Zakon o sudovima

Zakon o sudovima Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Zakon o sudovima NN 3/1994 (14.1.1994.), Zakon o sudovima ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim ODLUKA O PROGLAŠENJU ZAKONA O SUDOVIMA Proglašavam Zakon o sudovima, koji je donio Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici dana 30. prosinca 1993. godine. Broj PA4-1/1-93. Zagreb, 6. siječnja 1984. Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman, v. r. ZAKON O SUDOVIMA I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Ovim Zakonom uređuje se ustrojstvo, djelokrug i nadležnost sudova. unutarnje ustrojstvo sudova, uvjeti za imenovanje i razrješenje sudaca i sudaca porotnika te njihova prava i dužnosti, posebne odredbe o Vrhovnom sudu Republike Hrvatske, uvjeti i postupak za imenovanje sudskih tumača, vještaka i procjenitelja, sudska i pravosudna uprava, uvjeti za prijem službenika i namještenika, čuvanje službene tajne i osiguranje sredstava za rad sudova. Članak 2. Sudovi su tijela državne vlasti koja sudbenu vlast obavljaju samostalno i neovisno u okviru djelokruga i nadležnosti određene zakonom. Članak 3. Sudovi štite Ustavom i zakonima utvrdeni pravni poredak Republike Hrvatske, te osiguravaju jedinstvenu primjenu zakona, ravnopravnost i jednakost svih pred zakonom. Sudovi odlučuju u sporovima o osnovnim pravima i obvezama čovjeka i gradanina, o pravima i obvezama Republike, jedinica lokalne samouprave i uprave, izriču kazne i druge mjere počiniteljima kaznenih djela utvrđenih zakonom. odlučuju o zakonitosti pojedinačnih akata upravnih vlasti i osoba koje imaju javne ovlasti, rješavaju sporove o osobnim odnosima građana, radne, trgovačke. imovinske i druge građanskopravne sporove te odlućuju u drugim pravnim stvarima kad je to zakonom određeno. Članak 4. Svatko ima pravo da mu sudi sud u čiju nadležnost spada predmet u zakonom utvrdenom postupku bez neosnovanog odgađanja. U pravnim stvarima iz sudskog djelokruga ugovorom se može povjeriti odlučivanje o pojedinim pravnim stvarima izbranim sudovima sukladno zakonu. Svatko ima pravo slati predstavke na rad suda ili suca zbog odugovlačenja postupka u kojem je stranka ili ima pravni interes. odnosno zbog ponašanja suca ili drugog djelatnika u sudu u službenim odnosima sa strankom i dobiti na njih odgovor. Članak 5. Sudovi sude na osnovi Ustava i zakona. Sudovi sude i na osnovi medunarodnih ugovora koji su dio pravnog poretka Republike Hrvatske. Sudovi primjenjuju i druge propise koji su donijeti sukladno Ustavu, međunarodnom ugovoru ili zakonu Republike Hrvatske. Članak 6. Zabranjen je svaki oblik utjecaja na donošenje sudske odluke. a posebno: svaka uporaba javnih ovlasti, sredstava javnog priopćavanja i uopće javnih istupanja radi utjecanja na tijek i ishod sudskih postupaka. Odluku suda smije mijenjati i ukidati samo sud u čiju nadležnost spada predmet u postupku propisanom zakonom. Svatko u Republici Hrvatskoj dužan je poštivati pravomoćnu i izvršnu sudsku odluku i njoj se pokoriti. Članak 7. U pravnim stvarima iz sudske nadležnosti u prvom stupnju sudi sudac. U kojim slučajevima sudovi u prvom stupnju sude u vijeću odreduje se zakonom. U višem stupnju, sudovi sude u vijeću, a kada je to zakonom određeno i u općoj sjednici. U suđenju sudjeluju i suci porotnici sukladno zakonu. Članak 8. Predsjednik suda i suci (u daljnjem tekstu: suci) imenuju se i razrješavaju uz uvjete i po postupku u kojem se osigurava stručnost, neovisnost i dostojnost za obnašanje sudačke dužnosti. Članak 9. Sudac ili sudac porotnik ne smije biti pozvan na odgovornost, pritvoren ili kažnjen za izraženo mišljenje ili glasovanje pri donošenju sudske odluke. Suci imaju imunitet Sukladno ovom Zakonu. Sudac ne smije biti pritvoren niti se protiv njega smije pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Državnog sudbenog vijeća. Sudac smije biti pritvoren bez odobrenja Državnog sudbenog vijeća samo ako je zatečen u činjenju kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora u trajanju duljem od pet godina. O tome se izvješćuje predsjednika Državnog sudbenog vijeća. Kada Državno sudbeno vijeće nije na okupu, odobrenje za lišenje slobode suca ili za nastavljanje kaznenog postupka protiv njega daje i o njegovom pravu na imunitet odlučuje disciplinski sud Državnog sudbenog vijeća, s time što tu odluku mora potvrditi Državno sudbeno vijeće u roku od 15 dana. Suci su ovlašteni uskratiti svjedočenje o sadržaju sudskog vijećanja i o svim okolnostima koje su dužni čuvati kao službenu tajnu. Članak 10. Poslovi se sucima i vijećima raspodjeljuju prema rasporedu unaprijed utvrđenom za svaku godinu. Pravna stvar koja prema takvom rasporedu treba biti dodijeljena određenom sucu ili vijeću, smije biti dodijeljena drugom sucu ili vijeću samo u slučaju njihove sprijećenosti. Članak 11. U obavljanju sudbene vlasti sudovi su jedan drugom dužni pružati pravnu pomoć. Državna tijela i pravne osobe dužni su pružati pomoć sudovima u obavljanju sudbene vlasti. Sudovi pružaju pravnu pomoć i stranim sudovima sukladno zakonu. Sudovi pružaju pravnu pomoć izbranim sudovima ako je njihov zahtjev utemeljen na zakonu, ako je zatražena pravna radnja dopuštena po zakonu i ako je za poduzimanje te radnje zamoljeni sud nadležan. Pravna pomoć stranim izbranim sudovima pruža se po pravilima za pružanje pravne pomoći stranim sudovima. Članak 12. Sud ima pečat koji sadrži naziv suda te na.ziv i grb Republike Hrvatske. Na zgradi u kojoj je smješten sud moraju biti istaknuti naziv suda, grb i zastava Republike Hrvatske. II. USTROJSTVO, DJELOKRUG I NADLEŽNOST 1. USTROJSTVO SUDOVA Članak 13. U Republici Hrvatskoj sudbenu vlast obavljaju: - općinski sudovi - županijski sudovi - vojni sudovi - trgovački sudovi - Visoki trgovački sud Republike Hrvatske - Upravni sud Republike Hrvatske. Najviši sud u Republici Hrvatskoj je Vrhovni sud Republike Hrvatske. Na područjima s posebnim samoupravnim statutom ustanovljuju se općinski i kotarski (okružni) sudovi, sukladno zakonu. Posebnim zakonom mogu se za određena pravna područja ustanoviti posebni sudovi. Članak 14. Općinski sud ustanovljuje se za područje jedne ili više općina, jednog ili više gradova ili dijela gradskog područja iste županije. Županijski sud ustanovljuje se za područje županije. Vojni sud ustanovljuje se u miru za više zbornih područja. Za slučaj ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske. Predsjednik Republike može, uredbom, ustanoviti vojni sud za svako zborno područje. Trgovaćki sud ustanovljuje se za područje jedne ili više županija. Visoki trgovački sud Republike Hrvatske i Upravni sud Republike Hrvatske ustanovljuju se za područje Republike Hrvatske sa sjedištem u Zagrebu. Vrhovni sud Republike Hrvatske ima sjedište u Zagrebu. Članak 15. Sudovi sude u svom sjedištu. Općinski sudovi mogu iznimno obavljati sudbenu vlast i pružati građanima pravnu pomoć i izvan sjedišta suda (sudbeni dani). Odluku o održavanju sudbenih dana donosi ministar pravosuđa nakon pribavljenog mišljenja predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske. 2. DJELOKRUG I NADLEŽNOST SUDOVA Članak 16. Općinski sudovi: 1. U kaznenim predmetima: a) sude u prvom stupnju za kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora do deset godina, ako za pojedina kaznena djela zakonom nije određen drugi sud: b) obavljaju i druge poslove određene zakonom. 2. U građanskim predmetima sude u sporovima: a) o uzdržavanju; b) o postojanju ili nepostojanju braka, o poništenju braka ili razvodu braka, c) o utvrđivanju ili osporavanju očinstva ili materinstva. d) o čuvanju i odgajanju djece, e) o stvarnim i osobnim služnostima, f) zbog smetanja posjeda, g) iz najamnih, zakupnih i stambenih odnosa, h) iz radnih odnosa, i) za ispravak informacije i za naknadu štete nastalu objavom informacije, j) za zaštitu od nezakonite radnje, k) o ostalim građanskopravnim zahtjevima, koji nisu u djelokrugu trgovačkog suda. 3. U ostalim predmetima rješavaju a) izvanparnične i izvršne predmete. ako rješavanje tih stvari nije povjereno drugom sudu, b) ostavinske predmete, zemljišnoknjižne stvari i vode zemljišne knjige, c) o priznanju i izvršenju odluka stranih sudova, d) obavljaju poslove međunarodne pravne pomoći, e) obavljaju poslove pravne pomoći. Općinski sudovi rješavaju u svim predmetima koji nisu stavljeni u djelokrug nekog drugog suda ili javnog bilježnika. U županijama u kojima je ustanovljeno više općinskih sudova zakonom se može odrediti da u određenoj vrsti predmeta iz djelokruga općinskog suda na području iste županije sudi jedan od općinskih sudova. Članak 17. Županijski sudovi: 1. sude u prvom stupnju za kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora preko 10 godina, 2. provode istragu i druge radnje, rješavaju o žalbama protiv rješenja istražnog suca i o njegovim prijedlozima, 3. provode postupak za izručenje okrivljenika i osuđenika kad zakonom nije propisano da o tome odlućuje Vrhovni sud Republike Hrvatske, 4. rješavaju o sukobu nadležnosti između općinskih sudova, ako im je zajednički neposredno viši sud, 5. odlučuju o žalbama protiv odluka općinskih sudova donesenih u prvom stupnju kao i o žalbama protiv odluka vojnih sudova donesenih u prvom stupnju po sucu pojedincu, 6. provode istražni javnobilježnički disciplinski postupak zbog disciplinskih prijestupa i odlučuju o tim prijestupima u prvom stupnju kad je to određeno zakonom, 7. odlučuju o žalbama protiv odluka u disciplinskim postupcima zbog neurednosti javnih bilježnika kad je to odredeno zakonom, 8. provode izvršenje strane kaznene odluke, 9. obavljaju i druge poslove određene zakonom. Članak 18. Vojni sudovi: 1. sude vojnim osobama, službenicima i namještenicima na službi u oružanim snagama za kaznena djela učinjena u obavljanju službe ili u svezi sa službom, , 2. sude civilnim osobama i za kaznena djela protiv imovine i kaznena djela protiv službene dužnosti ako je predmet djela dio borbenog sredstva, oružje, streljivo ili eksploziv koji služe potrebama obrane ili zaštićeni podaci i ako ta kaznena djela učine kao suizvršitelji ili kao drugi suučesnici s vojnim osobama ili službenicima i namještenicima na službi u oružanim snagama, koji su ta djela učinili u obavljanju službe ili u svezi sa službom. Iznimno, ako je počinitelju kaznenog djela u kaznenom predmetu iz stavke 1. točke 1. ovoga članka prestao status vojne osobe ili službenika odnosno namještenika na službi u oružanim snagama prije podizanja optužnog akta, sudit će odgovarajući općinski ili županijski sud. U slučaju ratnog stanja ili neposredne ugroženosti jedinstvenosti i neovisnosti Republike Hrvatske, Predsjednik Republike može, uredbom, urediti širi djelokrug vojnog suda od djelokruga utvrđenog stavkom 1. točkama 1. i 2. ovoga članka. Članak 19. Trgovački sudovi: I. u prvom stupnju sude: a) u sporovima što proizlaze iz trgovačkih ugovora i u sporovima za naknadu štete koja proizlazi iz tog ugovora između osoba koje obavljaju trgovačku djelatnost, b) u sporovima koji se odnose na brodove i na plovidbu na moru i unutarnjim vodama te u sporovima na koje se primjenjuje plovidbeno pravo (plovidbeni sporovi), osim sporova o prijevozu putnika, c) u sporovima koji se odnose na zrakoplove i na sporove na koje se primjenjuje zračno-plovidbeno pravo osim sporova o prijevozu putnika, d) u sporovima koji se odnose na zaštitu i uporabu izuma, znakova razlikovanja i tehničkih unapređenja, pravo na uporabu tvrtke i u sporovima iz autorskog prava ako posebnim zakonom nije drukčije određeno, e) u sporovima u povodu djela nelojalne utakmice, monopolističkih sporazuma i narušavanja ravnopravnosti na jedinstvenom tržištu Republike Hrvatske, f) u sporovima iz međusobnih gospodarskih odnosa i radi naknade štete domaćih pravnih osoba i inozemnih fizičkih i pravnih osoba te u takvim medusobnim sporovima inozemnih fizičkih i pravnih osoba. g) u sporovima u kojima uz osobe navedene pod a) i f) kao suparničari sudjeluju osobe koje su u pogledu predmeta spora u pravnoj zajednici ili ako njihova prava, odnosno obveze proistječu iz iste činjenične osnove i sudjeluju i druge fizičke i pravne osobe, h) u postupcima zbog privrednog prijestupa. 2. sude u sporovima povodom osnivanja, rada i prestanka trgovačkog društva, te provode postupak likvidacije i stečaja pravnih osoba i sude u svim sporovima u kojima se kao stranke pojave pravne osobe nad kojima je otvoren postupak likvidacije ili stečaja, bez obzira na svojstvo druge stranke i vrijeme pokretanja sporova te svih sporova povodom likvidacije ili stečaja i postupak prisilne nagodbe,ako zakonom za pojedinu vrstu predmeta nije drukčije odredeno. 3. vode sudske registre. 4. u izvanparničnom postupku odlučuju: - o upisivanju brodova u upisnik brodova i o upisivanju prava na brodovima, ograničenja odgovornosti brodara, prigovorima protiv konačne diobene osnove za likvidaciju zajedničke havarije, ako zakonom za pojedinu vrstu predmeta nije drukčije određeno, - o prijedlozima u svezi osnivanja, rada i prestanka trgovačkog društva. 5. rješavaju i provode izvršenja odluka koje su donijeli u prvom stupnju, kao i sporove koji nastanu u tijeku i povodom izvršenja tih odluka, a provođenje izvršenja na nenovčanim sredstvima izvršenika mogu povjeriti općinskom sudu, provode osiguranje dokaza za postupke za koje su inače nadležni, te provode postupak priznanja i izvršenja inozemnih sudskih odluka kao i arbitražnih odluka u trgovačkim sporovima. 6. odreduju i provode izvršenje na temelju vjerodostojne isprave u pravnim stvarima iz stavka 1. točke 1. ovoga članka. 7. obavljaju i druge poslove određene zakonom. Članak 20. Visoki trgovački sud Republike Hrvatske: 1. odlučuje o žalbama protiv odluka trgovačkih sudova donesenih u prvom stupnju, 2. odlučuje o sukobu mjesne nadležnosti izmedu trgovačkih sudova, 3. obavlja i druge poslove određene zakonom Članak 21. Upravni sud Republike Hrvatske: 1. odlučuje o tužbama protiv konačnih upravnih akata (upravni sporovi), 2. obavlja i druge poslove određene zakonom. Članak 22. Vrhovni sud Republike Hrvatske: 1. osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost građana, te jednakost svih pred zakonom, 2. razmatra aktualna pitanja sudske prakse, 3. odlučuje o izvanrednim pravnim Iijekovima protiv pravomočnih odluka sudova u Republici Hrvatskoj, 4. odlučuje o žalbama protiv odluka županijskih sudova donesenih u prvom stupnju kao i o žalbama protiv odluka vojnog suda donesenog u prvom stupnju po sudskom vijeću, 5. odlučuje o žalbama protiv odluka Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske i Upravnog suda Republike Hrvatske, te drugog suda kad je to zakonom određeno, 6. rješava o sukobu nadležnosti izmedu sudova na području Republike Hrvatske ako im je zajednički neposredno viši sud, 7. rješava o sukobu naležnosti s posebnim odjelom opčinskih ili kotarskih (okružnih) sudova, 8. obavlja i druge poslove određene zakonom. Članak 23. Viši sud stavit će nižem sudu primjedbe na nedostatke koje je uočio prigodom odlučivanja o pravnom lijeku ili na drugi način. Viši sudovi mogu tražiti od nižih sudova podatke u svezi s primjenom zakona, problemima koji se pojavljuju u suđenju, praćenju i proučavanju sudske prakse i druge podatke, a mogu izvršiti i neposredan uvid u rad tih sudova, kao i prirediti zajedničke sastanke radi razmatranja navedenih pitanja. Viši sud prigodom provedbe ovlaštenja iz stavka 1. i 2. ovoga članka ne smije ni na koji način utjecati na neovisnost i slobodu suda nižeg stupnja u donošenju odluke u pojedinom slučaju. Članak 24. Ako sud smatra da zakon koji treba u postupku primijeniti nije suglasan Ustavu, zastat će s postupkom i zatražiti od Vrhovnog suda Republike Hrvatske da podnese Ustavnom sudu Republike Hrvatske zahtjev za ocjenu ustavnosti zakona. Ako Vrhovni sud nađe da nema osnove za pokretanje postupka pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske ili ako u roku od 60 dana od prijema prijedloga iz stavka 1. ovoga članka ne podnese zahtjev za ocjenu ustavnosti zakona, niži sud primijenit će postojeći zakon. Ako sud u postupku nađe da drugi propis, koji bi trebalo primijeniti u postupku, nije suglasan Ustavu ili zakonu. taj propis neće primijeniti, i o tomu će izvijestiti Vrhovni sud Republike Hrvatske. III. UNUTARNJE USTROJSTVO SUDOVA 1. SUDSKA UPRAVA Članak 25. Poslovi sudske uprave obuhvaćaju osiguranje uvjeta za pravilan rad i poslovanje suda, a posebice: ustrojstvo unutarnjeg poslovanja u sudu, skrb o urednom i pravodobnom obavljanju poslova u sudu, poslove izvršenja kaznenih sankcija i postupanje s pritvorenicima. poslove pozivanja i raspoređivanja sudaca porotnika, poslove u svezi sa stalnim sudskim prccjeniteljima, tumačima i vještacima, poslove ovjere isprava namijenjenih uporabi u inozemstvu, poslove u svezi s predstavkama i pritužbama stranaka na rad suda. stručne poslove u svezi s ostvarivanjem dužnosti i prava službenika i namještenika u sudu, skrb o stručnom usavršavanju sudaca, sudskih savjetnika, sudačkih vježbenika i drugih službenika i namještenika u sudu, vođenje statistike, financijsko-materijalno poslovanje suda i druge poslove propisane zakonom i pravilnikom o unutarnjem poslovanju sudova (u daljnjem tekstu: sudski poslovnik). Članak 26. Predsjednik suda obavlja poslove sudske uprave sukladno zakonu i sudskom poslovniku. Predsjednika suda u slučaju njegove spriječenosti ili odsutnosti u obavljanju poslova sudske uprave i drugih poslova koje povjeri zamjenjuje sudac određen godišnjim rasporedom poslova. Predsjedniku Vrhovnog suda Republike Hrvatske u poslovima sudske uprave pomažu predsjednici odjela i tajnik suda, a u drugim sudovima predsjedniku suda pomažu predsjednici odjela, tajnik suda ili službenik kojeg odredi predsjednik suda. 2. SUDSKI ODJELI Članak 27. U sudovima u kojima ima više sudskih vijeća odnosno sudaca pojedinaca koji odlučuju o stvarima iz jednog ili više srodnih pravnih područja ustanovljuju se odjeli u čiji sastav ulaze suci koji o tim stvarima odlučuju. Na čelu odjela nalazi se predsjednik kojeg imenuje predsjednik suda godišnjim rasporedom poslova, po prethodno pribavljenom mišljenju sudaca odjela. Članak 28 Na sjednicama sudskih odjela razmatraju se pitanja od interesa za rad odjela, a posebice ustrojstvo unutarnjeg poslovanja, praćenje rada, raspravljanje o spornim pravnim pitanjima, ujednačavanje sudske prakse, unapređivanje metode rada i stručno usavršavanje sudaca, sudskih savjetnika i sudačkih vježbenika raspoređenih na rad u odjel. Na sjednicama sudskih odjela županijskog suda i Visokog trogovačkog suda Republike Hrvatske razmstraju se i pitanja od zajedničkog interesa za područne sudove nižeg stupnja. Na sjednicama sudskih odjela Upravnog suda Republike Hrvatske razmatraju se pitanja značajna za primjenu propisa iz pojedinih upravnih područja kao i nacrti zakona kojima se uređuju pitanja iz djelokruga tog suda. Na sjednici odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske razmatraju se pitanja od zajedničkog interesa za pojedine ili sve sudove s područja Republike Hrvatske, te se razmatraju i daju mišljenja o nacrtima propisa iz pojedinoga pravnog područja. Članak 29 Sjednicu sudskog odjela sazivlje i njenim radom rukovodi predsjednik odjela, odnosno predsjednik suda. Kad predsjednik suda sudjeluje u radu sjednice sudskog odjela, predsjedava sjednici i sudjeluje u odlučivanju. Sjednica svih sudaca suda mora se sazvati kad to zahtjeva odjel suda ili jedna četvrtina svih sudaca. Za pravovaljano odlučivanje na sjednici potrebna je suglasnost većine svih sudaca suda odnosno odjela. Predsjednik suda. odnosno odjela može na sjednicu svih sudaca. odnosno odjela pozvati i istaknute znanstvenike i stručnjake iz pojedinog pravnog područja. Članak 30. Sjednica odjela sazivlje se i kad se utvrdi da o pitanjima primjene zakona postoje razlike u shvačanjima izmedu pojedinih vijeća ili sudaca, ili kad jedno vijeće ili sudac odstupi od ranije prihvaćenog pravnog shvaćanja. Kad u određenom slučaju vijeće ili sudac donese odluku koja nije sukladna s pravnim shvaćanjem kojeg drugog vijeća ili suca, predsjednik odjela ili predsjednik suda može odrediti da se zastane sa slanjem prijepisa odluke i da se razlike u pravnim shvaćanjima rasprave u sjednici odjela. Ako u tom slučaju sjednica odjela zauzme shvaćanje protivno donesenoj odluci vijeća ili suca, vijeće ili sudac koji je donio odluku dužan je o predmetu ponovno odlučivati. Pravno shvaćanje prihvaćeno na sjednici sudskog odjela obvezatno je za sva vijeća u sastavu sudskog odjela suda drugog stupnja odnosno sudskog odjela Upravnog suda Republike Hrvatske ili Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Članak 31. U sudovima se mogu ustanoviti odjeli ili odjelne službe za praćenje i proučavanje sudske prakse. Na čelu odjela ili odjelne službe nalazi se sudac. IV. POSEBNE ODREDBE O UNUTARNJEM USTROJSTVU VRHOVNOG SUDA Članak 32. Vrhovni sud Republike Hrvatske ima odjel za odlučivanje po redovnim pravnim lijekovima (apelacioni) i odjel za odlučivanje u izvanrednim pravnim lijekovima (kasacioni) u kaznenom postupku odnosno građanskom postupku, tajništvo suda i odjel za praćenje i proučavanje sudske prakse, te druge unutarnje ustrojstvene jedinice stručnih i pomočno - tehničkih službi. Građanski odjel obuhvaća područje građanskoga, trgovačkog i upravnog prava. Unutarnje ustrojstvo i poslovanje ustrojenih jedinica uređuju se Sudskim poslovnikom i Poslovnikom o radu Vrhovnog suda Republike Hrvatske, sukladno zakonu. Poslovnik o radu Vrhovnog suda Republike Hrvatske donosi predsjednik suda po prethodno pribavljenom,mišljenju opće sjednice. Raspored sudaca u odjele izvršit će se godišnjim rasporedom poslova. Članak 33. Opću sjednicu Vrhovnog suda Republike Hrvatske sačinjavaju predsjednik i svi suci toga suda. Opću sjednicu sazivlje i njoj predsjeda predsjednik suda. Opća sjednica mora se sazvati ako to zatraži odjel suda ili jedna četvrtina.svih sudaca. Predsjednik suda može, prema potrebi, pozvati na opću sjednicu i sjednicu odjela profesore pravnog fakulteta, istaknute znanstvenike ili stručnjake u određenoj oblasti prava. Za pravovaljano odlučivanje na općoj sjednici potrebna je prisutnost najmanje dvije trećine svih sudaca. Odluke se donose većinom glasova svih sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Članak 34. Na općoj sjednici Vrhovnog suda Republike Hrvatske posebno se: - utvrđuju opća stajališta za osiguravanja jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti građana te jednakosti svih pred zakonom na području Republike Hrvatske, - daje mišljenje o nacrtu zakona ili drugog propisa kad se njima utvrđuje ovlast suda ili uređuje drugo pitanje važno za rad sudova ili obavljanje sudbene vlasti, - utvrđuju upute sudovima za praćenje sudske prakse, - utvrđuju izvješća koja se upućuju Saboru Republike Hrvatske, - utvrđuje prijedlog osoba koje mogu biti kandidati za člana Državnog sudbenog vijeća. - obavljaju i drugi poslovi propisani zakonom i poslovnikom suda. Članak 35. Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske može sazvati i proširenu opću sjednicu Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Proširenu opću sjednicu iz stavka 1. ovoga članka sačinjavaju svi suci Vrhovnog suda Republike Hrvatske, te po dva predstavnika Visokoga trgovačkog suda Republike Hrvatske, Upravnog suda Republike Hrvatske, te svakog od županijskih sudova. Na proširenoj općoj sjednici Vrhovnog suda Republike Hrvatske razmatraju se aktualna pitanja iz sudske prakse. Članak 36. Opće pravno shvaćanje prihvaćeno na općoj sjednici Vrhovnog suda Republike Hrvatske obvezatno je za sva vijeća toga suda i može ga izmijeniti samo opća sjednica. Opća pravna shvaćanja priopćuju se sudovima i objavljuju na način predviđen za objavljivanje sudske prakse. Nakon prihvaćanja općega pravnog shvaćanja o određenom pravnom pitanju, pravno shvaćanje prihvaćemo o tom istom pitanju na sjednici odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske ne obvezuje više vijeća u sastavu tog odjela. V. PRAVOSUDNA UPRAVA Članak 37. Poslove pravosudne uprave obavlja Ministarstvo pravosuda. Za obavljanje poslova pravosudne uprave Ministarstvo pravosuda obraća se predsjedniku odgovarajućeg suda. Članak 38. U pravosudnu upravu spadaju poslovi koji služe obavljanju sudbene vlasti, a posebno izrada zakona i drugih propisa za ustanovljavanje, djelokrug, nedležnost, sastav i ustrojstvo sudova i postupak pred sudovima, skrb za školovanje i stručno usavršavanje sudaca i drugih službenika i namještenika, osiguranje materijalnih, financijskih, prostornih i drugih uvjeta za rad sudova, obavljanje međunarodne pravne pomoći, izvršenje kazni izrećenih za kaznena djela, privredni prijestup ili prekršaj, prikupljanje statističkih i drugih podataka o djelovanju sudova, ispitivanje predstavki i pritužbi građana na rad sudova koje se odnose na odugovlačenje sudskog postupka ili na ponašanje suca ili drugog djelatnika suda prema stranci u tijeku postupka ili obavljanja drugih službenih radnji, nadzor nad financijskim i materijalnim poslovanjem sudova, nadzor nad redovitim obavljanjem poslova u sudu te provođenjem sudskog poslovnika, kao i druge upravne zadaće i poslove određene zakonom. Članak 39. Poslove pravosudne uprave u Ministarstvu pravosuđa mogu obavljati viši savjetnici i savjetnici, a poslove međunarodne pravne pomoći i stručni suradnici ili samostalni upravni referenti. Viši savjetnik mora ispunjavati uvjete za suca županijskog suda, savjetnik - uvjete za suce općinskog suda, a stručni suradnik ili samostalni upravni referent - uvjete za savjetnika županijskpg suda. Viši savjetnik, odnosno savjetnik u Ministarstvu pravosuđa ima status suca odgovarajućeg suda, a stručni suradnik ili samostalni upravni referent status savjetnika županijskog suda. Višim savjetnicima, odnosno savjetnicima Ministarstva pravosuđa koji rade na poslovima nadzora sudske uprave uvećava se plaća za 20%. Članak 40. Ministarstvo pravosuđa vodi evidenciju sudaca, sudskih savjetnika, sudačkih vježbenika i drugih djelatnika u sudovima. Evidencija sadrži podatke o imenu i prezimenu, rođenju, nacionalnosti, prebivalištu, završenoj školi, stručnom nazivu, znanju stranih jezika, kao i druge podatke određene zakonom. Podatke iz stavka 2. ovoga članka Ministarstvu pravosuđa dostavljaju sudovi na način što ga propiše ministar pravosuda. Podaci upisani u evidenciju službena su tajna i mogu se koristiti samo za potrebe provođenja ovoga zakona kao i zakona kojim se uređuju prava, dužnosti i odgovornosti sudaca i drugih djelatnika u sudu. Članak 41. Evidencija sudaca sadrži sljedeće podatke 1. osobne podatke, 2. podatke o imenovanju i razrješenju, 3. podatke o uspjehu u tijeku studija, 4. podatke o vježbeničkoj praksi, 5. podatke o objavljenim stručnim ili znanstvenim radovima. 6. ocjene obnašanja sudačke dužnosti, 7. podatke o napredovanju, 8. disciplinske kazne. Osobni podaci sadrže sljedeće podatke: ime, prezime, ime oca, dan, mjesec i godina rođenja. nacionalnost, podatke o prebivalištu, završenom pravnom fakultetu, posebnim znanjima, imovinskom stanju, članovima obiteljskog domaćinstva (bračni drug, djeca i roditelji). Podaci iz evidencije službena su tajna. Tijela koja imaju podatke o kojima se vodi evidencija iz stavka 1. ovoga članka, dužna su ih dostaviti Ministarstvu pravosuđa. Članak 42. Ministarstvo pravosuđa može tražiti od sudova izvješća i podatke koji su mu potrebni za obavljanje poslova iz svog djelokruga za provedbu zadača iz ovoga Zakona, te obavljati i neposredan uvid u rad sudova. Čtanak 43. Ministar pravosuđa donosi sudski poslovnik. Sudskim poslovnikom propisuju se osnove za ustrojstvo sudova i poslovanje u sudovima. a posebno: pravila o unutarnjem ustrojstvu, pravila o vođenju upisnika i pomoćnih knjiga, obrazaca za rad, postupak sa spisima od prijema do pohrane u arhiv, postupak poslovanja u svezi s medunarodnom pravnom pomoći, pravila o priopćenjima javnosti o radu suda, potanja pravila o rasporedu predmeta, pravila za pozivanje i rasporedivanje sudaca porotnika, rad vijeća, sjednica odjela i općih sjednica, pravila za ustrojstvo istražne službe, provedbena pravila o vođenju postupka i dostavljanju odluka na jeziku i pismu etničke i nacionalne zajednice ili manjine, raspored radnog vremena u tijeku radnog dana ili tjedna, pravila o postupanju s oduzetim predmetima u kaznenim postupcima, pravila o posebnim oznakama na sudskim vozilima, pravila o vodenju statistike, standardi poslovnog prostora i opreme u sudovima i druga pitanja od značaja za unutarnje poslovanje sudova. Sudskim poslovnikom propisuje se i način ustrojavanja i poslovanja zajedničkih službi u sudskim zgradama u kojima je smješteno više sudova. Članak 44. Za vrijeme obnašanja dužnosti sudac nosi posebnu odoru. Ministar pravosuda propisat će pravilnikom izgled i uvjete pod kojima se nosi odora te rokove postupnog uvođenja odore. Članak 45. Sucima i službenim osobama u sudu izdaje se službena iskaznica. Ministar pravosuđa pravilnikom propisuje obrazac i postupak izdavanja službene iskaznice. VI. SUCI I SUCI POROTNICI 1. IMENOVANJE SUDACA Članak 46. Broj sudaca u pojedinom sudu odreduje ministar pravosuđa sukladno okvirnim mjerilima za rad sudaca. Članak 47. Okvirna mjerila propisuje minisLar pravosuđa na prijedlog proširene opće sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Članak 48. Predsjednik suda je sudac koji uz tu dužnost obavlja i poslove sudske uprave. U sudovima s više od 20 sudaca predsjednik suda može obavljati samo poslove sudske uprave. Predsjednik suda imenuje se na vrijeme od osam godina, a protekom tog vremena može biti ponovno imenovan. Vrijeme na koje je imenovan za predsjednika suda počinje teči danom imenovanja. Predsjednik suda koji nije ponovno imenovan za predsjednika suda nastavlja obnašati dužnost suca u istom sudu bez ponovnog imenovanja. Članak 49. Za suca može biti imenovan državljanin Republike Hrvatske koji ima završen pravni fakultet i položen pravosudni ispit, radno iskustvo na određenim pravnim poslovima, stručnu sposobnost i iskazane radne sposobnosti. Članak 50. Za suca općinskog suda može biti imenovana osoba koja je kao sudački, državnoodvjetnički, odvjetnički, javnobilježnički vježbenik ili vježbenik kod suca za prekršaje položila pravosudni ispit, odnosno osoba koja radi na drugim pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita najmanje dvije godine. Za suca trgovačkog suda može biti imenovana osoba koja je poslije položenog pravosudnog ispita radila najmanje dvije godine kao sudac općinskog suda ili četiri godine kao sudski savjetnik ili savjetnik u državnom odvjetništvu, državni odvjetnik ili zamjenik dr-žavnog odvjetnika, sudac za prekršaje, odvjetnik ili javni bilježnik odnosno na drugim pravnim poslovima u trgovačkim društvima. Za suca vojnog suda, županijskog suda, Visokoga trgovačkog suda Republike Hrvatske i Upravnog suda Republike Hrvatske može biti imenovana osoba koja je, poslije položenog pravosudnog ispita provela na radu najmanje šest godina kao sudac, državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika, sudac za prekršaje, odvjetnik ili javni bilježnik odnosno provela najmanje osam godina kao sudski savjetnik takvog suda odnosno Vrhovnog suda Republike Hrvatske, odnosno deset godina na drugim pravnim poslovima. Za suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske može biti imenovana osoba koja je poslije položenog pravosudnog ispita, provela na radu najmanje dvanaest godina kao sudac, državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika, sudac Republičkog vijeća za prekršaje, odvjetnik, sudski ili viši sudski savjetnik Vrhovnog suda Republike Hrvatske, docent ili profesor pravnog fakulteta. Članak 51. Za imenovanje za suca višeg suda moraju biti ispunjeni uvjeti, prema kojima sudac ima, osim uvjeta iz članka 50, ovoga Zakona, stručno znanje i sposobnost za obnašanje sudske dužnosti koji se utvrđuju ocjenom obnašanja sudačke dužnosti. Članak 52. Prilikom ocjene obnašanja sudačke dužnosti uzimaju se u obzir: 1. poštivanje rokova u vođenju postupka i izradi odluka, te postizanje zadovoljavajućih rezultata u radu. 2. iskazana marljivost u rješavanju dodijeljenih mu predmeta u skladu s okvirnim mjerilima, 3. sposobnost usmenog i pisanog izražavanja, 4. sposobnost uspostavljanja kulturnog i pristojnog odnosa sa strankama, 5. odnos prema drugim sucima i djelatnicima suda i ponsšanje izvan službe, 6. sposobnost obavljanja poslova sudske uprave ako sudac obnaša takvu dužnost, 7. posebne odlike, objavljeni znanstveni i stručni rado Članak 53. Ocjenu obnašanja sudačke dužnosti daje predsjednik suda, u sudovima koji nemaju ustanovljene odjele, a u sudovima koji imaju odjele, ocjenu daje sjednica odjela. Ocjenu za predsjednika suda daje predsjednik neposredno višeg suda, a za predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske - opća sjednica. Članak 54. Ocjena obnašanja sudačke dužnosti daje se svake tri godine. Ocjena može biti da sudac: 1. nezadovoljavajuće obnaša sudačku dužnost, 2. ne ispunjava uvjete za napredovanje, 3. ispunjava uvjete za napredovanje. Obrazložena ocjena dostavlja se sucu na kojeg se odnosi i njen sadržaj predstavlja službenu tajnu. Sudac koji se ne složi s ocjenom, ima pravo u roku osam dana od dostave ocjene podnijeti prigovor predsjedniku, odnosno odgovarajućem odjelu višeg suda. Predsjednik, odnosno odgovarajuči odjel višeg suda može tražiti izradu nove ocjene. Prilikom izrade nove ocjene predsjednik suda, odnosno sjednica odjela dužni su poštivati mišljenje predsjednika ili odgovarajućeg odjela višeg suda. Opća sjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske može, po prigovoru suca ili predsjednika suda u kojem sudac obnaša sudačku dužnost, razmatrati ponovno izrađenu ocjenu i ako utvrdi da je prigovor osnovan može ju izmijeniti u cijelosti ili djelomično. 2. DUŽNOSTI I PRAVA SUCA a) Obnašanje sudačke dužnosti Članak 55. Sudac obnaša sudačku dužnost u sudu u koji je imenovan. Sudac obnaša šudačku dužnost samostalno ili sudjelujuči u radu sudskog vijeća. Članak 56. Poslovi u sudu raspoređuju se na poćetku svake kalendarske godine. U sudovima u kojima nisu ustrojeni odjeli predmeti se raspoređuju po abecednom redu sudaca tako da svaki sudac dobije iz svakog upisnika po jedan predmet sve dok se svi predmeti ne rasporede sucima vodeći računa o ravnomjernoj podjeli predmeta u tijeku godine. Prilikom rasporeda poslova iz istog upisnika vodit će se računa o vrsti i složenosti predmeta. U sudovima u kojima su ustanovljeni odjeli predmeti se dodjeljuju u rad po abecednom redu sudaca u odjelu po istom načelu kao u stavku 2. ovoga članka. Na isti način postupa se i sa preostalim predmetima sve dok se svi predmeti ne rasporede u rad vodeči računa o ravnomjernoj podjeli predmeta u tijeku godine. Prvostupanjskim vijećima predmeti se raspoređuju po abecednom redu predsjednika vijeća. Predsjednik drugostupanjskog vijeća predmete dodjeljuje u rad članovima vijeća po abecednom redu. Članak 57. Na način propisan u članku 56. ovoga Zakona postupa se i u slučaju raspoređivanja predmeta kada je u pojedinom predmetu sudac izuzet ili ne može pravodobno obaviti radnje u postupku zbog dulje sprijećenosti. b) Dužnosti suca Članak 58. Sudac se mora ponašati tako da ne umanji svoj ugled i ugled sudbene vlasti, te ne dovode u pitanje svoju nepristranost i neovisnost u suđenju i samostalnost sudbene vlasti. Članak 59. Sudac je dužan zadržati za sebe sve što je doznao o strankama i njihovim pravima i obvezama i pravnim interesima u okviru obnašanja sudačke dužnosti , te čuvati tajnost svih podataka koje tijekom sudenja nisu bile predmetom javne rasprave. Članak 60. Sudac ne smije pripadati nijednoj političkoj stranci niti sudjelovati u njenim aktivnostima. Članak 61. Sudac se ne smije koristiti svojim radom u sudu i ugledom suda za ostvarenje svojih prava. Sudac ne smije obavljati odvjetničku ili javnobilježničku službu ili poslove člana upravnog ili nadzornog odbora trgovačkog društva ili druge pravne osobe. Sudac ne smije obavljati niti drugu službu ili posao koji bi mogli utjecati na njegovu samostalnost, nepristranost ili neovisnost ili bi se umanjio njegov društveni ugled ili je inače nespojiv s obnašanjem sudačke dužnosti. Članak 62. Suci su ovlašteni pisati stručne ili znanstvene radove, objavljivati sadržaje otpravljenih sudskih odluka, sudjelovati u radu stručnih ili znanstvenih skupova i sudjelovati u pripremanju nacrta propisa. Članak 63. Sudac je dužan prethodno u pisanom obliku izvijestiti predsjednika suda o svakom poslu kojeg primi osim poslova iz članka 62. ovoga Zakona, a predsjednik suda dužan je o tome izvijestiti predsjednika neposredno višeg suda. O nespojivosti službe ili posla sa sudačkom dužnosti odlučuje predsjednik suda, za predsednika suda - predsjednik neposredno višeg suda, a za predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske - opća sjednica. Sudac nezadovoljan odlukom kojom se utvrđuje nespojivost službe ili posla sa sudačkom dužnosti može tražiti da o tome odluči ministar pravosuđa. c) Prava suca Članak 64. Sudac ima pravo na: - plaću koja je utvrđena za suca suda u koji je imenovan, - naknadu umjesto plaće kad je spriječen obnašati sudačku dužnost, - mirovinsko, invalidsko i zdravstveno osiguranje i prava koja iz toga proizlaze po općim propisima, - odmore i dopuste koje imaju djelatnici u sudu i godišnji odmor u trajanju od 30 radnih dana, - pravo na materijalne troškove pod uvjetima utvrđenim zakonom i drugim propisima, - naknadu za odvojeni život od obitelji, kao i naknadu troškova putovanja u mjesto stanovanja obitelji u vrijeme tjednog odmora i državnih blagdana, - naknadu za službena putovanja i putne troškove u svezi s obnašanjem sudačke dužnosti, - stručno usavršavanje i specijalizaciju u okviru sredstava osiguranih za tu namjenu. d) Upućivanje na rad Članak 65. Sudac općinskog, trgovačkog i županijskog suda može uz svoj pristanak biti privremeno, a najdulje tri mjeseca, upućen na rad u drugi sud istog ili nižeg stupnja. Sudac može, uz svoj pristanak, biti upućen na rad u drugi sud istog stupnja i na dulje vrijeme ili trajno premješten. Rješenje o privremenom upućivanju na rad u drugi sud donosi predsjednik županijskog suda ili Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, a za trajni premještaj Državno sudbeno vijeće. O privremenom rasporedu sudaca suglasnost daje i predsjednik suda u kojem sudac obnaša dužnost. Protiv rješenja o upućivanju na rad u drugi sud sudac ima pravo prigovora predsjedniku Vrhovnog suda Republike Hrvatske u roku od 8 dana od dostave rješenja. Odluka predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske po prigovoru konačna je. Članak 66. Ako sudac bude imenovan za ministra pravosuđa, ili za zamjenika ministra pravosuđa, ili za drugog dužnosnika u Ministarstvu pravosuđa, sudačka dužnost mu miruje dok obnaša dužnost na koju je imenovan u izvršnoj vlasti. Sudac uz svoj pristanak, može biti rasporeden i na druge poslove u Ministarstvu pravosuđa, ali ne dulje od dvije godine, za koje vrijeme mu sudačka dužnost miruje. U slučaju iz prethodnog stavka ovoga članka sudac ima pravo na plaču, koja je za njega povoljnija. Odluku o rasporedu suca prema stavku 2. ovoga članka donosi ministar pravosuđa uz suglasnost predsjednika suda u kojem sudac obnaša sudačku dužnost. e) Odgovornost za štetu Članak 67. Republika Hrvatska odgovara za štetu koju u obnašanju sudačke dužnosti nanese sudac građaninu ili pravnoj osobi, svojim nezakonitim ili nepravilnim radom. Republika Hrvatska može od suca zatražiti naknadu isplaćene svote samo kad je sudac štetu učinio namjerno ili iz krajnje nepažnje. Zahtjev za naknadu štete iz stavka 2. ovoga članka zastarijeva za šest mjeseci od dana isplate naknade oštećeniku. 3. SUCI POROTNICI Članak 68 . Za suca porotnika može biti imenovan punoljetni hrvatski državljanin dostojan obnašanja dužnosti suca porotnika. Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na suce, shodno se primjenjuju i na suce porotnike, ako zakonom nije drukčije određeno. Članak 69. Suci porotnici imenuju se na četiri godine i po isteku toga roka mogu biti ponovno imenovani. Članak 70. Suce porotnike općinskih, trgovačkih i županijskih sudova imenuje županijska skupština, odnosno Gradska skupština Grada Zagreba na prijedlog općinskog, odnosno gradskog vijeća, sindikata, udruženja poslodavaca i gospodarske komore. Suce porotnike ostalih sudova imenuje Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske, na prijedlog ministra pravosuda, tako da se osigura zastupljenost svih županija. Prije imenovanja sudaca porotnika mora se pribaviti mišljenje predsjednika odgovarajućeg suda o predloženim kandidatima. Članak 71. Prije stupanja na dužnost porotnik daje prisegu. Prisega glasi: "Prisežem svojom čašću da ču se u obnašanju dužnosti suca porotpika pridržavati Ustava i zakona Republike Hrvatske i da ću dužnost suca porotnika obnašati savjesno i nepristrano." Suci porotnici općinskih, trgovačkih i županijskih sudova prisegu daju pred predsjednikom županijske skupštine, odnosno Gradske skupštine Grada Zagreba, a suci porotnici ostalih sudova prisegu daju pred predsjednikom Zastupničkog doma Sabora Republike Hrvatske ili zastupnikom tog Doma kojeg predsjednik ovlasti. Članak 72. Kad je protiv suca porotnika pokrenut kazneni postupak ili pokrenut postupak za njegovo razrješenje od porotničke dužnosti, predsjednik suda neće pozivati suca porotnika da obavlja dužnost dok se ovi postupci pravomoćno ne dovrše. Članak 73. Sucima porotnicima za obnašanja sudačke dužnosti pripada naknada nastalih troškova, naknada za neostvarenu plaću ili zaradu i nagrada. Uvjete, visinu naknada i nagrade iz stavka 1. ovoga članka određuje pravilnikom ministar pravosuđa. VII. SUDSKI SLUŽBENICI I NAMJEŠTENICI Članak 74. Broj sudskih službenika i namještenika za obavljanje stručnih, uredskih i tehničkih poslova utvrđuje predsjednik suda uz prethodnu suglasnost ministra pravosuđa. Zasnivanje i prestanak radnog odnosa djelatnika u sudu, plaće i ostala prava, obveze i odgovornosti iz rada uređuju se propisima o državnim službenicima i namještenicima i općim propisima o radnim odnosima, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Propise o školskoj spremi, trajanju i obavljanju vježbeničke prakse, uvjetima za polaganje stručnog ispita, program i način polaganja tog ispita te druga pitanja s tim u svezi ureduju se posebnim propisom kojeg donosi ministar pravosuđa. 1. TAJNIK SUDA Članak 75. Sud sa više od 15 sudaca ima tajnika. Tajnik suda pomaže predsjedniku suda u obavljanju poslova sudske uprave. Za tajnika suda može biti imenovana osoba koja ima završen pravni fakultet. Za tajnika Upravnog suda Republike Hrvatske i Visokoga trgovačkog suda Republike Hrvatske može biti imenovana osoba koja ima završen pravni fakultet, položen pravosudni ispit i najmanje pet godina radnog iskustva nakon položenoga pravosudnog ispita. Za tajnika Vrhovnog suda Republike Hrvatske može biti imenovana osoba koja ispunjava uvjete za višeg sudskog savjetnika. 2. SUDSKI SAVJETNICI Članak 76. Sud može imati sudske savjetnike i više sudske savjetnike. Sudski savjetnici pomažu sucu u radu, izrađuju nacrte sudskih odluka, primaju na zapisnik tužbe, prijedloge i druge podneske, izjave stranaka te obavljaju samostalno ili pod nadzorom, odnosno po uputama suca druge stručne poslove određene zakonom ili sudskim poslovnikom. Za sudskog savjetnika u općinskom ili trgovačkom sudu može se imenovati osoba koja ima završen pravni fakultet i poloen pravosudni ispit. Za sudskog savjetnika u vojnom sudu, županijskom sudu i Upravnom sudu Republike Hrvatske osim uvjeta iz stavka 3. ovoga članka osoba mora imati i dvije godine prakse nakon položenoga pravosudnog ispita u sudu, državnom odvjetništvu ili kao sudac za prekršaje. U Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske za sudskog savjetnika može se imenovati osoba koja osim uvjeta iz stavka 3. ovoga članka ima praksu u istom trajanju na pravnim poslovima u trgovačkim društvima. Sudski savjetnik u Vrhovnom sudu Republike Hrvatske može biti osoba koja ispunjava uvjete propisane za suca županijskog suda. Za višeg sudskog savjetnika može biti imenovana osoba koja je radila kao sudac, državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika, sudac za prekršaje, odvjetnik ili javni bilježnik, odnosno koja je radila kao sudski savjetnik najmanje pet godina. 3. STRUČNI SURADNICI Članak 77. Sud može imati službenike drugih struka s višom ili visokom školskom spremom i propisanim radnim iskustvom defektološkog, sociološkog, pedagoškog, ekonomskog, knjigovodstveno - financijskog i drugog odgovarajućeg obrazovanja. Stručni suradnici iz stavka 1. ovoga članka kao stručni pomoćnici pomažu sucu u radu u stvarima u kojima su potrebna stručna znanja, a mogu i samostalno obavljati poslove kad je to određeno zakonom ili drugim propisom. 4. SUDAČKI VJEŽBENICI Članak 78. Broj sudačkih vježbenika utvrđuje predsjednik suda po prethodnoj suglasnosti ministra pravosuda. Za utvrđeni broj sudačkih vježbenika osigurat će se novac u Državnom proračunu Republike Hrvatske. Uvjeti za primanje sudačkih vježbenika, trajanje i način obavljanja vježbeničke prakse kao i uvjeti za polaganje pravosudnog ispita, program i način polaganja tog ispita te druga pitanja s tim u svezi uređuju se zakonom. 5. PRAVOSUDNA POLICIJA Članak 79. Osiguranje objekata, imovine, osoba i održavanja reda u sudu, obavlja pravosudna policija, sukladno zakonu. Za utvrđeni broj pravosudnih policajaca osigurat će se novac u Državnom proračunu Republike Hrvatske. 6. ODGOVORNOST SUDSKIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA Članak 80. Za disciplinska djela koja izvrši sudski službenik ili namještenik postupak pokreće, vodi i izriče kazne predsjednik suda. O žalbi protiv odluke predsjednika suda iz stavka 1. ovoga članka odlučuje predsjednik neposredno višeg suda, a u Vrhovnom sudu Republike Hrvatske - opća sjednica. U disciplinskom postupku shodno se primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje kazneni postupak. Članak 81. Na službenike i namještenike u sudovima u odnosu na disciplinsku i materijalnu odgovornost primjenjuju se propisi koji važe za službenike i namještenike u državnoj upravi, ako zakonom nije drukčije određeno. VIII. STALNI SUDSKI TUMAČI, VJEŠTACI I PROCJENITELJI 1. STALNI SUDSKI TUMAČI Članak 82. Stalni sudski tumači prevode na zahtjev suda, državnog tijela, pravne osobe ili građanina izgovoreni ili pisani tekst sa jezika u javnoj uporabi na strani jezik, sa stranog jezika na jezik u javnoj uporabi ili sa stranog jezika na drugi strani jezik. Za stalnog sudskog tumača može se imenovati osoba koja ima završen fakultet, vlada odgovarajućim stranim jezikom i jezikom u službenoj uporabi te ima zadovoljavajući stupanj općeg i pravnog znanja. Stalne sudske tumače imenuje i razrješava predsjednik županijskog, odnosno trgovačkog suda. Stalni sudski tumači imenuju se na vrijeme od četiri godine, a nakon isteka tog vremena mogu biti ponovno imenovani. Protiv odluke kojom se zahtjev za imenovanje sudskim tumačem odbija podnositelj ima pravo žalbe Ministarstvu pravosuda u roku od 15 dana od dostave odluke. Ministar pravosuda propisat će način na koji će se utvrditi ispunjava li osoba uvjete za stalnoga sudskog tumača, njihova prava i dužnosti , te visinu nagrade i naknade troškova za njihov rad. Županijski, odnosno trgovački sud vodi popis stalnih sudskih tumača imenovanih za njegovo područje. Popis stalnih sudskih tumača za sve sudove objavljuje prema potrebi Ministarstvo pravosuđa u "Narodnim novinama". 2. STALNI SUDSKI VJEŠTACI Članak 83. Stalni sudski vještaci pružaju sudu uslugu stručnog znanja kojim sud ne raspolaže kad je to za utvrdenje ili razjašnjenje pravno odlučnih činjenica potrebno. Članak 84. Sudsko vještačenje obavljaju pravne ili fizičke osobe. Za obavljanje sudskog vještačenja fizičke osobe moraju imati najmanje završenu srednju školsku spremu odgovarajuće struke, a pravne osobe mogu obavljati sudsko vještačenje samo u okviru svoje registrirane djelatnosti pod uvjetom da to obavljaju njihovi djelatnici koji ispunjavaju uvjete kao i fizičke osobe. Ministar pravosuđa propisat će način na koji će se utvrditi ispunjava li osoba uvjete za obavljanje poslova stalnoga sudskog vještaka, njihova prava i dužnosti te visinu nagrade i naknade troškova za njihov rad. Članak 85. Stalne sudske vještake - fizičke osobe i stalne sudske vještake u pravnim osobama imenuje i razrješava predsjednik županijskog ili trgovačkog suda za svoje područje. Protiv odluke kojom se zahtjev za imenovanje sudskim vještakom odbija podnositelj ima pravo žalbe Ministarstvu u roku od 15 dana od dostave odluke. Stalni sudski vještaci postavljaju se na vrijeme od četiri godine i mogu biti ponovno imenovani. Članak 86. Popis pravnih osoba koje obavljaju sudsko vještačenje i stalnih sudskih vještaka za sve sudove objavljuje prema potrebi Ministarstvo pravosuda u "Narodnim novinama". 3. STALNI SUDSKI PROCJENITELJI Članak 87. Stalni sudski procjenitelji obavljaju na zahtjev suda procjenu poljoprivrednog i šumskog zemljišta, stambenih i poslovnih zgrada i drugih nekretnina, te procjenu pokretnina. Za stalnog sudskog procjenitelja može se imenovati osoba koja ima završenu srednju stručnu školu, koja ima ili je imala dozvolu za obavljanje obrtničke djelatnosti ili koja se isključivo bavi ili se je bavila poljoprivredom, odnosno šumarstvom. Stalne sudske procjenitelje imenuje i razrješava predsjednik općinskog, trgovačkog ili županijskog suda. Stalni sudski procjenitelji imenuju se na vrijeme od četiri godine i nakon proteka toga vremena mogu biti ponovno imenovani. Ministar pravosuđa propisuje način na koji će se utvrditi ispunjava li osoba uvjete za sudskog procjenitelja, njihova prava i dužnosti, te visinu nagrade i naknade troškova za njihov rad. IX. ČUVANJE SLUŽBENE TAJNE Članak 88. Suci, suci porotnici, tajnici, sudski i viši sudski savjetnici, stručni suradnici, sudački vježbenici, službenici, namještenici i vježbenici u sudu, sudski tumači, vještaci i procjenitelji dužni su čuvati službenu tajnu, bez obzira na način na koji su je doznali. Pod službenom tajnom podrazumijeva se posebno: - sve ono što je kao službena tajna određeno zakonom ili drugim propisom, - sve ono što je kao službena tajna odnosno poslovna tajna određeno općim aktom pravne osobe, drugog tijela, organizacije ili institucije, - podaci i isprave posebno označene kao službena odnosno poslovna tajna od strane državnih tijela ili pravnih osoba, drugih tijela, organizacije ili institucije. - podaci i isprave koje su predsjednik suda ili ovlašteni službenik suda označili kao službenu tajnu. Članak 89. Obveza čuvanja službene tajne traje i nakon prestanka rada u sudu. Predsjednik suda može suca, sudskog službenika ili namještenika osloboditi obveze čuvanja službene tajne, ako u pojedinom slučaju za to postoje opravdani razlozi. Za predsjednika suda odluku o tome donosi predsjednik neposredno višeg suda, a za predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske opća sjednica toga suda. Članak 90. Priopćenja za javnost putem sredstava javnog informiranja u svezi s postupkom u konkretnom predmetu kao i s radom suda daje predsjednik suda ili sudac kojeg on na to ovlasti. Članak 91. Sudac, sudski službenik ili namještenik ne smije neovlaštenim osobama dati podatke o osobnim, obiteljskim i imovinskim prilikama fizičkih osoba, odnosno imovinskim prilikama pravnih osoba za koje je saznao tijekom suđenja. Uvid u sudske spise dozvoljava sudac ili druga osoba određena godišnjim rasporedom poslova i to osobama koje na to imaju pravo po zakonu ili sudskom poslovniku. X. SREDSTVA ZA RAD SUDOVA 1. OSIGURANJE SREDSTAVA Članak 92. Sredstva za rad sudova osiguravaju se Državnim proračunom Republike Hrvatske. Sredstva za rad sudova obuhvaćaju sredstva za obavljanje redovne djelatnosti (sredstva za plaće sudaca, sudskih službenika i namještenika, sredstva za materijalne rashode, sredstva za amortizaciju stvari, opreme i zgrada) i sredstva za posebne namjene. Sredstva iz stavka 2. ovoga članka osiguravaju se u visini koja će osigurati redovito obavljanje svih poslova u sudu. Članak 93. Visina sredstava za rad sudova utvrđuje se na temelju prijedloga predsjednika suda za osiguranje sredstava. Prijedlog za osiguranje sredstava suda sadrži procjenu opsega redovitih ili povremenih poslova, potreban broj sudaca i sudskih službenika i namještenika , te ostale pokazatelje koji su značajni za utvrđivanje prijedloga sredstava. Članak 94. Sucima u istražnoj službi, kao i sucima koji isključivo ili pretežito (preko 75%) rade na poslovima prvostupanjskoga kaznenog suđenja u županijskim i vojnim sudovima za svaku navršenu godinu rada povisuje se staž osiguranja za četiri mjeseca i osnovna plaća uvečava za 20%. U slučaju da se u nekom od sudova ne mogu popuniti sudačka mjesta, ministar pravosuđa može odrediti da se u tom slučaju sucima daju posebne pogodnosti u plaći, tako da se osnovna plaća suca uveča za 50%. Pravo na ovakvo uvečanje plaće ima i sudac privremeno raspoređen u sud u kojem se nisu mogla popuniti sudačka mjesta. 2. SREDSTVA ZA POSEBNE NAMJENE Članak 95. Sredstva za posebne namjene jesu: 1. sredstva za rad vježbenika. 2. sredstva za stručno usavršavanje sudaca, sudskih službenika i namještenika, 3. sredstva za namjenske troškove koja obuhvaćaju : - naknade i nagradu sucima porotnicima, - troškove sudskih postupaka koji se po zakonu isplaćuju iz sredstava suda, - troškove prisilne naplate novčanih kazni i troškova kaznenog postupka, - troškove dostavljanja sudskih pismena putem pošte, - troškove paušalne naknade za izlaske sudaca, službenika ili namještenika na mjesto dogadaja. - naknade za obavljanje poslova prethodnog kaznenog postupka, - ostale troškove u svezi s obavljanjem sudbene vlasti. Uvjete i iznos paušalne naknade za izlaske sudaca, sudskih službenika i namještenika na očevid, kao i naknade za obavljanje poslova prethodnog kaznenog postupka propisuje ministar pravosuđa. a) Investicije Članak 96. Republika Hrvatska osigurava posebna sredstva za tehničku opremu i radni prostor prema standardima za sudove. b) Financijsko i materijalno poslovanje Članak 97. Financijsko i materijalno poslovanje sudova obavlja se na način koji važi za tijela državne uprave, a financijsko i materijalno poslovanje sa strankama na način određen propisom kojeg donosi ministar pravosuđa. Na osiguranje sredstava za rad sudova primjenjuju se propisi koji se.odnose na osiguranje sredstva za rad državnih tijela. c) Sudski polog Članak 98. Kad korisnik sudskog pologa ne preuzme sudski polog u roku od dvije godine po pravomoćnosti rješenja kojim se određuje izdavanje pologa i korisnik poziva na preuzimanje, sud rješenjem utvrđuje prestanak prava korisnika na izručenje pologa i polog prenosi u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske. XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 99. Do donošenja zakona o izvanparničnom postupku i zemljišnoknjižnom postupku, sve predmete rješavat će u prvom stupnju sudac pojedinac. Protiv odluka suda drugog stupnja u izvanparničnim i zemljišnoknjižnim stvarima nije dopštena revizija ako zakonom nije drukčije određeno. Članak 100. Imenovanje predsjednika sudova ili sudaca, izabranih po dosadašnjim propisima, u sudove iz članka 13. ovoga Zakona obavit će se u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu zakona kojim će se odrediti područja i sjedišta sudova. Suci imenovani po dosadašnjim propisima nastavljaju radom i to: suci općinskih sudova kao suci općinskih sudova, suci okružnih privrednih sudova kao suci trgovačkih sudova, suci okružnih sudova kao suci županijskih sudova, suci Privrednog suda Hrvatske kao suci Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, a suci Upravnog suda Republike Hrvatske i Vrhovnog suda Republike Hrvatske kao suci u tim sudovima, dok se ne provede postupak imenovanja sudaca u svakom od tih sudova i imenovani suci ne stupe na dužnost. Članak 101. Sucu, koji ne bude ponovno imenovan za suca po odredbama ovoga zakona, isplaćivat će se za vrijeme od šest mjeseci po prestanku sudačke dužnosti, ako u tom roku ne započne s radom na drugom radnom mjestu ili ne ispuni mirovinski staž za punu mirovinu, plaća i druga primanja koja pripadaju sucima toga, odnosno odgovarajućega suda. Članak 102. Sudac koji ne bude ponovno imenovan, a od dana prestanka sudačke dužnosti nedostaje mu najviše 24 mjeseca staža osiguranja za stjecanje prava na punu starosnu mirovinu ima za to vrijeme pravo na plaću i druga primanja koja bi mu pripadala da mu sudačka dužnost nije prestala, ako ne započne s radom na drugom radnom mjestu, ne ostvari pravo na punu starosnu mirovinu ili mu se ne otkupi nedostajući mirovinski staž za punu starosnu mirovinu. Za vrijeme iz stavka 1. ovoga članka sudac koji nije ponovno imenovan obavljat će, po pozivu predsjednika suda, poslove višeg sudskog savjetnika u sudu u kojem je obnašao sudačku dužnost. Vrijeme od prestanka dužnosti do ponovnog zaposlenja ili ostvarenja mirovinskog staža za punu mirovinu ili otkupa nedostajućeg mirovinskog staža iz članka 101. ovoga Zakona i stavka 1. ovoga članka priznaje se u radni staž. Sudac iz stavka 2. ovoga članka koji odbije obavljati poslove višeg sudskog savjetnika u sudu ili te poslove obavIja nesvjesno nema pravo na plaću i druga primanja u trajanju iz stavka 1. ovoga članka. Članak 103. Prvostupanjski sudovi pružaju pravnu pomoć građanima, dok županije ne ustroje urede za pružanje javne pravne pomoći, ali najdulje do 31. prosinca 1994. godine. Pravna pomoć koju sudovi pružaju građanima sastoji se, u pravilu, od davanja usmenih pravnih savjeta. Iznimno, osobama koje imaju siromaško pravo pravna pomoć može se dati i uzimanjem na zapisnik tužbi, prijedloga, pravnih lijekova i drugih izjava i priopćenja. Siromaško pravo utvrđuje se po kriterijima propisanim za oslobađanje stranke od snošenja sudskih troškova. Članak 104. Ministar pravosuđa ovlašćuje se da donese propis o postupanju s pritvorenim osobama (kućni red) i potanje upute za provođenje ovoga Zakona. Članak 105. Do donošenja sudskog poslovnika prema odredbama ovoga Zakona primjenjivat će se postoječi sudski poslovnik, ako nije u suprotnosti s ovim Zakonom. Do donošenja propisa koje po odredbama ovoga Zakona donosi ministar pravosuđa, primjenjivat će se postojeći propisi, ako nisu u suprotnosti s ovim Zakonom. Propise za čije je donošenje ovlašten po odredbama ovoga Zakona ministar pravosuđa donijet će u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Članak 106. Danom početka primjene ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o redovnim sudovima ("Narodne novine", br. 5/77, 17/87, 27/88,16/90, 41/90, i 14/91), osim odredbi Glave II. do V. Članak 107. Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama", a odredbe Glave II. do V. primjenjivat će se od dana stupanja na snagu zakona kojim će se ustanoviti sudovi, utvrditi njihova područja i odrediti sjedišta sudova. Odredbe članka 18. stavka 1. i 2. ovoga Zakona primjenjivat će se nakon prestanka važenja Uredbe o organizaciji, radu i djelokrugu sudbene vlasti u slučaju ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 67/91., 25/92. i 81/92.) Klasa: 711-01/93-01/04 Zagreb, 30, prosinca 1993. ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Zastupničkog doma Sabora Stjepan Mesić, v.r. Zakon, NN 3/1994-31 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Zakon Izdanje: NN 3/1994    Broj dokumenta u izdanju: 31 Donositelj:ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 14.1.1994. ELI: /eli/sluzbeni/1994/3/31 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©2026. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, …