Odluka o proglašenju Zakona o lovu

Odluka o proglašenju Zakona o lovu Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka o proglašenju Zakona o lovu NN 10/1994 (11.2.1994.), Odluka o proglašenju Zakona o lovu ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim ODLUKA O PROGLAŠENJU ZAKONA O LOVU Proglašavam Zakon o lovu, koji je donio Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici dana 28. siječnja 1994. godine. Broj: PA4-17/1-94. Zagreb, 2. veljače 1994. Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman, v.r. ZAKON O LOVU I. OPĆE ODREDBE Članak 1. (1) Ovaj Zakon uređuje uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači i njezinih dijelova. (2) Poslovi iz stavka 1. ovoga članka imaju gospodarsku funkciju tc funkciju zaštite i očuvanja biološke i ekološke ravnoteže prirodnih staništa divljači. Članak 2. U ovom Zakonu u uporabi su pojmovi sa sljedećim značenjem: 1. Divljač - zakonom određene životinjske vrste koje slobodno žive u prirodi, na površinama namijenjenima za intenzivni uzgoj divljači ili za njezin uzgoj i razmnožavanje, 2. Pravo lova - ovlast da se na određenoj površini zemljišta i voda (u daljnjem tekstu: zemljište) provode radnje i poduzimaju mjere uzgoja, zaštite, lova i korištenja divljači i njezinih dijelova, 3. Ovlaštenik prava na zemlju - koncesionar prava gospodarskog korišenja poljoprivrednog zemljišta u svrhu lova i zakupnik zemljišta u svrhu lova, 4. Ovlaštenik prava lova - vlasnik lovišta, ovlaštenik prava na zemljištu na kojem je ustanovljeno lovište i druga pravna ili fizička osoba koja je stekla pravolova na temelju koncesije ili zakupom, odnosno podzakupom lovišta, 5. Korisnik zemljišta - vlasnik i ovlaštenik prava na zemljištu na kojem je ustanovljeno lovište i okolnih zemijišta, 6. Lovište - određena površina zemljišta koje predstavlja zaokruženu prirodnu cjelinu u kojoj postoje ekološki i drugi uvjeti za uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači i njezinih dijelova, 7. Otvoreno lovište - lovište u kojem je omogućena nesmetana dnevna i sezonska migracija dlakave i pernate divljači, 8. Ograđeno lovište - lovište ograđeno prirodnim (široki vodotoci, velike vodene površine, more i sl.) ili umjetnim (ograde ili slični uređaji ili građevine i sl.) preprekama koje sprečavaju ili znatno umanjuju mogućnost da divljač koja se u njemu prvenstveno uzgaja, štiti i lovi napusti tu površinu, 9. Uzgajalište divljači - površina zemljišta veća od 100 ha, a manja od 2000 ha ograđena ogradom ili sličnom građevinom ili prirodnim preprekama koje osiguravaju da divljač koja se u njemu proizvodi za reprodukciju i lov, ne može napustiti tu površnu, 10. Zvjerinjak - površina zemljišta do 100 ha ograđeno ogradom koja osigurava da divijač koja se u njemu nalazi ne može napustiti tu površinu, 11. Lovnogospodarska osnova - planski akt kojim se detaljno uređuje gospodarenje s divijači i lovištem za određeno razdoblje u skladu s mogućnosti biotopa te brojnosti i stanjem populacije divljači koja se uzgaja, 12. Program uzgoja divljači - planski i gospodarski akt kojim se detaljno uređuje uzgoj, zaštita i korištenje divljači u uzgajalištima divljači, 13. Program zaštite divljači - planski akt na temelju kojeg se divljač štiti na površinama izvan lovišta, 14. Trofej divljači - divljač ili njezini dijelovi uređeni za duže čuvanje ili čuvanje i ocjenjivanje, 15. Vrhunski trofej divljači - trofej ocijenjen s većim brojem bodova od evidentiranog najjačeg trofeja (prvaka) pojedine vrste divljači u Republici Hrvatskoj. Članak 3. (1) Divljač, u smislu ovoga Zakona, jesu životinjske vrste: A Krupna divljač jelen obični (Cervus elaphus L.) jelen lopatar (Dama dama L.) jelen axis (Axis axis L.) jelen bjelorepan (Odocoilus Virginianus Zimm.) srna obična (Capreolus capreolus L.) kozorog (Capra ibex L.) divokoza (Rupicapra rupicapra L.) muflon (Ovi aries musimon Pall.) svinja divlja (Sus scrofa L.) medvjed mrki (Ursus arctos L.) B Sitna divljač jazavac (Meles meles L.) kuna bjelica (Martes foirka EHR.) kuna zlatica (Martes martes L.) lasica mala (Mustela nivalis L.) dabar (Castor fiber L.) zec obični (Lepus europaeus Pall.) kunić divlji (Oryctolagus cuniculus L.) puh (Glis sp.) lisica (Vulpes vulpes L.) čagalj (Lanis aureus L.) tvor (Mustela putorius L.) mungos (Herpestes ishneumon L.) kunopas (Nyctereutes procyoneides Gray) lještarka gluha (Tetrastes bonasia L.) tetrijeb ruševac (Lyrurus tetrix L.) fazark-gnjetlovi (Phasianus sp. L.) jarebice kamenjarke: - grivna (Alectoris graeca Meissn.) - čukara (Alectoris chucar) trčka skvržulja (Perdix perdix L.) prepelice: - pućpura (Coturnix coturnix L.) - virđinijska (Coturnix Virginiana L.) šljuke: - bena (Scolopax rusticola L.) - kokošica (Gallinago gallinago L.) golub divlji: - grivnjaš (Columba palumbus L.) - dupljaš (Columba oenas L.) - pećinar (Columba livia Gmelin) grlica divlja (Streptopelia turtur L.) guske divlje: - glogovnjača (Anser fabalis Latham) - lisasta (Aner albifrons Scopoli) patke divlje: - gluhara (Anas platyrhyncos L.) - glavata (Aythya ferina L.) - kreketaljka (Anas strepera L.) - krunasta (Aythya fuligula L.) - lastarka (Anas acuta L.) - pupćanica (Anas querquedula L.) - žličarka (Anas clypeata L.) - kržulja (Anas crecca L.) liska crna (Fulica atra L.) vrana siva (Corvus corone cornix L.) vrana gačac (Corvus frugilegus L.) čavka zlogodnjača (Coloeus monedula L.) svraka (Pica pica L.) šojka kreštalica (Garrulus glandarius L ) (2) Divljači se smatra i tetrijeb gluhan (Tetrao urogallus L.), osim na području južnog Velebita te mačka divlja (Felis silvestris Schr.), osim na području Gorskog kotara. (3) Ako se na teritoriju Republike Hrvatske pojavi ili unese nova životinjska vrsta, njezin status divljači privremeno će odrediti ministar poljoprivrede i šumarstva (u daljnjem tekstu: ministar) po prethodnom mišljenju Ministarstva graditeljstva i zaštite okoliša, dok se to pitanje ne uredi zakonom. Članak 4. Divljač su dobro od interesa za Republiku i imaju njezinu osobitu zaštitu. Članak 5. (1) Pravo lova stječe: 1. vlasnik, ustanovljenjem lovišta na vlastitom zemljištu, 2. ovlaštenik prava na zemljištu, ustanovljenjem lovišta na: - zemljištu na kojem je stečeno pravo gospodarsko korištenja u svrhu lova temeljem koncesije, - zakupljenom zemljištu u svrhu lova, 3. druga pravna ili fizička osoba: - koncesijom prava lova na lovištu, - zakupom ili podzakupom lovišta. (2) Vlasniku i ovlašteniku prava na zemljišta bez prava lova određuje se naknada za ograničenja kojima su podvrgnuti u ostvarivanju prava lova trećih osoba, u skladu s ovim Zakonom. Članak 6. Domaća i strana pravna i fizička osoba može steći pravo lova na lovištima u vlasništvu države koncesijom (u daljnjem tekstu: koncesija prava lova) ili zakupom na način i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom. Članak 7. (1) Ovlaštenici prava lova i drugi građani koji se bave ili rade na poslovima iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona i lovci imaju pravo slobodnog udruživanja, radi zaštite njihovih probitaka ili promicanja uzgoja, zaštite, lova i korištenja divljači, zaštite prirode i ljudskog okoliša u očuvanju prirodnog staništa divljači, njegovanja lovačke etike i običaja ili druge ciljeve, u lovačka udruženja, saveze i druge udruge, osnovati ih te se u njih uključivati ili iz njih istupati. (2) Hrvatski lovački savez predstavlja svoje članove u promicanju lova u Republici Hrvatskoj i u inozemstvu. II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA I POVRŠINE IZVAN LOVIŠTA 1. Lovišta Članak 8. (1) Lovište se ustanovljuje ovisno o vrsti divljači koja prirodno obitava ili se prvenstveno uzgaja na površinama zemljišta, broju divljači koja se prema mogućnostima staništa može uzgajati na tim površinama i njegovoj namjeni. (2) Lovište ne obuhvaća: 1. neizgrađeno i izgrađeno građevinsko zemljište te površine do 300 m od naselja, 2. javne prometnice i druge javne površine uključivši i zaštitni pojas, 3. određene dijelove prirode koji su proglašeni posebno zaštićenim objektima prirode po propisima o zaštiti prirode u kojima je aktom o proglašenju ili posebnim aktom zabranjen lov (nacionalni parkovi, strogi rezervati, specijalni zoološki i ornitološki rezrvati i drugi posebno zaštićeni objekti prirode) i Park prirode Medvednica, 4. more i privredne ribnjake s obalnim zemljištem koje služi za korištenje ribnjaka, 5. rasadnike, voćne i lozne nasade namijenjene intenzivnoj proizvodnji u površini do 100 ha, ako su ograđeni ogradom koja sprečava prirodnu migraciju sve dlakave divljači, 6. druge površine na kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen lov. (3) Odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se na zvjerinjak. Članak 9. (1) Lovišta se mogu ustanoviti kao otvorena lovišta, ograđena lovišta i uzgajališta divljači. (2) Otvoreno lovište ne može biti manje od 1.000 ha. (3) lznimno od stavka 2 ovoga članka, otvoreno lovište se može ustanoviti na otoku ili skupini otoka površine veće od 500 ha. (4) Ograđeno lovište obuhvaća površine na kojima postoje uvjeti za intenzivni uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači, a ne može biti manje od 1.000 ha. (5) Uzgajalište divljači obuhvaća površine na kojima se mogu uzgajati pojedine vrste divljači za proizvodnju većeg broja kvalitetne i zdrave divljači namijenjene lovu i reprodukciji. Uzgajalište divljači može se ustanoviti samo za vlasnike zemljišta. (6) Iznimno od odredbe članka 8. stavka 2. točke 4. i 5. ovoga Zakona, uzgajalište divljači može se ustanoviti na vlastitim površinama privrednog ribnjaka s obalnim zemljištem ili rasadnicima i voćnim i loznim nasadima namijenjenim za intenzivnu proizvodnju. Članak 10. (1) Granice lovišta moraju biti uočljive, a određuju se ovisno o prirodnoj cjelini, ekološkim, geografskim i drugim uvjetima, obalnim pojasom mora, ograđenim zaštitnim pojasom auto-cesta i magistralnim cestama koje sprečavaju prirodnu migraciju dlakave divljači. (2) Ako granice lovišta nije moguće odrediti u smislu stavka 1. ovoga članka, određuju se željezničkim prugama, regionalnim cestama, vododjelnicama, rijekama ili na drugi sličan način. (3) Kod utvrđivanja granica lovišta mora se uzeti u obzir prirodna migracija divljači. (4) Granice lovišta moraju biti vidljivo obilježene na mjestima koja su određena aktom o ustanovljenju lovišta. Članak 11. (1) Ovlaštenici prava lova dužni su u lovištu omogućiti rad znanstveno-istraživačkih i znanstveno-nastavnih ustanova predviđen posebnim programom tih ustanova o njihovom trošku, na temelju dopuštenja Ministarstva poljoprivrede i šumarstva (u daljnjem tekstu: ministarstvo), uz obvezu vidljivog obilježavanja površina na kojima se taj rad obavlja. (2) Odredbe ovoga zakona ne odnose se na površine iz stavka 1. ovoga članka. Članak 12. (1) U županiji se vodi katastar lovišta. (2) Katastar lovišta ustanovljuje i vodi županijski, odnosno gradski ured Grada Zagreba nadležan za poslove lova ( u tekstu koji slijedi: nadležni ured). (3) Oblik sadržaj i način vođenja katastra lovišta propisuje ministar. 2. Vrste lovišta A. Vlastita lovišta Članak 13. (1) Vlastito lovište ustanovljuje se na zemljištu iz članka 5. stavka 1. točke 1. i 2. ovoga Zakona, ako površina nije manja od 1000 ha neprekinutog zemljišta, tako da se po cijelom zemljištu može prelaziti s jedne katastarske čestice na drugu bez prijelaza preko tuđeg zemljišta. Ceste, željezničke pruge i za njih vezani objekti, vodotoci, kanali i slično ne smatraju se prekidom zemljišta. Otoci se smatraju kao da su spojeni sa obalom, ako je moguća migracija divljači. (2) Površine iz stavka 1. ovoga članka smatraju se prekinutima, ako su podijeljene u više dijelova, a vezane su samo vodama i cestama koje između tih dijelova prolaze zemljištem drugog ili drugih vlasnika. (3) Ako se unutar površina iz stavka 1. ovoga članka nataze enklave ukupne površine manje od 1000 ha ili poluenklave manje od 500 ha drugog vlasnika, iste će se površine obuhvatiti vlastitim lovištem, osim ako na tim površinaina njihov vlasnik ne namjerava uzgajati divljač u uzgajalištu divljači. (4) Namjeru uzgoja divljači, u smislu stavka 3. ovoga članka, vlasnik zemljišta pismeno priopćuje upravnom tijelu nadležnom za poslove lova županije, odnosno Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: nadležno upravno tijelo) prije donošenja odluke o ustanovljenju vlastitog lovišta. Ne započne li vlasnik zemljišta s uzgojem divljači u uzgajalištu divljači u roku godine dana od dana priopćenja te namjere, smatrat će se da je odustao od svoje namjere. Članak 14. (1) Za površine iz članka 13. stavka 3. ovoga Zakona ovlaštenik prava lova na vlastitom lovištu plaća lovozakupninu u korist posebnog računa proračuna županije, odnosno Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: proračun) na čijem području se prostire lovište. (2) Visina lovozakupnine iz stavka 1. ovoga članka izračunava se tako da se najveća lovozakupnina ostvarena na nadmetanju za davanje susjednih lovišta u zakup podijeli s brojem hektara lovišta i pomnoži s brojem hektara za koje se lovozakupnina plaća. Članak 15. (1) Lovišta na površinama zemljišta u vlasništvu države (u daljnjem tekstu: državna lovišta) ustanovljuje ministar. (2) Dok pravo lova u državnim lovištima ne stekne pravna ili fizička osoba, u skladu s ovim Zakonom, Vlada Republike Hrvatske povjerit će izvršavanje prava lova u tim lovištima pravnoj ili fizičkoj osobi koja koristi zemljište u državnom vlasništvu. Članak 16. (1) Lovišta na površinama zemljišta koja nisu u vlasništvu države ustanovljuje županijska skupština, odnosno Gradska skupština Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: nadležno tijelo). (2) Ako vlasnik, odnosno ovlaštenik prava na zemljištu iz stavka 1. ovoga članka želi koristiti pravo lova u vlastitom lovištu, podnijet će pismeni zahtjev za ustanovljenje vlastitog lovišta nadležnom upravnom tijelu na čijem području se nalazi zemljište, odnosno veći dio zemljišta. Zahtjev se podnosi najkasnije do 1. veljače u godini isteka ugovora o zakupu lovišta ili šest mjeseci prije prvog davanja u zakup tog lovišta. (3) Uz pismeni zahtjev iz stavka 2 ovoga članka prilažu se isprave kojima se dokazuje pravo vlasništva odnosno ovlaštenja na zemljištu i dokazi o ispunjavanju uvjeta iz odredaba članka 13. stavka 1., 2. i 3., članka 27. stavka 3. i članka 28. stavka 2. i 3. ovoga Zakona. (4) Vlasnik, odnosno ovlaštenik prava na zemljištu stječe pravo lova danom stupanja na snagu odluke o ustanovljenju vlastitog lovišta. Članak 17. (1) Ako vlasnik odnosno, ovlaštenik prava na zemljištu ne podnese zahtjev za ustanovljenje vlastitog lovišta u roku iz članka 16. stavka 2. ovoga Zakona ili odbije da primi enklave ili poluenklave pod uvjetima iz članka 13. stavka 3. i članka 14. ovoga Zakona, njegovo će se zemljište dati u zakup kao zajedničko lovište. (2) Ako se vlastito lovište prodajom, diobom ili kojim drugim načinom izmijeni tako, da više ne predstavlja prirodnu cjelinu ili ne ispunjava uvjete propisane člankom 8. stavkom 1., člankom 9. ili člankom 13. stavkom 1. ovoga Zakona, nadležno tijelo po službenoj dužnosti pripojit će njegove površine zajedničkom lovištu. (3) Spajanjem dva ili više zemljišta raznih vlasnika ne može se ostvariti pravo na ustanovljenje vlastitog lovišta. B. Zajednička lovišta Članak 18. (1) Na površinama zemljišta na kojima nisu ustanovljena vlastita lovišta, ustanovljuju se zajednička lovišta. (2) Zajednička lovišta ustanovljuje nadležno tijelo na čijem području se nalaze površine zemljišta, na prijedlog stručne komisije Stručnu komisiju osniva nadležno upravno tijelo u koju imenuje najmanje tri člana sa završenim šumarskim, veterinarskim, agronomskim fakultetom stočarskog smjera ili prirodoslovno-matematičkim fakultetom biološkog smjera. (3) Ako se površine zemljišta na kojima se ustanovljuju zajednička lovišta nalaze na području više županija, odnosno Grada Zagreba, lovište ustanovljuje nadležno tijelo na čijem području se nalazi veći dio lovišta, na prijedlog zajedničke stručne komisije. (4) Ustanovljena zajednička lovišta daju se u zakup na način propisan ovim Zakonom. (5) Vlasnicima i ovlaštenicima prava na zemljištu na čijim površinama su ustanovljena zajednička lovišta, pripada naknada prema odredbi članka 35. točki 1. ovoga Zakona. 3. Površine izvan lovišta Članak 19. (1) Na površinama zemljišta izvan lovišta divljač je dužan zaštićivati vlasnik ili ovlaštenik prava na tim zemljištima. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u slučajevima kad se radi o površinama zemljišta do 100 ha raznih vlasnika ili osoba koje koriste ta zemljišta, nadležni ured povjerit će zaštićivanje divljači na takvim površinama drugoj pravnoj ili fizičkoj osobi. III. KONCESIJA PRAVA LOVA Članak 20. (1) Koncesija prava lova može se dati domaćoj i stranoj pravnoj i fizičkoj osobi na vrijeme od 20 do 40 godina. (2) Vlada Republike Hrvatske može svojom odlukom odrediti da se na pojedinim područjima Republike Hrvatske na kojima su ustanovljena državna lovišta ne može stjecati pravo lova koncesijom. (3) Državno lovište na kojem je stečena koncesija prava lova ne može se davati u potkoncesiju iIi zakup. Članak 21. (1) Odluku o koncesiji prava lova donosi Vlada Republike Hrvatske na temelju provedenog javnog prikupljanja ponuda i javnog natječaja. (2) Odluku o javnom prikupljanju ponuda, odnosno o raspisivanju javnog natječaja za davanje koncesije prava lova donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministarstva. (3) Uz ponudu za davanje koncesije prava lova podnositelj ponude prilaže i dokaze o ispunjavanju uvjeta iz članka 27. stavka 3. i članka 28. stavka 2. i 3. ovoga Zakona. (4) Postupak javnog prikupljanja ponuda odnosno javnog natječaja za davanje koncesije prava lova provodi komisija od pet članova i tajnik koje imenuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra. (5) Komisija iz stavka 4. ovoga članka daje ministarstvu prijedlog odluke o izboru najpovoljnije ponude za koncesiju prava lova. Članak 22. (1) Prijedlog za donošenje odluke o koncesiji prava lova ministarstvo podnosi Vladi Republike Hrvatske, nakon pribavljenog mišljenja županije, odnosno Grada Zagreba na čijem području se nalazi lovište na kojem se daje koncesija prava lova. (2) Početni iznos naknade za koncesiju prava lova putem javnog prikupljanja ponuda, odnosno javnog natječaja određuje se u visini vrijednosti 50% odstrela divljači u desetoj godini lovnogospodarske osnove obračunate po tržnim cijenama. Članak 23. (1) Na temelju odluke o koncesiji prava lova ministar i podnositelj ponude sklapaju ugovor o koncesiji prava lova u Pisanom obliku. (2) Ugovor o koncesiji prava lova sadrži osobito odredbe o: - položaju i veličini lovišta na kojem se ugovara koncesija prava lova, - vrsti i broju divljači koja se uzgaja u lovištu, - načinu i uvjetima služenja pravom lova u provedbi lovnogospodarske osnove, - vremenu trajanja koncesije, - obliku, vislni i dospjelosti naknade za koncesiju, - mogućnosti i razlozima otkaza ugovora prije isteka vremena koncesije, - pravu i razlozima jednostranog raskida ugovora o koncesiji, - dopustivosti postavljanja lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata te njihovoj pripadnosti po isteku vremena trajanja koncesije, - naknadi negativne razlike divljači, lovnotehničkih i lovnogospodarskih objekata nakon isteka vremena trajanja koncesije, otkaza ili jednostranog raskida ugovora o koncesiji. - drugim obvezama utvrđenim propisima o lovu. (3) lovnogospodarska osnova sastavni je dio ugovora o koncesiji prava lova. Članak 24. (1) Prije potpisivanja ugovora o koncesiji prava lova, ministarstvo je obvezno dostaviti nacrt ugovora s odlukom o koncesiji prava lova na prethodno mišljenje Javnom pravobraniteljstvu Republike Hrvatske u roku 15 dana od dana donošenja odluke o koncesiji prava lova (2) Javno pravobraniteljstvo Republike Hrvatske obvezno je dati svoje mišljenje u roku 15 dana od dana primitka nacrta ugovora i odluke iz stavka 1. ovoga članka. U protivnom, smatra se da je njegovo mišljenje o pravnoj valjanosti nacrta ugovora o koncesiji potvrdno. (3) Sklopljeni ugovor o koncesiji prava lova dostavlja se Javnom pravobraniteljstvu Republike Hrvatske. Članak 25. Ministarstvo može i prije isteka vremena koncesije otkazati ugovor o koncesiji prava lova bez otkaznog roka ili uz primjereni otkazni rok, ako koncesionar: 1. se služi pravom lova protivno ugovoru o koncesiji prava lova, 2. ne provodi mjere i radnje utvrđene propisima o lovu. Članak 26. Uplaćene naknade za koncesiju prava lova prihod su državnog proračuna. IV. DAVANJE LOVIŠTA U ZAKUP I PODZAKUP Članak 27. (1) Davanje zajedničkih lovišta u zakup provodi se putem javnog usmenog nadmetanja (u daljnjem tekstu nadmetanje) prava lova za pojedino lovište uz obvezno stavljanje na uvid lovnogospodarske osnove. (2) Nadmetanje iz stavka 1. ovoga članka provodi komisija županije, odnosno Grada Zagreba čije je nadležno tijelo ustanovilo zajedničko lovište. Komisiju za provođenje nadmetanja prava lova osniva i njezine članove imenuje nadležno upravno tijelo. (3) Ponuđač može biti pravna osoba sa sjedištem na području Republike Hrvatske ili punoljetna fizička osoba koja je državljanin Republike Hrvatske, a prema odredbžx ma ovoga Zakona nije isključena od nadmetanja i koja u zadnjih pet godina nije kažnjavana za krivično djelo nezakonitog lova ili prekršaj iz članka 95. ili članka 99. točke 1. za radnje iz članka 95. stavka 1. točke 2., 3., 10. i 11. ovoga Zakona. (4) U prvom nadmetanju jamčevina koju polaže ponuđač iznosi 10% od početne cijene lovozakupnine. Početna cijena lovozakupnine određuje se u visini vrijednosti 5% odstrela divljači u petoj godini lovnogospodarske osnove obračunate po tržnim cijenama. Na ponovljenom nadmetanju početna cijena ne može biti određena ispod visine troškova izrade lovnogospodarske osnove. (5) Na ponovljenom nadmetanju ponuđač može biti i strana pravna i fizička osoba. (6) Prije objave oglasa o nadmetanju prava lova za pojedino zajedničko lovište s njegovim sadržajem upoznaje se Hrvatski lovački savez. (7) Nadležno tijelo propisat će postupak i uvjete nadmetanja za davanje zajedničkih lovišta u zakup te rok za sklapanje ugovora o zakupu zajedničkog lovišta. Članak 28. (1) S ponuđačem koji je uspio u nadmetanju (u daljnjem tekstu: lovozakupnik) župan, odnosno gradonačelnik Grada Zagreba sklapa ugovor o zakupu zajedničkog lovišta u pismenom obliku za razdoblje valjanosti lovnogospodarske osnove. (2) Lovozakupnik je obvezan: 1. osigeravati financijska sredstva za provedbu lovnogospodarske osnove, za štete na divljači i lovištu i naknadu štete koju čini divljač (osiguranjem kod osiguravajućeg zavoda, pologom kod hanke, hipotekom na nekretnine i sl.), 2. da ima stručnu službu odnosno stručnjaka za provedbu lovnogospodarske osnove, 3. da ima organiziranu lovočuvarsku službu, 4. da ima lovačke pse odgovarajuće pasmine za lovište koje uzima u zakup koji su registrirani kod Hrvatskog kinološkog saveza i imaju položen radni ispit, 5. da ima lovačkog psa osposobljenog za praćenje krvnoga traga ili krvosljednika s položenim ispitom, ako u lovište koje uzima u zakup ima predviđen odstrel krupne divljači. (3) Osim uvjeta iz stavka 2. ovoga članka, lovozakupnik koji je pravna osoba obvezno stavlja na uvid ispravu iz koje je vidljivo da je registrirana za obavljanje lova. (4) Lovozakupnik je obvezan platiti jednogodišnju lovozakupninu i troškove izrade lovnogospodarske osnove u roku 30 dana od dana sklopljenog ugovora o zakupu zajedničkog lovišta. (5) Sredstva iz stavka 4 ovoga članka i godišnji iznosi lovozakupnina uplaćuju se u korist posebnog računa proračuna. Članak 29. (1) Ako lovozakupnik ne uplati iznos lovozakupnine do 1. ožujka za sljedeću lovnu godinu, nadležno upravno tijelo pismeno će ga opomenuti. Ako lovozakupnik u roku određenom opomenom ne izvrši uplatu dužnog iznosa lovozakupnine, smatrat će se da je ugovor o zakupu jednostrano raskinut. (2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, u roku 15 dana od dana kada je po opomeni dosadašnji lovozakupnik bio dužan uplatiti lovozakupninu objavit će se nadmetanje za davanje odnosnog zajedničkog lovišta u zakup. Članak 30. U slučaju prestanka pravne osobe ili smrti lovozakupnika, nadležno upravo tijelo odredit će pismeno rok za izjašnjenje pravnog sljednika ili nasljednika o torne da li želi koristiti stečeno pravo lova. Ako se pravni sljednik ili nasljednik zakupnika u određenom roku ne izjasni ili se izjasni da ne želi koristiti stečeno pravo lova, zajedničko lovište se daje na ponovno nadmetanje sa stanjem divljači utvrđenim lovnogospodarskom osnovom za tu godinu na vrijeme do isteka valjanosti lovnogospodarske osnove. Članak 31. (1) Lovozakupnik lovišta može pismeno otkazati ugovor o zakupu zajedničkog lovišta najkasnije tri mjeseca prije isteka lovne godine ne navodeći razloge. (2) Župan, odnosno gradonačelnik Grada Zagreba raskinut će ugovor o zakupu lovišta: 1. ako se utvrdi da je propustima u provedbi lovnogospodarske osnove, bez objektivnih razloga, umanjen fond divljači ispod najmanjeg broja utvrđenog lovnogospodarskom osnovnom ili ako lovozakupnik prestane ispunjavati uvjete iz članka 28. satavka 2. točke 1., 2. i 3., odnosno stavka 3. ovoga Zakona, 2. ako se površine zajedničkog lovišta smanje za više od 20%. Članak 32. (1) U slučajevima iz članka 29., 30. i 31. ovoga Zakona i isteka vremena na koje je ugovor o zakupu lovišta sklopljen, stanje lovišta i provođenja lovnogospodarske osnove utvrđuje stručna komisija iz članka 18. stavka 2., odnosno 3. ovoga Zakona. (2) Na temelju utvrđenog stanja, u slučajevima iz članka 29. i članka 31. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona, dosadašnji lovozakupnik obvezan je naknaditi negativne razlike divijači, lovnotehničkih i lovnogospodarskih objekata prema tržnim cijenama i troškove ponovnog nadmetanja za davanje zajedničkog lovišta u zakup te nema pravo učestvovati na ponovnom nadmetanju. (3) U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka, zajedničko lovište daje se u zakup putem nadmetanja. Novi ugovor o zakupu lovišta sklapa se na vrijeme do isteka valjanosti lovnogospodarske osnove. Članak 33. (1) Lovozakupnik može svoje pravo lova u zajedničkom lovištu ili dijelu lovišta čija površina nije manja od površine određene člankom 9. stavku 2., 3., odnosno 4. ovoga Zakona dati u podzakup pravnoj odnosno fizičkoj osobi koja ispunjava uvjete iz članka 27. stavka 3. i članka 28. stavka 2. i 3. ovoga Zakona uz skrglasnost nadležnog upravnog tijela one županije, odnosno Grada Zagreba čije tijelo je ustanovilo lovište. (2) Stjecanjem prava lova u cijelom lovištu podzakupnik lovišta preuzima i sva prava i obveze lovozakupnika. (3) Davanjem prava lova u dijelu lovišta u podzakup, lovozakupnik se ne oslobađa svojih prava i obveza. Članak 34. (1) Odredbe o zakupu i podzakupu zajedničkog lovišta iz članka 28. stavka 2. i 3. članka 33. ovoga Zakona odgovarajuće se primjenjuju i na vlastita lovišta. (2) Ovlaštenik prava lova u vlastitom lovištu obavještava nadležno upravno tijelo o davanju tog lovišta u zakup ili podzakup. Članak 35. Sredstva uplaćena po lovištu na poseban račun proračuna na ime lovozakupnine iz članka 14. i 28. stavka 5. ovoga Zakona, obračunavaju se i raspoređuju na način: 1. 70% sredstava raspoređuje se na ime naknade vlasnicima i ovlaštenicima prava na zemljištu bez prava lova proporcionalno površini koja je obuhvaćena lovištima za koje se uplaćuje lovozakupnina, 2. 20% sredstava ostaje na posebnom računu proračuna za namjensko pokriće troškova provođenja ovoga Zakona (ustanovljavanja zajedničkih lovišta, davanja u zakup zajedničkih lovišta, zaštita i čuvanje lovišta koja nisu u zakupu, zaštita divljači na površinama izvan lovišta i dr.), 3. 10% sredstava prihod su Republike koja se vode na posebnom računu ministarstva za namjenske troškove provođenja ovoga Zakona. Članak 36. (1) Državno lovište može se dati u zakup domaćoj i stranoj pravnoj i fizičkoj osobi na vrijeme od 10 godina, odnosno do isteka valjanosti lovnogospodarske osnove. (2) Odluku o javnom prikupljanju ponuda ili raspisivanju javnog natječaja za davanje državnog lovišta u zakup donosi Vlada Repriblike Hrvatske na prijedlog ministarstva. Članak 37. (1) Odluku o davanju državnog lovišta u zakup donosi Vlada Republike Hrvatske na temelju provedenog postupka javnog prikupljanja ponuda ili javnog natječaja. (2) Postupak javnog prikupljanja ponekda ili javnog natječaja provodi i daje prijedlog odluke o izboru najpovoljnije ponude komisija koju osniva Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra. (3) Najpovoljnija je ponuda kojom je ponuđena najviša lovozakupnina (4) Ako dva ili više ponuditelja ponude istu lovozakupninu, povoljnijom smatrat će se ponuda ponuditelja koji koristi zemljište. Članak 38. (1) Na temelju odluke o izboru najpovoljnije ponude ministar i podnositelj ponude sklapaju ugovor o zakupu državnog lovišta u pismenom obliku. (2) Odredbe članka 23., 24., 25., 27. stavka 1., 3., 4. i 5., članka 28. stavka 2., 3. i 4. i članka 29., 30., 31. i 32. ovoga Zakona odgovarajuće se primjenjuju i na zakup državnih lovišta. (3) Državno lovište ne može se dati u podzakup. Članak 39. Uplaćene lovozakupnine za državna lovišta prihod su državnog proračuna. V. LOVNOGOSPODARSKA OSNOVA, PROGRAM UZGOJA DIVLJAČI I PROGRAM ZAŠTITE DIVLJAČI Članak 40. (1) Pravo lova u lovištu izvršuje se kao pravo i dužnost provedbe lovnogospodarske osnove. (2) Bez lovnogospodarske osnove lov divljači nije dopušten. Članak 41. (1) Lovnogospodarska osnova utvrđuje gospodarenje lovištem u razdoblju od 1. travnja tekućeg godine do 31. ožujka desete godine. (2) Lovnogospodarska osnova temelji se na brojnom stanju svih vrsta divljači koje stalno ili sezonski žive u lovištu, kao i na broju divljači koja se može uzgajati u lovištu. (3) Brojno stanje divljači koja se uzgoja, odnosno može uzgajati u lovištu mora se postići u roku utvrđenom lovnogospodarskom osnovom koji ne može biti duži od pet godina za sitnu divljač, a deset godina za krupnu divljač. (4) Planiranje odstrela divljači mora biti u skladu s brojnim stanjem te dobnom i spolnom strukturom divljači u lovištu. Članak 42. (1) Lovnogospodarska osnova donosi se nakon ustanovljenja lovišta. (2) Ovlaštenik prava lova u lovištu u vlasništvu države donosi lovnogospodarsku osnovu za lovište uz odobrenje ministarstva, a za druga vlastita lovišta njegov vlasnik odnosno ovlaštenik prava na zemljištu uz odobrenje nadležnog ureda, u roku 90 dana od dana ustanovljenja lovišta. (3) Za zajedničko lovište lovnogospodarsku osnovu donosi nadležni ured prije nadmetanja prava lova za odnosno lovište. Članak 43. (1) Divljač u uzgajalištu divljači, uzgaja se u skladu s programom uzgoja divijači. (2) Program iz stavka 1. ovoga članka donosi vlasnik zemljišta prije ustanovljenja uzgajališta divljači uz odobrenje nadležnog ureda. Članak 44. (1) Divijač na površinama zemljišta izvan, lovišta zaštićuje se u skladu s programom zaštite divljači. (2) Program iz stavka 1. ovoga članka donosi ministar na prijedlog nadležnog ureda na čijem području se nalaze površine izvan lovišta. Članak 45. (1) Lovnogospodarska osnova i program zaštite divljači mora biti u skladu sa osnovama gospodarenja gospodarskim jedinicama i programima za gospodarenje šumama, uvjetima i načinom iskorištavanja poljoprivrednog zemljišta, vodoprivrednom osnovom, prostornim planom i potvrđenim međunarodnim ugovorima iz područja lova, zaštite prirode i prirodnih staništa divijači. (2) Provedba lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljači i programa zaštite divljači obvezna je za ovlaštenika prava lova odnosno pravne i fizičke osobe koje zaštićuju divljač na površinama izvan lovišta. (3) Sadržaj, način izrade i postupak donošenja, odnosno odobravanja lovnogospodarske osnove, pr-ograma uzgoja divljači i programa zaštite divljači propisuje ministar. Članak 46. Izrada lovnogospodarske osnove ili programa zaštite divljači te njihove revizije i programa uzgoja divljači može se povjeriti pravnoj osobi koja je registrirana za tu djelatnost i ima uposlenog djelatnika sa završenim šumarskim, veterinarskim ili agronomskim fakultetom stočarskog smjera ili fizičkoj osobi s navedenom stručnom spremom koji ima obrtnicu za obavljanje te djelalnosti. Članak 47. (1) Revizija lovnogospodarske osnove i programa zaštite divljači obavlja se kad su se trajnije ili bitno izmijenili uvjeti i okolnosti na kojima se temelji lovnogospodarska osnova ili program zaštite divljači. (2) Revizija lovnogospodarske osnove i programima zaštite divljači obavlja se po postupku propisanom za njihovo donošenje. VI. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI Članak 48. (1) Uzgoj i zaštita divljači obuhvaća sve mjere i radnje propisane lovnogospodarskom osnovom, programom uzgoja divljači ili programom zaštite divljači te brigu o drugim životinjskim vrstama i njihovim staništima. (2) Zabranjen je uzgoj divljači u broju kojim se remete prirodni odnosi staništa i divljači, osim u uzgajalištima divljači. Članak 49. Nove vrste divljači mogu se unositi u lovište ili na površine izvan lovišta samo uz dopuštenje ministarstva koje se izdaje po prethodnom mišljenju Ministarstva graditeljstva i zaštite okoliša. Članak 50. Uzgoj i zaštita divljači obuhvaća osobito: 1. lovostaju za određene vrste divljači, 2. privremenu zabranu lova divljači, 3. provedbu radnji koje uvjetuju opstanak i razmnožavanje divljači koja trajno ili sezonski živi u lovištu, te mjere za očekvanje i poboljšanje staništa, 4. održavanje utvrđene brojnosti, omjera spolova i gospodarske starosti populacije divljači koja se uzgaja, 5. osiguravanje uvjeta za razmnožavanje i vođenje mladunčadi, 6. unošenje i čuvanje divljači radi postizanja brojnosti utvrđene lovnogospodarskom osnovom i programom uzgoja, 7. osiguravanje provedbe preventivnih, dijagnostičkih, kurativnih i higijensko-zdravstvenih mjera u lovištima i ostalim prostorima gdje se divljač uzgaja ili obitava radi zdravstvene zaštite divljači, 8. smanjivanje broja divljači koja čini štetu na podnosiv broj te uklanjanje pasa i mačaka skitnica, 9. spašavanje divljači od elementarnih nepogoda, 10. provedba mjera za osiguranje dovoljne količine kvalitetne hrane i pitke vode, 11. podizanje i održavanje lovnotehničkih i lovnogospodarskih objekata, 12. poduzimanje preventivnih mjera (istjerivanje divljači) prilikorn obavljanja poljoprivrednih i drugih radova te upotrebu zaštitnih naprava na poljoprivrednim strojevima, 13. upotrebu sredstava za zaštitu bilja ili drugih kemijskih sredstava na propisan način i poduzimanje preventivkaih mjera pri njihovoj upotrebi ili paljenja strništa, kukuruzišta, tršćaka i sl., 14. korištenje određenih pasmina radno ispitanih lovačkih pasa, 15. čuvanje lovišta, 16. suzbijanje nezakonitog lova. Članak 51. (1) Zabranjeno je loviti ženku dlakave divljači kada je visoko bređa ili dok vodi sitnu mladunčad te pernatu divljač kad sjedi na jajima i dok hrani mladunčad, uništavanje i prisvajanje mladunčadi te uništavanje i oštećivanje legla, gnijezda i jaja divljači. (2) Dok zajedničko lovište nije u zakupu, zabranjen je lov divijači, a na tim površinama mjere uzgoja i zaštite divljači provodi nadležno upravno tijelo ili pravna, odnosno fizička osoba koja na to ovlasti. (3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka ovtaštenik prava lova može dopustiti za potrebe znanosti, nastave, lovnu obuku ptica grabljivica, zooloških vrtova, muzeja te sokolarskih i kinoloških priredbi, uz prethodno dopuštenje ministarstva, u granicama tih potreba, lov divljači i njihove mladunčadi u vrijeme kada je lov zabranjen, oštećivanje legla i gnijezda te sakupljanje jaja. Članak 52. Zabranjeno je oštećivanje i uništavanje lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata, kao i znakova obilježbe granica lovišta. Članak 53. (1) Bez dopuštenja ovlaštenika prava lova zabranjeno je kretanje lovištem s lovačkom ili drugom puškom ili s drugim lovačkim oružjem. (2) Kretanje javnim cestama u lovištu dopušteno je samo s praznim lovačkim oružjem i drugim ispražnjenim puškama u navlaci ili zaštitnoj kutiji. (3) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka ne odnose se na službene osobe za vrijeme obavljanja službe. Članak 54. (1) Pastirski psi smiju biti u lovištu samo uz stado. (2) Pse i mačke nihovi vlasnici, a pastiri pastirske pse, ne smiju puštati da se kreću lovištem bez nadzora na udaljenosti 300 m od nastambe vlasnika odnosno od stada. (3) Ovlaštenik prava lova ima pravo u lovištu ukloniti pse i mačke koji se kreću lovištem protivno odredbi stavka 2. ovoga članka bez naknade vlasniku psa ili mačke. (4) Nije dozvoljeno ubiti pse koji u organiziranom lovu, na ispitima ili utakmicama pasa u gonjenju divljači prijeđu u drugo lovište. Članak 55. (1) Sredstva za zaštitu bilja i druga kemijska sredstva smiju se upotrebljavati samo na način koji nije štetan za zdravlje divljači. (2) Pravna ili fizička osoba koja namjerava paliti strnište, kukuruzište, tršćake ili sl. dužna je o tome prethodno obavijestiti ovlaštenika prava lova najmanje 48 sati prije početka paljenja, radi poduzimanja preventivnih mjera za zaštitu divljači. (3) Poljoprivredni strojevi prilikom obavljanja radova na površinama na kojima se uzgaja i štiti divljač, moraju imati u funkciji uređaj za plašenje divljači. (4) Pravna ili fizička osoba koja upotrebljava sredstva za zaštitu bilja ili druga kemijska sredstva na nepropisan način, pali strništa, kukuruzišta ili tršćake ili upotrijebi stroj protivno odredbama stavka 1., 2. i 3. ovoga članka, dužna je naknaditi štetu nastalu na divljači upotrebom tih sredstava, strojeva ili paljenjem. Članak 56. (1) Ovlaštenik prava lova dužan je organizirati stručnu službu ili imati stručnjaka za provedbu lovnogospodarske osnove i lovočuvarsku službu. (2) Za obavljanje poslova stručne službe provedbe lovnogospodarske osnove ovlaštenik prava lova obvezan je imati uposlenog djelatnika s najmanje srednjom stručnom spremom šumarsko-biološkog, veterinarskog ili stočarskog smjera, ako nije odgovarajuće stručno osposobljen. (3) Lovočuvarsku službu obavlja lovočuvar uposlen kod ovlaštenika prava lova. (4) Lovočuvar može biti osoba koja ima nižu stručnu spremu i stručno je osposobljen za lovočuvara i udovoljava uvjetima za nošenje oružja. (5) Program za stručno osposobljavanje lovočuvara donose ustanove i druge pravne osobe za srednjoškolsko obrazovanje odraslih, u skladu s propisima o srednjoškolskom obrazovanju uz suglasnost ministra. (6) Potanji propis o stručnoj službi za provedbu lovnogospodarske osnove donosi ministar. Članak 57. (1) Lovočuvar u obavljanju svoje dužnosti, ovlašten je osobito: 1. utvrditi identitet svake osobe koja lovi divljač ili se kreće u lovištu sa sredstvima prikladnim za lov divljači, 2. izvršiti pregled prijevoznih sredstava i prtljage radi otkrivanja sredstava za lov ili ulova (divljač i njezini dijelovi), 3. privremeno oduzeti sredstva upotrebljena ili namijenjena za lov i ulovljenu divijač i njezine dijelove, ako je lov ili kretanje u lovištu izvršeno protivno odredbama ovoga Zakona, 4. sprečavati uništavanje i prisvajanje divljači i njezinih mladunaca te uništavanje i kvarenje njezinih legla, gnijezda i jaja, 5. sprečavati lov divljači na nedozvoljen način, nedozvoljenim sredstvima i korištenje pasa s kojima lov nije dozvoljen, 6. nadzirati držanje i prenošenje divljači i njezinih dijelova u lovištu, 7. odstreliti ranjenu ili bolesnu divljač, 8. obavijestiti bez odgađanja ovlaštenika prava lova i veterinarsku službu o pojavi bolesti i uginuća divljači i drugih životinjskih vrsta i o neposrednoj opasnosti od elementarnih nepogoda, poplave, snježnih nanosa, poledice, požara i dr.), 9. prikupljati obavještenja i podatke o lovu obavljenom protivno odredbama ovoga Zakona i o tome obavijestiti ovlaštenika prava lova i nadležno državno tijelo. (2) Potanji propis o lovočuvarskoj službi, obrascu iskaznice i znački čuvara lovišta, načinu njihovog izdavanja te o načinu upotrebe vatrenog oružja pri obavljanju lovočuvarske dužnosti donosi ministar. VII. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA Članak 58. (1) Lov divljači obuhvaća traženje, dočekivanje, osmatranje, vabljenje, slijeđenje, odstrel i hvatanje žive divljači, puštanje ptica grabljivica, sakupljanje uginule divljači i njezinih dijelova (rogovlja, koža i dr.) i sakupljanje jaja pernate divljači. (2) Lov divljači u lovištu obavlja se u skladu s lovnogospodarskom osnovom, a na površinama izvan lovišta u skladu s programom zaštite divljači i namjenom tih površina. (3) Zabranjeno je loviti divljač za vrijeme propisane lovostaje, osim u slučajevima određenim ovim Zakonom. (4) Lovostaju po vrstama divljači ovisno o njezinim svojstvima i uvjetima u kojima ona obitava propisuje ministar po prethodnom mišljenju Ministarstva graditeljstva i zaštite okoliša. Članak 59. Divljač koja se uzgaja u uzgajalištu divljači može se loviti cijele godine. Članak 60. (1) Ranjenu i bolesnu divljač dopušteno je odstrijeliti i u vrijeme lovostaje, kao i u vrijeme trajanja privremene zabrane lova divljači. (2) Odstrel, u smislu stavka 1. ovoga članka, ovlaštenik prava lova dužan je bez odgode prijaviti nadležnom uredu uz priloženo uvjerenje nadležne veterinarske službe da je odstrijeljena divljač bila ranjena ili bolesna. Članak 61. Ministarstvo je ovlašteno: 1. skratiti lovostaju, ako je to potrebno radi smanjenja brojnog stanja pojedine vrste divljači koja ugrožava poljoprivredne, šumske i akva kulture te ako zbog vremenskih nepogoda nije bilo moguće izvršiti planirani odstrel divljači, 2. dozvoliti lov u lovostaji, ako to z.ahtijevaju potrebe znanosti, nastave, zooloških vrtova, kinoloških i sokolarskih priredaba i muzeja te zaštite zdravlja ljudi, stoke i divlčjači, 3. zabraniti lov za pojedinu vrstu divljači, ako je to potrebno radi zaštite njezinog brojnog stanja, pojave kcmijskog ili radiološkog zagađivanja te otklanjanja posljedica ratnog djelovanja i razaranja. Članak 62. Nadležni ured ovlašten je u lovištu. 1. produžiti lovostaju ili zabraniti lov pojedine vste divljači za određeno vrijeme kad je to potrebno radi zaštite njezinog brojnog stanja, osim u državnom lovištu. 2. zabraniti lov divljači na poljoprivrednim zemljištima zasijanim ili zasađenim poljoprivrednim kulturama u vrijeme kad bi to štetilo tim kulturama. Članak 63. (1) Zabranjeno je loviti divljač: 1. načinom i sredstvima kojima se ona masovno uništava, 2. kad je ugrožena poplavom, snježnim nanosima, poledicom, požarom ili na drugi sličan način, osim u svrhu spasavanja, 3. zamkama, stupicama, klopkama, mrežama, pomoću živih i umjetnih mamaca ili vabaka, magnetofonima, gramofonima, upotrebom reflektora ili sličnih svijetlećih sredstava, ljepljivim sredstvima ili hranom u koju je stavljeno omamljujuće sredstvo ili otrov, osim za svrhu iz članka 51. stavka 3. ovoga Zakona i točke 2. ovoga stavka. 4. gaženjem vozilima bilo koje vrste, a naročito motornim vozilima, 5. čamcima na motorni pogon, 6. hrtovima i ostalim psima koji nisu lovački te lovačkim psima koji nemaju položen radni ispit, 7. pticama grabljivicama i zvijerima, 8. samostrelom i sličnim napravama, 9. primamljivanjem hranom, vodom ili drugim sredstvima, osim divljih svinja, medvjeda i lisice na mečilištima. (2) U pojedinačnom lovu na jelena, jelena lopatara, srnjaka, lisicu i šojku dozvoljena je upotreba rikalica, vabaka i piska. (3) Puha i kune dopušteno je loviti zamkama i klopkama za tu namjenu, u skladu s odredbama lovnogospodarske osnove. (4) Lukom i strijelom dopušteno je loviti divljač u lovištu samo u ograđenom prostoru i na propisan način. (5) Iznimno od odredbe stavka 1. točke 3. ovoga članka, nadležni ured može dopustiti odstrel divljih svinja na dočeku pomoću reflektora i sličnih svijetlećih sredstava. (6) Iznimno od odredbe stavka 1. točke 7. ovoga članka, osobi koja ima položen sokolarski ispit dopušten je lov divljači pticama grabljivicama koje su zato posebno školovane ako ima dopuštenje Ministarstva graditeljstva i zaštite okoliša i ovlaštenika prava lova. (7) Sokolarski ispit polaže se kod Hrvatskog lovačkog saveza. (8) Program sokolarskog ispita, način lova divijači lukom i strijelom i s pticama grabljivicama (sokolarenje) propisuje ministar. Članak 64. Ovlaštenik prava lova ili osoba kojoj dopusti može, radi razmnožavanja divljači umjetnim načinom, naseljavanja u druga lovišta, prodaje te primjene lijekova i cjepiva, divljač primamljivati hranom i vodom te hvatati mrežama, lovkama i omamljujućim sredstvima tako da ostane živa. Članak 65. (1) Divljač je dopušteno loviti odstrelom samo lovačkim puškama i lovačkim nabojima, koji odgovaraju snazi i otpornosti pojedine vrste divljači koja se lovi, a iznimno lukom i strijelom te pticama grabljivicama. (2) Odstrel krupne divljači dopušten je samo zrnom iz lovačke puške s užlijebljenim cijevima. (3) Zabranjen je lov divljači nabojima koji nisu lovački i lovačkom puškom s glatkim cijevima koja je izrađena tako da sadrži više od dva metka u istom kalibru te poluautomatskim i automatskim oružjem s glatkim ili užlijebljenim cijevima. (4) Zabranjen je lov krupne divljači, osim divljih svinja, prigonom, pogonom ili sa psima. (5) Odredba stavka 3. ovoga članka ne odnosi se na lov pernate divljači koja se umjetno uzgaja na površinama koje su namijenjene takvom uzgoju. (6) naćin upotrebe lovačkog oružja i naboja propisuje ministar. Članak 66. (1) U lovu se smiju koristiti lovački psi koji udovoljavaju uvjetima iz članka 28. stavka 2. točke 4. i 5. ovoga Zakona. (2) Za lov na pojedinu vrstu divljači u određenim područjima smije se koristiti samo odgovarajuća vrsta pasa. (3) Uvjerenja o položenom radnom ispitu i osposobljenosti za praćenje krvnog traga za lovačke pse iz stavka 1. ovoga članka izdaje Hrvatski lovački savez. (4) Vrsta i broj pasa za lov na pojedinu vrstu divljači u određenim područjima propisuje ministar na prijedlog Hrvatskog lovačkog saveza. Članak 67. (1) Divljač smije loviti osoba koja je položila lovački ispit i strani državljanin koji raspolaže znanjem i vještinama neophodnim za lov divljači prema propisima države čiji je državljanin, uz prethodno pismeno dopuštenje ovlaštenika prava lova. (2) Prije davanja pismenog dopuštenja za lov divljači, ovlaštenik prava lova utvrdit će da li su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovoga članka. (3) Pravne i fizičke osobe koje se bave lovnim turizmom obvezne su pojedinca ili vođu grupe obavijestiti o obvezama i zabranama iz članka 63. i 65. ovoga Zakona. Primjerak sklopljenog ugovora o lovnom turizmu dostavlja se ovlašteniku prava lova prije početka lova. (4) Kad ovlaštenik prava lova uputi poziv državljaninu Republike Hrvatske ili stranom dzžavljaninu da bude njegov osobni gost nije obvezno njegovo pismeno dopuštenje, ali gost mora ispunjavati uvjet iz stavka 1. ovoga članka. Članak 68. Lov divljači na zemljištima koja se nalaze u graničnom pojasu, utvrđuje se posebnim propisom. Članak 69. (1) Trofeji divljači moraju se ocijeniti. (2) Evidenciju trofeja divljači vodi ovlaštenik prava lova. (3) Trofeje divljači iz stavka 1. ovoga članka ocjenjuje komisija sastavljena od ovlaštenih ocjenjivača koji imaju položen ispit za ocjenjivača trofeja. (4) Trofeje divljači stečene u državnom lovištu ocjenjuje komisija ovlaštenika prava lova. (5) Trofeje divljači stečene u državnim lovištima, ocjenjuje komisija koju imenuje nadležni ured one županije, odnosno Grada Zagreba čije je nadležno tijelo ustanovilo lovište, na prijedlog Hrvatskog lovačkog saveza. (6) O ocijenjenim trofejima komisije iz stavka 4. i 5. ovoga članka izvještavaju Hrvatski lovački savez koji vodi centralnu evidenciju o kapitalnim i netipičnim trofejima. Izvješća se daju do 1. svibnja svake godine za trofeje stečene u protekloj lovnoj godini. (7) Hrvatski lovački savez organizira izložbe trofeja divljači te utvrđuje sadržaj, opseg i vrstu trofeja za izlaganje na nacionalnim i međunarodnim izložbama. (8) Trofeje divljači iz lovišta ili zemlje dopušteno je iznositi uz propisani trofejni list koji izdaju komisije iz stavka 4. i 5. ovoga članka. (9) Način vođenja evidencije o trofejima divljači, obrazac trofejnog lista i izvješća o ocijenjenim trofejima propisuje ministar. Članak 70. (1) Vrhunski trofej divljači ne smije se otuđiti u inozemstvo. (2) Vrhunski trofej može otkupiti Republika Hrvatska. (3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ministarslvo može dopustiti otuđenje vrhunskog trofeja u inozemstvo, ako ga ne otkupi Republika Hrvatska. (4) Vrhunski trofeji koje je otkupila Republika Hrvatska čuvaju se u Muzeju Hrvatskog lovačkog saveza. Članak 71. (1) Lovački ispit i ispit za ocjenjivača trofeja polaže se pri odgovarajućoj srednjoj školi ili drugoj pravnoj osobi. (2) Osobama koje su tijekom srednjoškolskog ili visokoškolskog obrazovanja završile odgovarajući nastavni program iz lova priznaje se lovački ispit. (3) Lovačkom ispitu može pristupiti građanin koji ispunjava uvjete propisane Zakonom o oružju za izdavanje odobrenja nabavke oružja. (4) Program i način priznavanja lovačkog ispita i ispita za ocjenjivača trofeja, način polaganja, vrste škola, odnosno druge pravne osobe pri kojima se mogu polagati ispiti donosi se odnosno provodi u skladu s propisima o osposobljavanju i usavršavanju odraslih uz suglasnost ministra. Članak 72. (1) Ulovljena, ranjena i uginula divljač te njezini dijelovi pripadaju ovlašteniku prava lova, ako prema lovnogospodarskoj osnovi uzgaja tu vrstu divljači u lovištu, a na površinama izvan lovišta pripada županiji, odnosno Gradu Zagrebu ili osobi kojoj je povjerena zaštita divljači na tim površinama. (2) Ovlašteniku prava lova pripada divljač i njezini dijelovi iz stavka 1. ovoga članka, iako takvu divljač ne uzgaja, dok drugi ovlaštenik prava lova ne dokaže svoje pravo na tu divljač ili njezine dijelove. Članak 73. (1) Divljač i njezini dijelovi mogu se držati ili prenositi iz jednog mjesta u drugo samo ako držatelj odnosno osoba koja prenosi divljač ili njezine dijelove posjeduje potvrdu ovlaštenika prava lova iz čijeg lovišta potječe divljač ili njezini dijelovi i da su stečeni na jedan od načina određenih ovim Zakonom. (2) Stavljati u promet, uzimati na pohranu ili preradu smije se samo divljač i njezini dijelovi za koje vlasnik posjeduje potvrdu iz stavka 1. ovoga članka. (3) Pravne i fizićke osobe koje obavljaju promet ili preradu divljači ili njezinih dijelova dužne su voditi evidenciju o vlasniku i podrijetlu divljači i njezinih dijelova. (4) Obrazac evidencije iz stavka 3. ovoga članka propisuje ministar. VIII. SPREČAVANJE I NAKNADA ŠTETE 1. Šteta od divljači Članak 74. (1) Mjere za sprečavanje štete od divljači jesu: smanjivanje broja divljači do brojnog slanja divljači koja se može uzgajati u lovištu, osiguravanje dovoijno vode i hrane za divljač u lovištu, čuvanje usjeva i nasada, izgon divljači s ugroženog zemljišta, ograđivanje zemljišta i upotreba mehaničkih i kemijskih zaštitnih sredstava, vidljivih i zvučnih plašila, kao i ostale uobičajene mjere zaštite značajne za određeno područje i vrstu divljači. (2) Nadležno tijelo propisuje uobičajene mjere iz stavka 1. ovoga članka za područje županije, odnosno Grada Zagreba. Članak 75. (1) Aktom o ustanovljenju lovišta određuju se mjere za sprečavanje štete od divljači koje je dužan poduzimati ovlaštenik prava lova, a naročito: 1. donošenje godišnjeg plana za poduzimanje određenih mjera za sprečavanje štete (sezonski, po vrstama divljači i vrstama šteta od divljači, kulturama i sl.), 2. nabavljanje zaštitnih sredstava za izvršenje godišnjeg plana iz točke 1. ovoga stavka mehaničkih ili kemijskih - repelenata), 3. pravovremene i besplatne raspodjele odgovarajućih zaštitnih sredstava korisnicima zemljišta, na njihov zahtjev uz prethodnu javnu obavijest i davanja uputa za njihovu upotrebu. (2) Odredba stavka 1. točke 3. ovoga članka ne primjenjuje se na ograđivanje voćaka, kultura, plantažnih i sličnih nasada korisnika zemljišta, radi sprečavanja štete od divljači. Članak 76. (1) Ovlaštenik prava lova obvezan je poduzimati određene mjere za sprečavanje štete koju divljač može nanijeti ljudima ili imovini na zemljištima na kojima se prostire lovište. (2) Korisnici zemljišta dužni su za sprečavanje štete od divljači poduzimati propisane mjere. Članak 77. Ako ovlaštenik prava lova održava broj divljači iznad stanja koje je utvrđeno u lovnogospodarskoj osnovi, dužan je na svoj trošak posebno zaštititi neposredno ugrožene usjeve i nasade odgovarajućim mehaničkim ili kemijskim sredstvima. Članak 78. Korisnici zemljišta imaju pravo i dužnost: 1. odgovarajućim sredstvima poduzimati mjere radi sprečavanja štete od divljači u svojim rasadnicima, voćnim nasadima i na usjevima te surađivati u poduzimanju mjera za sprečavanje štete od divljači na svom zemljištu sredstvima dobivenim od ovlaštenika prava lova prema njegovim uputama. 2. priopćavati bez odgađanja, ovlašteniku prava lova o okolnostima koje mogu utjecati na poduzimanje mjera za sprečavanje štete koju može nanijeti divljač na njihovu zemljištu, kao i o započetoj šteti. 3. omogućavati ovlašteniku prava lova da na njihovu zemljištu poduzima mjere za sprečavanje štete od divljači. 4. ukloniti poljoprivredne usjeve do propisanog agrotehničkog roka. Članak 79. Korisnici zemljišta imaju pravo zahtijevati provođenje mjera za sprečavanje šteta od divljači od nadležnog upravnog tijela, ako smatraju da ovlaštenik prava lova ne postupa u smislu odredaba članka 74. i 75. i članka 76. stavka 1. ovoga Zakona. Članak 80. Ministarstvo može na zahtjev korisnika zemljišta donijeti rješenje o smanjenju brojnog stanja pojedine vrste divljači, koja čini nerazmjerno veliku štetu, ako mjere predviđene u članku 74., 75. i 76. ovoga Zakona nisu dovoljno uspješne ili ne bi bile gospodarski opravdane. Članak 81. (1) Radi zdravstvene zaštite ljudi i životinja, županija, odnosno Grad Zagreb, ovlaštenici prava lova, pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelalnosti poljoprivrede i šumarstva dužne su organizirati, odnosno sudjelovati u smanjivanju broja divljači na ugroženim područjima na podnosiv broj. (2) U lovištu i na površini izvan lovišta na kojoj je proglašena zarazna bolest ili se može očekivati njezina pojava, ovlaštenik prava lova ili osoba koja zaštićuje divljač obvezna je osigurati provedbu mjera u skladu s propisima o zdravstvenoj zaštiti životinja, uz obavještavanje nadležne veterinarske službe, dok takva zaraza ili opasnost od njezina širenja traje. Članak 82. (1) Za štetu koju počini divljač odgovoran je ovlaštenik prava lova u lovištu u kojem ta divljač stalno živi, pod uvjetom da je oštećeni poduzeo propisane mjere za sprečavanje štete od divijači, koje je u smislu ovoga Zakona bio obvezan poduzeti. (2) Smatra se da divljač stalno živi u lovištu u kojem je počinjena šteta, ako ovlaštenik prava lova u tom lovištu ne dokaže protivno. (3) Za štetu koju počini divljač koja u lovištu stalno ne živi, odgovoran je ovlaštenik prava lova u lovištu u kojem je šteta počinjena, ali ima pravo na odstrel te divljači. Pravo na odstrel ostvaruje se na temelju dokaza o naknađenoj šteti oštećeniku i odobrenja nadležnog upravnog tijela odnosno ministarstva kad je šteta počinjena u državnom lovištu. (4) Odstrel divljači iz stavka 3. ovoga članka odobrava se do visine naknađene štete, računajući vrijednost mesa i trofeja prema tržnim cijenama. (5) Ne naknađuje se šteta koju medvjed počini na stoci na površinama na kojima je posebnim propisom zabranjen pristup i ispaša stoke. Članak 83. Ako je šteta koju počini divljač na istoj poljoprivrednoj kulturi ponovljena, vrijednost pojedinačnih šteta ne može biti veća od vrijednosti očekivanog prinosa te kulture. Članak 84. Za sporove glede naknade štete koju počini divljač nadležan je redovni sud. 2. Šteta na divljači Članak 85. (1) Pravna ili fizička osoba koja nanese štetu divljači u lovištu bespravnim lovom ili na drugi način obvezna ie naknaditi štetu ovlašteniku prava lova, a izvan lovišta osobi iz članka 19. ovoga Zakona. (2) Osobe iz stavka i ovoga članka ostvaruju naknadu štete nanesene divljači u postupku pred redovnim sudom prema mjestu nastanka štete, ako u roku mjesec dana od dana nastale štete ne postignu sporazum o visini naknade sa štetnikom i ako naknada u tom roku ne bude isplaćena. IX. UPRAVNI I INSPEKCIJSKI NADZOR Članak 86. Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega neposredno obavlja ministarstvo. Članak 87 (1) lnspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega provode lovni inspektori. (2) Inspekcijske poslove u prvom stupnju obavljaju županijski uredi i gradski ured Grada Zagreba nadležni za poslovc lovne inspekcije (u daljnjem tekstu: lovna inspekcija), a u drugom stupnju ministarstvo. Članak 88. (1) Poslove lovnog inspektora može obavljati osoba koja ima završen šumarski, veterinarski odnosno agronomski fakultet stočarskog smjera ili prirodoslovno-matematički fakultet biološkog smjera, položen stručni ispit za lovnog inspektora i pet godina radnog iskustva. (2) Program stručnog ispita iz stavka 1. ovoga članka, sastav ispitne komisije i način polaganja stručnog ispita propisuje ministar. Članak 89. (1) Lovni inspektor ima posebnu iskaznicu, kojom se dokazuje njegovo službeno svojstvo, identitet i ovlasti. (2) Obrazac iskaznice iz stavka 1. ovoga članka i način njenog izdavanja propisuje ministar. Članak 90. (1) Lovni inspektor vodi očevidnik o obavljenim inspekcijskim pregledima. (2) Obrazac očevidnika iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar. Članak 91. Pravne i fizičke osobe čiji rad podliježe nadzoru lovnog inspektora dužni su mu omogućiti provedbu inspekcijskog nadzora i pružiti potrebne podatke i obavijesti. Članak 92. (1) Lovna inspekcija obavlja sve poslove inspekcijskog nadzora, osim poslova za koje je zakonom određeno da ih neposredno obavlja ministarstvo. (2) Lovni inspektor, u provedbi inspekcijskog nadzora: 1. provodi izravan uvid u lovnogospodarske osnove, programe uzgoja divljači, programe zaštite divljači, opće i pojedinačne akte ovlaštenika prava lova, propisane evidencije i isprave koje se odnose na divljač i njezine dijelove, 2. provodi pregled lovišta te površine zemljišta izvan lovišta gdje divljač obitava, lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata, objekata za držanje, prenošenje, pohranu i preradu divljači i njezinih dijelova i način obilježavanja granica lovišta, 3. nadzire da li ovlaštenik prava lova ispunajva uvjete propisane ovim Zakonom, 4. nadzire provedbu lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljači i programa zaštite divljači, 5. nadzire da li se odstrel divljači, promet i stjecanje divljači i njezinih dijelova te ocjenjivanje trofeja divljači provodi u skladu s odredbama ovoga Zakona, kao i isprave koje se odnose na odstrel, promet i stjecanje divljači i njezinih dijetova i ocijenjenih trofeja, 6. nadzire da li se lov obavlja, lovačke puške, naboji, luk i strijela upotrebljavaju odnosno lovački psi i lovne ptice koriste u skladu s odredbama ovoga Zakona, 7. nadzire provedbu mjera zaštite kultura od divljači, 8. privremeno oduzima, u skladu s posebnim propisima, nezakonito ulovljenju divljač i prisvojenu uginulu divljač ili njezine dijelove, predmete kojima su izvršene nezakonite radnje te divljač i njezine dijelove od držatelja ako ne posjeduje potvrdu da su stečeni na način određen ovim Zakonom, 9. naređuje privremenu zebranu lova divljači i druge radnje, ako nisu u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega, 10. naređuje privremene mjere za sprečavanje štete na divljači i u lovištu, 11. obavještava nadležna tijela o zapaženim nepravilnostima i traži njihovo postupanje, ako sam nije ovlašten izravno postupiti, 12. poduzima i druge mjere i radnje za koje je posebnim propisima ovlašten. Članak 93. U provedbi inspekcijskog nadzora ministarstvo: 1. provodi inspekcijski nadzor iz članka 92. stavka 2. točke 1. do 12. ovoga Zakona u državnim lovištima, 2. nadzire provedbu posebnog programa u lovištima iz članka 11. stavka 1. ovoga Zakona, 3. nadzire provedbu ratificiranih međunarodnih ugovora iz područja lova, 4. nadzire ostvarivanje koncesije prava lova i prava lova u zakupljenim državnim lovištima, 5. rješava u drugom stupnju o žalbama protiv rješenja lovne inspekcije. Članak 94. (1) Ako lovni inspektor u postupku inspekcijskog nad …