaliteti zdravstvene zaštite Zakon o uzimanju i presađivanju ljudskog tijela u svrhu liječenja Zakon o podacima i informacijama u zdravstvu Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 536/2014 Europskog parlamenta i vijeća od 16. travnja 2014. o kliničkim ispitivanjima lijekova za primjenu kod ljudi te o stavljanju izvan snage Direktive 2001/20/EZ Zakon o korištenju psa pomagača Zakon o privremenoj mjeri u području obveznoga zdravstvenog osiguranja Zakon o provedbi Delegirane uredbe Komisije (EU) 2016/161 оd 2. listopada 2015. o dopuni Direktive 2001/83/EZ Europskog parlamenta i Vijeća utvrđivanjem detaljnih pravila za sigurnosne oznake na pakiranjima lijekova za humanu primjenu Zakon o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece Zakon o prijenosu osnivačkih prava nad Općom županijskom bolnicom Vukovar i bolnicom hrvatskih veterana na Republiku Hrvatsku Zakon o obaveznom cijepljenju protiv ospica (Morbili) Zakon o obaveznom cijepljenju protiv rubeole i obaveznom prijavljivanju oboljenja Zakon o Registru osoba s invaliditetom Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2021/2282 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 2021. o procjeni zdravstvenih tehnologija i izmjeni Direktive 2011/24/EU Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2023/1322 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2023. o Agenciji Europske unije za droge (EUDA) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1920/2006 Zakon o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata pročišćeni tekst zakona NN 33/92, 57/92, 77/92, 27/93, 58/93, 02/94, 76/94, 108/95, 108/96, 82/01, 103/03, 148/13, 98/19 na snazi od 01.01.2020. Preuzmite dokumentu PDF formatu Zanimljivi linkovi PODZAKONSKI PROPISI Zakon o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji  Arhiva: Zakon o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata 2014-2019 Ministarstvo branitelja Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Ministarstvo zdravlja I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Ovim Zakonom uređuje se posebna zaštita ratnih vojnih invalida, mirnodopskih vojnih invalida, civilnih invalida rata, sudionika rata i članova njihovih obitelji. Članak 2. Zaštita po ovom Zakonu ostvaruje se po osnovi oštećenja organizma, gubitka člana obitelji i po osnovi materijalnih potreba korisnika. Članak 3. Prava utvrđena ovim Zakonom mogu ostvarivati i koristiti državljani Republike Hrvatske. Državljani drugih država s teritorija bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije koji imaju prebivalište na teritoriju Republike Hrvatske mogu ostvarivati i koristiti prava utvrđena ovim Zakonom u slučaju reciprociteta. Članak 4. Novčana sredstva za provođenje ovoga Zakona osigurava Republika Hrvatska. II. OSOBE OBUHVAĆENE ZAŠTITOM Članak 5.  I. Ratni vojni invalidi Ratni vojni invalid je osoba kojoj je organizam oštećen za najmanje 20% zbog rane ili ozljede koju je dobila: 1. u sastavu oružanih snaga Republike Hrvatske ili izvan njihova sastava pri obavljanju vojnih ili drugih dužnosti po nalogu nadležnih državnih tijela Republike Hrvatske u obrani suvereniteta, neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske od 17. kolovoza 1990. do prestanka neprijateljstava ili kao ratni zarobljenik. Ratni vojni invalid je i osoba kojoj je oštećenje organizma nastalo zbog bolesti, a bolest je, pogoršanje bolesti, odnosno pojava bolesti neposredna posljedica okolnosti iz ove točke; 1. u sastavu partizanskih odreda, odnosno Jugoslavenske armije ili izvan njihova sastava pri obavljanju vojnih ili drugih dužnosti po naređenju vojnih organa ili organa vlasti od 17. travnja 1941. do 15. svibnja 1945; 2. u sastavu hrvatske domovinske vojske mobilizirane od 17. travnja 1941. do 15. svibnja 1945., odnosno do otpuštanja iz zarobljeništva, iako je s tim u vezi bila pravomoćno osuđivana nakon 15. svibnja 1945; 3. u sastavu jugoslavenske vojske za vrijeme rata od 6. do 17. travnja 1941. ili kasnije kao ratni zarobljenik u logorima; 4.pri obavljanju vojnih i redarstvenih dužnosti u stranoj zemlji u okviru mirovnih snaga i mirovnih misija a koju je na tu dužnost uputilo nadležno tijelo u okviru međunarodnih obveza poslije 15. svibnja 1945. godine. Ratni vojni invalid je i osoba kojoj je organizam oštećen za najmanje 20% zbog rane, povrede ili ozljede koju je dobila sudjelovanjem u oružanoj akciji zaštite ustavnog poretka ili obrane Republike Hrvatske ili u povodu te akcije od 30. svibnja 1990.  Članak 6. 2. Mirnodopski vojni invalidi Mirnodopski vojni invalid je osoba koja je u miru, bez svoje krivnje, ranjena ili ozlijeđena, pa je zbog toga njezin organizam oštećen za najmanje 20% i to: 1. kao djelatna vojna osoba u ·obavljanju specifičnih vojnih dužnosti u oružanim snagama Republike Hrvatske (bojeve vježbe, bojevo gađanje, služba straže, situacija bojeve gotovosti i sl.); 2. kao vojna osoba u obavljanju obvezne vojne službe u oružanim snagama Republike Hrvatske ili u svezi s tom službom ili u obavljanju dužnosti u vojnoj školi u svojstvu kadeta koji se osposobljava za oružane snage Republike Hrvatske; 3. kao aktivna vojna osoba u obavljanju specifičnih vojnih dužnosti u Jugoslavenskoj narodnoj armiji (bojeve vježbe bojevo gađanje, služba straže, situacija bojeve gotovosti i sl.) do 8. svibnja 1991; 4. kao vojna osoba u obavljanju obvezne vojne službe u Jugoslavenskoj narodnoj armiji u koju ju je uputilo nadležno tijelo Republike Hrvatske ili u svezi s tom službom, osim ako joj je organizam oštećen neposrednim aktivnim sudjelovanjem u oružanim akcijama protiv Republike Hrvatske. Ne smatra se da su neprijateljski djelovali protiv Republike Hrvatske oni hrvatski državljani koji su kao vojni obveznici upućeni na bojište u sastavu bivše JNA protiv vlastite volje i bez mogućnosti da budu otpušteni ili da pobjegnu iz te vojske; 5. na vojnoj vježbi pričuvnog vojnog sastava Republike Hrvatske ili drugih službi i jedinica organiziranih od strane Ministarstva obrane; 6. pri obavljanju ili u povodu obavljanja zadataka i poslova službe javne sigurnosti legalnih tijela Republike Hrvatske kod kojih je došlo do uporabe vatrenog ili hladnog aružja. Odredbe stavka 1. točke 1. i 2 ovoga članka primjenjuju se i na pripadnike Ministarstva unutarnjih poslova i Zbora narodne garde u pogledu oštećenja organizma nastalog u obavljanju stručne obuke u funkciji priprema za obranu Republike Hrvatske. Nehat se, ne smatra krivnjom u smislu stavka 1. ovoga članka. Odlazak na bojeve vježbe i bojevo gađanje i povratak s (takove vježbe i gađanja odnosno odlazak na vojnu vježbu i povratak s vojne vježbe ne smatra se obavljanjem specifičnih vojnih dužnosti odnosno vojnom vježbom pričuvnog vojnog sastava u smislu stavka 1. točke 1. i 3., odnosno točke 5. ovoga članka. Članak 7. Mirnodopski vojni invalid je i osoba koja je kao vojna osoba nakon 15. svibnja 1945. oboljela ili joj se od ranije postojeća bolest pogoršala, odnosno ispoljila, a bolest je, pogoršanje bolesti, odnosno pojava bolesti neposredna posljedica obavljanja obvezne vojne službe ili dužnosti pod okolnostima iz članka 6. stavka 1. točke 2. i 4. ovoga Zakona, pa je zbog toga njezin organizam oštećen za najmanje 60%. Mirnodopski vojni invalid koji po osnovi bolesti stekne i koristi prava po ovom Zakonu najmanje pet godina zadržava svojstvo mirnodopskog vojnog invalida ako mu se oštećenje organizma smanji ispod 60%, ali ne niže od 20%. Članak 8. 3. Civilni invalidi rata Civilni invalid rata (u daljnjem tekstu: civilni invalid) je osoba kojoj je organizam oštećen za najmanje 20% zbog rane ili ozljede koju je dobila: 1. zlostavljanjem, odnosno lišenjem slobode od strane terorista ili pripadnika Jugoslavenske narodne armije od 17. kolovoza 1990; 2. u svezi s ratnim događajima (bombardiranje, eksplozija ratnog materijala, zalutali metak i sl.); 3. od eksplozije zaostalog ratnog materijala nakon završetka ratnih operacija; 4. u svezi s diverzantskim, odnosno terorističkim akcijama kojima se ugrožava sigurnost ili ustavni poredak Republike Hrvatske; 5. zlostavljanjem odnosno lišenjem slobode od strane okupatora ili njegovih pomagača za vrijeme drugog svjetskog rata. Civilni invalid je i osoba kojoj je organizam oštećen za najmanje 60% zbog bolesti a bolest je, pogoršanje bolesti, odnosno pojava bolesti neposredna posljedica zlostavljanja odnosno lišenja slobode od strane terorista ili pripadnika Jugoslavenske narodne armije od 17. kolovoza 1990. Civilni invalid koji po osnovi bolesti stekne i koristi prava po ovom Zakonu najmanje pet godina zadržava svojstvo civilnog invalida ako mu še oštećenje organizma smanji ispod 60%, ali ne niže od 20%. Članak 9. Prava utvrđena ovim Zakonom ne mogu ostvariti osobe koje su, u Domovinskom ratu, oštećenje organizma dobile kao pripadnici, pomagaći ili suradnici neprijateljskih vojnih i paravojnih formacija, odnosno koje su osuđene pravomoćnom sudskom presudom zbog sudjelovanja u neprijateljskim vojnim i paravojnim formacijama ili zbog ugrožavanja ustavnog poretka i sigurnosti Republike Hrvatske, kao i članovi njihovih obitelji. Prava utvrđena ovim Zakonom ne mogu ostvariti niti osobe koje su se u Domovinskom ratu, same ranile radi izbjegavanja vojne obveze. Članak 10. 4. Sudionici rata Sudionik rata, prema ovom Zakonu, je osoba kojoj je na temelju propisa o mirovinskom osiguranju svo vrijeme od prije 9. rujna 1943. do 15. svibnja 1945. uračunato u mirovinski staž u dvostrukom trajanju po osnovi sudjelovanja: 1. u narodnooslobodilačkoj borbi; 2. u sastavu oružanih formacija antifašističkog pokreta odnosno u antifašističkoj borbi u drugim zemljama i savezničkim vojskama; 3. u sastavu hrvatske domovinske vojske mobilizirane od 17. travnja 1941. do 15. svibnja 1945., odnosno u zarobljeništvu kao pripadnik hrvatske domovinske vojske u tom razdoblju. Članak 11. Sudionik rata prema ovom Zakonu je i osoba: 1. kojoj je na temelju propisa o mirovinskom osiguranju svo vrijeme od prije 29. studenoga 1943. do 15. svibnja 1945. uračunato u mirovinski staž u dvostrukom trajanju po osnovi sudjelovanja u narodnooslobodilačkoj borbi, ako je jugoslavenski državljanin postala na temelju Ugovora o miru s Italijom ili je kao jugoslavenski državljan bila nastanjena na teritoriju koji je tim ugovorom pripojen Jugoslaviji, odnosno koja je na temelju Memoranduma o suglasnosti o slobodnom teritoriju Trsta od 5. listopada 1954. izjednačena u pravima i dužnostima s jugoslavenskim državljanima; 2. kojoj je svojstvo sudionika narodnooslobodilačkog rata utvrđeno po posebnim propisima radi stjecanja materijalne odnosno zdravstvene zaštite. Članak 12. 5. Članovi obitelji Zaštita po ovom Zakonu osigurava se članovima obitelji: 1. osobe poginule, umrle ili nestale pod okolnostima iz članka 5. ovoga Zakona;  2. osobe koja je od rane ili ozljede, dobivene do 15. svibnja 1945. pod okolnostima iz članka 5., stavka 1. točka 1. i 2. ovoga Zakona umrla do 15. svibnja 1946;  3. osobe poginule, umrle ili nestale pod okolnostima iz članka 6., 7. i 8. ovoga Zakona;  4. osobe koja je od rane, ozljede ili bolesti dobivene pod okolnostima iz članka 6., stavka 1. točke 2. i 4. i članka 7., stavka 1. ovoga Zakona umrla u roku od godinu dana po otpuštanju iz oružanih snaga;  5. osobe koja je od rane, ozljede ili bolesti dobivene pod okolnostima iz članka 8., stavka 1., točke 1., 2. i 3. i stavka 2. ovoga Zakona umrla u roku od godinu dana od dana prestanka neprijateljstava;  6. osobe koja je od rane ili ozljede dobivene do 15 svibnja 1945. pod okolnostima iz članka 8., stavka 1., točke 2., 3. i 5. ovoga Zakona umrla do 15. svibnja 1946.  Članak 13. Članovima obitelji, po ovom Zakonu, smatraju se bračni drug, djeca rođena u braku ili izvan braka, posvojena i pastorčad - članovi uže obitelji, te roditelji, očuh, maćeha i posvojitelji. Članom uže obitelji, prema ovom Zakonu, smatra se i izvanbračni drug koji s vojnim invalidom, civilnim invalidom odnosno sudionikom rata, ima djece i s njim živi, odnosno do njegove je smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje godinu dana. III. PRAVA PO OSNOVI OŠTEĆENJA ORGANIZMA Članak 14. Ratni i mirnodopski vojni invalidi i civilni invalidi imaju, po osnovi oštećenja organizma, uz uvjete propisane ovim Zakonom, pravo na: 1. osobnu invalidninu 2. dodatak za njegu i pomoć druge osobe; 3. ortopedski dodatak; 4. profesionalnu rehabilitaciju; 5. kupališno i klimatsko liječenje; 6. pomoć u troškovima liječenja i nabavi ortopedskih pomagala. Članak 15. Radi ostvarivanja prava iz ovoga Zakoria vojni i civilni invalidi razvrstavaju se, prema utvrđenom postotku oštećenja organizma, u deset skupina: I. grupa - invalidi sa 100% oštećenja organizma kojima je za redovan život potrebna tuđa njega i pomoć druge osobe, II. grupa - invalidi sa 100%" oštećenja organizma, III. grupa - invalidi sa 90% oštećenja organizma, IV. grupa - invalidi sa 80% oštećenja organizma, V. grupa - invalidi sa 70% oštećenja organizma, VI. grupa - invalidi sa 60% oštećenja organizma, VII. grupa - invalidi sa 50% oštećenja organizma, VIII. grupa - invalidi sa 40% oštećenja organizma, IX. grupa - invalidi sa 30% oštećenja organizma, X. grupa - invalidi sa 20% oštećenja organizma. Oštećenjem organizma, prema ovom članku, smatra se oštećenje nastalo kao posljedica rane, ozljede ili bolesti dobivene pod okolnostima iz članka 5., 6., 7. i 8. ovoga Zakona. Invalidu koji je zadobio više oštećenja organizma pod različitim okolnostima predviđenim ovim Zakonom, pri ocjenjivanju postotka oštećenja uzimaju se u obzir sva takova oštećenja, a svojstvo se određuje prema oštećenju organizma za koje se, pri ocjenjivanju ukupnoga postotka oštećenja, utvrdi najveći postotak. Pri utvrđivanju postotka oštećenja organizma osobama kojima je oštećenje organizma nastalo kao posljedica pogoršanja, odnosno ispoljenja bolesti uzima se odgovarajući postotak od cjelokupnog oštećenja organizma s tim da po toj osnovi utvrđeni postotak oštećenja organizma ne može iznositi više od 80%. Članak 16. 1. Osobna invalidnina Osobna invalidnina određuje se u mjesečnoj svoti prema skupini oštećenja organizma invalida. Mjesečna svota osobne invalidnine invalida I. skupine određuje se u visini od 100% proračunske osnovice. Mjesečna svota osobne invalidnine invalida II - X skupine određuje se u postotku od osobne invalidnine invalida I. grupe i to: __________________________________________________________ Grupa                                           Postotak __________________________________________________________ II.                                             73,00 III.                                            55,00 IV.                                             41,00 V.                                              29,00 VI.                                             18,00 VII.                                            12,00 VIII.                                           6,00 IX.                                             4,00 X.                                              3,00 __________________________________________________________ Članak 17.  2. Dodatak za njegu i pomoć druge osobe Pravo na dodatak za njegu i pomoć druge osobe imaju: 1. invalidi I. skupine; 2. invalidi II, III. i IV. skupine kojima je organizam oštećen i neovisno o vojnom, odnosno civilnom invaliditetu koje je oštećenje, zajedno s vojnim odnosno civilnim invaliditetom, jednako oštećenju organizma invalida I. skupine. Invalidi iz stavka 1. ovoga članka radi ostvarivanja prava na dodatak za njegu i pomoć druge osobe razvrstavaju se u dva stupnja: 1. u prvi stupanj - invalidi I. do IV. skupine, koji su potpuno nesposobni za obavljanje svih životnih potreba i kojima je potrebna neprekidna njega i pomoć od druge osobe; 2. u drugi stupanj - ostali invalidi iz stavka 1. ovoga članka. Članak 18. Osnovica za određivanje dodatka za njegu i pqmoć druge osobe je mjesečna svota osobne invalidnine invalida I. skupine. Dodatak za njegu i pomoć druge osobe iznosi mjesečno : 1) za prvi stupanj 100% od osnovice 2) za drugi stupanj 66% od osnovice Članak 19. 3. Ortopedski dodatak Pravo ne ortopedski dodatak imaju vojni i civilni invalidi kojima je tjelesno oštećenje utvrđeno zbog težih oštećenja organizma koja su neposredna posljedica dobivene rane, ozljede ili bolesti koja je uzrokovala amputaciju ekstremiteta ili teško oštećenje funkcije ekstremiteta ili potpuni gubitak vida na oba oka. Oštećenja organizma iz stavka 1. ovoga članka razvrstavaju se u četiri stupnja prema težini, vrsti i uzroku oštećenja. Članak 20. Osnovica za određivanje ortopedskog dodatka je mjesečna svota osobne invalidnine invalida I. skupine. Ortopedski dodatak iznosi mjesečno: 1 ) za I. stupanj 29% od osnovice, 2) za II. stupanj 22% od osnovice, 3) za III. stupanj 14% od osnovice, 4) za IV. stupanj 7% od osnovice. Ortopedski dodatak iz stavka 2. točke 1) ovoga članka povećava se za 25% invalidu kod kojega postoji kombinacija dva ili više oštećenja I. stupnja. Članak 20.a 4. Profesionalna rehabilitacija Mirnodopski vojni invalid i civilni invalid rata kod kojeg je uzrok invalidnosti djelomično ili u cijelosti posljedica rane, ozljede, bolesti, pogoršanja bolesti na osnovi kojih je stekao svojstvo mirnodopskog, odnosno civilnog invalida rata a kod kojeg postoji preostala radna sposobnost, ima pravo na profesionalnu rehabilitaciju, uključujući osposobljavanje za obavljanje posla za koje se traži stručna sprema viša od njegove, bez obzira je li mu nakon profesionalne rehabilitacije osigurano zaposlenje, ako nema navršene godine života i to: žena 40 godina, a muškarac 45 godina. O pravu na profesionalnu rehabilitaciju i roku trajanja rehabilitacije u prvom stupnju rješava područna služba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje prema prebivalištu invalida, a u drugom stupnju Središnja služba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, sukladno odredbama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapoš­lja­vanju osoba s invaliditetom.  Za vrijeme profesionalne rehabilitacije invalid ima pravo na novčanu pomoć u visini 33 % proračunske osnovice ako mu redovni mjesečni prihodi po članu kućanstva ne prelaze 60 % proračunske osnovice.  Ako invalid za vrijeme profesionalne rehabilitacije živi izvan mjesta svoga prebivališta novčana pomoć iz stavka 3. ovoga članka povećava se za 50%. Članak 21. Brisan. Članak 22. 5. Kupališno i klimatsko liječenje Vojni i civilni invalidi I. do IV. skupine imaju pravo na kupališno i klimatsko liječenje uz uvjete propisane ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona. Članak 23. Kupališno i klimatsko liječenje, prema ovom Zakonu, je liječenje koje je nužno kao nastavak liječenja od bolesti koje su propisane kao indikacija za to liječenje u svezi s oštećenjem organizma na osnovi kojeg je ostvario svojstvo invalida. Kupališno i klimatsko liječenje obavlja se u specijaliziranim zdravstvenim ustanovama u kojima se u liječenju primjenjuje prirodni faktor i zdravstvenim ustanovama u kojima se liječenje obavlja pretežno prirodnim faktorom. 6. Pomoć u troškovima liječenja i nabavi ortopedskih pomagala Članak 24. Brisan. IV. PRAVA PO OSNOVI GUBITKA ČLANA OBITELJI Članak 25. Članovi obitelji osoba iz članka 12. ovoga Zakona imaju uz uvjete propisane ovim Zakonom, pravo na obiteljsku invalidninu. Pravo na obiteljsku invalidninu, uz uvjete propisane ovim Zakonom, ima i bračni drug i djeca, te roditelji vojnog, odnosno i civilnog invalida I. do IV. skupine koji je do smrti koristio dodatak za njegu i pomoć druge osobe. Članovi obitelji osoba iz članka 12. točke 1. do 2. ovoga Zakona, uz uvjete propisane ovim Zakonom, imaju pravo i na uvećanu obiteljsku invalidninu. Članak 26. 1. Obiteljska invalidnina Pravo na obiteljsku invalidninu članovi uže obitelji mogu ostvariti pod ovim uvjetima: 1. udovica - kad navrši 55 godina života ili udovac kad navrši 65 godina života, a i prije navršenih 55, odnosno 65 godina života ako su nesposobni za privređivanje; 2. djeca, usvojenici i pastorčad - do navršene 15. godine života odnosno ako su na školovanju do kraja propisanog trajanja redovnog školovanja, ali najkasnije do navršene 26. godine života, a ako su nesposobni za privređivanje, dok ta nesposobnost traje, uz uvjet da je nesposobnost nastupila prije navršene 15. godine života, odnosno za vrijeme redovnog školovanja, prije navršene 26. godine života. Ako je školovanje prekinuto zbog služenja vojnog roka ili bolesti, pravom na obiteljsku invalidninu ove se osobe mo gu koristiti i za vrijeme služenja vojnog roka, odnosno trajanja bolesti do navršene 26. godine života, a nakon toga najviše još za onoliko vremena koliko su zbog služenja vojnog roka odnosno bolesti izgubile od redovnog školovanja, ako je redovno školovanje nastavljeno prije navršene 26. godine života; 3. osoba iz točke 2. ovoga stavka za izvanrednog školovanja na prvoj godini više škole odnosno fakulteta ili druge visoke škole, uz uvjet da je na prvu godinu studija upisana u godini u kojoj je završila srednju školu i da je nezaposlena. Ako užu obitelj čine bračni drug s jednim članom ili više članova obitelji iz stavka 1., točke 2. ovoga članka, bračni drug ima pravo na obiteljsku invalidninu kao sukorisnik s njima, bez obzira na uvjete iz stavka 1., točke 1. ovoga članka i to dok i jedno od te djece ima pravo na invalidninu. Bračni drug vojnog odnosno civilnog invalida I. do IV. skupine koji je do smrti bio korisnik dodatka za njegu i pomoć druge osobe po osnovi oštećenja organizma ima, uz uvjete iz stavka 1., točke 1. ovoga članka, pravo na obiteljsku invalidninu, ako je s invalidom živio u bračnoj zajednici i zajedničkom kučanstvu posljednjih pet godina prije njegove smrti, ako nije zaposlen, ne bavi se privrednom ili profesionalnom djelatnošću i nije korisnik mirovine. Pravo na obiteljsku invalidninu, pod uvjetima iz stavka 3. ovoga članka, imaju roditelji vojnog, odnosno civilnog invalida rata I. do IV. skupine koji je do smrti koristio dodatak za njegu i pomoć druge osobe po osnovi oštećenja organizma, ako niti jedan član uže obitelji ne koristi to pravo. Obiteljsku invalidninu pastorčad može ostvariti ako ih je osoba od koje izvode pravo uzdržavala najmanje posljednju godinu dana prije smrti. Članak 27. Roditelji iza osobe poginule, nestale ili umrle pod okolnostima iz članka 5., 6., 7. i 8. ovoga Zakona imaju pravo na obiteljsku invalidninu iako su članovi uže obitelji ostvarili to pravo. Očuh, maćeha i posvojitelji, koji su osobu od koje izvode pravo uzdržavali ili ih je ta osoba uzdržavala najmanje pet godina prije smrti, imaju također pravo na obiteljsku invalidninu iako su članovi u obitelji ostvarili to pravo. Očuh, maćeha ili posvojitelj koji ispunjava uvjete za priznavanje prava na obiteljsku invalidninu ima preče pravo od roditelja koji nije izvršavao roditeljsku dužnost prema osobi od koje bi izvodio pravo. Članak 28. Osnovica za određivanje visine obiteljske invalidnine je mjesečna svota osobne invalidnine invalida I. skupine. Obiteljska invalidnina za jednog korisnika iznosi 40% mjesečno od osnovice iz stavka 1. ovoga članka. Obiteljska invalidnina za jednog korisnika iza osobe iz članka 12. točke 3. do 6. ovoga Zakona iznosi 25% mjesečno od osnovice iz stavka 1. ovoga članka. Obiteljska invalidnina za jednog korisnika iza osobe iz članka 12. točke 1. do 2. ovoga Zakona iznosi 40% mjesečno od osnovice iz stavka 1. ovoga članka. Ako pravo na obiteljsku invalidninu ostvaruje više članova obitelji za svakog sukorisnika svota obiteljske invalidnine iz stavka 2., odnosno stavka 3. ovoga članka povećava se za 50%. Članak 29. Ako obiteljsku invalidninu koriste dva ili više članova obitelji obiteljska invalidnina pripada sukorisnicima u jednakim dijelovima. Članak 30. Roditelj čije je jedino dijete izgubilo život pod okolnostima iz članka 5. ovoga Zakona ima pravo na obiteljsku invalidninu iz članka 28. stavka 3. ovoga Zakona povećanu za 50%. Ako se obiteljskom invalidninom po stavku 1. ovoga članka koriste oba roditelja kao sukorisnici svota obiteljske invalidnine određena po članku 28., stavku 3. ovoga Zakona uvećava se za 50%. Članak 31. Članovi obitelji koji ispunjavaju uvjete za priznavanje prava na obiteljsku invalidninu po osnovi dvije ili više osoba imaju pravo na obiteljsku invalidninu, u nesmanjenoj svoti, za svaku od tih osoba. Pravo na obiteljsku invalidninu imaju, uz uvjete propisane ovim Zakonom, i korisnici osobne invalidnine Članak 32. 2. Uvećana obiteljska invalidnina Roditelj i braćni drug osobe poginule ili umrle pod okolnostima iz članka 5. ovoga Zakona koji nemaju djece, odnosno imaju jedno dijete ili više djece koja su nesposobna za privređivanje, uz uvjet da je ta nesposobnost nastala prije 15. godine života, odnosno prije navršene 26. godine života, ako je dijete bilo na redovnom školovanju imaju, uz pravo na obiteljsku invalidninu i pravo na uvećanu obiteljsku invalidninu. Pravo na uvećanu obiteljsku invalidninu ima i dijete bez oba roditelja koje obiteljsku invalidninu koristi iza osobe poginule ili umrle pod okolnostima iz članka 5. ovoga Zakona. Uvećana obiteljska invalidnina iz stavka 1. i 2. ovoga članka iznosi 34,50% od mjesečne svote osobne invalidnine invalida I. skupine. Ako više osoba iz stavka 1. i 2 ovoga članka ispunjava uvjete za priznavanje prava na uvećanu obiteljsku invalidninu, uvećana obiteljska invalidnina u svoti iz stavka 3. ovoga članka pripada svakoj od njih. Članak 33. Korisnici koji ispunjavaju   uvjete za priznavanje prava na uvečanu obiteljsku invalidninu iz članka 32. ovoga Zakona po osnovi dviju ili više osoba imaju pravo na tu invalidninu samo iza jedne osobe. V. PRAVA PO OSNOVI MATERIJALNIH I DRUGIH POTREBA KORISNIKA Članak 34.  Brisan. Članak 35. Brisan. Članak 36. Nesposobnima za privređivanje, prema ovom Zakonu, smatraju se: 1. vojni i civilni invalid I. do V. skupine koji nije zaposlen niti samostalno obavlja privrednu ili profesionalnu djelatnost; 2. žena kada navrši 55 godina ili muškarac kad navrši 65 godina života, odnosno za mlađe osobe kad nastupi gubitak sposobnosti za rad prema propisima o invalidskom osiguranju radnika; 3. dijete do navršenih 15 godina života, odnosno za vrijeme školovanja, ali najkasnije do navršenih 26 godina života kod kojega je nastupila opća nesposobnost za rad, prema propisima o mirovinskom osiguranju za vrijeme, dok ta nesposobnost traje, uz uvjet da je nesposobnost nastupila prije navršenih 15 godina života, odnosno za vrijeme školovanja prije navršenih 26. godina života; 4. udovica ili udovac iza osobe od koje izvode pravo, ako je nakon smrti te osobe ostalo jedno ili više djece prema kojima oni obavljaju roditeljske dužnosti, dok kod te djece postoji opća nesposobnost za rad, prema točki 3. ovoga stavka. Dijete iz stavka 1. točke 3. ovoga članka, koje prekine školovanje zbog bolesti što ju utvrdi nadležna zdravstvena ustanova, smatra se nesposobnim za rad i za vrijeme trajanja bolesti do navršenih 26 godina života, kao i nakon te godine, ali najviše onoliko vremena koliko je zbog bolesti izgubilo od školovanja, ako je školovanje nastavljeno prije navršenih 26 godina. Članak 37. Brisan. Članak 38. Brisan. Članak 39. Brisan. Članak 40. Brisan. Članak 41. Brisan. Članak 42. Brisan. Članak 43. Brisan. Članak 44. Brisan. Članak 45. Brisan. Članak 46. Brisan. Članak 47. 1. Dodatak za pripomoć u kući Korisniku zajamčene minimalne naknade koji zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju ne može sam ispunjavati osnovne životne zahtjeve, pripada dodatak za pripomoć u kući, ako ne koristi dodatak za njegu i pomoć druge osobe po ovome Zakonu ili po drugim propisima. Dodatak za pripomoć u kući iznosi mjesečno 23% od proračunske osnovice,a za članove obitelji sudionika rata od prije 9. rujna 1943. do 15. svibnja 1945. umrlih poslije 15. svib­nja 1945. iznosi 11,50% od proračunske osnovice.  Članak 48. Brisan.  Članak 48a. (NN 98/19) 2. Besplatni udžbe­nici  Djeca osoba poginulih, umrlih ili nestalih pod okolnostima iz članka 6., 7. i 8. ovoga Zakona imaju pravo na besplatne obvezatne udžbenike za potrebe redovnog školovanja u osnovnim i sred­njim školama.  Djeca mirnodopskih vojnih i civilnih invalida rata čije je oštećenje organizma nastalo pod okolnostima iz članka 6., 7. i 8. ovoga Zakona imaju pravo na besplatne obvezatne udžbenike za potrebe redovnog školovanja u osnovnim i srednjim školama.  Pravo na besplatne obvezatne udžbenike za potrebe redovnog školovanja u osnovnim i srednjim školama imaju i mirnodopski vojni odnosno civilni invalidi rata čija je invalidnost nastupila pod okolnostima iz članka 6., 7. i 8. ovoga Zakona. Osobe iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka imaju pravo na besplatne obvezatne udžbenike, ako to pravo ne mogu ostvariti po drugim propisima i ako ispunjavaju prihodovni cenzus i druge uvjete predviđene pravilnikom iz stavka 6. ovoga članka. Iznos sredstava potrebnih za kupnju udžbenika iz ovoga članka osigurava ministarstvo nadležno za obrazovanje. Postupak za ostvarivanje prava iz ovoga članka provodi se sukladno uvjetima i načinu utvrđenim pravilnikom koji donosi ministar obrazovanja u suradnji s ministrom branitelja. Nadležno upravno tijelo u županiji odnosno Gradu Zagrebu je prvostupanjsko tijelo koje rješava o pravu na besplatne udžbenike. Drugostupanjsko tijelo za postupanje po rješenjima upravnih tijela i službenih osoba iz stavka 7. ovoga članka je ministarstvo nadležno za obrazovanje.  2. Pravilnik o uvjetima, postupku i načinu ostvarivanja prava na besplatne udžbenike vojnih i civilnih invalida rata  Članak 48.b Brisan.  Članak 48.c 3. Posebni dodatak   Djeca osoba poginulih, umrlih ili nestalih pod okolnostima iz članka 6., 7. i 8. ovoga Zakona i djeca civilnih invalida i rata, čije je oštećenje organizma nastalo pod okolnostima iz članka 8. ovoga Zakona, imaju pravo na posebni dodatak u visini od 10% od proračunske osnovice za vrijeme redovnog školovanja u osnovnim i srednjim školama ako nisu korisnici zajamčene minimalne naknade i ako im redovni mjesečni prihodi po članu kućanstva ne prelaze 60% proračunske osnovice.  Članak 48.d 4. Stipendije   Djeca osoba poginulih, umrlih ili nestalih pod okolnostima iz članka 6., 7. i 8. ovoga Zakona, djeca mirnodopskih vojnih i civilnih invalida rata čije je oštećenje organizma nastalo pod okolnostima iz članka 6., 7. i 8. ovoga Zakona i mirnodopski vojnici ili invalidi rata čije je oštećenje organizma nastalo pod okolnostima iz članka 6., 7. i 8. ovoga Zakona, imaju pravo na stipendiju tijekom redovitog studiranja na visokim učilištima ako im redovni mjesečni prihodi po članu kućanstva ne prelaze 60% proračunske osnovice. Uvjete i mjerila za ostvarivanje prava iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar nadležan za obrazovanje u suradnji s ministrom nadležnim za branitelje.  8. Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na državnu stipendiju na temelju socio-ekonomskoga statusa Članak 48.e 5. Prednost pri smještaju u učeničke, odnosno studentske domove   Djeca osoba poginulih, umrlih ili nestalih pod okolnostima iz članka 6., 7. i 8. ovoga Zakona, djeca civilnih invalida rata čije je oštećenje organizma nastalo pod okolnostima iz članka 8. ovoga Zakona i djeca mirnodopskih vojnih i civilnih invalida rata I. skupine sa 100% oštećenja organizma, imaju prednost pri smješ­taju u učeničke, odnosno studentske domove ako im redovni mjesečni prihodi po članu kućanstva ne prelaze 60% proračunske osnovice.  7. Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava studenata u redovitom statusu na subvencionirano stanovanje  Članak 48.f 6. Prednost pri zapošljavanju Tijela državne uprave, tijela sudbene vlasti i druga državna tijela, tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave, javne službe, te pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske obvezni su pri zapošljavanju pod jednakim uvjetima dati prednost pri zapošljavanju: 1. djeci osoba poginulih, umrlih ili nestalih pod okolnostima iz članka 6., 7. i 8. ovoga Zakona, 2. mirnodopskim vojnim i civilnim invalidima rata čije je oštećenje organizma nastalo pod okolnostima iz članka 6., 7. i 8. ovoga Zakona, 3. bračnom drugu i roditeljima osoba poginulih, umrlih ili nestalih pod okolnostima iz članka 6., 7. i 8. ovoga Zakona. Prednost ostvarivanja prava na zapošljavanje ostvaruje se redoslijedom od točke 1. prema točki 3. ovoga članka pod uvjetom da nema kandidata iz članka 35. Zakona o pravima hr­vat­skih branitelja iz Domovinskog ratai članova njihovih obitelji koji imaju prednost. Prednost pri zapošljavanju iz stavka 1. ovoga članka može se ostvariti samo jednokratno, osim u slučajevima zasnivanja radnog odnosa na određeno vrijeme, a ne mogu ga ostvarivati osobe kojima je radni odnos prestao otkazom zbog skrivljenog ponašanja radnika, otkazom radnika ili sporazumom. Provedbu odredaba ovoga članka nadzire inspekcija rada, odnosno upravna inspekcija, u postupku i na način utvrđen odredbama članka 35. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji. Članak 48.g 7. Prednost pri smještaju u domove socijalne skrbi Vojni i civilni invalid rata I. do IV. skupine čije je oštećenje organizma nastalo pod okolnostima iz članka 5., 6., 7. i 8. ovoga Zakona, te roditelji i bračni drug osoba poginulih, umrlih ili nestalih pod okolnostima iz članka 5., 6., 7. i 8. ovoga Zakona imaju prednost pri smještaju u domove socijalne skrbi.  Članak 48.h 8. Oslobađanje plaćanja naknade za prenamjenu poljoprivrednog zemljišta Vojni i civilni invalidi rata oslobođeni su od plaćanja naknade za prenamjenu poljoprivrednog zemljišta za izgradnju stambenoga, gospodarskoga, poslovnog ili javnog objekta, pri dobivanju lokacijske dozvole sukladno Zakonu o poljoprivrednom zemljištu.  Pravo iz stavka 1. ovoga članka može se ostvariti samo jedanput. Članak 48.i 9. Posebni staž Osobe iz članka 8. stavka 1., točke 1. i stavka 2. članka 8. ovoga Zakona koje su kao zaposlene odvedene u zatočeništvo, vrijeme provedeno u zatočeništvu računa se kao staž osiguranja u dvostrukom trajanju, a ako nisu bile zaposlene vrijeme provedeno u zatočeništvu računa se kao poseban staž u jednostrukom trajanju.  Članak 48.j 10. Pravo na troškove prijevoza i pogreba Ured Vlade Republike Hrvatske za zatočene i nestale snosi troškove prijevoza i pogreba posmrtnih ostataka civilnih žrtava iz Domovinskog rata na području Republike Hrvatske, nakon postupka ekshumacije i identifikacije. Članak 49. 4. Besplatna i povlaštena vožnja Brisan. Članak 50. Brisan. Članak 50a. Brisan. Članak 51. Brisan. VI. POSEBNE ODREDBE Članak 52. Mjesečne svote osobne invalidnine, dodatka za njegu i pomoć druge osobe, ortopedskog dodatka, posebnog dodatka, obiteljske invalidnine, uvećane obiteljske invalidnine i dodatka za pripomoć u kući usklađuju se početkom svake kalendarske godine s proračunskom osnovicom. Mjesečne svote osobne invalidnine, dodatka za njegu i pomoć druge osobe, ortopedskog dodatka, posebnog dodatka, obiteljske invalidnine i dodatka za pripomoć u kući, usklađene po odredbi stavka 1. ovoga članka, mogu se, u toku godine, usklađivati i početkom drugog, trećeg i četvrtog tromjesečja, uzimajući u obzir promjenu proračunske osnovice i materijalne mogućnosti Republike. Članak 53. Svota cenzusa redovnih novčanih prihoda iz članka 20.a stavka 3., članka 48.c, članka 48.d stavka 1. i članka 48.e ovoga Zakona usklađuje se početkom svake kalendarske godine s proračunskom osnovicom. Članak 54. Brisan. Članak 55. Svote mjesečnih novčanih primanja i svotu cenzusa novčanih prihoda utvrđuje, prema odredbama članka 52. i 53. ovoga Zakona, ministar nadležan za branitelje, na temelju odgovarajućih službenih podataka. 1. Naredba o utvrđivanju svote cenzusa novčanih prihoda iz Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata Članak 56. Ministar nadležan za branitelje donosi propise: o utvrđivanju postotka oštećenja organizma prema stupnju oštećenja i drugim uvjetima i kriterijima za utvrđivanje invaliditeta; o medicinskim indikacijama za razvrstavanje invalida od I. do IV. skupine prema stupnju potrebe za njegom i pomoći druge osobe; o oštećenju organizma po osnovi kojih invalid ima pravo na ortopedski dodatak i razvrstavanju tih oštećenja u stupnjeve; o indikacijama i kontraindikacijama za kupališno i klimatsko liječenje, trajanju liječenja, uvjete, postupak i način ostvarivanja toga liječenja; i na naknadu troškova prijevoza; o načinu i postupku utvrđivanja posebnog staža; o načinu isplate novčanih primanja i drugih troškova po ovom Zakonu, načinu vođenja evidencije o obavljenim isplatama i dostavi izvješća o potrošenim sredstvima prema ovom Zakonu i kontroli namjenskog trošenja sredstava; te o radu liječničkih komisija u postupku za ostvarivanje prava po ovome Zakonu. Ministar nadležan za branitelje može propisati pravo na specijalna pomagala za invalide koji su izgubili vid na oba oka. Članak 57. Pri stjecanju ili određivanju prava po drugim propisima ovisno o prihodima, dodatak za njegu i pomoć druge osobe i dodatak za pripomoć u kući iz ovoga Zakona ne uzimaju se kao prihod prilikom odlučivanja o takvom pravu. VII. KORIŠTENJE PRAVOM I PRESTANAK PRAVA Članak 58. Osobna invalidnina, dodatak za njegu i pomoć druge osobe, ortopedski dodatak, posebni dodatak, obiteljska invalidnina i uvećana obiteljska invalidnina, pripadaju od prvog dana idućeg mjeseca od dana ispunjenja uvjeta ako je zahtjev za priznavanje tih prava podnijet u roku od tri mjeseca od dana ispunjenja uvjeta. Ako je zahtjev za priznavanje prava na osobnu invalidninu, dodatak za njegu i pomoć druge osobe, ortopedski dodatak, posebni dodatak, obiteljsku invalidninu i uvećanu obiteljsku invalidninu, podnijet po isteku roka od tri mjeseca od dana ispunjenja uvjeta, ta prava pripadaju od prvog dana idućeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva. Danom ispunjenja uvjeta za ostvarivanje prava po osnovi bolesti dobivene pod okolnostima iz članka 5., stavka 1., točke l. i članka 7., stavka 1. ovoga Zakona smatra se dan otpuštanja iz oružanih snaga. Dodatak za pripomoć u kući, posebni dodatak i novčana pomoć pripadaju od prvog dana idućeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva. Ako je zahtjev za priznavanje prava na dodatak za pri pomoć u kući podnijet prije donošenja rješenja o priznanju prava na zajamčenu minimalnu naknadu, dodatak za pripomoć u kući pripada od prvog dana idućeg mjeseca nakon donošenja rješenja o priznanju prava na zajamčenu minimalnu naknadu. Članak 59. Vojni, odnosno civilni invalid, koji za isto oštećenje organizma koristi pravo na novčanu naknadu za tjelesno oštećenje po propisima o mirovinskom osiguranju ne može koristiti pravo na invalidninu po ovom Zakonu. Član obitelji osobe iz članka 12., točke 3. do 6. ovoga Zakona koji je zaposlen, bavi se privrednom ili profesionalnom djelatnošću ili je korisnik mirovine, ne može koristiti pravo na obiteljsku invalidninu po ovom Zakonu. Članak 60. Korisnik dodatka za njegu i pomoć druge osobe koji ispunjava uvjete za ostvarivanje toga prava po drugim propisima ima pravo na razliku svote dodatka za njegu i pomoć druge osobe po ovom Zakonu, ako takva razlika postoji. Članak 61. Osobna invalidnina, dodatak za njegu i pomoć druge osobe, ortopedski dodatak, posebni dodatak, obiteljska invalidnina, uvećana obiteljska invalidnina i dodatak za pripomoć u kući isplaćuje se u mjesečnim svotama i to unazad. Članak 62. U slučaju smrti korisnika prava iz ovoga Zakona prestanak prava utvrđuje se zaključno zadnjim danom u mjesecu u kojem je korisnik umro. Dospjele, a neisplaćene svote novčanih primanja iz ovoga Zakona mogu se isplatiti članovima obitelji koji su s korisnikom do njegove smrti živjeli u zajedničkom kućanstvu, na njihov zahtjev. Članak 63. Dodatak za njegu i pomoć druge osobe i dodatak za pripomoć u kući ne isplaćuje se za mjesec u kojem je korisnik svo vrijeme proveo u zdravstvenoj ustanovi ili drugoj organizaciji ili ustanovi u kojoj mu je osigurana njega i pomoć druge osobe. Dodatak za njegu i pomoć druge osobe i dodatak za pripomoć u kući ne isplaćuje se ni za vrijeme korištenja kupališnoga i klimatskog liječenja po ovom Zakonu. Članak 64. Korisniku dodatka za pripomoć u kući koji boravi u inozemstvu prestaje pravo na dodatak za pripomoć u kući nakon tri mjeseca neprekidnog boravka u inozemstvu. Članak 65. Ako se korisnik mjesečnih novčanih primanja iz ovoga Zakona nalazi u pritvoru, članovima obitelji koje korisnik uzdržava isplaćuje se polovica tih primanja. Zadržana polovica primanja isplatit će se korisniku, ako krivični postupak bude pravomoćnom odlukom obustavljen, ili ako korisnik pravomoćnom presudom bude oslobođen optužbe, odnosno ako optužba protiv njega bude odbijena, ali ne zbog nenadležnosti suda. Ako se korisnik dodatka za pripomoć u kući nalazi na izdržavanju kazne zatvora preko jednog do šest mjeseci, pripada mu za to vrijeme polovica tih primanja ako uzdržava članove obitelji u kućanstvu, a ako ne uzdržava takove članove obitelji ne pripadaju mu za to vrijeme ta primanja.  Članak 66. Korisniku prava iz ovoga Zakona, osuđenom pravomoćnom sudskom presudom na kaznu zatvora dužu od šest mjeseci, ne pripadaju ta prava za vrijeme dok se nalazi na izdržavanju kazne. Članak 67. Prava ostvarena po ovom Zakonu gube korisnici koji su osuđeni pravomoćnom sudskom presudom zbog toga što su od 17. kolovoza 1990. bili pripadnici, pomagači ili suradnici neprijateljskih vojnih ili paravojnih formacija, odnosno zbog ugrožavanja ustavnog poretka i sigurnosti Republike Hrvatske kao i članovi obitelji takvih osoba. Osobama protiv kojih je pokrenut krivični postupak zbog djela iz stavka 1. ovoga članka ne isplaćuju se novčana primanja za vrijeme do okončanja tog postupka. Članak 68. Bračni drug stupanjem u brak gubi prava iz ovoga Zakona koja je ostvario kao član obitelji. Bračni drug gubi prava iz ovoga Zakona i ako je napustio djecu s kojom koristi prava i zanemario njihovo uzdržavanje, podizanje i odgoj. Ta prava mogu se ponovno uspostaviti ako bračni drug nastavi obavljati roditeljske dužnosti za vrijeme dok se djeca koriste pravima iz ovoga Zakona. Članak 69. Prava po ovom Zakonu mogu se koristiti dok postoje ovim Zakonom propisani uvjeti za korištenje tim pravima. Korisnici prava iz ovoga Zakona dužni su u roku od 15 dana prijaviti nadležnom organu uprave svaku promjenu činjenica, koje utječu na gubitak pojedinog prava ili na smanjenje opsega korištenja tim pravom. Članak 70. Prava po ovom Zakonu, koja se stječu po osnovi rane ili ozljede dobivene pod okolnostima iz članka 5., stavka 1., točke 1., 3. i 5. i stavka 2., članka 6., stavka 1., točke 1., 2., 4., 5. i 6. i stavka 2. i članka 8., stavka 1. ovoga Zakona, odnosno po osnovi smrti osobe pod tim okolnostima, ne zastarijevaju. U pogledu zastare isplate novčanih primanja po ovom Zakonu primjenjuju se odredbe zakona kojim se ureduje zastara potraživanja. VIII. POSTUPAK ZA OSTVARIVANJE PRAVA Članak 71. (NN 98/19) Nadležno upravno tijelo u županiji odnosno Gradu Zagrebu obavlja poslove odlučivanja u prvom stupnju o pravima iz ovoga Zakona kao povjerene poslove državne uprave, a ministarstvo nadležno za branitelje u drugom stupnju ako ovim Zakonom nije drugačije određeno. O pravima iz ovoga Zakona za osobe koje nemaju prebivalište na teritoriju Republike Hrvatske u prvom stupnju rješava nadležno upravno tijelo Grada Zagreba, a u drugom stupnju ministarstvo nadležno za branitelje, odnosno ministarstvo nadležno za obrazovanje o pravu na besplatne udžbenike. Članak 72. Činjenica da je rana ili ozljeda dobivena pod okolnostima iz članka 5. i 6. i članka 8., stavka 1. ovoga Zakona utvrđuje se samo pisanim dokaznim sredstvima. Pisanim dokaznim sredstvom u smislu stavka 1. ovoga članka smatra se potvrda o uzroku i okolnostima pod kojima se slučaj dogodio izdana od nadležne vojne jedinice ili ustanove, odnosno od nadležnog tijela državne uprave. Pisanim dokaznim sredstvom u smislu stavka 1. ovoga članka za utvrđivanje činjenice da se rana ili ozljeda dobivena pod okolnostima iz članka 5. stavka 1. točke 2. i članka 8., stavka 1. ovoga Zakona smatra se i medicinska dokumentacija o liječenju tijekom drugog svjetskog rata i neposredno nakon tog rata, a najkasnije do 15. svibnja 1946. za oštećenje organizma nastalo do 15. svibnja 1945, a za oštećenje organizma nastalo pod okolnostima iz članka 8., stavka 1., točke 1. do 4. ovoga Zakona u vremenu od 30. svibnja 1990. do dana prestanka neprijateljstva, medicinska dokumentacija o liječenju neposredno nakon ranjavanja ili ozljeđivanja, a najkasnije tri mjeseca od dana prestanka neprijateljstava. Pisanim dokaznim sredstvom o činjenici da je rana ili ozljeda dobivena pod okolnostima iz članka 5, stavka 1., točka 3. ovoga Zakona iznimno se može smatrati i odgovarajuća potvrda izdana od Društva ratnih veterana "Hrvatski domobran". Članak 73. Činjenica da je bolest nastala, pogoršala se, odnosno pojavila pod okolnostima iz članka 7. stavka 1. ovoga Zakona utvrđuje se samo na osnovi medicinske dokumentacije koja potječe iz vremena službe u oružanim snagama Republike Hrvatske ili iz vremena od trideset dana nakon otpuštanja iz oružanih snaga. Činjenica da je bolest nastala, pogoršala se, odnosno pojavila pod okolnostima iz članka 8. stavka 2. ovoga Zakona utvrđuje se samo na osnovi medicinske dokumentacije koja potječe iz vremena zlostavljanja odnosno otpusta iz zatočeništva ili iz vremena od trideset dana nakon zlostavljanja, odnosno otpusta iz zatoče­ništva. Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka činjenica da je bolest PTSP nastala, pogoršala se odnosno pojavila pod okolnostima iz članka 8. stavka 2. ovoga Zakona može se utvrditi na osnovi medicinske dokumentacije koja nije starija od dvije godine nakon zlostavljanja, odnosno otpusta iz zatočeništva. Članak 74. Činjenica da je osoba od koje članovi obitelji izvode prava po odredbama ovoga Zakona poginula, umrla ili nestala pod okolnostima iz članka 5. i 6., članka 7., stavka 1. i članka 8., stavka 1. i 2. ovoga Zakona utvrđuje se pisanim dokaznim sredstvima. Pisanim dokaznim sredstvom u smislu stavka 1. ovoga članka smatra se potvrda o uzroku i okolnostima pod kojima se slučaj dogodio izdana od nadležne vojne jedinice ili ustanove odnosno od nadležnog tijela državne uprave odnosno rješenje općinskog suda o proglašenju nestale osobe umrlom. Pisanim dokaznim sredstvom u smislu stavka 1. ovoga članka smatra se i medicinska dokumentacija o liječenju, odnosno uzroku smrti osobe od koje se izvodi pravo, ako su iz te dokumentacije vidljive okolnosti stradavanja. Pisanim dokaznim sredstvom o činjenici da je osoba od koje članovi obitelji izvode prava po odredbama ovoga Zakona poginula, umrla ili nestala pod okolnostima iz članka 5., stavka 1., točke 3. ovoga Zakona iznimno se može smatrati i odgovarajuća potvrda izdana od Društva ratnih veterana "Hrvatski domobran". Članak 75. Zahtjev za priznavanje svojstva mirnodopskoga vojnog invalida po osnovi oštećenja organizma nastaloga zbog bolesti dobivene, odnosno pogoršane ili ispoljene pod okolnostima iz članka 7. stavka 1. ovoga Zakona može se podnijeti nakon otpuštanja iz oružanih snaga Republike Hrvatske, a najkasnije u roku od pet godina od dana otpuštanja iz oružanih snaga. Zahtjev za priznavanje prava na obiteljsku invalidninu po osnovi osobe koja je od bolesti dobivene, odnosno pogoršane ili ispoljene pod okolnostima iz članka 7. stavka 1. ovoga Zakona, umrla u roku od godinu dana od otpuštanja iz oružanih snaga Republike Hrvatske, može se podnijeti u roku od pet godina od dana smrti te osobe. Zahtjev za priznavanje prava na obiteljsku invalidninu po osnovi osobe koja je od bolesti dobivene, odnosno pogoršane ili ispoljene pod okolnostima iz članka 8. stavka 2. ovoga Zakona, umrla u roku od godinu dana od dana zlostavljanja, odnosno otpuštanja iz zatočeništva, može se podnijeti u roku od pet godina od dana smrti te osobe. Pod otpuštanjem iz oružanih snaga podrazumijeva se prekidanje obveze služenja vojnog roka, otpuštanje ročnika nakon odsluženja vojnog roka ili zbog nesposobnosti za vojnu službu i otpuštanje vojnog obveznika s vojne vježbe u vojnim postrojbama, odnosno vojnim ustanovama. Članak 76. Oštećenje organizma invalida, pravo na dodatak za njegu i pomoć druge osobe, pravo na ortopedski dodatak, pravo na pripomoć u kući, te nesposobnost za privređivanje, kao uvjet za ostvarivanje prava po ovom Zakonu, utvrđuje se na temelju nalaza i mišljenja nadležnog liječničkog povjerenstva. Kupališno i klimatsko liječenje koristi se na osnovi mišljenja nadležnih liječničkih povjerenstava. Članak 77. Nalaz i mišljenje u prvostupanjskom postupku daje liječničko povjerenstvo sastavljeno od tri liječnika specijalista. Nalaz i mišljenje u drugostupanjskom postupku daje liječničko povjerenstvo sastavljeno od pet liječnika specijalista. Liječnička povjerenstva iz članka 76., stavka 2. ovoga Zakona sastavljene su od po tri liječnika specijalista: Ministar rada i socijalne skrbi imenuje članove povjerenstva iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka i određuje sjedište i područje rada povjerenstva.  Članak 78. Liječnička povjerenstva iz članka 76., stavka 2. i članka 77., stavka 1. i 2. ovoga Zakona daju nalaz i mišljenje u roku od dva mjeseca od dana primitka predmeta.  Članak 79. Rješenje, donijeto u prvom stupnju, kojim se utvrđuje vojni i civilni invaliditet, pravo na osobnu invalidninu, dodatak za njegu i pomoć druge osobe, ortopedski dodatak, posebni dodatak, obiteljsku invalidninu, uvećanu obiteljsku invalidninu, dodatak za pripomoć u kući, posebni dodatak i novčanu pomoć podliježe reviziji. Reviziju obavlja, po službenoj dužnosti, nadležno drugostupanjsko tijelo uprave. Ako je protiv rješenja prvostupanj­skog tijela uprave izjavljena žalba, o reviziji i žalbi rješava se istim rješenjem. Ako protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka nije izjavljena žalba, tijelo koje je donijelo to rješenje dostavit će ga, zajedno sa spisima predmeta organu nadležnom za reviziju u roku od 8 dana od dana isteka roka za žalbu. Revizija odgađa izvršenje rješenja. Članak 80. U postupku revizije nadležno drugostupanjsko tijelo uprave može se s prvostupanjskim rješenjem suglasiti ili ga može izmijeniti, poništiti ili ukinuti. Drugostupanjsko tijelo će u postupku revizije poništiti ili ukinuti prvostepeno rješenje i predmet vratiti na ponovni postupak ili sam riješiti stvar, ako utvrdi da su u prvostepenom postupku nepotpuno ili pogrešno utvrđene činjenice ili da se u postupku nije vodilo računa o pravilima postupka, koja bi bila od utjecaja na rješenje stvari, ili ako utvrdi da su pogrešno ocijenjeni dokazi, ili da je iz utvrđenih činjenica izveden pogrešan zaključak o činjeničnom stanju, ili da je pogrešno primijenjen propis na temelju kojeg je stvar riješena. Prvostupanj­sko tijelo čije je rješenje u postupku revizije poništeno ili ukinuto i predmet vraćen na ponovni postupak, donosi novo rješenje. Novo prvostupanjsko rješenje podliježe reviziji u kojoj se ispituje je li novo rješenje u skladu s razlozima zbog kojih je prethodno rješenje poništeno ili ukinuto. U postupku revizije drugostupanjsko je tijelo dužno pribaviti nalaz i mišljenje liječničkog povjerenstva iz članka 77., stavka 2. ovoga Zakona o oštećenju organizma invalida, o pravu na dodatak za njegu i pomoć druge osobe, pravu na ortopedski dodatak, pravu na pripomoć u kući, o nesposobnosti za privređivanje i u slučaju iz stavka 3. ovoga članka. Članak 81. Ako protiv rješenja prvostupanj­skog tijela koje podliježe reviziji nije izjavljena žalba, a revizija ne bude obavljena u roku od tri mjeseca od dana kad je drugostupanjsko tijelo primilo predmet, smatra se da je revizija obavljena i da je data suglasnost na rješenje. Ako se u postupku revizije pribavlja nalaz i mišljenje liječničkog povjerenstva, rok za izvršenje revizije počinje teći od dana kad je drugostupanjsko tijelo primilo nalaz i mišljenje liječničke komisije, ako je nalaz i mišljenje zatraženo u roku od 15 dana od dana primitka predmeta na reviziju. Kada je rješenje, koje je u postupku revizije donijeto u propisanom roku, poništeno u upravnom sporu, tijelo čije je rješenje poništeno, može donijeti novo rješenje u postupku revizije u roku od 30 dana od primitka presude. Članak 82. Nadležno prvostupanj­sko tijelo, po službenoj dužnosti vodi postupak za donošenje novog rješenja o pravu koje je prethodnim rješenjem utvrđeno privremeno. Novo rješenje iz stavka 1. ovoga članka ima pravni učinak od prvog dana idućeg mjeseca nakon proteka važnosti rješenja kojim je pravo utvrđeno privremeno. Ako korisnik prava u postupku iz stavka 1. ovoga članka ne pristupi pregledu ili na drugi način onemogući da liječničko povjerenstvo iz članka 77.. stavka 1. ovoga Zakona dade nalaz i mišljenje, postupak će se obustaviti. Ako osoba, kojoj je postupak za donošenje novog rješenja obustavljen u smislu stavka 3. ovoga članka, podnese ponovni zahtjev za priznavanje prava po ovom Zakonu, prava utvrđena novim rješenjem pripadaju od prvog dana idućeg mjeseca od dana podnošenja tog zahtjeva. Članak 83. Ako nakon donošenja konačnog rješenja o pravima iz ovoga Zakona kod vojnog, odnosno civilnog invalida nastupe promjene, koje su od utjecaja na postotak oštećenja organizma utvrđenog konačnim rješenjem, vojni odnosno civilni invalid može, po isteku dvije godine od dana donošenja konačnog rješenja, podnijeti zahtjev za utvrđivanje novog postotka oštećenja organizma. Propisom iz članka 56., stavka 1. ovoga Zakona kojim se uređuje utvrđivanje postotka oštećenja organizma utvrdit će se oštećenja na osnovi kojih se može podnijeti zahtjev za utvrđivanje novog postotka oštećenja organizma i prije isteka roka od dvije godine. Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se i na osobu kojoj nije priznato svojstvo vojnog odnosno civilnog invalida zbog neudovoljavanja uvjeta što je ovim Zakonom propisan za stjecanje tog svojstva u pogledu postotka oštećenja organizma. Članak 84. Postupak za rješavanje o svojstvu vojnog ili civilnog invalida odnosno o svojstvu korisnika obiteljske invalidnine, završen rješenjem protiv kojega nema redovnog pravnog sredstva u upravnom postupku, može se obnoviti i nakon proteka rokova predviđenih za obnovu postupka u zakonu kojim se uređuje opći upravni postupak, osim u sluč …