Službeni izvorizakon.hr · EUR-Lex
Europaius
Hrvatski
ČeštinaDeutschFrançaisEspañolPolskiItalianoNederlandsÖsterreichBelgiquePortuguêsSvenskaDanskSuomiSlovenčinaIrelandMagyarEestiLietuviųLatviešuSlovenščinaΚύπροςMaltiRomânăΕλληνικάLuxembourgБългарски
Hrvatski

Zakon o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda - Zakon.hr

Ukratko

Ovaj Zakon uređuje pravila i ovlasti za proglašenje prirodne nepogode, procjenu štete, te dodjelu pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda u Republici Hrvatskoj. Također uspostavlja Registar šteta od prirodnih nepogoda.

Što regulira

  • Kriterije i ovlasti za proglašenje prirodne nepogode.
  • Procjenu štete od prirodne nepogode.
  • Dodjelu pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda.
  • Registar šteta od prirodnih nepogoda.

Koga se tiče

  • Fizičke i pravne osobe (oštećenici) čija je imovina oštećena prirodnom nepogodom.
  • Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te Grad Zagreb.

Ključne točke

  • Prirodna nepogoda može se proglasiti ako je vrijednost ukupne izravne štete najmanje 20 % vrijednosti izvornih prihoda jedinice lokalne samouprave za prethodnu godinu.
  • Prirodna nepogoda može se proglasiti ako je prirod (rod) umanjen najmanje 30 % prethodnog trogodišnjeg prosjeka na području jedinice lokalne samouprave.
  • Prirodna nepogoda može se proglasiti ako je nepogoda umanjila vrijednost imovine na području jedinice lokalne samouprave najmanje 30 %.
  • Štete koje su namjerno izazvane na vlastitoj imovini, te štete nastale zbog nemara i/ili nepoduzimanja propisanih mjera zaštite, ne smatraju se štetama od prirodnih nepogoda.
Tekst zakona
Tekst zakona

Zakon o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda - Zakon.hr UPUTE UVJETI CJENIK KONTAKT Zakon.ai Prijava / Registracija Baza je ažurirana 08.06.2026. zaključno sa NN 43/26 EU 2024/2679 P

ovezani zakoni Poljoprivreda, životinje i okoliš Zakon o vodama Zakon o zaštiti od buke Zakon o poljoprivrednom zemljištu Zakon o biogorivima za prijevoz Zakon o zaštiti okoliša Zakon o poljoprivredi Zakon o uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda Zakon o financiranju vodnoga gospodarstva Zakon o duhanu Zakon o zaštiti životinja Zakon o zaštiti zraka Zakon o vinu Zakon o biljnom zdravstvu Zakon o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti Zakon o šumama Zakon o morskom ribarstvu Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima Zakon o vatrogastvu Zakon o igralištima za golf Zakon o komunalnom gospodarstvu Zakon o zaštiti od požara Zakon o zaštiti prirode Zakon o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori Zakon o lovstvu Zakon o zadrugama Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja Zakon o uskladištenju i skladišnici za žitarice i industrijsko bilje Zakon o kontaminantima Zakon o vodi za ljudsku potrošnju Zakon o osnivanju Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Zakon o šumskom reprodukcijskom materijalu Zakon o veterinarsko-medicinskim proizvodima Zakon o provedbi Uredbe (EZ) br. 396.2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u i na hrani i hrani za životinje biljnog i životnjskog podrijetla Zakon o provedbi Uredbe (EZ) br. 1107.2009 o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja Zakon o provedbi Uredbe (EZ) br. 1946.2003 o prekograničnom prijenosu genetski modificiranih organizama Zakon o prekograničnom prometu i trgovini divljim vrstama Zakon o provedbi Uredbe Komisije (EZ) br. 1234.2008 o ispitivanju izmjena uvjeta odobrenja za stavljanje veterinarsko-medicinskih proizvoda u promet Zakon o provedbi uredbi Europske unije o zaštiti životinja Zakon o održivoj uporabi pesticida Zakon o slatkovodnom ribarstvu Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 528.2012 Europskog parlamenta i Vijeća u vezi stavljanja na raspolaganje na tržištu i uporabi biocidnih proizvoda Zakon o hidrografskoj djelatnosti Zakon o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja Zakon o Fondu za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško Zakon o Hrvatskoj agronomskoj komori Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji Zakon o akvakulturi Zakon o Hrvatskoj poljoprivredno-šumarskoj savjetodavnoj službi Zakon o drvenastim kulturama kratkih ophodnji Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 511/2014 o mjerama usklađivanja za korisnike Protokola iz Nagoye o pristupu genetskim resursima te poštenoj i pravičnoj podjeli dobiti koja proizlazi iz njihova korištenja u Uniji Zakon o provedbi uredbi Europske unije o prometu drva i proizvoda od drva Zakon o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Zakon o jedinstvenom načinu utvrđivanja, evidentiranja i prikupljanja podataka o rezervama mineralnih sirovina i podzemnih voda i o bilanci tih rezervi Zakon o obavljanju poslova hidrometeorološke službe u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj Zakon o odgovornosti za nuklearnu štetu Zakon o Parku prirode "Kopački rit" Zakon o popisu poljoprivrede 2003 Zakon o prestanku važenja Zakona o zabrani nomadske ispaše ovaca Zakon o Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu Zakon o zaštiti biljnih sorti Zakon o priznavanju svojti šumskog drveća i grmlja Zakon o proglašenju Nacionalnog parka "Sjeverni Velebit" Zakon o proglašenju Parka prirode "Lastovsko otočje" Zakon o uzgoju domaćih životinja Zakon o proglašenju parka prirode "Lonjsko polje" Zakon o proglašenju Parka prirode "Papuk" Zakon o proglašenju Parka prirode "Vransko jezero" Zakon o proglašenju Žumberka i Samoborskog gorja parkom prirode Zakon o sustavu obrane od tuče Zakon o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda Zakon o popisu poljoprivrede 2020. Zakon o meteorološkoj i hidrološkoj djelatnosti Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 1257/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o recikliranju brodova i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1013/2006 i Direktive 2009/16/EZ Zakon o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2019/1021 o postojanim organskim onečišćujućim tvarima Zakon o proglašenju Hajdučkih i Rožanskih kukova strogim prirodnim rezervatom Zakon o proglašenju Nacionalnog parka "Krka" Zakon o proglašenju otoka Lokruma upravljanim prirodnim rezervatom Zakon o proglašenju parka prirode Telašćica Zakon o proglašenju planine Velebit parkom prirode Zakon o proglašenju Plitvičkih jezera nacionalnim parkom Zakon o proglašenju šume Dundo na Rabu upravljanim prirodnim rezervatom Zakon o proglašenju šume Paklenica nacionalnim parkom Zakon o proglašenju šume Risnjak nacionalnim parkom Zakon o proglašenju zapadnog dijela Medvednice parkom prirode Zakon o proglašenju zapadnog dijela otoka Mljeta nacionalnim parkom Zakon o seizmološkim poslovima Zakon o proglašenju Parka prirode »Dinara« Zakon o službenim kontrolama i drugim službenim aktivnostima koje se provode sukladno propisima o hrani, hrani za životinje, o zdravlju i dobrobiti životinja, zdravlju bilja i sredstvima za zaštitu bilja Zakon o gospodarenju otpadom Zakon o zdravlju životinja Zakon o gnojidbenim proizvodima Zakon o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima Zakon o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda NN 16/19 na snazi od 23.02.2019. Uživajte... Preuzmite dokumentu PDF formatu Zanimljivi linkovi PODZAKONSKI PROPISI Arhiva: Zakon o zaštiti od elementarnih nepogoda 2004-2019 GLAVA I. UVODNI DIO Članak 1. Predmet Zakona Ovim se Zakonom uređuju kriteriji i ovlasti za proglašenje prirodne nepogode, procjena štete od prirodne nepogode, dodjela pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda nastalih na području Republike Hrvatske, Registar šteta od prirodnih nepogoda (u daljnjem tekstu: Registar šteta) te druga pitanja u vezi s dodjelom pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda. Članak 2. Značenje pojmova

(1)Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeća značenja:
  1. građevina je sklop definiran propisom kojim se uređuje gradnja
  2. imovina obuhvaća građevine, infrastrukturu, opremu, zemljišta, višegodišnje nasade, šume, stoku, obrtna sredstva u poljoprivredi te ostala sredstva i dobra
  3. poljoprivrednik je fizička ili pravna osoba ili skupina fizičkih ili pravnih osoba koja obavlja poljoprivrednu djelatnost na području Republike Hrvatske, a obuhvaća sljedeće organizacijske oblike: obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, samoopskrbno poljoprivredno gospodarstvo, obrt registriran za obavljanje poljoprivredne djelatnosti, trgovačko društvo ili zadrugu registriranu za obavljanje poljoprivredne djelatnosti te druga pravna osoba
  4. štete u poljoprivredi su štete koje je poljoprivrednik pretrpio na poljoprivrednom zemljištu i/ili primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji
  5. poljoprivredno gospodarstvo čine sve proizvodne jedinice na kojima se obavlja poljoprivredna djelatnost i kojima upravlja poljoprivrednik, a koje se nalaze na području Republike Hrvatske
  6. štete u šumarstvu su štete na šumskom zemljištu i šumama
  7. osiguravatelj je društvo za osiguranje u smislu zakona kojim je uređeno osiguranje
  8. oštećenik je fizička ili pravna osoba na čijoj je imovini utvrđena šteta od prirodnih nepogoda sukladno kriterijima iz ovoga Zakona
  9. katastrofa ima značenje u smislu zakona kojim je uređen sustav civilne zaštite
  10. poduzetnik je svaka pravna ili fizička osoba koja, obavljajući gospodarsku djelatnost, sudjeluje u prometu robe i usluga bez obzira na to stječe li profit ili ne stječe
  11. stambene zgrade u smislu ovoga Zakona su zgrade za smještaj i boravak ljudi
  12. infrastruktura su građevine definirane propisom kojim se uređuje prostorno uređenje
  13. važeće tržišne cijene su cijene određene na odgovarajućem tržištu
  14. jedinstvene cijene su cijene koje donosi, objavljuje i unosi u Registar šteta Državno povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda na prijedlog nadležnog ministarstva
  15. realna procjena vrijednosti imovine je procjena imovine od strane nadležnih ministarstava
  16. registar šteta je digitalna baza podataka svih šteta nastalih zbog prirodnih nepogoda na području Republike Hrvatske
  17. žurna pomoć je pomoć koja se dodjeljuje u slučajevima u kojima su posljedice na imovini stanovništva, pravnih osoba i javnoj infrastrukturi uzrokovane prirodnom nepogodom i/ili katastrofom takve da prijete ugrozom zdravlja i života stanovništva na područjima zahvaćenim prirodnom nepogodom
  18. štete u ribarstvu su štete na imovini i/ili proizvodnji proizvoda ribarstva i akvakulture.
(2)Izrazi koji se koriste u ovome propisu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod. Članak 3. Prirodna nepogoda
(1)Prirodnom nepogodom, u smislu ovoga Zakona, smatraju se iznenadne okolnosti uzrokovane nepovoljnim vremenskim prilikama, seizmičkim uzrocima i drugim prirodnim uzrocima koje prekidaju normalno odvijanje života, uzrokuju žrtve, štetu na imovini i/ili njezin gubitak te štetu na javnoj infrastrukturi i/ili u okolišu.
(2)Prirodnom nepogodom iz stavka
  1. ovoga članka smatraju se:
  2. potres
  3. olujni i orkanski vjetar
  4. požar
  5. poplava
  6. suša
  7. tuča, kiša koja se smrzava u dodiru s podlogom
  8. mraz
  9. izvanredno velika visina snijega
  10. snježni nanos i lavina
  11. nagomilavanje leda na vodotocima
  12. klizanje, tečenje, odronjavanje i prevrtanje zemljišta
  13. druge pojave takva opsega koje, ovisno o mjesnim prilikama, uzrokuju bitne poremećaje u životu ljudi na određenom području.
(3)U smislu ovoga Zakona, štetama od prirodnih nepogoda ne smatraju se one štete koje su namjerno izazvane na vlastitoj imovini te štete koje su nastale zbog nemara i/ili zbog nepoduzimanja propisanih mjera zaštite.
(4)Prirodna nepogoda može se proglasiti ako je vrijednost ukupne izravne štete najmanje 20 % vrijednosti izvornih prihoda jedinice lokalne samouprave za prethodnu godinu ili ako je prirod (rod) umanjen najmanje 30 % prethodnog trogodišnjeg prosjeka na području jedinice lokalne samouprave ili ako je nepogoda umanjila vrijednost imovine na području jedinice lokalne samouprave najmanje 30 %.
(5)Ispunjenje uvjeta iz stavka
  1. ovoga članka utvrđuje općinsko odnosno gradsko povjerenstvo odnosno Gradsko povjerenstvo Grada Zagreba. Članak
  2. Prilikom provedbi mjera radi djelomičnog ublažavanja šteta od prirodnih nepogoda o kojima odlučuju nadležna tijela iz ovoga Zakona obvezno se uzima u obzir opseg nastalih šteta i utjecaj prirodnih nepogoda na stradanja stanovništva, ugrozu života i zdravlja ljudi te onemogućavanje nesmetanog funkcioniranja gospodarstva. GLAVA II. NADLEŽNA TIJELA I OPIS POSLOVA Članak
  3. Nadležna tijela
(1)Nadležna tijela za provedbu ovoga Zakona jesu: Vlada Republike Hrvatske, povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda, nadležna ministarstva, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i Grad Zagreb (u daljnjem tekstu: nadležna tijela).
(2)Nadležna ministarstva iz stavka
  1. ovoga članka jesu ministarstva nadležna za financije; poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo; gospodarstvo; graditeljstvo i prostorno uređenje; zaštitu okoliša i energetiku; more, promet i infrastrukturu. Članak
  2. Hrvatski sabor u skladu s odredbama ovoga Zakona:
  3. imenuje članove Državnog povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda
  4. usvaja godišnje izvješće o konačnoj procjeni šteta i utrošku sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda i radu Državnog povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda
  5. provodi i druge aktivnosti u skladu sa svojim nadležnostima i odredbama ovoga Zakona. Članak
  6. Vlada Republike Hrvatske Vlada Republike Hrvatske u skladu s odredbama ovoga Zakona obavlja sljedeće poslove:
  7. donosi odluku o proglašenju prirodne nepogode na području dviju ili više županija ili na cijelom području Republike Hrvatske
  8. odobrava pomoć za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda na prijedlog Državnog povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda
  9. odobrava žurnu pomoć na prijedlog Državnog povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda i/ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te Grada Zagreba
  10. odlučuje o različitim mjerama i programima za djelomično ublažavanje i otklanjanje posljedica šteta od prirodnih nepogoda
  11. obavlja i druge poslove u skladu sa svojim nadležnostima i odredbama ovoga Zakona. Članak
  12. Povjerenstva
(1)Poslove u vezi s procjenom štete i dodjele sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda obavljaju:
  1. Državno povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda (u daljnjem tekstu: Državno povjerenstvo)
  2. Gradsko povjerenstvo Grada Zagreba za procjenu šteta od prirodnih nepogoda (u daljnjem tekstu: Gradsko povjerenstvo Grada Zagreba)
  3. županijska povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda (u daljnjem tekstu: županijska povjerenstva)
  4. gradska i općinska povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda (u daljnjem tekstu: gradska i općinska povjerenstva).
(2)Postupanja i poslove iz stavka 1. ovoga članka povjerenstva provode u suradnji s nadležnim ministarstvima, Vladom Republike Hrvatske i drugim tijelima koja sudjeluju u određenju kriterija i isplate sredstava pomoći za djelomičnu sanaciju šteta od prirodnih nepogoda.
(3)Odluke o imenovanju članova Državnog povjerenstva objavljuju se u »Narodnim novinama«, a odluke o imenovanjima ostalih povjerenstava objavljuju se u službenom glasniku jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba.
(4)Članovima povjerenstava mogu se imenovati osobe koje imaju dobar ugled i koje raspolažu potrebnim stručnim znanjima. Članak 9. Državno povjerenstvo
(1)Članove Državnog povjerenstva imenuje Hrvatski sabor na razdoblje od četiri godine.
(2)Državno povjerenstvo čini 14 članova, od kojih je jedan predsjednik.
(3)Članovi Državnog povjerenstva su:
  1. sedam članova iz redova zastupnika Hrvatskog sabora na prijedlog Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove
  2. dva člana, od kojih je jedan član ujedno i tajnik Državnog povjerenstva, imenovana na prijedlog ministarstva nadležnog za financije
  3. po jedan član imenovan na prijedlog ministarstva nadležnog za poljoprivredu, ministarstva nadležnog za graditeljstvo i prostorno uređenje, ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša te ministarstva nadležnog za more, promet i infrastrukturu
  4. jedan član koji predstavlja društvo za osiguranje s najvećim udjelom na tržištu osiguranja u Republici Hrvatskoj.
(4)Državno povjerenstvo ima sjedište u ministarstvu nadležnom za financije.
(5)Pomoć u radu i pripremi svih materijala nužnih za postupanje Državnog povjerenstva obavlja ministarstvo nadležno za financije.
(6)Sredstva za rad Državnog povjerenstva osiguravaju se sa stavke za prirodne nepogode u državnom proračunu Republike Hrvatske. Članak 10. Poslovi Državnog povjerenstva
(1)Državno povjerenstvo u skladu s odredbama ovoga Zakona obavlja poslove evidencije, izrade izvješća, obrade podataka o nastalim štetama i određivanja kriterija za raspodjelu i odobrenje pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda, a posebno:
  1. usklađuje rad gradskog/općinskog/županijskog povjerenstva te surađuje u pitanjima prijave i/ili procjena šteta od prirodnih nepogoda
  2. podnosi prijedlog Vladi Republike Hrvatske za odobravanje pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodne nepogode
  3. daje mišljenje na izvješće s prikazom svih potvrđenih šteta koje zajedno s prijedlogom dodjele sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda dostavljaju nadležna ministarstva
  4. odlučuje o konačnoj procjeni šteta na temelju izvješća dostavljenih od nadležnih ministarstava glede uzroka, vrste, okolnosti, vrijednosti i njihovih posljedica
  5. izrađuje godišnje izvješće o konačnoj procjeni šteta i utrošku sredstava žurne pomoći i sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda i svom radu koje podnosi Hrvatskom saboru
  6. u suradnji s nadležnim središnjim tijelima državne uprave i županijskim povjerenstvima podnosi prijedlog Vladi Republike Hrvatske za odobravanje žurne novčane pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodne nepogode
  7. donosi plan iznosa i namjene sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda
  8. po potrebi obavlja izvide nastalih šteta obilaskom terena nakon proglašenja prirodne nepogode, o čemu sastavlja zapisnik i predlaže mjere iz svoje nadležnosti Vladi Republike Hrvatske
  9. prati stanje računa redovitih sredstava odobrenih u tijeku godine u svrhu prijedloga dodjele pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodne nepogode
  10. surađuje s nadležnim središnjim tijelima državne uprave, stručnim i znanstvenim institucijama, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te međunarodnim institucijama
  11. pruža stručnu pomoć nadležnim tijelima pri provedbi mjera dodjele sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda
  12. obavlja i druge poslove određene ovim Zakonom i drugim propisima.
(2)Državno povjerenstvo u slučaju izvida iz stavka
  1. točke
  2. ovoga članka i/ili na osnovi podataka o uočenim nepravilnostima u provedbi ovoga Zakona obavještava nadležno ministarstvo te ministarstvo nadležno za financije za potrebe nadzora iz ovoga Zakona.
(3)Državno povjerenstvo za potrebe poslova iz svoje nadležnosti, a posebno pri izradi različitih analiza i/ili studija usmjerenih smanjenju negativnih utjecaja i šteta prouzročenih prirodnim nepogodama može angažirati vanjske stručnjake te određuje njihove zadatke.
(4)Postupak odabira vanjskih stručnjaka iz stavka
  1. ovoga članka provodi se u skladu s propisima kojima se uređuje područje javne nabave, koji u ime Državnog povjerenstva provode nadležne službe Hrvatskoga sabora. Članak
  2. Ministarstva Nadležna ministarstva, u skladu s odredbama ovoga Zakona, obavljaju sljedeće poslove:
  3. potvrđuju konačnu procjenu šteta nastalih kao posljedica prirodne nepogode na temelju podataka dostavljenih putem Registra šteta od strane županijskih povjerenstava i Gradskog povjerenstva Grada Zagreba
  4. predlažu Državnom povjerenstvu kriterije iz svoje nadležnosti za dodjelu sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda za štete iz točke
  5. ovoga stavka
  6. obavljaju poslove vezane za Registar šteta sukladno ovome Zakonu
  7. obavljaju druge poslove i aktivnosti iz svojeg djelokruga u suradnji s drugim ministarstvima ili drugim tijelima radi dodjele sredstava pomoći za djelomičnu sanaciju šteta od prirodnih nepogoda. Članak
  8. Županijsko povjerenstvo
(1)Članove županijskog povjerenstva imenuje županijska skupština na razdoblje od četiri godine.
(2)Županijsko povjerenstvo u skladu s odredbama ovoga Zakona obavlja sljedeće poslove:
  1. usklađuje rad gradskih i općinskih povjerenstava
  2. provjerava i utvrđuje konačnu procjenu šteta jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave sa svojeg područja
  3. podnosi Državnom povjerenstvu prijedlog s obrazloženjem za odobravanje žurne novčane pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodne nepogode
  4. po potrebi izravno na terenu i području zahvaćenom prirodnom nepogodom obavlja izvid štete na imovini u kojem mogu sudjelovati predstavnici nadležnih ministarstava odnosno pravne osobe, ovisno o vrsti i posljedicama prirodne nepogode i nastale štete
  5. objedinjuje i prosljeđuje putem Registra šteta Državnom povjerenstvu konačne procjene šteta te konačno izvješće o utrošku sredstava žurne pomoći i sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda nastalih u gradovima odnosno općinama na području županije
  6. imenuje stručno povjerenstvo na temelju prijedloga općinskog odnosno gradskog povjerenstva
  7. donosi plan djelovanja u području prirodnih nepogoda iz svoje nadležnosti
  8. obavlja i druge poslove određene odlukom o osnivanju, odnosno poslove koje provodi u suradnji s Državnim povjerenstvom.
(3)Oblik i način unosa u Registar šteta iz stavka
  1. točke
  2. ovoga članka propisuje ministar financija pravilnikom.
(4)Članovi povjerenstva u svojem radu dužni su postupati savjesno i u skladu s odredbama ovoga Zakona, u suprotnom, oštećenici imaju pravo tražiti nadoknadu štete od jedinice područne (regionalne) samouprave za učinjene propuste. Pravilnik o registru šteta od prirodnih nepogoda Članak 13. Gradsko povjerenstvo Grada Zagreba
(1)Članove Gradskog povjerenstva Grada Zagreba imenuje Gradska skupština Grada Zagreba na razdoblje od četiri godine.
(2)Gradsko povjerenstvo Grada Zagreba u skladu s odredbama ovoga Zakona obavlja sljedeće poslove:
  1. predlaže gradonačelniku Grada Zagreba proglašenje prirodne nepogode
  2. podnosi Državnom povjerenstvu prijedlog s obrazloženjem za odobravanje žurne novčane pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodne nepogode
  3. utvrđuje i provjerava visinu štete od prirodne nepogode za područje Grada Zagreba
  4. unosi podatke o prvim procjenama šteta u Registar šteta
  5. po potrebi izravno na terenu i području zahvaćenom prirodnom nepogodom obavlja izvid štete na imovini u kojem mogu sudjelovati predstavnici nadležnih ministarstava odnosno pravne osobe, ovisno o vrsti i posljedicama prirodne nepogode i nastale štete
  6. dostavlja putem Registra šteta Državnom povjerenstvu konačne procjene šteta te konačno izvješće o utrošku sredstava žurne pomoći i sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda nastalih u Gradu Zagrebu
  7. po potrebi odlukom predlaže Gradskoj skupštini Grada Zagreba imenovanje stručnog povjerenstva
  8. prati i nadzire namjensko korištenje odobrenih sredstava pomoći za djelomičnu sanaciju šteta od prirodnih nepogoda prema ovom Zakonu
  9. izrađuje izvješće o utrošku dodijeljenih sredstava žurne pomoći i sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda i dostavlja ih Državnom povjerenstvu putem Registra šteta
  10. donosi plan djelovanja u području prirodnih nepogoda iz svoje nadležnosti
  11. obavlja i druge poslove određene odlukom o osnivanju odnosno poslove koje provodi u suradnji s Državnim povjerenstvom.
(3)Oblik i način unosa podataka u Registar šteta iz stavka
  1. točaka 4.,
  2. i
  3. ovoga članka propisuje ministar financija pravilnikom.
(4)Članovi povjerenstva u svojem radu dužni su postupati savjesno i u skladu s odredbama ovoga Zakona, u suprotnom, oštećenici imaju pravo tražiti nadoknadu štete od Grada Zagreba za učinjene propuste. Pravilnik o registru šteta od prirodnih nepogoda Članak 14. Gradska i općinska povjerenstva
(1)Članove i broj članova općinskog odnosno gradskog povjerenstva imenuje gradsko odnosno općinsko vijeće na razdoblje od četiri godine i o njihovu imenovanju obavještava županijsko povjerenstvo.
(2)Povjerenstva iz ovoga članka obavljaju sljedeće poslove:
  1. utvrđuju i provjeravaju visinu štete od prirodne nepogode za područje općine odnosno grada
  2. unose podatke o prvim procjenama šteta u Registar šteta
  3. unose i prosljeđuju putem Registra šteta konačne procjene šteta županijskom povjerenstvu
  4. raspoređuju dodijeljena sredstva pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda oštećenicima
  5. prate i nadziru namjensko korištenje odobrenih sredstava pomoći za djelomičnu sanaciju šteta od prirodnih nepogoda prema ovom Zakonu
  6. izrađuju izvješća o utrošku dodijeljenih sredstava žurne pomoći i sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda i dostavljaju ih županijskom povjerenstvu putem Registra šteta
  7. surađuju sa županijskim povjerenstvom u provedbi ovoga Zakona
  8. donose plan djelovanja u području prirodnih nepogoda iz svoje nadležnosti
  9. obavljaju druge poslove i aktivnosti iz svojeg djelokruga u suradnji sa županijskim povjerenstvima
(3)Oblik i način dostave podataka iz stavka
  1. točaka 2.,
  2. i
  3. ovoga članka ministar financija propisuje pravilnikom.
(4)Članovi povjerenstva u svojem radu dužni su postupati savjesno i u skladu s odredbama ovoga Zakona, u suprotnom, oštećenici imaju pravo tražiti nadoknadu štete od jedinice lokalne samouprave za učinjene propuste. Pravilnik o registru šteta od prirodnih nepogoda Članak 15. Stručno povjerenstvo
(1)Ako općinsko odnosno gradsko povjerenstvo nije u mogućnosti, zbog nedostatka specifičnih stručnih znanja, procijeniti štetu od prirodnih nepogoda, može zatražiti od županijskog povjerenstva imenovanje stručnog povjerenstva na području u kojem je proglašena prirodna nepogoda.
(2)Ako Gradsko povjerenstvo Grada Zagreba nije u mogućnosti, zbog nedostatka specifičnih stručnih znanja, procijeniti štetu od prirodnih nepogoda, može zatražiti od Gradske skupštine Grada Zagreba imenovanje stručnog povjerenstva.
(3)Stručna povjerenstva pružaju stručnu pomoć općini odnosno gradu te Gradu Zagrebu u roku u kojem su imenovana.
(4)U svojem radu stručna povjerenstva iz ovoga članka surađuju s općinskim odnosno gradskim povjerenstvom i županijskim povjerenstvom općine odnosno grada i/ili Grada Zagreba za koje obavljaju poslove. GLAVA III. IZVORI, NAMJENA I PLANIRANJE NOVČANIH SREDSTAVA Članak
  1. Opće odredbe Radi ublažavanja i djelomičnog uklanjanja posljedica prirodne nepogode osiguravaju se i planiraju novčana sredstva, određuje njihova namjena i način dodjele. Članak
  2. Plan djelovanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u području prirodnih nepogoda
(1)Predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave do 30. studenog tekuće godine donosi plan djelovanja za sljedeću kalendarsku godinu radi određenja mjera i postupanja djelomične sanacije šteta od prirodnih nepogoda.
(2)Plan djelovanja iz stavka
  1. ovoga članka sadržava:
  2. popis mjera i nositelja mjera u slučaju nastajanja prirodne nepogode
  3. procjene osiguranja opreme i drugih sredstava za zaštitu i sprječavanje stradanja imovine, gospodarskih funkcija i stradanja stanovništva
  4. sve druge mjere koje uključuju suradnju s nadležnim tijelima iz ovoga Zakona i/ili drugih tijela, znanstvenih ustanova i stručnjaka za područje prirodnih nepogoda.
(3)Izvršno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave podnosi predstavničkom tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, do
  1. ožujka tekuće godine, izvješće o izvršenju plana djelovanja za proteklu kalendarsku godinu. Članak
  2. Plan djelovanja Grada Zagreba u području prirodnih nepogoda
(1)Gradska skupština Grada Zagreba do 30. studenoga tekuće godine donosi plan djelovanja za sljedeću kalendarsku godinu radi određenja mjera i postupanja djelomične sanacije šteta od prirodnih nepogoda.
(2)Plan djelovanja iz stavka
  1. ovoga članka sadržava:
  2. popis mjera i nositelja mjera u slučaju nastajanja prirodne nepogode
  3. procjene osiguranja opreme i drugih sredstava za zaštitu i sprječavanje stradanja imovine, gospodarskih funkcija i stradanja stanovništva
  4. sve druge mjere koje uključuju suradnju s nadležnim tijelima iz ovoga Zakona i/ili drugih tijela, znanstvenih ustanova i stručnjaka za područje prirodnih nepogoda.
(3)Gradonačelnik Grada Zagreba Gradskoj skupštini Grada Zagreba, do
  1. ožujka tekuće godine, dostavlja izvješće o izvršenju plana djelovanja za proteklu kalendarsku godinu. Članak
  2. Izvori sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda
(1)Sredstva pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda iz ovoga članka odnose se na novčana sredstva ili ostala materijalna sredstva, kao što je oprema za zaštitu imovine fizičkih i/ili pravnih osoba, javne infrastrukture te zdravlja i života stanovništva, koja su potrebna za djelomičnu sanaciju štete nastale od prirodne nepogode.
(2)Novčana sredstva i druge vrste pomoći za djelomičnu sanaciju šteta od prirodnih nepogoda na imovini oštećenika osiguravaju se iz:
  1. državnog proračuna s proračunskog razdjela ministarstva nadležnog za financije
  2. fondova Europske unije te
  3. donacija.
(3)Sredstva iz fondova Europske unije iz stavka
  1. točke
  2. ovoga članka ne mogu se unaprijed osigurati, a njihova dodjela provodi se prema posebnim propisima kojima se uređuje korištenje sredstava iz fondova Europske unije. Članak
  3. Namjena sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda
(1)Sredstva pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda strogo su namjenska sredstva te se raspoređuju prema postotku oštećenja vrijednosti potvrđene konačne procjene štete, o čemu u skladu s ovim Zakonom odlučuju nadležna tijela iz članka 5. ovoga Zakona.
(2)Sredstva pomoći iz članka 19. ovoga Zakona su nepovratna i namjenska te se ne mogu upotrijebiti kao kreditna sredstva niti zadržati kao prihod proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
(3)Gradonačelnici i općinski načelnici te krajnji korisnici odgovorni su za namjensko korištenje sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda.
(4)Sredstva pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda ne dodjeljuju se za:
  1. štete na imovini koja je osigurana
  2. štete na imovini koje su izazvane namjerno, iz krajnjeg nemara ili nisu bile poduzete propisane mjere zaštite od strane korisnika ili vlasnika imovine
  3. neizravne štete
  4. štete nastale na nezakonito izgrađenim zgradama javne namjene, gospodarskim zgradama i stambenim zgradama za koje nije doneseno rješenje o izvedenom stanju prema posebnim propisima, osim kada je, prije nastanka prirodne nepogode, pokrenut postupak donošenja rješenja o izvedenom stanju, u kojem slučaju će sredstva pomoći biti dodijeljena tek kada oštećenik dostavi pravomoćno rješenje nadležnog tijela
  5. štete nastale na građevini ili području koje je, u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita kulturnog dobra, aktom proglašeno kulturnim dobrom ili je u vrijeme nastanka prirodne nepogode u postupku proglašavanja kulturnim dobrom
  6. štete koje nisu na propisani način i u zadanom roku unesene u Registar šteta prema odredbama ovoga Zakona
  7. štete u slučaju osigurljivih rizika na imovini koja nije osigurana ako je vrijednost oštećene imovine manja od 60 % vrijednosti imovine.
(5)Iznimno od stavka
  1. točke
  2. ovoga članka, sredstva pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda mogu se dodijeliti i za štete na nezakonito izgrađenim stambenim zgradama korisnicima socijalne skrbi s priznatim pravom u sustavu socijalne skrbi određenim propisima kojima se uređuje područje socijalne skrbi i drugim pripadajućim aktima nadležnih tijela državne uprave.
(6)Iznimno, za štete manje od iznosa iz stavka
  1. točke
  2. ovoga članka, oštećenicima se mogu dodijeliti sredstva pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda u slučajevima otežanih gospodarskih uvjeta, socijalnih, zdravstvenih ili drugih razloga koji ugrožavaju život stanovništva na području zahvaćenom prirodnom nepogodom.
(7)O prijedlogu i prihvaćanju uvjeta iz stavka 6. ovoga članka odlučuje županijsko povjerenstvo na prijedlog općinskog ili gradskog povjerenstva.
(8)O prihvaćanju uvjeta iz stavka
  1. ovoga članka odlučuje Gradsko povjerenstvo Grada Zagreba u skladu s ovim Zakonom. Članak
  2. Planiranje iznosa i namjene sredstava iz nadležnosti Državnog povjerenstva
(1)Državno povjerenstvo radi osiguranja novčanih sredstava za potrebe djelomične sanacije šteta nastalih zbog prirodnih nepogoda donosi plan iznosa sredstava te ga uz obrazloženje dostavlja ministarstvu nadležnom za financije, u skladu s pravilima proračunskog planiranja i propisa kojima se uređuju javne financije.
(2)Planiranje sredstava iz stavka 1. ovoga članka posebno uključuje analize vjerojatnosti nastanka prirodne nepogode, uzima u obzir razmjere nastale štete i razvijenost pojedinih područja u kojima nastaje prirodna nepogoda (najmanje za proteklih pet godina prema indeksu razvijenosti), pri čemu se koristi podacima nadležnih institucija i Procjenom rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku u određenjima procjene i vjerojatnosti mogućnosti nastanka šteta od prirodnih nepogoda u sljedećem razdoblju.
(3)U procesu planiranja iznosa sredstava Državno povjerenstvo surađuje s ostalim nadležnim tijelima iz ovoga Zakona te u skladu s proračunskim mogućnostima određuje optimalan iznos planiranih sredstava na svojoj stavci koja se planira unutar financijskog plana ministarstva nadležnog za financije.
(4)U planiranom iznosu i određenju iznosa sredstava iz ovoga članka iznos sredstava koji se može koristiti za djelomičnu sanaciju šteta za poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo ne može iznositi više od 50 % ukupno planiranih sredstava za tekuću godinu.
(5)Državno povjerenstvo može iznimno, nakon uvida u konačne potvrđene štete i podatke od drugih nadležnih tijela iz članka 5. ovoga Zakona, u trenutku raspodjele sredstava povećati iznos sredstava za štete u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu.
(6)Iznos sredstava iz stavka 5. ovoga članka može se za područje poljoprivrede, šumarstva i ribarstva povećati na najviše do 70 % ukupnih sredstava koja se namjeravaju koristiti za djelomičnu sanaciju šteta od prirodnih nepogoda.
(7)Državno povjerenstvo može, osim promjena namjene i raspodjele sredstava iz stavka 5. ovoga članka, smanjiti iznos raspoloživih sredstava za poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo te odrediti drugu namjenu korištenja novčanih sredstava za djelomičnu sanaciju šteta od prirodnih nepogoda u drugim područjima na kojima je evidentirana šteta na imovini.
(8)Sredstva pomoći iz ovoga članka mogu se dodijeliti i za druge vrste nastalih šteta (štete na građevinama, na opremi, zemljištima, uređajima za sanaciju posljedica šteta od prirodnih nepogoda te troškove za sanaciju nastalih šteta), a posebno za štete nastale na javnoj infrastrukturi i/ili pomoć jedinicama lokalne samouprave za troškove sanacije šteta na području zahvaćenom prirodnom nepogodom.
(9)Prilikom odlučivanja o prenamjeni postotaka korištenja sredstava koja će se rasporediti oštećenicima Državno povjerenstvo osobito vodi računa i razmatra podatke o razmjerima šteta od prirodnih nepogoda, a u slučaju pomoći jedinicama lokalne samouprave posebno uzima u obzir fiskalne kapacitete i razinu općeg gospodarskog razvoja općine odnosno grada. Članak
  1. Primjena pravila o državnim potporama Prilikom dodjele pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda poduzetnicima na osnovi različitih mjera, a to se posebno odnosi na dodjelu novčanih sredstava u obliku subvencija ili dodjelu novčanih sredstava putem ostalih vrsta programa čiji su korisnici poduzetnici, postupa se sukladno pravilima o državnim potporama u industriji ili poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu. GLAVA IV. PROGLAŠENJE PRIRODNE NEPOGODE I POSTUPANJA NADLEŽNIH TIJELA Članak
  2. Proglašenje prirodne nepogode
(1)Odluku o proglašenju prirodne nepogode za jedinice lokalne samouprave na području županije donosi župan na prijedlog općinskog načelnika odnosno gradonačelnika, u slučaju ispunjenja uvjeta iz članka 3. stavka 4. ovoga Zakona.
(2)Odluku o proglašenju prirodne nepogode na području županije donosi župan, u slučaju ispunjenja uvjeta iz članka 3. stavka 4. ovoga Zakona.
(3)Odluku o proglašenju prirodne nepogode za područje Grada Zagreba donosi gradonačelnik Grada Zagreba, u slučaju ispunjenja uvjeta iz članka 3. stavka 4. ovoga Zakona.
(4)Vlada Republike Hrvatske može prema vlastitoj prosudbi proglasiti prirodnu nepogodu na području dviju ili više županija, Grada Zagreba ili na cijelom području Republike Hrvatske. Članak
  1. Radnje nakon proglašenja prirodne nepogode Nakon proglašenja prirodne nepogode iz članka
  2. ovoga Zakona radi dodjele novčanih sredstava za djelomičnu sanaciju šteta od prirodnih nepogoda nadležna tijela iz članka
  3. ovoga Zakona u svrhu provedbe ovoga Zakona provode sljedeće radnje:
  4. prijavu prve procjene štete u Registar šteta
  5. prijavu konačne procjene štete u Registar šteta
  6. potvrdu konačne procjene štete u Registar šteta. Članak
  7. Prva procjena štete i unos podataka u Registar šteta
(1)Oštećenik nakon nastanka prirodne nepogode prijavljuje štetu na imovini nadležnom gradskom ili općinskom povjerenstvu te Gradskom povjerenstvu Grada Zagreba u pisanom obliku, na propisanom obrascu, najkasnije u roku od osam dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode.
(2)Nakon isteka roka iz stavka 1. ovoga članka općinsko odnosno gradsko povjerenstvo te Gradsko povjerenstvo Grada Zagreba unosi sve zaprimljene prve procjene štete u Registar šteta najkasnije u roku od 15 dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode.
(3)Sadržaj i način dostave podataka iz stavaka
  1. i
  2. ovoga članka propisuje ministar financija pravilnikom. Pravilnik o registru šteta od prirodnih nepogoda Članak
  3. Naknadni unos podataka o šteti u Registar šteta
(1)Iznimno od članka
  1. stavka
  2. ovoga Zakona, oštećenik može podnijeti prijavu prvih procjena šteta i nakon isteka roka od osam dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode u slučaju postojanja objektivnih razloga na koje nije mogao utjecati, a najkasnije u roku od 12 dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode.
(2)Iznimno od članka
  1. stavka
  2. ovoga Zakona, rok za unos podataka u Registar šteta od strane općinskog odnosno gradskog povjerenstva te Gradskog povjerenstva Grada Zagreba može se, u slučaju postojanja objektivnih razloga na koje oštećenik nije mogao utjecati, a zbog kojih je onemogućen elektronički unos podataka u Registar šteta, produljiti za osam dana.
(3)O produljenju roka iz stavka
  1. ovoga članka odlučuje Gradsko povjerenstvo Grada Zagreba, dok županijsko povjerenstvo odlučuje na temelju zahtjeva općinskog ili gradskog povjerenstva. Članak
  2. Sadržaj prijave prve procjene štete Prijava prve procjene štete iz članka
  3. stavka
  4. ovoga Zakona sadržava:
  5. datum donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode i njezin broj
  6. podatke o vrsti prirodne nepogode
  7. podatke o trajanju prirodne nepogode
  8. podatke o području zahvaćenom prirodnom nepogodom
  9. podatke o vrsti, opisu te vrijednosti oštećene imovine
  10. podatke o ukupnom iznosu prijavljene štete iz članaka
  11. i
  12. ovoga Zakona te
  13. podatke i informacije o potrebi žurnog djelovanja i dodjeli pomoći za sanaciju i djelomično uklanjanje posljedica prirodne nepogode te ostale podatke o prijavi štete sukladno ovom Zakonu. Članak
  14. Konačna procjena štete
(1)Konačna procjena štete predstavlja procijenjenu vrijednost nastale štete uzrokovane prirodnom nepogodom na imovini oštećenika izražene u novčanoj vrijednosti na temelju prijave i procjene štete.
(2)Konačna procjena štete obuhvaća vrstu i opseg štete u vrijednosnim (financijskim) i naturalnim pokazateljima prema području, imovini, djelatnostima, vremenu i uzrocima njezina nastanka te korisnicima i vlasnicima imovine.
(3)Konačnu procjenu štete utvrđuje općinsko odnosno gradsko povjerenstvo te Gradsko povjerenstvo Grada Zagreba na temelju izvršenog uvida u nastalu štetu na temelju prijave oštećenika, a tijekom procjene i utvrđivanja konačne procjene štete od prirodnih nepogoda posebno se utvrđuju: – stradanja stanovništva – opseg štete na imovini – opseg štete koja je nastala zbog prekida proizvodnje, prekida rada ili poremećaja u neproizvodnim djelatnostima ili umanjenog prinosa u poljoprivredi, šumarstvu ili ribarstvu – iznos troškova za ublažavanje i djelomično uklanjanje izravnih posljedica prirodnih nepogoda – opseg osiguranja imovine i života kod osiguravatelja – vlastite mogućnosti oštećenika glede uklanjanja posljedica štete.
(4)Konačnu procjenu štete po svakom pojedinom oštećeniku koji je ispunio uvjete iz članaka
  1. i
  2. ovoga Zakona općinsko odnosno gradsko povjerenstvo prijavljuje županijskom povjerenstvu u roku od 50 dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode putem Registra šteta.
(5)Konačnu procjenu štete po svakom pojedinom oštećeniku koji je ispunio uvjete iz članaka
  1. i
  2. ovoga Zakona Gradsko povjerenstvo Grada Zagreba dostavlja Državnom povjerenstvu u roku od 60 dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode putem Registra šteta.
(6)Iznimno, ako se šteta na dugotrajnim nasadima utvrdi nakon isteka roka za prijavu konačne procjene štete u skladu sa stavcima
  1. i
  2. ovoga članka, oštećenik ima pravo zatražiti nadopunu prikaza štete najkasnije četiri mjeseca nakon isteka roka za prijavu štete.
(7)Sadržaj i način dostave konačne procjene štete propisuje ministar financija pravilnikom. Pravilnik o registru šteta od prirodnih nepogoda Članak 29. Način izračuna konačne procjene štete
(1)Pri konačnoj procjeni štete procjenjuje se vrijednost imovine prema jedinstvenim cijenama, važećim tržišnim cijenama ili drugim pokazateljima primjenjivim za pojedinu vrstu imovine oštećene zbog prirodne nepogode.
(2)Za štete na imovini za koje nisu propisane jedinstvene cijene koriste se važeće tržišne cijene za pojedinu vrstu imovine oštećene zbog prirodne nepogode, pri čemu se surađuje s drugim središnjim tijelima državne uprave i/ili drugim institucijama ili ustanovama koje posjeduju stručna znanja i posjeduju tražene podatke. Članak
  1. Sadržaj prijave konačne procjene štete Prijava konačne procjene štete sadržava:
  2. Odluku o proglašenju prirodne nepogode s obrazloženjem
  3. podatke o dokumentaciji vlasništva imovine i njihovoj vrsti
  4. podatke o vremenu i području nastanka prirodne nepogode
  5. podatke o uzroku i opsegu štete
  6. podatke o posljedicama prirodne nepogode za javni i gospodarski život jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave te Grada Zagreba te
  7. ostale statističke i vrijednosne podatke uređene ovim Zakonom. Članak
  8. Način podnošenja konačne procjene štete
(1)Prijavu konačne procjene štete iz članka
  1. ovoga Zakona općinsko odnosno gradsko povjerenstvo odnosno Gradsko povjerenstvo Grada Zagreba unosi u Registar šteta u rokovima iz članka
  2. stavaka
  3. i
  4. ovoga Zakona.
(2)Županijsko povjerenstvo prijavljene konačne procjene štete iz članka 28. ovoga Zakona dostavlja Državnom povjerenstvu i nadležnim ministarstvima u roku od 60 dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode putem Registar šteta.
(3)Prilikom konačne procjene štete županijsko povjerenstvo i Gradsko povjerenstvo Grada Zagreba prihvaćaju isključivo procjene koje je obavilo općinsko ili gradsko povjerenstvo. Članak 32. Postupanja nadležnih ministarstava prilikom potvrde štete
(1)Potvrdu konačne procjene štete obavljaju nadležna ministarstva iz članka
  1. stavka
  2. ovoga Zakona, nakon dostave konačne procjene štete iz članka
  3. ovoga Zakona.
(2)Nadležna ministarstva iz članka
  1. stavka
  2. ovoga Zakona mogu prilikom potvrde konačne procjene štete angažirati i druge znanstvene ili stručne institucije sa svrhom utvrđivanja vrijednosti konačnih šteta.
(3)Potvrda konačne procjene štete odnosi se na:
  1. primjenu referentnih i/ili tržišnih cijena za utvrđivanje visine štete od prirodnih nepogoda za pojedinu vrstu imovine na kojoj je nastala šteta
  2. provjeru i utvrđivanje podataka o prosječnom prirodu po pojedinim kulturama i oštećenjima kulture za područje poljoprivrede, šumarstva ili ribarstva
  3. određivanje štete za poljoprivredne kulture i višegodišnje nasade kojima je šteta od prirodne nepogode prouzročila umanjenje prinosa od 30 i više posto po hektaru prema prethodnom trogodišnjem prosjeku za određenu županiju
  4. građevine ako je prirodna nepogoda prouzročila oštećenje ili uništenje dijela građevine koji se procjenjuje od 60 i više posto vrijednosti građevine
  5. provjeru i utvrđivanje podataka o vrijednosti, vijeku trajanja oštećene imovine, druge opreme i koeficijentu njihove istrošenosti
  6. utvrđivanje i određivanje podataka o vrijednosti oštećenja uzrokovanog prirodnom nepogodom na imovini (građevina te druga javna infrastruktura)
  7. utvrđivanje postotka oštećenja imovine uzrokovanih drugim prirodnim nepogodama koje su nastale na imovini prije potvrđivanja štete u istoj kalendarskoj godini u kojoj je nastala prirodna nepogoda
  8. druge podatke o iskazanom iznosu prijavljene štete.
(4)Potvrda konačne procjene štete predstavlja realnu procjenu vrijednosti imovine na kojoj je nastala šteta i procijenjenu vrijednost štete na toj istoj imovini sukladno podacima unesenim u Registar šteta.
(5)Osim na temelju podataka iz Registra šteta, potvrđivanje iz stavka
  1. ovoga članka provodi se na osnovi cjelokupne i potpuno dostavljene dokumentacije i obrazaca i/ili izravnim izvidom oštećenja na terenu i pristupom imovini koja je predmetom prijave štete prema ovome Zakonu. Članak
  2. Postupanja nadležnih tijela nakon potvrde konačne procjene štete
(1)Nakon potvrde konačne procjene štete nadležna ministarstva iz članka
  1. stavka
  2. ovoga Zakona sastavljaju izvješće s prikazom svih potvrđenih šteta iz svoje nadležnosti.
(2)Nadležna ministarstva iz članka
  1. stavka
  2. ovoga Zakona na temelju izvješća iz stavka
  3. ovoga članka izrađuju prijedlog o načinu dodjele pomoći za djelomičnu sanaciju šteta nastalih od prirodnih nepogoda koji dostavljaju Državnom povjerenstvu.
(3)Prijedlog iz stavka
  1. ovoga članka sadržava:
  2. cjelovit prikaz šteta i prijedlog isplate sredstava pomoći za djelomičnu sanaciju šteta od prirodnih nepogoda
  3. prijedlog i načine određenja kriterija i postotaka davanja sredstava pomoći za djelomičnu sanaciju šteta od prirodnih nepogoda u odnosu na iskazanu vrijednost štete i vrsti štete koja je nastala zbog prirodne nepogode
  4. prijedlog ostalih mjera postupanja radi djelomične sanacije šteta od prirodnih nepogoda. GLAVA V. NAČIN DODJELE POMOĆI I RASPODJELE SREDSTAVA POMOĆI ZA UBLAŽAVANJE I DJELOMIČNO UKLANJANJE ŠTETA OD PRIRODNIH NEPOGODA Članak
  5. Obrada podataka, određenje kriterija i načina dodjele sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda koje provodi Državno povjerenstvo Državno povjerenstvo pristupa provjeri i obradi podataka o konačnim procjenama šteta na temelju podataka iz Registra šteta i ostale dokumentacije te utvrđuje iznos pomoći za pojedinu vrstu štete i oštećenike tako da određuje postotak isplate novčanih sredstava u odnosu na iznos konačne potvrđene štete na imovini oštećenika. Članak
  6. Raspodjela i dodjela sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda od strane Državnog povjerenstva
(1)Državno povjerenstvo nakon utvrđivanja uvjeta iz članka 34. ovoga Zakona, a prije isplate sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda podnosi Vladi Republike Hrvatske prijedlog za dodjelu pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda.
(2)Prilikom raspodjele sredstava pomoći za djelomičnu sanaciju šteta od prirodnih nepogoda iznos novčanih sredstava ne može biti veći od 5 % iznosa konačne potvrđene štete na imovini pojedinog oštećenika.
(3)Iznimno od stavka 2. ovoga članka, Državno povjerenstvo može predložiti Vladi Republike Hrvatske dodjelu većih iznosa pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica od prirodnih nepogoda kada su stradanja imovine i stanovništva takva da prijete ugrozom zdravlja i života i funkcioniranja gospodarstva na području pogođenom prirodnom nepogodom.
(4)Vlada Republike Hrvatske o prijedlozima iz stavaka
  1. i
  2. ovoga članka donosi odluku. GLAVA VI. NAČIN DODJELE I RASPODJELA SREDSTAVA ŽURNE POMOĆI Članak
  3. Žurna pomoć
(1)Žurna pomoć dodjeljuje se u svrhu djelomične sanacije štete od prirodnih nepogoda u tekućoj kalendarskoj godini:
  1. jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i Gradu Zagrebu za pokriće troškova sanacije šteta na javnoj infrastrukturi, troškova nabave opreme za saniranje posljedica prirodne nepogode, za pokriće drugih troškova koji su usmjereni saniranju šteta od prirodne nepogode za koje ne postoje dostatni financijski izvori usmjereni na sprječavanje daljnjih šteta koje mogu ugroziti gospodarsko funkcioniranje i štetno djelovati na život i zdravlje stanovništva te onečišćenje prirodnog okoliša
  2. oštećenicima fizičkim osobama koje nisu poduzetnici u smislu ovoga Zakona, a koje su pretrpjele štete na imovini, posebice ugroženim skupinama, starijima i bolesnima i ostalima kojima prijeti ugroza zdravlja i života na području zahvaćenom prirodnom nepogodom.
(2)Žurna pomoć dodjeljuje se iz državnog proračuna, proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i proračuna Grada Zagreba.
(3)Žurnu pomoć dodjeljuju:
  1. Vlada Republike Hrvatske
  2. jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te
  3. Grad Zagreb.
(4)Žurna pomoć u pravilu se dodjeljuje kao predujam i ne isključuje dodjelu pomoći u postupku koji je uređen ovim Zakonom.
(5)Žurna pomoć iz stavka 4. ovoga članka uračunava se u iznos pomoći za djelomičnu sanaciju posljedica prirodnih nepogoda u skladu s ovim Zakonom.
(6)Ako je iznos predujma veći od iznosa pomoći utvrđenog za konačne potvrđene štete u Registru šteta, jedinice lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb dužni su osigurati povrat viška dodijeljenih sredstava u državni proračun Republike Hrvatske ili proračun jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i proračun Grada Zagreba. Članak 37. Žurna pomoć Vlade Republike Hrvatske
(1)Vlada Republike Hrvatske o dodjeli žurne pomoći iz ovoga Zakona donosi odluku.
(2)Vlada Republike Hrvatske odluku o dodjeli žurne pomoći iz stavka 1. ovoga članka može donijeti i na temelju prijedloga Državnog povjerenstva i/ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te Grada Zagreba.
(3)Vlada Republike Hrvatske u odluci iz stavka
  1. ovoga članka određuje:
  2. vrijednost novčanih sredstava žurne pomoći
  3. kriterije, način raspodjele i namjene korištenja žurne pomoći
  4. ministarstva nadležna za provedbu isplate žurne pomoći
  5. jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave kojima se dodjeljuje žurna pomoć te
  6. druge uvjete i postupanja u raspodjeli žurne pomoći.
(4)Izvješća o utrošku dodijeljenih sredstava žurne pomoći nadležna ministarstva, Grad Zagreb, županije, općine odnosno gradovi dužni su dostaviti Vladi Republike Hrvatske u roku navedenom u odluci. Članak 38. Žurna pomoć jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba
(1)Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i Grad Zagreb mogu isplatiti žurnu pomoć iz raspoloživih sredstava svojih proračuna, a u slučaju ispunjenja uvjeta iz članka 36. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona.
(2)Prijedlog dodjele žurne pomoći iz ovoga članka predstavničkom tijelu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave upućuje župan ili gradonačelnik odnosno općinski načelnik.
(3)Prijedlog dodjele žurne pomoći iz ovoga članka Gradskoj skupštini Grada Zagreba upućuje gradonačelnik Grada Zagreba.
(4)Predstavničko tijelo jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i Gradska skupština Grada Zagreba donose odluku o prijedlogu iz stavka
  1. odnosno stavka
  2. ovoga članka kojom se određuje:
  3. vrijednost novčanih sredstava žurne pomoći
  4. kriteriji, način raspodjele i namjena korištenja žurne pomoći te
  5. drugi uvjeti i postupanja u raspodjeli žurne pomoći. GLAVA VII. IZVJEŠĆA, REGISTAR ŠTETA I NADZOR Članak
  6. Izvješća Državnog povjerenstva, općinskih, gradskih i županijskih povjerenstava te Gradskog povjerenstva Grada Zagreba
(1)Gradsko ili općinsko povjerenstvo putem Registra šteta podnosi županijskom povjerenstvu izvješće o utrošku sredstava za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda dodijeljenih iz državnog proračuna Republike Hrvatske.
(2)Osim izvješća iz stavka 1. ovoga članka, gradsko ili općinsko povjerenstvo županijskom povjerenstvu dostavlja i druge podatke u pisanom i/ili elektroničkom obliku koji osobito uključuju obrazloženja koja se odnose na utrošak i namjensko korištenje novčanih sredstava dodijeljenih iz državnog proračuna Republike Hrvatske, uključujući i izvore sredstava iz fondova Europske unije.
(3)Županijsko povjerenstvo na temelju prikupljenih podataka i izvješća iz ovoga članka podnosi Državnom povjerenstvu izvješće o utrošku dodijeljenih sredstava za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda sa stavke za prirodne nepogode u državnom proračunu Republike Hrvatske, putem Registra šteta i pisanim putem.
(4)U izvješću županijskog povjerenstva iz stavka 3. ovoga članka navode se sredstva koja se za tu štetu dodjeljuju na razini županije, grada ili općine, kao i sredstva za naknadu štete iz drugih izvora.
(5)Izvješća županijskih povjerenstava i Gradskog povjerenstva Grada Zagreba objedinjuje Državno povjerenstvo te izrađuje skupno izvješće o utrošku dodijeljenih sredstava sa stavke za prirodne nepogode u državnom proračunu Republike Hrvatske, koji dostavlja Vladi Republike Hrvatske.
(6)Gradsko povjerenstvo Grada Zagreba podnosi Državnom povjerenstvu izvješće o utrošku dodijeljenih sredstava za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda sa stavke za prirodne nepogode u državnom proračunu Republike Hrvatske, putem Registra šteta i pisanim putem.
(7)Oblik i način dostave izvješća iz stavaka 1.,
  1. i
  2. ovoga članka ministar financija propisuje pravilnikom. Pravilnik o registru šteta od prirodnih nepogoda Članak
  3. Izvješće o radu Državnog povjerenstva
(1)Državno povjerenstvo dužno je, najkasnije do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu, izraditi izvješće o stanju i poduzetim mjerama te dodijeljenim sredstvima za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda na temelju Registra šteta i o tome izvijestiti Hrvatski sabor.
(2)Državno povjerenstvo pribavlja suglasnost Vlade Republike Hrvatske prije dostave izvješća Hrvatskom saboru. Članak 41. Registar šteta
(1)Registar šteta je jedinstvena digitalna baza podataka o svim štetama nastalim zbog prirodnih nepogoda na području Republike Hrvatske.
(2)Obveznici unosa podataka u Registar šteta sukladno ovome Zakonu su Državno povjerenstvo, županijsko, gradsko i općinsko povjerenstvo, Gradsko povjerenstvo Grada Zagreba te ostala nadležna tijela sukladno odredbama ovoga Zakona.
(3)U Registar šteta unose se prijave prvih procjena šteta i prijave konačnih procjena šteta, jedinstvene cijene te izvješća o utrošku dodijeljenih sredstava pomoći gradskih i općinskih povjerenstava u skladu s obrascima i elektroničkim sučeljem.
(4)Podatke iz stavka
  1. ovoga članka u Registar šteta unosi općinsko odnosno gradsko povjerenstvo sukladno zadacima i djelokrugu povjerenstava iz članka
  2. ovoga Zakona.
(5)Podaci iz Registra šteta koriste se kao osnova za određenje sredstava pomoći za djelomičnu sanaciju šteta nastalih zbog prirodnih nepogoda te za izradu izvješća o radu Državnog povjerenstva.
(6)Pristup Registru šteta osim obveznika iz stavka 2. ovoga članka može biti dopušten i drugom tijelu, o čemu odluku donosi predsjednik Državnog povjerenstva.
(7)Sadržaj Registra šteta propisuje ministar financija Pravilnikom. Pravilnik o registru šteta od prirodnih nepogoda Članak 42. Nadzor
(1)Nadzor nad zakonitosti rada i postupanja iz ovoga članka provodi se nad ministarstvima i županijskim, općinskim odnosno gradskim povjerenstvima te Gradskim povjerenstvom Grada Zagreba.
(2)Nadzor u smislu ovoga Zakona podrazumijeva nadzor na temelju podataka o uočenim nepravilnostima iz članka
  1. stavka
  2. ovoga Zakona, proračunski nadzor i nadzor nad zakonitosti rada te djelotvornosti, ekonomičnosti i svrhovitosti postupanja.
(3)Nadzor na temelju podataka o uočenim nepravilnostima iz članka
  1. stavka
  2. ovoga Zakona provode nadležna ministarstva.
(4)Proračunski nadzor iz ovoga članka predstavlja nadzor nad korištenjem sredstava odobrenih za djelomičnu sanaciju šteta od prirodnih nepogoda i provodi se nad općinama, gradovima i županijama u skladu s proračunskim propisima.
(5)Proračunski nadzor provodi ministarstvo nadležno za financije. GLAVA VIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 43. Prijelazne odredbe
(1)Pravilnik iz članka
  1. stavka 3., članka
  2. stavka 3., članka
  3. stavka 3., članka
  4. stavka 3., članka
  5. stavka 7., članka
  6. stavka
  7. i članka
  8. stavka
  9. donosi ministar financija u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2)Planove djelovanja iz članka
  1. stavka
  2. i članka
  3. stavka
  4. ovoga Zakona za
  5. godinu predstavničko tijelo jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te Gradska skupština Grada Zagreba dužni su donijeti do kraja veljače
  6. godine.
(3)Metodologija za procjenu štete od elementarnih nepogoda (»Narodne novine«, br. 96/98.) ostaje na snazi do stupanja na snagu pravilnika iz stavka 1. ovoga članka.
(4)Na postupanja započeta prije stupanja na snagu ovoga Zakona primjenjuje se Zakon o zaštiti od elementarnih nepogoda (»Narodne novine«, br. 73/97. i 174/04.). Članak 44. Mandat članova povjerenstava
(1)Državno povjerenstvo za procjenu šteta o elementarnih nepogoda, županijsko, gradsko i općinsko povjerenstvo za procjenu šteta od elementarnih nepogoda nastavljaju s radom do imenovanja Državnog povjerenstva na temelju članka
  1. točke
  2. ovoga Zakona, županijskog povjerenstva na temelju članka
  3. stavka
  4. ovoga Zakona, Gradskog povjerenstva Grada Zagreba na temelju članka
  5. stavka
  6. ovoga Zakona te gradskog i općinskog povjerenstva na temelju članka
  7. stavka
  8. ovoga Zakona.
(2)Rok za imenovanje članova povjerenstava iz stavka
  1. ovoga članka je šest mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona. Članak
  2. Prestanak važenja propisa Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o zaštiti od elementarnih nepogoda (»Narodne novine«, br. 73/
  3. i 174/04.). Članak
  4. Stupanje na snagu Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«. Copyright © Ante Borić

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.