Poslovnik Županijskog doma Sabora Republike Hrvatske

Poslovnik Županijskog doma Sabora Republike Hrvatske Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Poslovnik Županijskog doma Sabora Republike Hrvatske NN 24/1993 (30.3.1993.), Poslovnik Županijskog doma Sabora Republike Hrvatske ŽUPANIJSKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE Na temelju članka 79. Ustava Republike Hrvatske, Županijski dom Sabora, Republike Hrvatske, na sjednici 22. ožujka 1993, donio je POSLOVNIK Županijskog doma Sabora Republike Hrvatske 1. UVODNE ODREDBE Članak 1. Unutarnje ustrojstvo i način rada Županijskog doma Sabora Republike Hrvatske uređuje se ovim poslovnikom. Članak 2. Poslovnik uređuje : - način konstituiranja Doma, početak obavljanja zustupničke dužnosti, prestanak i mirovanje mandata zastupnika, - prava i dužnosti zastupnika u Županijskom domu, - djelokrug Županijskog doma, - prava i dužnosti predsjednika i tajnika Sabora, - prava i dužnosti predsjednika, potpredsjednika i tajnika - Županijskog doma, djelokrug, sastav i način rada radnih tijela Županijskog doma - postupak donošenja akata i rasprave o pojedinim pitanjima, postupak izbora i imenovanja, odnosno razrješenja u Županijskom domu, - poslovni red na sjednicama Županijskog doma - javnost u radu Županijskog doma, - obavljanje stručnih, administrativnih, tehničkih i drugih poslova za potrebe Županijskog doma i rukovođenje tim poslovima. II. KONSTITUIRANJE ŽUPANIJSKOG DOMA 1. Opće odredbe Članak 3. Županijski dom Sabora saziva na prvo zasjedanje predsjednik Republike Hrvatske. Do izbora predsjednika Županijskog doma. u pravilu dobno najstariji zastupnik zauzima mjesto privremenog predsjednika, ukoliko Dom ne odluči drugačije. Privremeni predsjednik ima, do izbora predsjednika Županijskog doma, sva prava i dužnosti predsjednika doma u pogledu predsjedanja sjednicom, a do izbora Mandatno-imunitetne komisije i Komisije za pravosuđe, izbor i imenovanja ovlašten je predlagati donošenje odluka, a to pravo pripada i najmanje sedmorici zastupnika ako ovim poslovnikom nije određeno da pojedine odluke predate određeno tijelo ili veći broj zastupnika. Članak 4. Broj svih zastupnika u Županijskom domu je 63. uvećan za broj zastupnika koje je predsjednik Republike imenovao iz reda za Republiku osobito zaslužnih građana. Članak 5. Županijski dom konstituiran je danom na koji ga je predsjednik Republike sazvao na prvo zasjedanje, time da je na sjednici Doma utvrđena nazočnost većine svih zastupnika Županijskog doma. Danom konstituiranja Županijskog doma prestaje mandat zastupnicima prethodnog saziva Županijskog doma. Nakon što je Županijski dom konstituiran izvodi se himna Republike Hrvatske "Lijepa naša domovino". 2. Izbori na konstituirajućoj sjednici Doma Članak 5. Na konstituirajućoj sjednici Županijski dom, na prijedlog privremenog predsjednika ili najmanje sedam zastupnika, bira predsjednika. potpredsjednika i članove Mandatno-imunitetne komisije i Komisije za pravosuđe, izbor i imenovanja. Članak 7. Županijski dom, na prijedlog Komisije za pravosuđe, izbor i imenovanja ili najmanje 15 zastupnika bira predsjednika i potpredsjednike Županijskog doma. 3. Mandatno-imunitetna komisija Članak 8. Županijski dom ima Mandatno-imunitetnu komisiju, Komisija ima predsjednika, potpredsjednika i 5 članova. Mandatno-imunitetna komisija: - na konstituirajućoj sjednici izvještava Dom o provedenim izborima za Županijski dom i imenima izabranih zastupnika, o podnesenim ostavkama na zastupničku dužnost, imenima zastupnika čiji mandat miruje, te o zamijenicima zastupnika koji umjesto njih počinju obavljati zastupničku dužnost, - predlaže Županijskom domu odluku o prestanku mandata zastupniku kada se ispune zakonom predviđeni1. uvjeti i izvještava Županijski dom da su ispunjeni zakonski, uvjeti za početak Zastupničkog mandata zamjeniku zastupnika. - predlaže Županijskom domu donošenje odluke o imunitetu zastupnika, a kada Dom ne zasjeda, odlučuje o imunitetu, time da odluku mora naknadno potvrditi Dom. 4. Zastupnički mandat Članak 9. Od dana konstituiranja Županijskog doma, a kod ponovljenih izbora od dana kada Mandatno-imunitetna komisija izvijesti Dom o rezultatima tih izbora, zastupnik ima prava i dužnosti određena Ustavom, zakonom i poslovnikom Županijskog doma, do prestanka mandata. Članak 10. Nakon izvješća Mandatno-imunitetne komisije o provedenim izborima, privremeni predsjednik izgovara prisegu slijedećega sadržaja: "Prisežem svojom čašću da ću dužnost zastupnika u Županijskom domu Sabora Republike Hrvatske obavljati savjesno i odgovorno i da ću se u svom radu držati Ustava i zakona i poštivati pravni poredak. te da ću se zauzimati za svekoliki napredak Republike Hrvatske". Privremeni predsjednik, poslije pročitane prisege proziva pojedinačno zastupnike, a zastupnih nakon što je izgovoreno njegovo ime i prezime, ustaje i izgovara: "Prisežem". Članak 11. Zastupnik koji nije bio nazočan konstituirajućoj sjednici Doma, zamjenik zastupnika kada počinje obavljati zastupničku dužnost i zastupnik izabran na ponovljenim izborima u skladu s odredbama Zakona o izborima zastupnika u Sabor Republike Hrvatske, polaže prisegu na idućoj sjednici Županijskog doma. Članak 12. Danom konstituiranja Županijskog doma zastupnik počinje obavljati zastupničku dužnost, a zamjenik zastupnika danom kada zastupnik podnese ostavku Županijskom domu, odnosno danom ispunjenja uvjeta za mirovanje Zastupničkog manđata, a u drugim slučajevima danom kada Županijski dom utvrdi da je prestao mandat zastupniku. Članak 13. Zastupniku, koji prihvati imenovanje na dužnost predsjednika, potpredsjednika, ministra ili drugog člana Vlade Republike Hrvatske, te zamjenika ministra, mandat miruje. a zastupničku dužnost umjesto njega obavlja zamjenik zastupnika koji bi ga zamjenjiv da mu je prestao mandat prema odredbi članka 15. ovoga poslovnika. Zamjenik zastupnika ne može više obavljati zastupničku dužnost od dana kada prestanu razlozi za mirovanje mandata zastupnika. Članak 14. Zastupnik može, prije početka obavljanja zustupničke dužnosti, podnijeti ostavku na zastupnički mandat. Ostavka se podnosi pismeno Županijskom domu. Na način određen u stavku 2. ovoga članka zastupnik podnosi ostavku i tijekom obavljanja zustupničke dužnosti. Članak 15. Zastupniku prestaje mandat prije isteka vremena na koje je izabran: - ako podnese ostavku, danom podnošenja ostavke, - ako prihvati izbor ili imenovanje na dužnost suca Ustavnog suda Republike Hrvatske, suca, javnog tužitelja, zamjenika javnog tužitelja, javnog pravobranitelja, zamjenika javnog pravobranitelja, pučkog pravobranitelja, zamjenika pučkog pravobranitelja, pomoćnika ministra, direktora državnog zavoda, direktora organa u sastavu ministarstva ili predstojnika Ureda Vlade Republike Hrvatske, danom podnošenja ostavke, odnosno danom kad Županijski dom utvrdi da zastupnik tu dužnost obavlja, - ako već obavlja koju od dužnosti iz alineje 2. ovoga stavka, a nakon izbora za zastupnika nastavi obavljati tu dužnost, danom konstituiranja Županijskog doma, - u ostalim slučajevima kada nastupe druge okolnosti predviđene Ustavom i zakonom na prestanak mandata, danom donošenja odluke Županijskog doma. Nakon prestanka mandata zastupniku, zastupničku dužnost obavlja njegov zamjenik sa županijske liste. III. PRAVA I DUŽNOSTI ZASTUPNIKA 1. Opće odredbe Članak 16. Zastupnik ima prava i dužnosti: - sudjelovati na sjednicama Doma i na njima govoriti i glasovati -podnositi prijedloge, - postavljati zustupnička pitanja Vladi i pojedinim ministrima, - sudjelovati na sjednicama radnih tijela i na njima govoriti, a u radnim tijelima kojih je član i glasovati, - prihvatiti izbor koji mu svojim odlukama odredi Dom, a jedino se nije dužan prihvatiti članstva u radnom tjelu ako je već prihvatio dužnost člana u dva radna tijela. Zastupnik ima i druga prava i dužnosti utvrđena odredbama Ustava, zakona i ovoga poslovnika. Članak 17. Zastupniku se dostavljaju: - prijedlozi akata, te izvješća, analize i drugi materijali o kojima će se raspravljati u Domu, - "Narodne novine", službeni list Republike Hrvatske, - glasilo Sabora Republike Hrvatske. Članak 18. Zastupniku su dostupni svi službeni materijali koji se pripremaju ili prikupljaju u Stručnoj službi Sabora, Vladi, ministarstvima i drugim organima državne uprave, koji se odnose na teme o kojima se raspravlja u Županijskom domu, a i druge obavijesti koje su mu kao zastupniku potrebne. Članak 19. Zastupnik može tražiti obatiijesti i objašnjenja od predsjednika Županijskog doma i predsjednika radnih tijela o radu tijela kojima oni predsjedaju. Zastupnik može tražiti obavijesti i objašnjenja od tajnika Sabora o radu Stručne sluibe Sabora. Članak 20. Zastupnici su dužni čuvati službenu i vojnu tajnu i druge povjerljive podatke koje saznaju u obavljanju zustupničke dužnosti i za to su odgovorni prema zakonu. Članak 21. Za vrijeme dok obavlja zastupničku dužnost zastupnik ne smije u obavljanju gospodarske i druge poduzimljivosti, bilo za sebe ili svog poslodavca, koristiti i isticati podatak da je zastupnik: Članak 22. Zastupnik može tražiti da mu Stručna služba Sabora pruži pomoć u obavljanju njegove zastupničke dužnosti; a napose u izradi prijedloga koje on podnosi, u obavljanju poslova i zadaća koje mu je povjerilo radno tijelo Županijskog doma, odnosno da mu osigura dopunsku dokumentaciju za pojedine teme ili predmete koji su na dnevnom redu sjednice Županijskog doma ili radnih tijela, a može tražiti i stručne obavijesti i objašnjenja radi potpunijeg upoznavanja i praćenja problema na koje nailazi u obavljanju dužnosti zastupnika. U Stručnoj Službi Sabora stavljaju se na raspolaganje zastupnicima tehnička i informatička sredstva, potrebna za obavljanje njihove dužnosti, te osiguravaju tehnički i drugi uvjeti za njihov rad. Članak 23. Zustupničima se izdaje zastupnička iskaznica. U zastupničkoj iskaznici navodi se imunitetsko pravo zastupnika. O izdavanju zustupničkih iskaznica i njihovoj evidenciji brine tajnik Sabora Članak 24. Zastupnik od dana konstituiranja Županijskog doma, odnosno od stupanja na zastupničku dužnost do dana prestanka mandata ima pravo na novčana primanja u skladu sa zakonom. 2. Zustupnički imunitet Članak 25. Zastupnik ima imunitet od dana konstituiranja Županijskog doma do prestanka Zastupničkog mandata. Kad se steknu uvjeti za pritvor zastupnika ili za pokretanje kaznenog postupka protiv zastupnika, nadležno državno tijelo obvezno je prethodno zatražiti za to odobrenje Doma. Zahtjev za odobrenje pritvora, odnosno za pokretanje kaznenog postupka protiv zastupnika, nadležno državno tijelo podnosi predsjedniku Županijskog doma radi upućivanja Mandatno-imunitetnoj komisiji Doma. Članak 26. Mandatno-imunitetna komisija Doma dužna je bez odgode razmotriti zahtjev za odobrenje pritvora, odnosno za pokretanje kaznenog postupka protiv zastupnika, kao i izvješće o pritvoru zastupnika, zatečenog u činjenju kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina, te podnijeti o tome izvješće Domu na prvoj idućoj sjednici. Članak 27. Povodom zahtjeva za odobrenje pritvora zastupnika, odnosno za pokretanje kaznenog postupka protiv zastupnika. Dom odlučuje na osnovi izvješća Mandatno-imunitetne komisije da li će dati odobrenje za pritvor, odnosno odobrenje za pokretanje kaznenog postupka, ili će se primijeniti imunitet, ako je to potrebno radi obnašanja njegove žastupničke dužnosti. Članak 28. O donesenoj odluci povodom zahtjeva za odobrenje pritvora zastupnika, odnosno za pokretanje kaznenog postupka protiv zastupnika. obavijestit će se nadležno državno tijelo. Članak 29. Između sjednica Doma, odobrenje za lišenje slobode, odnosno za nastavljanje kaznenog postupka, daje i o primjeni imuniteta zastupnika odlučuje Mandatno-imunitetna komisija, Doma, uz potvrdu Doma na prvoj idućoj sjednici. Članak 30. Kad Dom, odnosno Mandatno-imunitetna komisija Doma odobri pritvor zastupnika, odnosno da odobrenje za pokretanje kaznenog postupka, zastupnik može biti pritvoren, odnosno kazneni se postupak protiv njega može voditi samo za kazneno djelo za koje je dano odobrenje. 3. Klubovi zastupnika Članak 31. U Županijskom domu mogu se osnovati klubovi zastupnika prema stranaćkoj pripadnosti, te klubovi nezavisnih zastupnika i zastupnika iz reda etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina. Klub mora imati najmanje tri člana. Klubovi zastupnika obvezni su o svom osnivanju obavijestiti tajnika Sabora, priložiti svoja pravila rada te podatke o članovima. Tajništvo Sabora osigurat će klubovima zastupnika prostorne i druge tehničke uvjete za rad (dvoranu za sjednice, prijepis, umnožavanje, dostavu materijala i dr.). IV. DJELOKRUG ŽUPANIJSKOG DOMA Članak 32. Županijski dom: - predlaže Zastupničkom domu zakone i raspisivanje referenduma, - raspravlja i može davati mišljenje o pitanjima koja su u djelokrugu Zastupničkog doma, - daje Zastupničkom domu, pismeno, prethodno mišljenje u postupku donošenja Ustava, te zakona kojima se uređuju nacionalna prava, razraduju Ustavom utvrđene slobode i prava čovjeka i gradanina, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela i ustrojstvo lokalne samouprave i uprave, - može u roku od 15 dana, od dana izglasavanja zakona u Zastupničkom domu, uz obrazloženo mišljenje, vratiti zakon na ponovno odlučivanje Zastupničkom domu, - predlaže Zastupničkom domu predsjednika i članove Državnog sudbenog vijeća, - predlaže Zastupničkom domu suce Ustavnog suda Republike Hrvatske, - donosi odluke povodom zahtjeva za zaštitu protiv odluke o razrješenju od sudačke dužnosti, - donosi odluku o raspuštanju Doma, - donosi Poslovnik o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada Doma. Županijski dom obavlja izbore, imenovanja i razrješenja: - predsjednika i potpredsjednika Županijskog doma, - predsjednika, potpredsjednika i članova radnih tijela Županijskog doma, - tajnika Županijskog donia i njegovog zamjenika. - članova stalnih delegacija Sabora u međunarodnim parlamentarnim i drugim institucijama iz reda zastupnika Doma, - drugih, nositelja javnih funkcija i predstavnika Sabora u tijelima i institucijama određenim zakonom i drugim aktima. Članak 33. Predsjednik Republike može Saboru Republike, Hrvatske upućivati poslanice, a jednom godišnje poduosi mu izvještaj o stanju u Republic1. Predsjednik Republike može poslanicu izložiti pred zastupnicima. O godišnjem izvještaju o stanju u Republici izloženim poslanicama ne vodi se rasprava. V. PREDSJEDNIK I TAJNIK SABORA REPUBLIKE HRVATSKE Članak 34. Predsjednik Sabora: - predstavlja Sabor Republike Hrvatske, - saziva i predsjeda sjednici domova Sabora kada predsjednik Republike podnosi Saboru izvještaj o stanju u Republici ili izlaže poslanicu, - saziva i predsjeda svečanoj sjednici domova Sabora, - upućuje prijedloge akata u propisani postupak, - brine o postupku donošenja zakona i drugih akata, - dostavlja predsjedniku Županijskog doma istodobno kada i zastupnicima Zastupničkog doma sve materijale o kojima će se raspravljati i odlučivati u Zastupničkom domu, - potpisuje akte Sabora Republike Hrvatske, - upućuje donesene zakone predsjedniku Republike radi proglašenja, - na prijedlog tajnika Sabora podnosi zahtjev za osiguranje sredstava za rad Sabora i Stručne službe Sabora, - ushladuje rad stalnih delegacija Sabora u međunarodnim parlamentarnim i drugim institucijama, - obavlja i druge poslove određene Ustavom, zakonom i ovim poslovnikom. Članak 35. Predsjednik Sabora, prema potrebi, a najmanje jedan - put mjesečno, saziva međustranački kolegij koji se sastoji od predsjednika klubova zastupnika. Članak 36. Sabor ima tajnika. Tajnik Zastupničkog doma je istovremeno i tajnik Sabora. Tajnik Sabora upravlja Stručnom službom Sabora i donosi Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu, načinu rada i sistematizaciji radnih mjesta u Stručnoj službi Sabora. Tajnik Sabora priprema prijedlog za osiguranje sredstava za rad Sabora i rad Stručne službe Sabora i nalogodavac je za financijsko-materijalno poslovanje Sabora i Stručne službe Sabora. Tajnik Sabora zaključuje ugovore i obavlja druge pravne poslove Sabora. Tajnik Sabora obavlja i druge poslove utvrđene ovim poslovnikom ili koje mu povjeri predsjednik Sabora. Za svoj rad i rad Stručne službe tajnik Sabora odgovoran je Zastupničkom i Županijskom domu. Tajnik Sabora ima zamjenika. Tajnika Sabora i njegovog zamjenika imenuje, odnosno razrješava Zustupnički dom. Tajnik Sabora i njegov zamjenik imenuju se na vrijeme od četiri godine i mogu biti ponovno imenovani na tu funkciju. VI. PREDSJEDNIK, POTPREDSJEDNICI I TAJNIK ŽUPANIJSKOG DOMA Članak 37. Županijski dom ima predsjednika i dva potpredsjednika koji se biraju iz reda zastupnika Doma. Članak 38. Predsjednik Županijskog doma: - predstavlja Dom, - upućuje prijedloge akata zastupnicima Doma, - saziva i predsjeda sjednicama Doma, - predlaže dnevni red sjednice Doma, - brine se o postupku donošenja akata. - sklađuje rad radnih tijela, - objavljuje rezultate glasovanja Doma, - potpisuje akte koje donosi Županijski dom, - daje suglasnost na putovanja zastupnika izvan države, kada mu je u svojstvu zastupnika poziv upućen od pojedine inozemne organizacije, - odreduje sastav privremenih delegacija Županijskog doma u posjeti stranim predstavnićkim tijelima i organizacijama, - odreduje predstavnike Županijskog doma u reprezentativnim i drugim prigodama, - brine o zaštiti prava zastupnika, - prihvaća se pokroviteljstva, - obavlja i druge ;gĐslove određene Ustavom, zahonom i ovim posjovnikom. Članak 39. Potpredsjednici Županijskog doma pomažu u radu predsjedniku Doma i po njegovom ovlaštenju obavljaju poslove iz njegovog djelokruga. Članak 40. Županijski dom ima tajnika i zamjenika tajnika Doma Tajnik Doma pomaže predsjedniku Doma u pripremanju sjednica Doma, organizira rad, obavljanje stručnih i drugih poslova za potrebe Doma, njegovih radnih tijela i zastupnika Doma, te obavlja, druge poslove koje mu povjeri Dom, predsjednik Doma ili tajnik Sabora. Članak 41. Za svoj rad i obavljanje stručnih i drugih poslova za potrebe Doma, tajnik Doma odgovoran je Domu i tajniku Sabora, a za poslove koje mu je povjerio predsjednik Doma odgovoran je predsjedniku Doma. Članak 42. Zamjenik tajnika Županijskog doma obavlja poslove iz djelokruga tajnika Doma koje mu povjeri predsjednik ili tajnik Županijskog doma, odnosno tajnik Sabora i zamjehjuje tajnika Doma u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti. Za svoj rad zamjenik tajnika Doma odgovoran je Domu. a za poslove koje mu je povjerio predsjednik ili tajnik Doma. odnosno tajnik Sabora odgovoran je i njemu. Članak 43. Tajniha i zamjenika tajnika Županijškog doma imenuje, odnosno razrješava dužnosti Dom, na prijedlog Komisije za pravosuđe, izbor i imenovanja. Tajnik i zamjenik tajnika Doma imenuju se na vrijeme od četiri godine i mogu biti ponovno imenovani na tu funkciju. VII. RADNA TIJELA 1. Opće odredbe Članak 44. Radi proučavanja općih političkih pitanja i pripremu rasprave i prijedloga za odlučivanje na sjednici Doma, te za izvršavanje određenih zadaća od interesa za Dom, ovim se poslovnikom osnivaju radna tijela Županijskogkog doma. Članak 45. U radnim tijelima Doma raspravlja se o prijedlozima i poticajima koji se odnose na donošenje zakona i drugih akata, te općim političkim pitanjima iz djelokruga Doma. Radna tijela Doma, nnkon provedene rasprave, zauzimaju stajališta, odnosno utvrđuju prijedloge akata i o tome izvješćuju Dom. Članak 46. Radi rasprave o pojedinim temama Dom može, uz radna tijela osnovana ovim poslovnikom, osnovati i druga radna tijela. Odlukom o osnivanju drugih radnih tijela uređuje se njihov naziv. sastav. djelokrug i način rada. Članak 47. Radno tijelo Županijskog doma ima predsjednika, potpredsjednika i do 15 članova. Predsjednik, potpredsjednik i članovi biraju se među zastupnicima u Županijskom domu, tako da sastav radnog tijela, u pravilu, odgovara stranačkoj strukturi Doma. Članak 48. Mandat predsjednika, potpredsjednika i članova radnog tijela traje do isteka mandata saziva Županijskog doma. Članak 49. Predsjednik radnog tijela Županijskog, doma organizira rad radnog tijela, predlaže dnevni red i predsjeda njegovim sjednicama. Predsjednik potiče raspravu o pojedinini temama i brine se o obavješćivanju članova o pitanjima iz djelokruga radnog tijeIa. Predsjednik suraduje s predsjednikom Doma i predsjednicima drugih radnih tijela Doma. Predsjednik se brine o provodenju zaključaka radnog tijela i obavlja druge poslove određene ovim poslovnikom. Potpredsjednik radnog tijela Doma, u slučaju spriječenosti ili odsutnosti predsjednika, ima njegova prava. obveze i odgovornosti određene ovim poslovnikom. U slučaju spriječenosti ili odsutnosti predsjednika i potpredsjednika, sjednicom radnog tijela pređsjeda član radnog tijela kojeg na to ranije ovlasti predsjednik radnog tijela. Članak 50. Sjednicu radnog tijela Doma saziva predsjednik na vlastiti poticaj, a dužan ju je sazvati na temelju zaključka Županijskog doma ili ako to zatraži predsjednik Doma, ili trećina članova radnog tijela, uz navođenje tema koje treba ražmotriti na sjednici. Ako predsjednik ne sazove sjednicu kad je to obvezan učiniti, sjednicu radnog tijela sazvat će predsjednik Doma. Članak 51. Radna tijela Županijskog doma mogu zauzimati stajališta o pitanjima iz svog djelokruga ako sjednici prisustvuje većina članova radnog tijela, a odluke se donose većinom glasova nazočnih članova. O radu na sjednici radnog tijela vodi se zapisnik. Članak 52. Radna tijela Doma raspravljaju o temama iz svog djelokruga na vlastiti poticaj, a obvezatna su raspraviti svako pitanje iz svog djelokruga koje im uputi na raspravu ili za koje to traži predsjednik Doma. Svako radno tijelo iz svog djelokruga može predložiti Domu nacrt prijedloga zakona, odnosno nacrt konačnog prijedloga zakona koji Županijski dom kao predlagatelj podnosi Zastupničkom domu na donošenje. Članak 53. Radno tijelo Županijskog doma obvezno je o svom mišljenju obavijestiti Dom, Radno tijelo može izvijestiti o stajalištu manjine svojih članova, kad mišljenja ostanu podijeljena u pogledu prijedloga za rješenje pojedinog pitanja. Kad podnosi izvješće ili prijedlog Domu, radno tijelo određuje izvjestitelja koji će, prema zaključku radnog tijela, na vlastiti poticaj ili na zahtjev Doma, na sjednici obrazložiti stajalište ili prijedlog radnog tijela. Izvjestitelj se na sjednici izjašnjava u ime radnog tijela Doma o pitanjima u vezi s izvješćem, odnosno stajalištem ili prijedlogom radnog tijela, ali ne može izmijeniti stajalište ili prijedlog radnog tijela ili odustati od njega, ako za to nije ovlašten od radnog tijela, niti se može izjašnjavati o pitanjima o kojima radno tijelo nije dalo svoje mišljenje ili zauzelo stajalište. Ako se takvo pitanje pojavi u raspravi, izvjestitelj može tražiti da se odgodi rasprava o njemu dok ga radno tijelo ne raspravi. Rasprava o takvom pitanju odgodit će se i ako Dom zatraži da radno tijelo dade o njemu svoje mišljenje, odnosno da zauzme stajalište. Članak 54. Radna tijela Doma suraduju međusobno, a mogu održati i zajedničku sjednicu te Domu podnijeti i zajedničko vjeće o temi rasprave. Članak 55. Radno tijelo Doma ima pravo tražiti od ministarstava i drugih organa državne uprave odgovarajuće obavijesti i druge podatke koji su mu potrebni za rad, a kojima ova tijela raspolažu, ili su ih u svom djelokrugu obvezni prikupljati i evidentirati. Članak 56. Radno tijelo Doma može na sjednice pozivati znanstvene, stručne i javne djelatnike i druge osobe radi iznošenja mišljenja o pitanjima koja se raspravljaju na sjednici. Radno tijelo Doma može, u skladu s ovim poslovnikom, donijeti poslovnik o svom radu. Članak 57. Radi proučavanja pojedinih tema iz svog djelokruga i pripreme prijedloga, kao i radi sastavljanja izvješća i nacrta akata koje priprema za Dom, radno tijelo može osnovati pododbore, a njegov predsjednik može osnovati posebnu radnu grupu. Članovi te radne grupe imenuju se između danova radnog tijela, a prema potrebi i znsnstvenih, stručnih i javnih djelatnika. 2. Posebne odredbe Članak 58. Radna tijela Županijskog doma su: 1. Komisija za Ustav, poslovnik i zakonodavstvo, 2. Komisija za pravosuđe, izbor i imenovanja, 3. Komisija za unutarnju i vanjsku politiku, te nacionalnu sigurnost 4. Komisija za lokalnu samoupravu, gospodarstvo i financije, Komisija ze Ustav poslovnik i zakonodavstvo Članak 59. Komisija za Ustav, poslovnik i zakonodavstvo: - prati i analizira provedbu Ustava, - raspravlja o načelnim pitanjima u vezi s usuglašavanjem zakonodavstva s Ustavom, i predlaže mišljenje Županijskom domu o pitanjima koja su u djelokrugu Zastupničkog doma, - podnosi nacrt prijedloga odluke o raspisivanju referenduma koji Županijski dom predlaže Zastupničkom domu, - raspravlja i predlaže prethodno mišljenje Županijskom domu u postupku donošenja Ustava te zakona kojima se uređuju nacionalna prava i razraduju Ustavom utvrđene slobode i prava čovjeka i gradanina. - predlaže donošenje i promjenu poslovnika Županijskog doma, - prati provedbu Pošlovnika Županijskog doma - obavlja i druge poslove određene Poslovnikom. Komisija za Ustav, poslovnik i zakonodavštvo ima predsjednika, potpredsjednika i 15 članova iz reda zastupnika Doma. Komisija ze prevosuđe izbor i imenovanja Članak 60. Komisija za pravosuđe, izbor i imenovanja: - raspravlja i predlaže mišljenje Županijskom domu o pitanjima koja su u djelokrugu Zastupničkog doma a odnose se na osnivanje, ustrojstvo, djelokrug i način rada sudova, državnog odvjetništva ustrojstvo i način rada odvjetništva, utvrdivanje kaznenih djela i utvrdivanje kaznenih sankcija te amnestiju i pomilovanje. - predlaže izbor predsjednika i potpredsjednika Županijskog doma, - podnosi nacrt prijedloga za izbor sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske, - podnosi nacrt prijedloga za izbor predsjednika i članova Drevnog sudbenog vijeća. - predlaže odluku o zahtjevu za zaštitu koji je podnio sudac protiv odluke Državnog sudbenog vijeća o razrješenju od sudaćke dužnosti, - predlaže izbor predsjednika, potpredsjednika i članova radnih tijela Županijskog doma, - predlaže imenovanje tajnika i zamjenika tajnika Županijskog doma, - predlaže imenovanje predstavnika Sabora, iz reda zastupnika Doma, u tijela i institucije određena zakonom i drugim aktom, - imenuje, na prijedlog tajnika Sabora, pomoćnika tajnika Županijskog doma. šefa kabineta predsjednika i potpredsjednika Doma i druge djelatnike koji u Stručnoj službi imaju položaj samostalnog savjetnika, a obavljaju poslove za pqtrebe Županijskog doma, - daje suglasnost na Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu, načinu rada i sistematizaciji radnih mjesta u Stručnoj službi Sabora, - obavlja i druge poslove određene Poslovnikom. PojedineEna rješenja o naknadama plaća i drugim primanjima zastupnika, dužnosnika te djelatnika Stručne službe, koje birsju ili imenuju domovi, odnosno njihova nadležna radna tijela donosi Odbor za izbor, imenovanja i administrativne poslove Zastupničkog doma Komisija za pravosuđe, izbor i imenovanje ima predsjednika, potpredsjednika i 15 članova. Komisija za unutarnju i vanjsku politiku te nacionalnu sigurnost Članak 61. Komisija za unutarnju i vanjsku politiku, te nacionalnu sigurnost: - raspravlja i predlaže prethodno mišljenje Županijskom domu o pitanjima koja su u djelokrugu Zastupničkog doma a odnose se na izborni sustav, ustrojstvo i nadležnost državnih tijela, - raspravlja i predlaže mišljenje Županijskom domu o pitanjima koja su u djelohrugu Zastupničkog doma a odnose se na pitanja vanjske politike i međunarodnih odnosa, obranu i zaštitu, državnu i javnu sigurnost, politićki sustav, naobrazbu, znanost, kulturu i šport, rad, socijalnu politiku, zdravstvo, obitelj i mladež, - suraduje u pitanjima vanjske politike s odgovarajućim tijelima parlamenata drugih zemalja, - raspravlja izvješća stalnih ili privremenih delegacija Sabora u međuparlamentarnim institucijama. - suraduje s državnim tijelima koja djeluju na području vanjske politike i međunarodnih odnosa, - obavlja i druge poslove određene ovim poslovnikom. Komisija za unutarnju i vanjsku politiku te nacionalnu sigurnost ima predsjednika potpredsjednika i 15 članova. koji se biraju iz reda zastupnika Doma. Komisija za lokalnu samoupravu, gospodarstvo i financije Članak 62. Komisija za lokalnu samoupravu, gospodarstvo i financije: - raspravlja i predlate prethodno mišljenje Županijskom domu o pitanjima koja su u djelokrugu Zastupničkog doma a odnose se na ustrojstvo lokalne samouprave i uprave, te sustav izbora članova predstavničkih tijela jedinica IokaIne samouprave i uprave, - raspravlja i predlaže mišljenje Županijskom domu o pitanjima koja su u djelokrugu Zastupničkog doma, a odnose se na gospodarstvo, državni proračun, financije, razvoj i obnovu, prostorno uređenje i zaštitu okoliša, poljodjelstvo, selo i seljaštvo, pomorstvo, turizam, promet i veze, - obavlja i druge poslove određene ovim poslovnikom. Komisija za lokalnu samoupravu, gospodarstvo i financije ima predsjednika, potpredsjednika i 15 članova iz reda zastupnika Doma. VII1. AKTI ŽUPANIJSKOG DOMA 1. Opće odredbe Članak 63. Županijski dom, na temelju prava i ovlaštenja utvrđenih Ustavom i ovim poslovnikom, donosi odluke. poslovnik, pravilnik, zaključke i povelje. Župenijski dom može odlukom, poveljom ili zahvalnicom domaćem ili stranom državljaninu ili organizaciji odati priznanje za njihov rad koji je od osobitoga državnog interesa za Republiku Hrvatsku. Članak 64. Odlukom, kao aktom provedbe prava Županijskog doma, odlučklje se o vraćanju zakona na ponovno odlučivanje Zastupničkom domu, o zahtjevu za zaštitu koji je podnio sudac protiv odluke Državnog sudbenog vijeća o razrješenju od sudačke dutnosti, o raspuštanju Županijskog doma, te o izboru, odnosno imenovanju i razrješenju. Članak 65. Akti, kojima se uređuje unutarnje ustrojstvo, način rada i odnosi u Županijskom domu. ili provode druga opća ovlaštenja, donose se u obliku odluke, poslovnika ili pravilnika. Članak 66. Zaključkom Županijski dom utvrđuje mišljenje i prethodno mišljenje o zakonima ili o drugim aktima koje donosi ili o kojima raspravlja Zastupnički dom. Mišljenje i prethodno mišljenje sadrži izjašnjenje Doma o svim ili pojedinim elementima zakona ili drugog akta, a može se dati i kao opće stajalište. Županijski dom može zaključke donositi i u drugim slučajevima utvrđenim ovim poslovnikom. Članak 67. Svako radno tijelo Županijskog doma može, u okviru svoga djelohruga, donositi zaključke o svom radu i o radu Stručne službe Sabora. Radno tijelo zaključkom predlaže Županijskom domu mišljenje, odnosno prethodno rnišljenje o zakonima, te o drugim pitanjima koja su u djelokrugu Zastupničkog doma. Članak 68. Akte Županijskog doma potpisuje predsjednik Doma. Zaključke radnih tijela Županijskog doma potpisuje predsjednik tijela koje je donijelo zaključke. Članak 69. Na izvornike akata koje je donio Županijski dom stavlja se pečat Sabora. O izradi izvornika akata Župariijskog doma, o stavljanju pečata na izvornike tih akata, o čuvanju, izvornika i o evidenciji o njima brine se tajnik Sabora. Članak 70. Odluke o zahtjevu za zaštitu koju je podnio sudac protiv odluke državnog sudbenog vijeća o razrješenju od sudačke dužnosti, o raspuštanju Županijskog doma, te o izboru, odnosno imenovanju i razrješenju objavljuju se u "Nrodnim novinama". Zaključkom Doma može se odlučiti da se u "Narodnim novinama" objave i drugi akti. O objavljivanju akata Županijskog doma brine se tajnik Sabora. Tajnik Sabora daje, na osnovi izvornika akta Županijskog doma, ispravke pogrešaka u objavljenom tekstu toga akta. 2. Rasprava o zakonu iz djelokruga Zastupničkog doma Članak 71. Prije rasprave o prijedlogu zakona na sjednici Županijskog doma, prijedlog raspravljaju nadležna radna tijela u čijem su djelokrugu pitanja koja se aktom uređuju. Radna tijela izjašnjavaju se o svim ili pojedinim elementim prijedloga zakona, a mogu uati i opće stajalište, a Komisija za Ustav, poslovnik i zakonodavstvo posebno i o ustavnim osnovama zakona. Članak 72. Ako su u prijedlogu zakona obuhvaćena pojedina pitanja koja su u djelokrugu drugih radnih tijela, prijedlog u pogledu tih pitanja mogu raspraviti i ova radna tijela. Radna tijela koja su, uz matično, raspravljala o prijedlogu zakona dostavljaju svoja mišljenja, primjedbe i prijedloge matičnom radnom tijelu. vodeći raćuna kako bi matično radno tijelo moglo raspraviti njihova mišljenja i stajališta. Članak 73. Kada raspravi prijedlog zakona, matično radno tijelo i Komisija za Ustav, poslovnik i zakonodavstvo podnosi izvješće Županijskom domu. Matično radno tijelo dužno je raspraviti mišljenja, primjedbe i prijedloge koja su mu dostavila druga radna tijela. U izvješću, koje podnosi Županijskom domu, matićno radno tijelo izražava i svoje stajalište o mišljenjima, primjedbama i prijedlozima tih radnih tijela. Članak 74. Izvješća radnih tijela upućuju se predsjedniku Županijskog doma, koji ih dostavlja predsjednicima radnih tijela i svim zastupnicima. Članak 75. Na sjednici Županijskog doma vodi se o prijedlogu zakona, opća rasprava i rasprava o pojedinostima. Opća rasprava o prijedlogu zakona obavlja se na način da zastupnici iznose svoja mišljenja o tome da li je potrebno donijeti zakon, o osnovnim pitanjima koja treba urediti zakonom, o ustavnom ovlaštenju da se predloženi odnosi urede zakonom te o opsegu i načinu zakonskog uredivanja tih odnosa. Rasprava o pojedinostima obavlja se na taj način što se raspravlja i o tekstu prijedloga zakona. Po završenoj raspravi Dom zaključkom utvrđuje mišljenje, odnosno prethodno mišljenje o prijedlogu zakona, a može i zaključiti da neće dati mišljenje: O donesenom zaključku obavještava se Zastupnički dom. Članak 76. Odredbe ovog poslovnika o raspravi o zakonu primjenjuju se i na raspravu o konačnom prijedlogu zakona i drugim aktima. Članak 77. Prethodno mišljenje dostavlja se najkasnije do razmatranja konačnog prijedloga zakona u Zastupničkom domu. Kada se prethodno mišljenje daje na zakon koji se donosi po hitnom postupku, dostavlja se najkasnije do zaključenja rasprave o konačnom prijedlogu zakona u Zastupničkom domu. Prethodno mišljenje u postupku donošenja Ustava dostavlja se Zastupničkom domu osam dana prije rasprave u Domu. U rokovima navedenim u stavku 1. i 2. ovoga članka dostavljaju se i mišljenja Županijskoga doma. 3. Postupak predlaganja akata Zastupničkoin domu Članak 78. Županijski dom predlaže Zastupničkom domu odluku o izboru sudaca Ustavnog suda i odluku o izboru predsjednika i članova Državnog sudbenog vijeća na prijedlog Komisije za pravosuđe, izbor i imenovanja. Članak 79. Na prijedlog radnog tijela Doma ili najmanje sedam zastupnika Županijski dom može predložiti Zastupničkom domu prijedlog zakona. Na sadržaj akata iz stavka 1. ovoga članka, te članka 78. shodno se primjenjuju odredbe Poslovnika Zastupničkog doma Sabora Republike Hrvatske ("Narodne novine" br. 59/92 i 89/92) koje se odnose na postupak donošenja akata Zastupničkog doms, ako ovim poslovnikom nije drugačije određeno. Članak 80. Prijedlozi iz članka 78. i 79. ovoga poslovnika podnose se predsjedniku Županijskog doma kao nacrti prijedloga akata Predlagatelj akta obvezan je obavijestiti predsjednika Doma tko će u tijelima i Domu davati potrebna obrazloženja o podnesenom prijedlogu. Članak 81. Predsjednik Doma upućuje primljeni nacrt akta predsjednicima radnih tijela i svim zaštupnicima. Ako dva ili više predlagatelja podnesu posebne nacrte prijedloga zakona kojima se uređujeisto područje, predsjednik Doma će te prijedloge uputiti u proceduru u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, a može pozvati predlagatelje da ih eventualno objedine u jedan prijedlog. Uslučaju da se ne postigne dogovor, predsjednik Doma će unijeta posebne nacrte prijedloga u prijedlog dnevnog reda sjednice Doma. Članak 82. Prije rasprave o nacrtu prijedloga zakona na sjednici Doma primljeni prijedlog raspravlja nadležno radno tijelo u čijem su djelokrugu rada pitanja koja se predlažu zakonom urediti, te Komisija za Ustav, poslovnik i zakonodavstvo. Radno tijelo, nakon rasprave o nacrtu prijedloga zakona. upućuje izvješće predsjedniku Doma, hoji ga dostavlja predlagatelju zakona i svim zastupnicima. Izvješće radnog tijela sadrži oćjenu da li je potrebno donijeti zakon, kao i stajališta, prijedloge i mišljenja u odnosu na zakonom predloženo rješenje. Članak 83. Županijski dom nakon provedene rasprave utvrđuje prijedlog zakona. koji će podnijeti Zastupničkom domu, određuje svoga predstavnika koji će u tijelima i Zastupničkom domu davati potrebna obrazloženja o podnesenom prijedlogu zakona Ako Županijski dom ocijeni da nije potrebno donijeti zakon. nacrt prijedloga zakona odbit će zaključkom. 4. Postupak donošenja akata Županijskog doma a) Postupak donošenje odluke o vraćanju zakona, Zastupničkom domu na ponovno odlučivanje Članak 84. Predsjednik zastupničkog doma najkasnije jedan dan nakon izglasavanja zakona u Zastupničkom domu, dostavit će izglasani zakon predsjedniku Županijskog doma Iznimno, ako je nakon odlučivanja o amandmanima, tekst konačnog prijedloga zakona bitnije izmijenjen, predsjednik Zastupničkog doma će izglasani zakon dostavit najkasnije dva dana nakon izglasavanja. Kada je u Zastupničkom domu konačni prijedlog zakona izglasan u tekstu kako ga je predložio predlagatelj, ili kada je usvojenim amandmanima neznatno izmijenjen, predsjednik Zastupničkog doma može odmah dostavit predsjedniku Županijskog doma samo obavijest o izglasanom zakonu i navesti izmjene u odnosu na tekst konačnoj prijedloga zakona. Predsjednik Županijskog doma odmah dostavlja zakon, odnosno obavijest svim zastupnicima. Članak 85. Prijedlog odluke o vraćanju zakona zastupničkom da mu na ponovno odlučivanje može podnijeti radno tijelo Doma ili najmanje petina zastupnika Doma. Prijedlog odluke o vraćanju zakona Zastupničkom domu na ponovno odlučivanje sadrži obrazloženo mišljenje, kojem se navode razlozi zbog kojih se predlaže vraćanje zakona na ponovno odlučivanje. Prijedlog odluke s obrazloženim mišljenjem podnosi se predsjedniku Doma u roku tri dana od dostave izglasano, zakona ili obavijesti zastupnicima Doma. Kada je Zastupnički dom donio zakon po hitnom postupku ili kada to, iz osobito opravdailih razloga predloži predsjednik Zastupničkog doma, prijedlog odluke podnosi se u roku jednog dana od dostave izglasanog zakona ili obavijesti zastupnicima Doma. Članak 86. Primljeni prijedlog odluke predsjednik Županijskog doma dostavlja predsjednicima radnih tijela i svim zastupnicima. Kada prijedlog odluke podnese petina zastupnika Doma ili radno tijelo u čijem djelokrugu nisu pitanja koja se zakonom uređuju, predsjednik Doma će, prije odlučivanja na sjednici, zatražiti pismeno mišljenje matičnog radnog tijela. Članak 87. Nakon primljenog prijedloga odluke predsjednik Doma saziva sjednicu Doma u roku koji će omogućiti donošenje odluke o vraćanju zakona na ponovno odlučivanje Zastupničkom domu. sukladno odredbama Ustava: U slučaju iz članka 85. stavka 4. ovoga poslovnika, predsjednik Doma saziva sjednicu u roku koji ne može biti duži od dva dana od primitka prijedloga odluke, a akoje Dom na okupuuvrstit će prijedlog odluke u istom roku dopunu dnevnog rede sjednice. Članak 88. Nakon provedene rasprave na sjednici Doma odlučuje se o donošenju odluke o vraćanju zakona na ponovno odlučivanje Zastupničkom domu. b) Postupak donošenja ostalih odluka Članak 89. Postupak donošenja odluka, o zahtjevu za zaštitu koji je podnio sudac protiv odluke Državnog sudbenog vijeća razrješenju od sudačke dužnosti, o raspuštanju Županijskog doma, te o izboru, odnosno imenovanju i razrješenju pokreće se prijedlogom odluke koja se podnosii predsjedniku Županijskog doma. Prijedlog odluke o zahtjevu za zaštitu koji je podnio sudac protiv odluke Državnog sudbenog vijeća o razrješenju od sudačke dužnosti predlaže Komisija za pravosuđe, izbor i imenovanja. Prijedlog odbuke o raspuštanju Županijskog doma, može podnijeti radno tijelo Doma ili najmanje petina zastupnika Doma. Prijedloge odlulka o izboru, odnosno imenovanju i razrješenju može podnijeti Komisija za pravosuđe, izbor i imenovanja ili najmanje sedam zastupnika ako ovim poslovnikom nije drugačije određeno. Članak 90. Prijedlog odluke sadrži rješenja koja su formulirana u obliku pravnih odredaba. U obrazloženju prijedloga odluke daje se objašnjenje pojedinih odredbi koje sadrži prijedlog odluke. Članak 91. Primljene prijedloge odluka predsjednik Županijskog doma dostavlja predsjednicima radnih tijela i svim zastupnicima. 5. Amandmani Članak 92. Kada Županijski dom utvrđuje prijedlog zakona koji će podnijeti Zastupničkom domu, kada utvrđuje obrazloženo mišljenje uz odluku o vraćanju zakona Zastupničkom domu na ponovno odlučivanje ili kada utvrđuje mišljenje, odnosno prethodno mišljenje te donosi poslovnik Doma, zastupnik ili radno tijelo može podnijeti prijedlog za izmjenu ili dopunu navedenih akata u obliku amandmana. Amandman mora biti obrazložen i takove naravi da se sa sigurnošću može utvrditi koji dio predloženog teksta treba izmijelliti ili dopuniti. Članak 93. Amandmani se upućuju pismeno predsjedniku Doma najkasnije prije početka rasprave u Domu o aktu na koji se amandman podnosi, iznimno, ako se većina prisutnih zastupnika s tim složi, zastupnik može podnijeti amandman i na sjednici u tijeku rasprave. Predlagatelj akta ima pravo podnositi amandmane do zaključenja rasprave. Predsjednik Doma dostavlja amandmane predlagatelju akta i svim zastupnicima. Članak 94. O podnesenim amandmanima, ako ih predlagatelj ne prihvati, odlučuje se tijekom rasprave. O amandmanima se glasuje prema redoslijedu članaka, odnosno dijela teksta na koji se odnose. Ako je na jedan članak, odnosno dio teksta podneseno više amandmana, najprije se glasuje o amandmanima koji najviše odstupaju od predloženog rješenja, i prema tom kriteriju dalje o ostalim amandmanima. Prihvaćeni amandman postaje sastavnim dijelom akta. IX. ZASTUPNIČKA PITANJA Članak 95. Zastupnici mogu postavljati zustupnička pitanja Vladi i pojedinim ministrima o stanju u područjima za koja su odgovorni, te o izvršavanju zakona i drugih akata. Zastupnička pitanja mogu se postavljati pismeno putem predsjednika Doma, a zastupnik je dužan navesti kome pitanje upućuje. Članak 96. Predsjednik Vlade ili ministar kome je pitanje upućeno, dužan je odgovoriti na postavljeno pitanje u roku od 20 dana od dana kada je pitanje dostavljeno Vladi, odnosno pojedinom ministru kome je upućeno. Ako Vlada, odnosno ministar ne može dati odgovor u roku iz stavka 1. ovoga članka dužni su, preko predsjednika Županijskog doma obavijestiti zastupnika i navesti razloge zbog kojih nisu u mogućnosti odgovoriti u predviđenom roku na zastupničko pitanje. Članak 97. Pitanja koja zastupnici postavljaju Vladi, odnosno ministarstvu, kao i odgovori na ta pitanja, moraju biti jasni, precizni i kratki, a mogu ukazati na prijedlog mogućih mjera koje se odnose na postavljeno pitanje. Članak 98. Zastupničko pitanje mora biti postavljeno u skladu s odredbama ovoga poslovnika. Ako smatra da postavljeno pitanje nije u skladu s odredbama poslovnika, predsjednik Županijskog doma će upozoriti zastupnika na to i pozvati ga da svoje pitanje uskladi s tim odredbama. Ako zastupnik ne uskladi svoje pitanje s odredbama ovoga poslovnika, predsjednik Doma neće to pitanje uputiti Vladi, odnosno ministru i o tome će obavijestiti zastupnik. Članak 99. Vlada, odnosno ministar dostavlja pismeni odgovor zastupniku na Zastupničko pitanje putem predsjednika Županijskog doma. Predsjednik Županijskog doma dostavlja odgovor zastupniku, a na prvoj idućoj sjednići Doma, na čijem dnevnom redu je davanje odgovora na postavljena pitanja, obavještava i Dom o postavljenom pitanju i o dobivenom odgovoru. Članak 100. Predsjednik Vlade i potpredsjednik, odnosno ministar komu je postavljeno Zastupničko pitanje, može odbiti odgovor na postavljeno pitanje, ako se to pitanje ne odnosi na njihov rad ili na poslove iz njihove nadležnosti. Članak 101. Ako Vlada ili ministar ne odgovore na Zastupničko pitanje prema članku 96. ovoga poslovnika predsjednik Doma će o tome obavijestiti predsjednika Vlade i zahtijevati da se u roku od osam dana dostavi odgovor. Članak 102. Nakon primljenog odgovora, zastupnik može pismeno postaviti dopunsko pitanje. Vrijeme za postavljanje usmenih pitanja Vladi ("aktualni sat") Članak 103. Aktualni sat je vrijeme određeno za postavljanje pitanja Vladi i traje u pravilu jedan sat, ako Dom ne odluči drukčije. Aktualni sat određuje se u pravilu prije prelaska na prvu točku dnevnog reda. Najmanje dva puta u tijeku redovitog zasjedanja Županijskog doma, predsjednik Doma u dogovoru s predsjednikom Vlade odreduje sjednicu na kojoj zastupnici imaju pravo postavljati usmena pitanja, neovisno o dnevnome redu, Vladi ili pojedinome ministru. Pitanja moraju biti kratka i jasno formulirana i u pravilu takva da se na njih može odgovoriti odmah i bez pripreme. Zastupnik ima pravo postaviti najviše dva pitanja odjednom. Redoslijed za postavljanje pitanja određuje se prema redoslijedu predaje evidencijskog listića o nazočnosti zastupnika na sjednici i zaokruživanjem na istom napomene da želi postaviti zastupničko pitanje. Na pitanja upućena Vladi odgovara predsjednik Vlade, potpredsjednik, odnosno ministar. Na pitanja upućena pojedinom ministru odgovara sam ministar. Predsjednik Vlade dužan je osigurati nazočnost najmanje polovine članova Vlade na sjednici Županijskog doma u vrijeme određeno za aktualni sat. X. RED NA SJEDNICI 1. Sazivanje sjednice Članak 104. Županijski dom zasjeda redovito dva puta godišnje, prvi put između 15. siječnja i 30. lipnja a drugi put između 15. rujna i 15. prosinca. Izvan rokova iz stavka 1. ovoga članka, Županijski dom može zasjedati i izvanredno na zahtjev Predsjednika Republike, Vlade, ili većine zastupnika u Domu. Kada ovlašteni predlagatelj iz stavka 2. ovoga članka podnese zahtjev za izvanredno zasjedanje Doma, dužan je predsjedniku Doma navesti razloge zbog kojih traži izvanredno zasjedanje. Članak 105. Sjednicu Županijskog doma saziva predsjednik Županijskog doma. Na početku svakog redovitog zasjedanja Županijskog doma izvodi se himna Republike Hrvatske: "Lijepa naša domovino". Članak 106. Kada Županijski dom redovito zasjeda, sjednice Doma, u pravilu, održavaju se dva puta mjesečno i to u vrijeme koje omogućava ostvarenje Ustavom utvrđenih zadaća Doma. Za redovite sjednice dostavlja se zastupnicima prijedlog dnevnog reda s dokumentima o kojima će se voditi rasprava osam dana prije održavanja sjednice. Iznimno, predsjednik Županijskog doma može, kada to zahtijevaju osobito opravdani razlozi, sjednicu sazvati i u kraćem roku, a dnevni red za tu sjednicu može priložiti i na samoj sjednici. Članak 107. Sukladno odredbama članka 106. ovoga poslovnika predsjednik Doma postupit će i kod sazivanja izvanredne sjednice Doma. Članak 108. Sjednice Doma traju dok se ne iscrpi uvrđeni dnevni red, a redni broj sjednice odreduje se zajednički za sjednice koje se odrisvaju u redovitom i izvanrednom zasjedanju, tijekom jednog saziva Doma bez obzira koliko dana one traju. U slučaju prekida sjednice. u pravilu se nastavlja ista sjednica ako prekid nije trajao dulje od osam dana. Kada je ovim poslovnikom određeno da se pojedini prijedlog podnosi u određenom roku, a rok je vezan za dostavu materijala zastupnicima dan ulaganja u pretinac zastupnika smatra se danom dostave. 2. Dnevni red Članak 110. Dnevni red sjednice Županijskog doma predlaže predsjednik Doma. Ako je dnevni red sjednice predložen pismeno uz poziv za sjednicu, predsjednik Doma može na samoj sjednici mijenjati prijedlog dnevnog reda na način što će iz pismeno predloženoga dnevnog reda izostaviti pojedine predmete, ili dopuniti dnevni red novim predmetima" U prijedlog dnevnog reda predsjednih Doma unosi sve predmete, koji su na način predviđen ovim poslovnikom upućeni u postupak vodeći raćuna o rokovima predvidenim ovim poslovnikom i Ustavom za razmatranje pojedinih pitanja na sjednicama domova Sabora. Predmeti koji su na način predviđen ovim poslovnikom upućeni u postupak, a Ustavom ili Poslovnikom nije određen rok za njihovo razmatranje, predsjednik Doma unijet će u prijedlog dnevnog reda najkasnije u roku od 30 dana. Članak 111. Na prijedlog najmanje sedam zastupnika Županijski dom može odlučiti da se za pojedine radnje skrate rokovi predviđeni ovim poslovnikom. Članak 112. Dnevni red sjednice Županijskog doma utvrđuje se, u pravilu, na početku sjednice. Ako sjednica Doma traje dulje od jednog dana, predsjednik Doma može naknadno predložiti da se dnevni red dopuni novim predmetima. Ako u prijedlog dnevnog reda nije unesen predmet koji je predložio ovlašteni predlagatelj na način predviđen ovim poslovnikom, a predlagatelj ostane pri svome prijedlogu, o prijedlogu se odlučuje bez rasprave. Članak 113. Prilikom utvrdivanja dnevnoga reda najprije se odvojeno odlučuje o prijedlogu da se pojedini predmet izostavi, zatim da se dnevni red dopuni pojedinim predmetom, a nakon toga se odlučuje o dnevnom redu u cjelini. Nakon što je dnevni red utvrđen, prema odredbama ovog poslovnika, predsjednik Doma ga objavljuje, time da tijekom sjednice može promijeniti redoslijed rasprave o pojedinom predmetu uvrđenog dnevnog reda. 3. Predsjedanje i tijek sjednice Članak 114. Sjednici Županijskog doma predsjeda predsjednik Doma, a u njegovoj odsutnosti ili spriječenosti jedan od potpredsjednika Doma. Članak 115. Nakon otvaranja sjednice, predsjednik Županijskog doma daje potrebna objašnjenja u vezi s radom sjednice i obavještenja o drugim prethodnim pitanjima. Predsjednik Doma oliavještava zastupnike o broju nazočnih zastupnika sjednici, te o tome koji su ga zastupnia obavijestili da su spriječeni prisustvovati sjednici. Članak 116. Poslije utvrđivanja dnevnog reda prelazi se na raspravu o pojedinim temama a to redom koji je utvrđen u prihvaćenom dnevnom redu. Rasprava o pojedinim temama iz utvrđenoga dnevnog reda vodi se bez obzira na broj nazočnih zastupnika" U raspravi o temama utvrđenim dnevnim redom, svo ja stajališta mogu iznijeti i predstavnici klubova zastupnika s tim da u redoslijedu govornika imaju prednost. Zastupnik koji se prijavio za govor i nije bio nazočan u dvorani kad je pozvan gubi pravo govoriti o predmetu iz dnevnog reda za koji se prijavio. Bez obzira da li je nazočan dovoljan broj zastupnika za, pravovaljano odlučivanje, predsjednik Doma može odlučiti da se najprije prodvede rasprava o dijelu ili svim predmetima utvrđenoga dnevnog reda te da se nakon provedene rasprave pristupi odlučivanju. U ovom slučaju obvezatno se utvrđuje dan i sat kada će se odlučivati. U slučajevima iz prethodnog stavka zastupnici prije glasovanja mogu zatražiti riječ i govoriti najdulje do jednu minutu Članak 117. Na sjednici se o svakom predmetu iz utvrđenoga dnevnog reda najprije raspravlja, a zatim odlučuje, osim ako je ovim poslovnikom određeno da se odlučuje bez rasprave. Članak 118. U radu sjednice, kao gosti, mogu prisustvovati svi oni koje je pozvao predsjednik Doma. Na sjednici može održati govor i strani državnik kao gost, na poziv predsjednika Doma. Članak 119. Nitko ne može govoriti na sjednici prije nego zatraži i dobije riječ od predsjednika Doma Prijave za govor primaju se čim se otvori rasprava i mogu se prijavljivati najkasnije do jedan sat nakon početka rasprave. U raspravi se govori, u pravilu, s govornice. S mjesta se može govoriti samo ako to dozvoljavaju tehnički uvjeti da govornika svi čuju i da njegove riječi mogu biti zabilježene. Govornika može opomenuti na red ili prekinuti u govoru samo predsjednik Doma. Predsjednik Doma brine se da govornik ne bude ometan ili spriječen u svom govoru. Članak 120. Predsjednik Doma daje zastupnicima riječ po redoslijedu kojim su se prijavili. Zastupniku koji želi govoriti o povredi poslovnika ili o povredi utvrđenoga dnevnog reda predsjednik daje riječ čim je ovaj zatraži. Govor toga zastupnika ne može trajati dulje od tri minute. Predsjednik je dužan poslije iznesenog prigovora dati objašnjenje o povredi poslovnika, odnosno utvrđenoga dnevnog reda. Ako zastupnik nije zadovoljan danim objašnjenjem, o tom se odlučuje na sjednici bez rasprave. Ako zastupnik zatraži riječ da bi ispravio navod za koji drži da je netočno izložen i koji je bio povod nesporazuma ili koji zahtijeva objašnjenje, predsjednik će mu dati riječ čim završi govor onoga koji je to izazvao. Zastupnik se u svom govoru mora ograničiti na ispravak, odnosno na objašnjenje, a njegov govor ne može trajati dulje od dvije minute. Članak 121. Govornik može govoriti samo o temi o kojoj se raspravlja i prema utvrđenom dnevnom redu. Ako se govornik udalji od predmeta dnevnog reda, predsjednik Doma će ga opomenuti da se drži dnevnog reda: Ako se govornik i poslije drugog poziva ne drži teme dnevnog reda, predsjednik Doma će mu oduzeti riječ. Članak 122. Na sjednici se može odlučiti da govornik o istoj temi može govoriti samo jedanput, a može se i odrediti vrijeme trajanja govora. Zastupnik u raspravi, u pravilu, mote govoriti najdulje 10 minuta, a predsjednik Kluba zastupnika 15 minuta. Iznimno zbog važnosti teme. Dom može odlučiti da pojedini zastupnik može govoriti i dulje. Nakon što završe svoj govor svi zastupnici koji su se prijavili za govor u skladu sa člankom 119. stavkom 2. ovoga poslovnika, zastupnici mogu ponovno zatražti riječ, i tada mogu govoriti još najviše 3 minute, neovisno da li su ranije govorili o toj temi. Članak 123. Predsjednik Doma zaključuje raspravu kada utvrdi da nema više prijavljenih govornika. Kada se iscrpi utvrđeni dnevni red sjednice, predsjednik Županijskog doma zaključuje sjednicu. 4. Odlučivanje Članak 124. Za donošenje odluka na sjednici Doma potrebna je nazočnost većine zastupnika. Ako predsjednik Doma smatra da na sjednici nije nazočan dovoljan broj zastupnika za pravovaljano odlučivanje, može odrediti da se brojanjem utvrdi nazočnost zastupnika. Utvrdivanje broja nazočnih zastupnika predsjednik Doma će provesti i na zahtjev zastupnika čiji prijedlog podrži 7 zastupnika. Članak 125. Županijski dom o svim pitanjima odlučuje, većinom glasova, ukoliko je na sjednici Doma nazočna većina zastupnika, osim ako Ustavom nije drugačije određeno. 5. Glasovanje Članak 126. Glasovanje na sjednici je javno, osim ako ovim poslovnikom nije određeno da se glasuje tajno. Javno glasovanje provodi se dizanjem ruke ili poimeničnim izjašnjavanjem. Glasovanje dizanjem ruke provodi se na način da predsjednik Doma prvo poziva zastupnike da se izjasne tko je "za" prijedlog, zatim tko je "protiv" prijedloga, odnosno da li se tko uzdržao od glasovanja. Kod utvrđivanja dnevnog reda glasuje se "za" ili "protiv". ' Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka, ako se prilikom glasovanja o amandmanu za njegovo prihvaćanje izjasni manje od polovice nazočnih zastupnika, predsjednik Županijskog doma može odmah konstatirati da je amandmanodbijen. Poimenično glasovanje provodi se tako da svaki prozvani zastupnik ustane i izgovara - "za" ili "protiv" prijedloga, odnosno "uzdržan". Kad je prozivanje završeno, ponovno se prozivaju oni zastupnici koje u popisu zastupnika nije zabilježeno da su glasovali. Zastupnike proziva i glasove prebrojava tajnik. Predsjednik Doma objavljuje rezultat glasovanja. Članak 127. Tajno glasovanje provodi se u pravilu kod izbora, odnosno imenovanja u slučaju kada je broj predloženih kandidata veći od broja koji se bira, odnosno imenuje. Na prijedlog najmanje 7 zastupnika Županijski dom može odlučiti da se javno glasuje i u slučajevima iz prethodnog stavka, time da se najprije glasuje o prijedlogu koji je podnijela Komisija za pravosuđe, izbor i imenovanja a nakon toga o drugim prijedlozima prema abecednom redu prezimena kandidata. Članak 128. Tajno glasovanje provodi se glasačkim listićima. Glasački listići su iste veličine, boje i oblika i ovjereni su pečatom Sabora. Na glasačkom listiću prezimena kandidata navedena su abecednim redom. Glasačke listiće priprema tajnik Županijskog doma. Članak 129. Predsjedniku Županijskog doma kod tajnog glasovanja uz tajnika pomate i određeni broj zastupnika Kada je predsjednik Doma jedan od kandidata za izbor, a glasovanje je tajno, sjednicom u tom dijelu predsjeda potpredsjednik Doma. Članak 130. Zastupnici koji pomažu predsjedniku Županijskog doma u provođenju tajnog glasovanja, predaju zastupnicima glasačke listiće. Predaju glasačkog lislića bilježi na popisu zastupnika tajnik Županijskog doma zaokruživanjem rednog broja ispred imena zastupnika kojemu je glasački listić predan. Članak 131. Broj glasačkih kutija i mjesta na koje će se postaviti određuje tajnik. Glasovanju kod svake glasačke kutije prisustvuje jedan od zastupnika izabranih da pomažu predsjedniku Županijskog doma. Članak 132. U slučaju ponovnog glasovanja sjednica se prekida radi pripreme novih glasačkih listića. Ponovno glasovanje provodi se istim postupkom kao i prvo glasovanje. Članak 133. Zastupnik može glasovati samo jednim glasačkim listićem, i to osobno. Zastupnik glasuje tako da na glasačkom listiću zaokružuje redni broj ispred imena kandidata za koga glasuje. Glasački listić na kojem je zaokružen redni broj ispred imena većeg broja kandidata od broja koji se bira smatra se nevažećim. Nevažeći je i nepopunjeni glasački listić, kao i listić na kojem su dopisana nova imena, odnosno glasački listić koji je tako popunjen da se ne može sa sigurnošću utvrditi za koje je kandidate zastupnik glasovao. Članak 134. Nakon što su svi nazočni zastupnici predali glasačke listiće i nakon što je predsjednik Županijskog doma objavio da je glasovanje završeno, prelazi se na utvrdivanje rezultata glasovanja u dvorani u kojoj se održava jednica. Rezultat glasovanja utvrđuje se na osnovi predanih glasačkih listića. Rezultat glasovanja utvrđuje predsjednik Županijskog doma u prisutnosti zastupnika koji su mu pomagali kod glasovanja. Članak 135. Predsjednik Županijskog doma objavljuje rezultat izbora i imenovanja na istoj sjednici na kojoj je provedeno tajno glasovanje. Predsjednik Doma objavljuje koliko je zastupnika od ukupnog broja zastupnika primilo glasačke listiće, koliko je zastupnika ukupno glasovalo, koliko je bilo nevažećih glasačkih listića, te koliko je zastupnika glasovalo za izbor, odnosno imenovanje pojedinog kandidata Iza toga predsjednik Županijskog doma proglašava koji su kandidati izabrani ili imenovani. 6. Održavanje reda i disciplinske mjere Članak 136. Red na sjednici osigurava predsjednik Doma. Za remećenje reda na sjednici predsjednik Doma može zastupniku izreći mjere iz članka 137. ovoga poslovnika. Članak 137. Za remećenje reda na sjednici zastupniku se izriču disciplinske mjere. Disciplinske mjere su: 1. opomena. 2. opomena s unošenjem u zapisnik, 3. opomena s oduzimanjem riječi, 4. opomena s oduzimanjem riječi i isključenjem sa sjednice za vrijeme rasprave i odlučivanja o pojedinoj točki dnevnog reda, i 5. udaljavanje sa sjednice. Disciplinske mjere nevedene u stavku 2. ovoga članka izriče predsjednik Doma. Disciplinske mjere iz stavka 2. točke 1. do 4. ovoga članka su konaćne nakon što ih je izrekao predsjednik Doma. Članak 138. Opomena se izriče zastupniku koji na sjednici svojim vladanjem ili govorom remeti red ili na drugi način krši odredbe ovoga poslovnika. Zastupnik je počinio disciplinski istup iz stavka 1. ovoga članka ako: - se u svom govoru ne drži predmeta o kojem se raspravlja, - govori, a nije dobio odobrenje predsjednika Doma, - svojim upadicama ili na drugi način ometa govornika, - se javi za ispravak netočnog navoda ili zbog ukazivanja na povredu poslovnika, a započne govoriti o drugoj temi za koju nije dobio riječ, - omalovažava ili vrijeda predsjednika Doma ili druge zastupnike, - svojim vladanjem odstupa od opć …