Zakon o Službi društvenog knjigovodstva Hrvatske

Zakon o Službi društvenog knjigovodstva Hrvatske Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Zakon o Službi društvenog knjigovodstva Hrvatske NN 53/1991 (8.10.1991.), Zakon o Službi društvenog knjigovodstva Hrvatske SABOR REPUBLIKE HRVATSKE Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske a u svezi s člancima 6. i 7. Ustavnog zakona za provedbu Ustava Republike Hrvatske, donosim UKAZ o proglašenju Zakona o Službi društvenog knjigovodstva Hrvatske Proglašavam Zakon o Službi društvenog knjigovodstva Hrvatske, kojeg je Sabor Republike Hrvatske donio na sjednicama Vijeća udruženog rada 26. lipnja 1991., Vijeća općina 26. lipnja 1991. i Društveno-političkog vijeća 26. lipnja 1991. godine.

Klasa: 011-01/91-01/70 Urbroj: 71-91-1 Zagreb, 28. lipnja 1991.

Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman, v. r.

ZAKON o Službi društvenog knjigovodstva Hrvatske I. OPĆE ODREDBE

Članak 1Ovim se zakonom uređuje položaj, poslovi, organizacija i način

rada Službe društvenog knjigovodstva Hrvatske (u daljem tekstu: Služba).

Članak 2Služba je samostalna organizacija koja na temelju zakona i propisa donesenih

na temelju zakona obavlja poslove: platnog prometa; financijskog nadzora; evidencije i informacijsko-analitičke poslove kao i druge poslove predviđene zakonom.

Članak 3

Služba ima svojstvo pravne osobe.

Sjedište Službe je u Zagrebu.

Naziv Službe je: Služba društvenog knjigovodstva Hrvatske.

Služba ima pečat koji sadrži naziv Službe i grb Republike Hrvatske.

Članak 4

Služba ima statut.

Statut Službe potvrđuje Sabor Republike Hrvatske.

Članak 5Služba može za pravne osobe, na temelju ugovora obavljati određene

poslove evidencije, informacijsko-analitičke poslove, mjenjačke poslove, konzalting poslove, poslove procjene vrijednosti poduzeća, poslove štednje za račun banaka i druge stručne poslove ukoliko se time ne dovodi u pitanje uspješno obavljanje poslova iz djelokruga Službe danih joj u nadležnost zakonom i drugim propisima.

Članak 6U obavljanju poslova iz svog djelokruga Služba primjenjuje znanstvene

metode, standarde, jedinstveni postupak i metodologiju rada, suvremenu informatičku tehnologiju, jedinstvenu i integralnu računarsko-komunikacijsku mrežu na području Republike Hrvatske te osigurava jedinstvenu primjenu propisa.

Služba je dužna korisnicima usluga osigurati mogućnost korištenja računarsko-komunikacijske mreže iz stavka 1. ovog članka.

Članak 7Odredbe ovoga zakona odnose se na pravne osobe i njihove dijelove, sa

sjedištem u Republici Hrvatskoj, dijelove pravnih osoba koje posluju na teritoriju Republike Hrvatske, a sjedište im se nalazi izvan teritorija Republike Hrvatske kao i na fizičke osobe s boravištem u Republici Hrvatskoj kada je to zakonom određeno.

Članak 8Služba ne plaća takse za spise i radnje u postupku pred sudovima

i drugim organima i organizacijama.

Članak 9

Službu čine: Centrala, podružnice i posebne organizacijske jedinice.

Članak 10

Rad Službe je javan.

Knjige i isprave Službe imaju značaj javnih isprava

Članak 11Za obavljanje poslova i zadataka iz svog djelokruga Služba odgovara

Saboru Republike Hrvatske.

Služba podnosi Saboru godišnji izvještaj o svom radu, a na zahtjev Sabora i druge izvještaje o obavljanju poslova za koje ima javne ovlasti.

Služba dostavlja Saboru i godišnji program svog rada.

Članak 12Služba može, sama ili zajedno s domaćim ili stranim pravnim osobama

osnivati specijalizirane organizacije za obavljanje određenih poslova koji su u svezi s poslovima iz nadležnosti Službe, pod uvjetima utvrđenim zakonom.

Članak 13U obavljanju poslova iz svog djelokruga Služba ima javne ovlasti kada

je to propisano ovim ili drugim zakonom.

Članak 14Služba ima pravo davati inicijativu za donošenje zakona i drugih propisa

iz svog djelokruga, nadležnom organu Sabora, odnosno Vlade.

Služba ima pravo i dužnost na nacrte i prijedloge zakona i drugih propisa koje primjenjuje u obavljanju poslova iz svog djelokruga davati mišljenja, primjedbe i prijedloge.

Članak 15U obavljanju poslova u kojima ima javne ovlasti Služba primjenjuje odredbe

zakona kojim se uređuje opći upravni postupak i upravni spor ako ovim zakonom nije drukčije određeno.

II. POSLOVI SLUŽBE 1. Poslovi platnog prometa

Članak 16Pod platnim prometom, u smislu ovoga zakona, razumijevaju se plaćanja

u zemlji između sudionika u platnom prometu preko računa koji se vode kod nosilaca platnog prometa određenih u ovom zakonu.

Članak 17Pod plaćanjem u platnom prometu razumijeva se obračun preko

računa, prijenos sredstava s jednog računa na drugi račun, naplata s računa, uplata na račun i isplata s računa.

Članak 18Sudionici u platnom prometu su pravne i fizičke osobe koje obavljaju

plaćanja u skladu s ovim zakonom (u daljem tekstu: sudionici u platnom prometu).

Članak 19Platni promet obavljaju: Služba društvenog knjigovodstva Hrvatske, Narodna

banka Hrvatske, banke, Hrvatska pošta i telekomunikacije, Poštanska štedionica, štedionice i druge štedno-kreditne organizacije osnovane na temelju zakona (u daljem tehstu: nosioci platnog prometa).

Članak 20Pravne osobe - sudionici u platnom prometu dužne su novčana sredstva

vodti na računima kod Službe i sva plaćanja obavljati preko tih računa.

Iznimno od odredbi stavka 1. ovoga članka, pravna osoba može plaćati gotovim novcem na način i pod uvjetima utvrđenim u propisu donesenom na temelju ovog zakona.

Članak 21Platni promet se obavlja na jedinstven način, primjenom jedinstvenog

plana računa i primjenom jedinstvenih instrumenata platnog prorneta, koji su obvezni za sve nosioce i sudionike u platnom prometu.

Članak 22Služba obavlja ove poslove:

Služba može voditi i račune fizičkih osoba.

Članak 23Narodna banka Hrvatske obavlja ove poslove:

Članak 24Pošte obavljaju ove poslove:

Članak 25Banke, štedionice i druge štedno-kreditne organizacije obavljaju ove

poslove:

Članak 26Nosioci platnog prometa otvaraju račune sudionicima u platnom

prometu na njihov zahtjev, na način i pod uvjetima propisanim zakonom i propisima donesenim na temelju zakona.

Računi iz stavka 1. ovoga članka mogu se otvarati kao žiro-računi ili kao tekući računi.

Pravna osoba može imati samo jedan žiro račun. Tekući računi otvaraju se na temelju posebnog ugovora zaključenog između imalaca računa i nosilaca platnog prometa koji obavlja depozitno-kreditne poslove.

Ako se tekući račun vodi kod nosilaca platnog prometa koji ne obavlja depozitno-kreditne poslove, promjene na tom računu evidentiraju se i na računu nosioca platnog prometa potpisnika ugovora o otvaranju tekućeg računa.

Članak 27Služba otvara sudionicima u platnom prometu ove račune :

Sredstvima s računa iz točke 4. stavka 1. ovoga članka ne mogu se obavljati neposredna plaćanja ukoliko zakonom nije drukčije određeno.

Članak 28Pravne osobe otvaraju račune kod podružnice Službe nadležne za

obavljanje poslova na području sjedišta pravne osobe.

Iznimno od odredbi stavka 1. ovoga članka, pravne osobe mogu otvarati račune svojim dijelovima i račune za zajedničku naplatu prihoda kod mjesno nadležnih podružnica Službe u Republici Hrvatskoj.

Fizičke osobe otvaraju račune kod nosilaca platnog prometa.

Članak 29Nosioci platnog prometa ukidaju račune sudionicima u platnom

prometu na njihov zahtjev ili po službenoj dužnosti, a na temelju dokaza o prestanku postojanja sudionika u platnom prometu.

Članak 30Sudionik u platnom prometu dužan je o nastalim statusima i drugim promjenama

pismeno obavijestiti organizacijsku jedinicu nosioca platnog prometa, kod koje ima račun, najkasnije u roku 8 dana od dana nastalih promjena i priložiti dokaz o tim promjenama.

Članak 31Plaćanja preko računa obavljaju se: obračunom, bezgotovinski

i gotovim novcem.

Članak 32Obračun obveza i potraživanja sudionika u platnom prometu obavlja

se na temelju:

Obračun iz stavka 1. ovoga članka obavlja se za sudionike koji prilože dokaz o jamstvu za pokriće negativne razlike iz obračuna, koji ne mogu pokriti sredstvima s računa za redovno poslovanje.

Obračun iz stavka 1. ovoga članka obavlja se razmjenom podataka između obračunskih mjesta u Službi, korištenjem računarske komunikacije.

Izmirivanje međusobnih obveza može se obavljati i prijebojem (kompenzacijom), dnevno ili povremeno, koji organizira i izvršava Služba.

Članak 33Bezgotovinska plaćanja (prijenos s računa na račun)

i gotovinska plaćanja (uplate i isplate) preko računa, obavljaju se davanjem naloga za plaćanje u korist, odnosno na teret računa koji se vode kod nosilaca platnog prometa.

Članak 34Sudionici u platnom prometu mogu izmirivati međusohne obveze i neposredno:

Novčane obveze izmirene na način iz stavka 1. ovoga članka evidentiraju se preko obračunskog računa, najmanje jednom mjesečno.

Članak 35Nalozi za plaćanje daju se na jedinstvenim instrumentima platnog

prometa prilagođenim za elektronsku i optičku obradu podataka.

Nalozi za plaćanje mogu se dati i na magnetnim nosiocima podataka, odnosno računarskom komunikacijom između sudionika i nosilaca, kao i između samih nosilaca platnog prometa.

Članak 36Naloge za plaćanje s računa daju:

Naloge za plaćanje potpisuju osobe nalogodavca čiji su potpisi deponirani kod nosioca platnog prometa, odnosno druge ovlaštene osobe.

Članak 37Plaćanja s računa obavljaju se do visine pokrića

na računu dužnika.

Pod pokrićem, u smislu stavka 1. ovoga članka, razumijeva se stanje sredstava na računu od prethodnog dana, sredstva pristigla u toku dana (dnevni priljev) i sredstva do visine utvrđene ugovorom zaključenim u smislu članka 26. stavka 4. ovoga zakona, umanjeno za izvršenje plaćanja (dnevni odljev) do momenta utvrđivanja pokrića.

Nalozi za plaćanje, za čije izvršenje nema pokrića nr računu, evidentiraju se kod nosioca platnog prometa prema danu i satu prijema i izvršavaju iz prvog idućeg priljeva, ako zakonom nije drukčije određeno.

Članak 38Nosilac platnog prometa izvršava naloge za prisilnu naplatu iz svih

sredstava sudionika platnog prometa koja se vode na računima kod tog nosioca, ako zakonom ili propisom donesenom na temelju zakona nije drukčije određeno.

Nosilac platnog prometa. u nedostatku sredstava za izvršenje naloga za plaćanje u cijelosti, izvršava nalog djelomično, o čemu obavještava sudionike u platnom prometu-dužnika i vjerovnika.

Članak 39Neizvršeni nalozi za plaćanje sudionika u platnom prometu koji

je prestao postojati ustupaju se nosiocu platnog prometa kod kojeg se vodi račun sudionika u platnom prometu koji je preuzeo prava i obveze sudionika koji je prestao postojati.

Ako se iz raspoložive dokumentacije ne može utvrditi koji je sudionik u platnom prometu preuzeo prava i obveze, nosilac platnog prometa neizvršene naloge za plačanje vraća podnosiocu.

Članak 40Novčana sredstva sudionika u platnom prometu, koja se evidentiraju

na računima kod Službe, dnevno se uključuju kao depozit po videnju u račune banaka (u daljem tekstu: računi depozitara) suglasno zakonu odnosno obavijesti imaoca računa.

Novčana sredstva na računima depozitara, kao i depozitno neodređena sredstva na računima sudionika u platnom prometu dnevno se uključuju kao depozit po viđenju Narodne banke Hrvatske.

Nalozi za uključivanje sredstava iz stavka 1. i 2. ovoga članka izvršavaju se istog dana kad su zadati.

Članak 41Ako na računu banke za redovno poslovanje, po završenoj dnevnoj

obradi podataka s naloga platnog prometa kojom su obuhvaćeni i nalozi po osnovi uključenja sredstava u račun banke, nema pokrića za sve obveze banke, Služba će izdati nalog za pokriće nastale razlike iz sredstava obvezne rezerve banke kod Narodne banke Hrvatske, koja se suglasno propisima koristi za ovu namjenu.

Ako sredstva obvezne rezerve banke nisu dovoljna za pokriće svih obveza banke, Služba će utvrditi i iskazati iznos nedostajućih sredstava i idućeg dana obustaviti izvršenje naloga banke na teret računa banke.

Služba je dužna podatke, kojima raspolaže u okviru svoje nadležnosti, koji se odnose na insolventnost banke i druge financijske organizacije dostavljati suglasno Zakonu o Narodnoj banci Hrvatske.

Članak 42Sredstva korištenja za namirenje tekućih obveza banke iz članka

Ako banka ne izda nalog za povrat sredstava iz stavka 1. ovoga članka Služba je dužna, prema visini korištenih sredstava, izdati nalog i izvršiti ga iz prvog idućeg priljeva.

Članak 43Nosioci platnog prometa stavljaju na raspolaganje sudionicima u platnom

prometu izvještaje a izvršenim plaćanjima najkasnije idućeg radnog dana.

Nosioci platnog prometa i sudionici u platnom prometu mogu ugovoriti i drugi rok za dostavu izvještaja iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 44Služba daje sudioniku u platnom prometu podatke o stanju sredstava na

računu drugog sudionika u platnom prometu - pravne osobe. kao i podatke o redoslijedu naloga ze plaćanje tog sudionika.

Sudionik u platnom prometu dužan je podatke, dobivene suglasno stavku 1. ovoga članka, čuvati kao poslovnu tajnu.

Članak 45Nosilac platnog prometa dužan je naloge za plaćanje primljene

od sudionika u platnom prometu izvršiti istog datuma kad je naloge primio.

Nosilac platnog prometa dužan je primljene naloge za plaćanje koji se odnose na sudionike čiji se računi vode kod drugog nosioca platnog prometa predati Službi isti dan,a najkasnije idući radni dan.

Članak 46Razmjena podataka platnog prometa između nosilaca platnog prometa

obavlja se neposrednom računarskom komunikacijom, na magnetnim nosiocima podataka ili dostavom dokumentacije.

Članak 47Nosioci platnog prometa vode evidenciju o izvršenim plaćanjima

i time osiguravaju dokumentacijsko-statističku osnovu za vođenje fiskalne, monetarne, kreditne i tekuće ekonomske politike.

Evidencija iz stavka 1. ovoga članka vodi se na način određen propisom donesenim na temelju ovoga zakona.

Članak 48Služba izraduje statističke izvještaje na temelju obavljenog

platnog prometa i to: o bruto prometu i saldu računa društvenog računovodstva; o uključenim sredstvima depozita; o izvršenim plaćanjima po vrstama primanja i izdavanja s računa; o bruto naplati i rasporedu sredstava javnih prihoda; o solventnosti pravnih osoba kao sudionika u platnom prometu.

Članak 49Platni promet kojeg obave Narodna banka Hrvatske, pošte, banke, štedionice

i druge štedno-kreditne organizacije dnevno se evidentira - obračunava na računima tih nosilaca platnog prometa kod Službe.

Platni promet obavljen između Republike Hrvatske s drugim republikama u Jugoslaviji, Služba obračunava preko posebnih obračunskih računa, s nosiocem obračuna platnog prometa u svakoj republici.

Članak 50Vlada Republike Hrvatske na prijedlog generalnog direktora Službe propisuje:

Ministar financijske Republike Hrvatske propisuje uplatne račune, kriterije i rokove za raspored sredstava s uplatnih računa javnih prihoda, Generalni direktor Službe propisuje:

Članak 51Ministar obrane i generalni direktor Službe propisuju način obavljanja

platnog prometa za vojne jedinice i vojne ustanove, te račune koji oni imaju kod Službe.

Članak 52Pod pojmom financijskog nadzora u smislu ovoga zakona razumijevaju se

poslovi kontrole, poslovi revizije javnih rashoda i javnih poduzeća te pravna sredstva koja Služba koristi i primjenjuje u obavljanju tih poslova..

Članak 53U obavljanju poslova financijskog nadzora nad zakonitošću rada

pravnih osoba Služba nadzire:

Članak 54Nadzor izvršavanja propisanih obveza pravnih osoba obuhvaća nadzor

nad zakonitošću obračuna, pravodobnosti i pravilnosti uplate te poduzimanje mjera propisanih zakonom i drugim propisima radi njihovog izvršavanja.

Nadzor ispravnosti i točnosti računovodstvenih iskaza i drugih obračuna obuhvaća nadzor nad zakonitošću, ispravnosti i točnosti podataka koje pravne osobe dostavljaju o svom poslovanju, stanju sredstava i izvora sredstava, poslovnom i financijskom rezultatu, obvezama i dr. a izrađuju se i Službi predaju na temelju zakona ili drugog propisa.

Pod nadzorom urednosti i točnosti vođenja knjigovodstvenih i drugih propisanih evidencija, te ispravnosti i vjerodostojnosti knjigovodstvenih isprava na temelju kojih su izvršena knjiženja razumijeva se nadzor nad vođenjem knjigovodstva i evidentiranja stanja i kretanja sredstava pravne osobe u skladu s propisima i odgovarajućim općim aktima.

Nadzor nad korištenjem i raspolaganjem sredstvima provodi Služba kod onih pravnih osoba i u onim slučajevima za koje je zakonom propisano ograničenje ili je određen način i namjena njihova korištenja.

Članak 55Poslovi kontrole obuhvaćaju:

Poslovi kontrole u organizacijskoj jedinici

Članak 56Poslove kontrole u organizacijskoj jedinici čine:

Poslovi kontrole javnih prihode

Članak 57Poslovi kontrole javnih prihoda obuhvaćaju:

Članak 58Poslove kontrole javnih prihoda koji se ne mogu obaviti u organizacijskoj

jedinici obavljaju se kod pravne osobe, putem ovlaštenih osoba Službe.

Ovlaštene osobe Službe imaju javne ovlasti.

Članak 59Za potrebe obavljanja poslova kontrole javnih prihoda Služba osigurava

formiranje baze podataka o poreznim obveznicima, vrstama poreza, poreznim osnovicama i poreznim stopama, dinamici naplate javnih prihoda, poduzetim mjerama i druge potrebne podatke kojima Služba na temelju svojih evidencija raspolaže ili joj ih porezni obveznici dostavljaju.

Baza podataka temelji se na jedinstvenom identifikacijskom broju poreznih obveznika i jedinstvena je za cijelu Republiku Hrvatsku.

Baza podataka utvrđena sukladno odredbama ovoga članka sastavni je dio ukupne baze podataka koja se formira u Službi.

Ostali poslovi kontrole u organizacijskoj jedinici Službe

Članak 60Kad je to zakonom određeno, kontrolom u organizacijskoj jedinici

osigurava se i: zakonitost korištenja i raspolaganja sredstvima pravnih osoba: provođenje prisilnih naplata nad novčanim sredstvima pravne osobe u izvršnom postupku; utvrđivanje i evidentiranje redoslijeda plaćanja ako za realizaciju naloga za plaćanje na računu dužnika nema dovoljno sredstava;praćenje solventnosti pravnih osoba i poduzimanje odgovarajućih mjera pred nadležnim organima sukladno propisima koji reguliraju prisilnu nagodbu, stečaj i likvidaciju; zakonitost obavljanja drugih poslova određenih zakonom.

Poslovi kontrole u organizacijskoj jedinici Službe obavljaju se uvidom u formalno-pravnu, a kada je to zakonom u skladu sa stavkom 1. ovoga članka određeno, i uvidom u materijalno pravnu ispravnost dokumenats koje pravne osobe na temelju zakona dostavljaju Službi.

Služba obavlja i kontrolu formalno-pravne ispravnosti naloga za plaćanje.

Članak 61U obavljanju poslova kontrole u organizacijskoj jedinici Službe radnici

Službe pružaju stručnu pomoć pravnim osobama u primjeni zakonskih i drugih propisa.

Poslovi inspekcije kod pravnih osoba

Članak 62

Inspekcijski poslovi obavljaju se nadzorom kod pravnih osoba.

Poslove inspekcije čine:

Članak 63Inspekcijski nadzor kod pravnih osoba obavljaju ovlaštene osobe Službe

na temelju ovlaštenja izdanog u skladu sa Statutom Službe.

Ovlaštena osoba samostalna je u svom radu i sukladno odredbama zakona, u cijelosti odgovara za radnje koje u postupku inspekcijskog nadzora učini odnosno propusti učiniti.

Članak 64Pravna osoba dužna je ovlaštenoj osobi Službe osigurati potrebng uvjete

za obavljanje inspekcijskog nadzora, staviti na uvid traženu dokumentaciju i dati potrebna pismena objašnjenja u svezi predmeta nadzora, u roku kojeg ovlaštena osoba odredi.

Inspekcija javnih prihoda

Članak 65Inspekcijom javnih prihoda obavlja se kontrola zakonitosti obračunavanja

i plaćanja poreza i prihoda fondova neposredno kod pravnih osoba.

Članak 66U obavljanju poslova inspekcije javnih prihoda, koriste se podaci iz

evidencija Službe o javnih prihodima.

Članak 67Odabir pravnih osoba za inspekciju javnih prihoda obavlja se na temelju:

Ostali poslovi inspekcije

Članak 68Ostalim poslovima inspekcije kod pravnih osoba utvrđuje se zakonitost

financijsko-materijalnog poslovanja, zakonitost provođenja pojedinih propisa koji se u kontroli u organizacijskoj jedinici Službe ne mogu obaviti, te zakonitost, ispravnost i točnost podataka iz periodičnih i godišnjih obračuna kod pravnih osoba kod kojih se ne obavlja revizija javnih rashoda i javnih poduzeća.

Pod inspekcijom zakonitosti financijsko-materijalnog poslovanja razumijeva se naročito način i zakonitost raspolaganja materijalnim i financijskim sredstvima ako je zakonom ograničen ili je određen način i namjena njihovog korištenja, iskazivanje vrijednosti sredstava i izvora sredstava te namirenje obveza kao i druge vrste nadzora pomoću kojih se sprečava ili otkriva djelatnost koja ima obilježja privrednog kriminala ili drugih kažnjivih djela.

Članak 69Služba je ovlaštena revizorska organizacija za obavljanje poslova revizije

javnih rashoda i javnih poduzeća.

Članak 70Revizija javnih rashoda obuhvaća:

Članak 71U smislu ovoga zakona, javni rashodi obuhvaćaju:

Članak 72Revizija računovodstvenih iskaza obuhvaća:

Realnost i objektivnost financijskog stanja i rezultata poslovanja razumijeva usklađenost podataka iskazanih u godišnjem obračunu s računovodstvenim načelima i računovodstvenim standardima koji se primjenjuju u nas, kao i njihovu zasnovanost na zakonskim propisima i općim aktima pravne osobe.

Članak 73Revizijom ekonomičnosti i efikasnosti poslovanja te ostvarenja

programom utvrđenih ciljeva iz članka 70. alineja 2. i 3. ovoga zakona, obuhvaća se ispitivanje i ocjena stupnja ostvarene ekonomičnosti, efikasnosti i učinkovitosti poslovanja.

Članak 74Poslovi revizije javnih rashoda i javnih poduzeća obavljaju se

na jedinstven način na području Republike Hrvatske.

Poslove iz stavka 1. ovoga članka obavljaju: ovlašteni revizor, revizor i mlađi revizor.

U obavljanju poslova revizije javnih rashoda Služba ima javne ovlasti.

Članak 75

Služba donosi standarde koji se primjenjuju u obavljanju revizije ekonomičnosti, efikasnosti i efekata javnih rashoda i javnih poduzeća Pri utvrđivanju standarda iz stavka 1. ovoga članka obvezno se koriste standardi revizije Međunarodne organizacije vrhovnih državnih institucija za reviziju.

Služba donosi metodološke upute i utvrđuje standardnu dokumentaciju čime se osigurava jedinstveno provođenje postupka revizije javnih rashoda i javnih poduzeća te dosljedna primjena standarda iz stavka 1. ovoga članka na području Republike Hrvatske.

Revizija godišnjih računovodstvenih iskaza obavlja se na osnovi opće prihvaćenih standarda revizije.

Članak 76Na osnovi obavljenih poslova revizije izrađuje se izvještaj koji

se dostavlja pravnoj osobi kod koje je obavljena revizija.

Komercijalna revizija

Članak 77Služba može obavljati poslove: revizije godišnjih obračuna; revizije

poslovanja; revizije i praćenja efekata investicijskih projekata; procjene vrijednosti poduzeća te pružanja drugih usluga iz područja računovodstva i financijskog poslovanja.

Poslove iz stavka 1. ovoga članka obavljaju ovlašteni revizor, revizor i mlađi revizor.

Članak 78Poslovima revizije godišnjih obračuna obuhvaćaju se ispitivanja

i ocjene sistema internih računovodstvenih kontrola poslovanja, rizika u poslovanju, računovodstvenih postupaka i ispravnosti podataka i na toj osnovi davanje stručne ocjene mišljenja o realnosti i objektivnosti stanja sredstava i izvora sredstava te rezultata poslovanja iskazanih u godišnjim obračunima pravnih osoba.

Realnost i objektivnost stanja sredstava i izvora sredstava te rezultata poslovanja iskazanih u godišnjim obračunima podrazumijeva primjenu i usklađenost s računovodstvenim načelima i računovodstvenim standardima koji se primjenjuju u nas odnosno s računovodstvenim pravilima propisanim zakonom i općim aktima pravnih osoba.

Članak 79Služba obavlja reviziju godišnjih obračuna svih pravnih osoba

kod kojih je u ugovorima o kreditima s inozemnim financijskim organizacijama i institucijama zaključenim prije stupanja na snagu ovog zakona, Služba društvenog knjigovodstva bila navedena kao revizor.

Služba može obavljati reviziju godišnjih obračuna i drugih pravnih osoba, kao i reviziju i kontrolu namjenskog korištenja sredstava uloženih u radne, odnosno poslovne jedinice i poduzeća u inozemstvu u skladu s kadrovskim i organizacijsko-tehničkim mogućnostima.

Članak 80Za poslove revizije iz članka 77. ovoga zakona, pravne osobe

podnose zahtjev ali ne kasnije od 60 dana od dana kada izvršenje usluge treba započeti, odnosno, najkasnije do 30. rujna tekuće godine za reviziju godišnjeg obračuna za narednu godinu.

Članak 81

Na osnovi obavljenih poslova revizije iz članka 77. ovoga zakona, sastavlja se izvještaj o obavljenoj reviziji u skladu sa Zakonom o računovodstvu.

U slučajevima kada je to ugovorima o ulaganju stranih osoba u domaće poduzeće ili ugovorima o stranom kreditu predviđeno, sastavlja se izvještaj u kojem se godišnji obračun pravne osobe prikazuje u skladu s međunarodnim računovodstvenim standardima izdanim od Međunarodnog komiteta za računovodstvene standarde, odnosno drugim zahtjevima predviđenim ugovorom.

Članak 82O obavljanju revizije godišnjih obračuna, kao i o obevljanju

revizije poslovanja i pružanja drugih usluga u skladu s ovim zakonom, zaključuje se ugovor u kome se reguliraju obveze i prava ugovornih strana, uključujući naknadu za rad revizora, naknadu stvarnih troškove i drugih izdataka u svezi obavljanja ugovorenih poslova.

Članak 83Pravne osobe koje su u inozemstvu osnovale poduzeća, banke i druge

financijske organizacije, osiguravajuće i reosiguravajuće organizacije, dužne su Službi dostavljati izvještaje o obavljenoj reviziji godišnjeg obračuna (u originalu i prijevodu na hrvatski jezik) koje su izdali nadležni revizori, odnosno izvještaje o poslovanju koje su izdali poslovodni organi tih pravnih osoba, te o ogućiti Službi uvid u podatke koje pravne osobe vode u svojem knjigovodstvu za te pravne osobe.

Na osnovi analize izvještaja i uvida u podatke iz stavka 1. ovoga danka, Služba izrađuje informaciju i daje mišljenje o financijskom stanju i rezultatima poslovanja pravnih osoba u inozemstvu, koje dostavlja pravnoj osobi.

Članak 84Poslovi revizije obavljaju se u skladu s opće prihvaćenim

standardima revizije.

Pod opće prihvaćenim standardima revizije razumijevaju se međunarodno priznati standardi revizije.

Članak 85Služba izrađuje i izdaje Pravilnik o reviziji i jedinstvene metodološke

upute za obavljanje poslova revizije kao i standardnu dokumentaciju kojom se osigurava jedinstven postupak obavljanja poslova.

Primjena pravilnika i uputa, te dokumentacije iz stavka 1. ovoga članka obvezna je pri obavljanju tih poslova revizije.

Članak 86U obavljanju poslova revizije iz članka 77. ovoga zakona Služba

može surađivati i sa stranim revizorskim organizacijama, a sukladno zakonskim mogućnostima i nastalim potrebama osnivati mješovite tvrtke za obavljanje ovih poslova.

Služba se učlanjuje u odgovarajuće međunarodne organizacije i institucije iz oblasti revizije i računovodstva u cilju praćenja najnovijih dostignuća iz navedene oblasti i korištenja rezultata u praksi, kao i sudjelovanja u radu stručnih tijela ovih institucija.

Članak 87Ako Služba u postupku financijskog nadzora utvrdi radnje koje imaju

obilježje krivičnog djela, privrednog prijestupa ili prekršaja, podnijet će prijavu nadležnom javnom tužilaštvu, odnosno zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka.

Ako postoji osnovana sumnja da je učinjeno krivično djelo ili privredni prijestup, ovlaštena osoba Službe može privremeno oduzeti isprave i predmete koji su uporabljeni odnosno namijenjeni za izvršenje krivičnog djela ili privrednog prijestupa, o čemu je dužna izvijestiti nadležno javno tužilaštvo.

O oduzimanju isprava, predmeta i drugih stvari ovlaštena osoba Službe izdaje pravnoj osobi potvrdu.

Ako postoji osnovana sumnja da je učinjeno krivično djelo, Služba je dužna bez odgode podnijeti prijavu nadležnom javnom tužilaštvu.

Članak 88Kada Služba u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti osnovano posumnja

ili utvrdi da pravne osobe postupaju protivno zakonu i drugim propisima, dužna je:

Zaključak

Članak 89Ako u postupku financijskog nadzora, ovlaštena osoba Službe utvrdi da

nije točno iskazano stanje sredstava, ili da je knjigovodstvo neuredno i netočno, da nisu obračunane, ili nisu točno obračunane propisane obveze za zadovoljavanje javnih prihoda, zaključkom će narediti pravnoj osobi popis sredstava i utvrđivanje njihove vrijednosti, ažuriranje knjigovodstva i knjigovodstvene evidencije, te sastavljanje točnog obračuna obveza za zadovoljavanje javnih prihada.

Pravna osoba dužna je postupiti prema zaključku. Protiv zaključka ne može se izjaviti posebna žalba. Ako pravna osoba ne izvrši zaktjučak, ili izvrši samo dio naloga iz zaključka, Služba će o tome obavijestiti nadležni organ uprave, a zaključak može dati izvršiti drugoj pravnoj osobi ovlaštenoj za knjigovodstvene usluge u kojem slučaju troškovi izvršenja zaključka padaju na teret pravne osobe koja nije zaključak izvršila ili ga nije u cijelosti izvršila.

Ako pravna osoba, u cijelosti ili djelomično, ne izvrši zaključak od kojega zavisi utvrđivanje i izvršenje obveza propisanih zakonom ili propisima donijetim na temelju zakona, direktor podružnice Službe može donijeti rješenje o privremenoj zabrani raspolaganja sredstvima s računa pravne osobe do izvršenja naloga iz zaključka.

Žalba protiv rješenja iz prethodnog stavka ne zadržava izvršenje rješenja.

Glede donošenja zaključka vrijede opća načela zakona kojim se uređuje upravni postupak.

Zapisnik

Članak 90O obavljenom financijskom nadzoru kod pravne osobe na temelju javne

ovlasti, ovlaštena osoba Službe sastavlja zapisnik.

O obavljenom financijskom nadzoru na temelju evidencije u Službi ovlaštena osoba Službe sastavlja zapisnik samo kad utvrdi nezakonitost za čije je otklanjanje potrebno donijeti rješenje i kad se utvrde radnje koje imaju obilježje krivičnog djela, privrednog prijestupa ili prekršaja.

Zapisnik o obavljenom financijskom nadzoru dostavlja se, bez odgode, pravnoj osobi najkasnije u roku od 8 dana od dana obavljene kontrole. Pravna osoba može dati primjedbe na zapisnik.

U zapisniku o obavljenoj kontroli određuje se rok za davanje primjedaba, koji ne može biti kraći od 8 ni dulji od 30 dana od dana dostave zapisnika.

Ako se u primjedbama na zapisnik iznesu činjenice i predlože dokazi koji bi mogli utjecati na donošenje rješenja i poduzimanje drugih mjera u skladu sa zakonom, provjerit će se iznesene činjenice i predloženi dokazi i o tome će se sastaviti dopuna zapisnika.

U obrazloženju rješenja Služba je dužna izjasniti se o svim primjedbama koje je pravna osoba dala na zapisnik o obavljenoj kontroli, a ako nije doneseno rješenje - pismeno će odgovoriti pravnoj osobi na dane primjedbe.

Rješenje

Članak 91Ako u postupku financijskog nadzora na temelju javne ovlasti ovlaštena

osoba Službe utvrdi nezakonitosti donijet će rješenje kojim će pravnoj osobi narediti da u određenom roku ispravi utvrđene nezakonitosti.

Rješenje će ovlaštena osoba Službe donijeti u roku 30 dana računajući od dana primitka prigovora na zapisnik, odnosno od isteka roka za izjavljivanje prigovora na zapisnik.

Rješenjem se određuje rok u kojem je pravna osoba dužna ispraviti utvrđene nezakonitosti. Taj rok ne može biti kraći od 15 dana ni dulji od 30 dana, računajući od dana kad rješenje postane konačno u upravnom postupku. U obrazloženju rješenja Služba se je dužna izjasniti o izjavljenom prigovoru.

Glede sastavljanja, donošenja i uručivanja rješenja, primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje upravni postupak.

Članak 92Ako Služba u postupku obavljanja financijskog nadzora na temelju vlastitih

evidencija utvrdi da je pravna osoba podnijela godišnji obračun, periodični obračun ili drugi obračun koji nije u skladu sa zakonom ili drugim propisom, zahtijevat će od pravne osobe da u roku 3 dana izvrši ispravak. Ako pravna osoba u tom roku ne izvrši ispravak, smatrat će se da godišnji obračun, periodični obračun, odnosno drugi obračun nije ni podnesen.

Članak 93Služba će pravnoj osobi istog dana vratiti naloge,za plaćanje

i naloge za prijenos sredstava koji nisu u skladu sa zakonom i drugim propisom.

Članak 94U slučaju iz članka 93. ovoga zakona Služba će na

temelju pismenog zahtjeva pravne osobe donijeti rješenje o odbijanju obračuna odnosno naloga. i to u roku 5 dana računajući od dana primitka zahtjeva.

Žalba

Članak 95Protiv rješenja Službe iz članka 91. i članka 94. ovoga

zakona pravna osoba može u roku od 15 dana od dana dostave rješenja izjaviti žalbu generalnom direktoru Službe.

Rješenje generalnog direktora je konačno.

Članak 96Izvršenje konačnog rješenja Službe provodi podružnica Službe

kod koje se vode novčana sredstva pravne osobe prema kojoj se izvršenje provodi.

Članak 97O odgodi izvršenja konačnog rješenja odlučuje donosilac

prvostepenog rješenja uz uvjete koji su utvrđeni zakonom kojim se uređuju upravni sporovi.

Protiv rješenja kojim se odbija odgađanje izvršenja konačnog rješenja nije dopuštena žalba.

Revizija

Članak 98Ako je konačnim rješenjem Službe povrijeđen propis i time

državi ili pravnoj osobi pričinjena znatna šteta može se u postupku revizije po službenoj dužnosti donijeti novo rješenje u roku od dvije godine od dana dostave konačnog rješenja pravnoj osobi, kojim se konačno rješenje mijenja, ukida ili poništava.

Organ uprave ili pravna osoba može u roku iz stavka 1. ovoga članka podnijeti zahtjev da se izmijeni, ukine ili poništi konačno rješenje Službe kojim je povrijeđen propis na njihovu štetu.

Generalni direktor Službe dužan je rješenje u postupku revizije donijeti u roku od 60 dana od dana podnošenja zahtjeva za reviziju.

Članak 99U svezi s donošenjem rješenja i poduzimanjem drugih radnji u postupku

kontrole primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje opći upravni postupak, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.

Upravno-računski spor

Članak 100Protiv rješenja Službe donesenog u drugom stupnju, rješenja protiv kojeg

nije dopuštena žalba i protiv rješenja u postupku revizije može se voditi upravno-računski spor.

Tužbu kojom se pokreće upravno-računski spor iz stavka 1. ovoga članka može podnijeti pravna osoba ako smatra da je rješenjem povrijedeno njeno pravo, odnosno interes utemeljen na zakonu.

Tužbu iz stavka 2. ovoga članka može podnijeti i organ uprave ili pravna osoba ako smatra da su rješenjem Službe. koje se odnosi na drugu pravnu osobu, protivno zakonu, umanjeni njeni prihodi.

Članak 101Upravno-računske sporove protiv rješenja generalnog direktora

Službe rješava stvarno nadležni sud u republici, u vijeću sastavljenom od dvojice sudaca, od kojih je jedan predsjednik vijeća i jednog suca porotnika.

Protiv odluke suda donesene prema stavku 1. ovoga članka stranke mogu Vrhovnom sudu Hrvatske podnijeti zahtjev za izvanredno preispitivanje te odluke.

O zahtjevu iz stavka 2. ovoga članka Vrhovni sud Hrvatske rješava u općoj sjednici.

Zahtjevom iz stavka 2. ovoga članka odluka se može pobijati zbog hitne povrede odredaba postupka i zbog povrede materijalnog prava.

Zahtjev se u roku od 30 dana od dana dostave pobijane odluke podnosi neposredno Vrhovnom sudu Hrvatske.

Zahtjev za zaštitu zakonitosti

Članak 102Protiv odluke nadležnog suda iz članka 101 stavka 1. ovoga zakona

može se podnijeti zahtjev za zaštitu zakonitosti Vrhovnom sudu Hrvatske, ako je tom odlukom učinjena teža povreda zakona.

Zahtjev za zaštitu zakonitosti može se podnijeti u roku od 60 dana od dana dostave odluke strankama.

Članak 103U upravno-računskim sporovima na odgovarajući se način

primjenjuju odredbe zakona kojima se uređuju upravni sporovi odnosno zakona kojim se uređuje parnični postupak, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.

Članak 104Služba evidentira, prikuplja i obrađuje podatke i izrađuje informacije

i analize, u skladu s odredbama ovog zakona, kojima se omogućava zakonodavnim i izvršnim organima vlasti, organima jedinica lokalne samouprave i uprave, poduzećima i drugim pravnim osobama i njihovim asocijacijama uvid u materijalno stanje i financijsko-materijalno poslovanje svih pravnih osoba, osobito o:

Članak 105U obavljanju poslova iz članka 104. ovoga zakona Služba koristi

podatke:

Članak 106U obavljanju poslova iz svog djelokruga Služba vodi :

1.jedinstveni plan računa, 2. plan računa za uplatu i raspored prihoda za javne potrebe, 3. registar imalaca računa za potrebe izvršavanja statističkih istraživanja i za operativne potrebe izvršavanja poslova platnog prometa, 4. evidencije o stanju i promjenama sredstava na računima pravnih osoba, naplati i rasporedu sredstava za javne potrebe i druge operativne evidencije na osnovi naloga za plaćanje, 5. katalog o podacima koje Služba osigurava, 6. druge evidencije i registre propisane zakonom.

Sadržaj i način vođenja plana računa iz točke 1., registra iz točke 3, te sadržaj kataloga podataka iz točke 5. stavka 1. ovoga članka propisuje uputom generalni direktor Službe.

Prilikom donošenja upute iz stavka 2. ovoga članka Služba surađuje s drugim informacijskim službama društvenog sustava informiranja.

Pravne osobe su dužne o nastalim statusnim i drugim promjenama obavijestiti Službu najkasnije u roku 8 dana od dana nastalih promjena radi njihovog upisa u registar poduzeća, organizacija i zajednica

Članak 107Evidentiranje, prikupljanje, obrada, prijenos i iskazivanje podataka

i informacija obavlja se po jedinstvenoj metodologiji, koju propisuje generalni direktor Službe.

Uputom o jedinstvenoj metodologiji iz stavka 1. ovoga članka osigurava se nepovredivost materijalnog sadržaja podataka prilikom njihove obrade i iskazivanja, primjena suvremenih dostignuća znanosti, tehnike i tehnologije, sprečavanje višestrukog evidentiranja i prikupljanja podataka, kao i usporedivost podataka.

Članak 108Financijske podatke, informacije i analize Služba obrađuje i objavljuje

u publikacijama koje izdaje mjesečno,tromjesečno, polugodišnje ili godišnje, zavisno od vrste i prirode podataka, analiza i informacija.

Rokove za obradu i objavljivanje publikacija u smislu stavka 1. ovoga članka propisuje pravilnikom generalni direktor Službe.

Članak 109Podaci, informacije i analize koje Služba osigurava u obavljanju poslova

iz svog djelokruga, javni su, i pod jednakim uvjetima dostupni svim pravnim osobama ako zakonom ili propisom donesenim na osnovi zakona, nije određeno da predstavljaju poslovnu tajnu.

Ako je zakonom, odnosno propisom donesenim na osnovi zakona propisano da određeni podaci, analize i informacije Službe predstavljaju poslovnu tajnu, korisnici tih podataka postupit će na način koji je na njima naznačen.

Korisnici iz stavka 2. ovoga članka dužni su isprave i podatke koji predstavljaju državnu, vojnu ili službenu tajnu, čuvati na način određen zakonom i drugim propisom donesenim na osnovi zakona.

Članak 110O podacima koje osigurava iz naloga platnog prometa i evidencija koje

vodi na osnovi tih naloga, a naročito o podacima o promjenama i stanju sredstava na računima, Služba obavještava pravne osobe dnevno.

Druge podatke o financijskim kretanjima, kao i informacije i analize iz svog djelokruga, Služba obrađuje periodično. zavisno od vrste i značaja podataka i dostavlja ih neposredno korisnicima tih podataka, informacija i analiza ili ih objavljuje u svojim publikacijama.

Rokove za obradu, dostavljanje i objavljivanje podataka iz stavka 2. ovoga članka, ukoliko nisu propisani zakonom i drugim propisima, određuje generalni direktor službe.

Članak 111Financijske podatke, pokazatelje, informacije i analize po posebnim

zahtjevima pravnih osoba, služba izrađuje u rokovima i sadržaju po dogovoru s podnosiocima zahtjeva.

Članak 112Na zahtjev pravne osobe - potencijalnog izdavatelja dugoročnih

vrijednosnih papira Služba u skladu sa zakonskom obavezom daje mišljenje o njegovom bonitetu.

Jedinstvene pokazatelje za ocjenu boniteta, sadržaj izvještaja i mišljenja Službe o bonitetu i drugo propisuje uputama generalni direktor Službe.

Članak 113Na zahtjev pravnih osoba, Služba daje podatke, pokazatelje i pisane

informacije o bonitetu druge pravne osobe- poslovnog partnera.

Organizaciju rada, sadržaj, rokove i druge uvjete utvrđuje generalni direktor Službe.

Članak 114Podatke iz članka 113. ovoga zakona pravna osoba dužna je čuvati

kao poslovnu tajnu.

O dostavljenim podacima Služba izvješćuje i pravnu osobu o kojoj su ti podaci dani.

Članak 115Poslove iz svog djelokruga koji se odnose na vojne ustanove i jedinice

Služba obavlja preko posebnog organizacijskog dijela, na temelju evidencije koju vodi i naloga kojima vojne ustanove i jedinice raspolažu sredstvima sa svoj ih računa.

Poslove iz svog djelokruga koji se odnose na poduzeća koja proizvode predmete naoružanja i vojnu opremu, a koje Vlada Republike Hrvatske odredi na osnovi ovlasti iz zakona, kao i na Vojni servis u sastavu Narodne banke Hrvatske, Služba obavlja preko svog posebnog organizacijskog dijela, po postupku koji važi i za ostale pravne osobe.

U posebnom organizacijskom dijelu iz ovog članka, vodi se evidencija o izvršavanju financijskog plana vojnih ustanova i jedinica, u opsegu i na način koji utvrdi generalni direktor Službe u suglasnosti s ministrom obrane Republike Hrvatske.

Članak 116Poslove kontrole kod vojnih ustanova i jedinica obavljaju osobe koje

za to posebno ovlasti ministar obrane Republike Hrvatske, na način koji on odredi, uz prethodno pribavljeno mišljenje generalnog direktora Službe.

Poslove kontrole kod poduzeća koja proizvode predmete naoružanja i vojne opreme, mogu obavljati ovlašteni radnici Službe za koje je suglasnost dao ministar obrane Republike Hrvatske, a mogu je obavljati i ovlaštene osobe iz stavka 1. ovoga članka, s tim, da zapisnik o obavljenoj kontroli moraju dostaviti i Službi.

III. ORGANIZACIJA I NAČIN RADA

Članak 117

Organizacija i način rada Službe utvrđuje se ovim zakonom, Statutom i drugim općim aktima Službe, u skladu sa zakonom.

Organizacija i način rada Službe uređuje se tako da se osigurava jedinstveno, potpuno, pravodobno i racionalno obavljanje poslova, ostvarivanje odgovornosti zaposlenih u Službi i suradnja s drugim subjektima.

Članak 118Organizacijske jedinice Službe su Centrala, podružnice i posebne organizacijske

jedinice, Centrala obavlja metodološko-instruktivne poslove, kontrolu nad poslovima i zadacima koje obavljaju podružnice i posebne organizacijske jedinice i poslove razvoja Službe, a osniva se ovim zakonom.

Podružnica obavlja poslove iz djelokruga Službe na području jedne ili više jedinica lokalne samouprave i uprave a osniva se odlukom Upravnog odbora Službe (u daljem tekstu: Upravni odbor) na prijedlog generalnog direktora.

Upravni odbor može osnivati posebne organizacijske jedinice za obavljanje stručnih i tehničkih poslova iz djelokruga Službe na prijedlog generalnog direktora.

Članak 119Organizacijske jedinice imaju poslovnu i pravnu sposobnost u granicama

utvrđenim ovim zakonom i Statutom Službe.

Članak 120

Podružnica može imati jednu ili više izdvojenih radnih jedinica (ekspozitura, poslovnica, ispostava i slično).

O osnivanju izdvojene radne jedinice iz stavka 1. ovoga članka odlučuje generalni direktor na prijedlog direktora podružnice.

Članak 121Centrala ima naziv: "Služba društvenog knjigovodstva Hrvatske -

Centrala".

Podružnica ima naziv: "Služba društvenog knjigovodstva Hrvatske" uz dodatak "podružnica" i naziv sjedišta podružnice.

Izdvojena radna jedinica ima naziv podružnice uz naznaku o kojoj se izdvojenoj jedinici radi i mjesta njenog sjedišta.

Posebna organizacijska jedinica ima naziv: "Služba društvenog knjigovodstva Hrvatske" uz naznaku poslova za koje je osnovana i naznaku mjesta sjedišta.

Članak 122Sjedište organizacijske jedinice utvrđuje se odlukom o njezinom

osnivanju.

Sjedište organizacijske jedinice Centrale je u Zagrebu.

Članak 123Organi upravljanja i rukovođenja Službom su Upravni odbor, generalni

direktor i direktori podružnica Službe.

Članak 124

Službom upravlja Upravni odbor, sastavljen od devet članova, od kojih osam imenuje i razrješava Sabor Republike Hrvatske, a deveti član je po svom položaju generalni direktor Službe.

Predsjednika Upravnog odbora bira Upravni odbor iz redova svojih članova koje je imenovao Sabor.

Članak 125Mandat članova Upravnog odbora traje 4 godine. Upravni odbor

donosi poslovnik o svom radu kojim se uređuje organizacija i način rada Upravnog odbora kao i druga pitanja značajna za rad Upravnog odbora.

Članak 126Upravni odbor usmjerava rad Službe, poduzima mjere za efikasno i racionalno

izvršavanje poslova iz djelokruga Službe i za unapređivanje organizacije i rada Službe, pa u tu svrhu :

Članak 127

Generalni direktor zastupa i predstavlja Službu i rukovodi njenim radom.

Generalni direktor Službe je i direktor Centrale.

Članak 128

Generalni direktor, u okviru prava i dužnosti utvrđenih zakonom, obavlja ove poslove:

Određena ovlaštenja utvrđena zakonom ili Statutom generalni direktor može prenijeti na direktora podružnice.

Članak 129

Generalnog direktora imenuje i razrješava Sabor Republike Hrvatske.

Generalni direktor ima zamjenika, koji ga zamjenjuje u slučaju njegove odsutnosti i spriječenosti sa svim njegovim ovlastima i odgovornostima a obavlja i druge poslove, koje odredi generalni direktor.

Zamjenika generalnog direktora imenuje i razrješava Sabor Republike Hrvatske.

Generalni direktor i njegov zamjenik imenuju se na četiri godine i mogu biti imenovani dva puta uzastopce na istu dužnost.

Članak 130Generalni direktor i njegov zamjenik za svoj rad i rad Službe odgovaraju

Saboru Republike Hrvatske.

Članak 131

Generalnom direktoru pomaže, kao savjetodavni organ u rukovođenju, Kolegij Službe.

Sastav, ovlaštenja i način rada Kolegija Službe, regulira se Statutom Službe.

Članak 132Dirketor podružnice zastupa i predstavlja podružnicu Službe i rukovodi

njenim radom.

Direktor podružnice može imati zamjenika koji ga zamjenjuje u slučaju njegove odsutnosti i spriječenosti sa svim njegovim ovlastima i odgovornostima i obavlja druge poslove koje odredi direktor podružnice.

Članak 133Direktor podružnice odgovoran je za izvršavanje poslova iz djelokruga

podružnice generalnom direktoru Službe.

Članak 134Direktor podružnice donosi upute za primjenu propisa na području

jedinica lokalne samouprave za koje je podružnica osnovana.

Direktor podružnice donosi prvostepena rješenja iz nadležnosti Službe.

Direktor podružnice može pravo iz stavka 2. ovoga članka prenijeti na radnike s posebnim ovlaštenjima i odgovornostima u Službi.

Članak 135Direktor podružnice obavlja poslove koji su mu stavljeni u nadležnost

i djelokrug ovim zakonom, Statutom Službe ili drugim općim aktom Službe, odnosno odlukom generalnog direktora.

Članak 136Odredbe ovog zakona o direktoru podružnice odgovarajuće se primjenjuju

i na direktora posebne organizacijske jedinice.

Članak 137

Rukovodeći radnici u Službi su pomoćnici generalnog direktora, direktori organizacijshih jedinica i njihovi zamjenici i pomoćnici, rukovodioci izdvojenih radnih jedinica, rukovodioci organizacijskih dijelova u Centrali i rukovodioci organizacijskih dijelova u organizacijskim jedinicama, koji su utvrđeni Statutom Službe. Rukovodeći radnici se imenuju na četiri godine i mogu biti ponovno imenovani.

Radnici s posebnim ovlastima i odgovornostima u Službi su radnici, koji obavljaju kontrolu primjene propisa kod pravnih osoba, radnici koji obavljaju poslove revizije i radnici koji vode upravni postupak i upravno računski spor.

Zasnivanje radnog odnosa, razrješavanje dužnosti i odgovornosti radnika iz stavka 1. i 2. ovoga članka regulira se Statutom Službe.

Članak 138Zadatke i poslove rukovodećih radnika i radnika s posebnim ovlastima

i odgovornostima u Službi ne može obavljati osoba koja je osuđena na kaznu zatvora za izvršeno krivično djelo s umišljajem protiv Republike Hrvatske, protiv privrede, protiv društvene i privatne imovine i protiv službene dužnosti.

Zabrana iz stavka 1. ovoga članka traje pet godina od dana oproštene ili zastarjele kazne.

Članak 139Rukovodeći radnici i radnici s posebnim ovlastima i odgovornostima

ne mogu obavljati funkcije u izvršnim vijećima skupština lokalne samouprave i uprave.

Članak 140Radnici Službe ne mogu biti vlasnici ili suvlasnici poduzeća i

radnji za obavljanje djelatnosti koje obavlja Služba niti samostalno obavljati djelatnosti koje obavlja Služba.

Radnik Službe ne smije preuzeti dužnost blagajnika, knjigovođe ili računovođe kod pravne osobe ili samostalnog privrednika.

Članak 141Rukovodeći radnici i radnici s posebnim ovlastima i odgovornostima

odgovorni su za svoj rad direktoru organizacijske jedinice, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.

Uvjeti i način odgovornosti radnika iz stavka 1. ovoga članka reguliraju se Statutom Službe.

Članak 142Statutom Službe uređuju se osobito:

Članak 143Radi osiguravanja jedinstvenog obavljanja poslova Službe, Služba donosi

godišnji program rada.

Programom rada Službe utvrđuju se poslovi iz djelokruga Službe.

Članak 144U stvarnu nadležnost podružnica spadaju svi poslovi iz djelokruga Službe

utvrđeni ovim zakonom ili drugim propisima, osim poslova koji su ovim zakonom stavljeni u djelokrug Centrali.

Mjesna nadležnost sjedišta utvrđuje se aktom o osnivanju.

Članak 145Ako podružnica i nakon upozorenja generalnog direktora ne obavi određene

poslove i zadatke Službe za koje je stvarno j mjesno nadležna ili obvezna, te poslove i zadatke obavit će druga podružnica na koju te poslove i zadatke preneše generalni direktor.

Troškovi u svezi obavljanja poslova i zadataka u smislu stavka 1. ovoga članka padaju na teret stvarno i mjesno nadležne podružnice.

Generalni direktor pokrenut će postupak za utvrđivanje odgovornosti direktora podružnice u slučaju nastupanja okolnosti iz ovoga članka.

Članak 146Centrala obavlja metodološko-instruktivne poslove i zadatke Službe i

kontrolu nad poslovima i zadacima koje obavljaju organizacijske jedinice i poslove razvoja Službe i u obavljanju tih poslova:

IV. SREDSTVA ZA RAD SLUŽBE

Članak 147

Služba ostvaruje sredstva za rad od pravnih i fizičkih osoba, u skladu s prirodom, vrstom, složenošću, opsegom i kvalitetom za njih obavljenih poslova, i na osnovi cjenika usluga.

Članak 148Sredstva za rad Službe ostvaruju se iz:

Članak 149Cjenik usluga iz članka 148. toč. 1. i 2. ovoga zakona

utvrđuje Upravni odbor na prijedlog generalnog direktora.

Cjcnik usluga iz čl. 148. toč. 3. ovoga zakona utvrđuje generalni direktor.

Članak 150Naknadu iz članka 148. toč.1. - 3. ovoga zakona naplaćuju

organizacijske jedinice kod kojih se vode računi i sredstva iz kojih se naplaćuje naknada, odnosno koja je zaključila ugovor.

Naplaćene naknade u smislu članka 148. ovoga zakona prihod su Službe a Statutom Službe se utvrđuje način rasporeda na organizacijske jedinice Službe.

Radi otklanjanja težih poremećaja u obavljanju poslova iz djelokruga Službe ili radi ostvarivanja jedinstvenog programa razvoja i unapređenja tehničke i tehnološke osnove rada Službe, Statutom Službe se utvrđuju uvjeti formiranja i korištenja sredstava za te namjene.

Članak 151O korištenju i raspolaganju nekretnina Službe odlučuje Upravni

odbor Službe, a o korištenju i raspolaganju pokretnina odlučuje generalni direktor.

V. RADNI ODNOSI

Članak 152Radnici organizacijskih jedinica koji obavljaju javne ovlasti, odnosno

koji neposredno izvršavaju zakone i druge propise, kao i radnici koji rade na drugim stručnim poslovima kojima se osigurava izvršavanje zakona i drugih propisa, moraju imati propisanu školsku spremu i druge posebne uvjete određene zakonom i općim aktom Službe.

Statutom Službe utvrđuje se koji radnici u smislu stavka prvog ovoga članka obavljaju javne ovlasti, odnosno neposredno izvršavaju zakone i druge propise, odnosno koji radnici rade na drugim stručnim poslovima kojima se osigurava izvršavanje zakona i drugih propisa.

Uvjeti školske spreme i drugi posebni uvjeti koje moraju ispunjavati radnici iz stavka prvog i drugog ovog članka određuju se općim aktom Službe.

Članak 153Radnik jedne organizacijske jedinice Službe može biti preuzet i raspoređen

na poslove i zadatke u drugu organizacijsku jedinicu na svoj zahtjev ili po potrebi službe uz pristanak radnika.

U slučaju raspoređivanja radnika iz stavka 1. ovoga članka ne objavljuje se javni natječaj odnosno javni oglas.

VI. KAZNENE ODREDBE 1. Privredni prijestupi

Članak 154Novčanom kaznom od 60.000 do 800.000 dinara kaznit će se

za privredni prijestup sudionik u platnom prometu:

Za radnje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za privredni prijestup odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 4.500 do 45.000 dinara.

Za radnje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za privredni prijestup i odgovorna osoba u organu uprave i jedinicama lokalne samouprave i uprave noveanom kaznom od 4.500 do 45.000 dinara.

Članak 155Novčanom kaznom od 4.500 do 45.000 dinara kaznit će se

za privredni prijestup odgovorna osoba u Službi:

Članak 156Novčanom kaznom od 6.000 do 60.000 dinara kaznit će se

za prekršaj pravna osoba:

Za radnje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 2.000 do 20.000 dinara.

Za radnje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u republičkom organu uprave ili jedinicama lokalne samouprave i uprave novčanom kaznom od 2.000 do 20.000 dinara.

Članak 157Novčanom kaznom od 6.000 do 60.000 dinara kaznit će se

za prekršaj banka, druga financijska organizacija i poduzeće Hrvatska pošta i telekomunikacije:

Za radnje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj i odgovorna osoba u banci, drugoj financijskoj organizaciji ili poduzeću Hrvatska pošta i telekomunikacije Novčanom kaznom od 2.000 do 20.000 dinara.

Članak 158Novčanom kaznom od 2.000 do 20.000 dinara kaznit će se

za prekršaj udgovorna osoba kod Službe:

VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 159Radnici Službe koji su, do dana stupanja na snagu ovoga zakona, završili

redovno stručno osposobljavanje za obavljanje poslova revizije i koji su radili s uspjehom na poslovima visokog stupnja složenosti koje obavlja ovlašteni revizor, rješenjem generalnog direktora mogu dobiti zvanje ovlaštenog revizora za obavljanje poslova iz članka 74. i 77. ovoga zakona.

Radnici službe koji su, do dana stupanja na snagu ovoga zakona, završili redotrno stručno osposobljavanje za poslove revizije ili stručno osposobljavanje za poslove ocjene završnih računa i koji su radili s uspjehom na tim poslovima, rješenjem generalnog direktora mogu dobiti zvanje revizora za obavljanje poslova iz članka 74. i 77. ovoga zakona.

Do donošenja standarda i metodološkog uputstva iz članka 75. ovoga zakona, u postupku revizije javnih rashoda primjenjuju se međunarodni standardi revizije javnih rashoda - standardi Međunarodne organizacije vrhovnih državnih institucija za reviziju INTOSAI.

Članak 160Do donošenja Zakona o reviziji Služba obvezno obavlja i poslove komercijalne

revizije utvrđene ovim zakonom.

Članak 161Statut Službe donijet će se u roku od 6 mjeseci od dana stupanja

na snagu ovoga zakona.

Članak 162Na dan stupanja na snagu ovoga zakona prestaje važiti Zakon o Službi

društvenog knjigovodstva Hrvatske ("Narodne novine", br. 11/86, 53/90, 14/91) i stavlja se izvan snage Zakon o Službi društvenog knjigovodstva ("Službeni list SFRJ", br. 70/83, 16/86: 72/86. 74/87, 37/88, 61/88, 57/89, 79/90, 84/90 i 20/91).

Članak 163Do donošenja propisa za provođenje ovoga zakona primjenjivat će

se dosadašnji propisi donijeti radi provođenja Zakona o Službi društvenog knjigovodstva Hrvatske (" Narodne novine", br.11/86, 53/90,14/91) i Zakona o Službi društvenog knjigovodstva ("Službeni list SFRJ", br. 70/83, 16/86, 72/86, 74/87, 37/88, 61/88, 57/89, 70/90, 84/90 i 20/91), ako su u suglasnosti s ovim zakonom.

Članak 164

Ovaj zakon stupa na snagu danom objave u "Narodnim novinama".

Klasa: 470-02/91-01/02 Zagreb, 26. lipnja 1991.

SABOR REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća udruženog rada Ivan Matija, v. r.

Predsjednik Sabora dr. Žarko Domljan, v. r.

Predsjednik Vijeća općina Luka Bebić, v. r.

Predsjednik Društveno-političkog vijeća Ivan Vekić, v. r.

Zakon, NN 53/1991-1279 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Zakon Izdanje:

NN 53/1991 Broj dokumenta u izdanju: 1279 Donositelj:PREDSJEDNIK REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 8.10.1991.

ELI: /eli/sluzbeni/1991/53/1279 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©2026. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o.

Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno.

Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja.

Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe.

Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom.

Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni.

Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika.

Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.