Zakon o zapošljavanju (pročišćeni tekst)

Zakon o zapošljavanju (pročišćeni tekst) Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Zakon o zapošljavanju (pročišćeni tekst) NN 55/1990 (21.12.1990.), Zakon o zapošljavanju (pročišćeni tekst) ZAKONODAVNO-PRAVNA KOMISIJA SABORA REPUBLIKE HRVATSKE Na temelju člana 31. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zapošljavanju ("Narodne novine", br. 40/90), Zakonodavno-pravna komisija Sabora Republike Hrvatske na sjednici održanoj 4. prosinca 1990, utvrdila je pročišćeni tekst Zakona o zapošljavanju. Pročišćeni tekst Zakona o zapošljavanju obuhvaća Zakon o zapošljavanju ("Narodne novine", br.19/90) te njegove izmjene i dopune objavljene u "Narodnim novinama" br. 40/90, u kojima je naznačeno vrijeme njihova stupanja na snagu. Klasa: 100-01/90-03/01 Zagreb, 4. prosinca 1990. Predsjednik zakonodavno-pravne komisije Sabora Republike Hrvatske Vice Vukojević, v. r. ZAKON o zapošljavanju (pročišćeni tekst) I. OPĆE ODREDBE Član 1. Ovim se zakonom uređuju prava i obveze radnika, njihovih organizacija i poslodavaca i društveno-političkih zajednica u vezi s ostvarivanjem prava na rad, osniva Republički zavod za zapošljavanje kao i ostvarivanje prava radnika za vrijeme nezaposlenosti na načelima uzajamnosti i solidarnosti, te druga pitanja na području zaposlenosti i zapošljavanja. Član 2. Za obavljanje poslova zapošljavanja i u vezi sa zapošljavanjem osniva se Republički zavod za zapošljavanje Hrvatske (u daljem tekstu: Republički zavod). Sjedište Republičkog zavoda je u Zagrebu. Republički zavod osniva područne službe za zapošljavanje (u daljem tekstu: područna služba). Republički zavod je pravna osoba i u skladu sa zakonom upisuje se u sudski registar kod nadležnog suda. Član 3. Poslovi Republičkog zavoda određeni ovim zakonom su poslovi od posebnog društvenog interesa. U obavljanju poslova utvrđenih ovim zakonom Republički zavod ima javna ovlaštenja u pogledu dorlošenja općih akata potrebnih za izvršavanje djelatnosti zapošljavanja, rješavanja o pravima radnika za vrijeme nezaposlenosti, javnih evidencija i izdavanja uvjerenja u vezi nezaposlenosti i pokretanja prekršajnog postupka u vezi odredaba ovog zakona. Član 4. Republički zavod samostalan je u svom radu. Republički zavod radi na temelju zakona i drugih propisa doijetih na temelju zakona i odgovoran je u okviru svojih prava i dužnosti, za njihovo provođenje. Rad Republičkog zavoda je javan. Član 5. Zadovoljavanje osobnih i zajedničkih potreba u oblasti zaposlenosti i zapošljavanja osiguravaju se na načelu uzajamnosti i solidarnosti, na način i prema uvjetima utvrđenirn ovim zakonom i općim aktima Republičkog zavoda. Osobne potrebe u smislu odredaba ovoga zakona smatraju se potreba materijalnog i socijalnog osiguranja radnika za vrijeme nezaposlenosti. Zajedničke potrebe u smislu odredaba ovoga zakona smatraju se: - posredovanje pri zapošljavanju; -profesionalna orijentacija i savjetovanje pri zapošljavanju; - aktivna politika zapošljavanja; - stručno osposobljavanje, prekvalifikacija ili dokvalifikacija te profesionalna rehabilitacija; - drugi poslovi utvrđeni ovim zakonom i općim aktom Republičkog zavoda. Član 6. Sredstva za zadovoljavanje osobnih i zajedničkih potreba utvrđenih ovim zakonom osiguravaju se doprinosom iz osobnog dohotka radnika zaposlenih u poduzeću, u složenim oblicima poduzeća, u organizaciji društvenih djelatnosti, banci i drugoj financijskoj organizaciji, organizaciji za osiguranje i drugim oblicima suradnje i zajedničkog poslovanja sa stranim osobama, u radnim zajednicama organa društveno-političkih zajednica, društvenih i političkih organizacija, udruženja građana i drugih organizacija i zajednica (u daljem tekstu: organizacija), radnika zaposlenih kod radnih ljudi koji samostalno obavljaju djelatnost osobnim radom odnosno osobnim radom i sredstvima u vlasništvu građana kod građansko-pravne i fizičke osobe, u poljoprivrednom gospodarstvu, predstavništvu stranih firmi i diplomatskom i konzularnom predstavništvu u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji (u daljem tekstu: poslodavac), građanskih osoba na službi u Jugoslavenskoj narodnoj armiji, te iz sredstava što ih uplaćuju radnici privremeno zaposleni u inozemstvu s kojima Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija nema zaključen međudržavni sporazum o socijalnom osiguranju i iz drugih izvora. Član 7. Nadzor nad zakonitošću rada Republičkog zavoda vrši Ministarstvo rada i socijalne skrbi. II. ORGANIZACIJA REPUBLIČKOG ZAVODA Član 8. Organizacija, sadržaj i način rada Republičkog zavoda uređuje se ovim zakonom, statutom i drugim općim aktima u skladu sa zakonom. Član 9. Republički zavod je dužan osigurati obavljanje poslova utvrđenih ovim zakonom za područje općine. Član 10. Republički zavod donosi statut i druge opće akte. Statut Republičkog zavoda sadrži odredbe o djelatnosti, predstavljanju i zastupanju, unutrašnjoj organizaciji o odlučivanju i odgovornosti, o ostvarivanju prava radnika, o postupku donošenja općih i pojedinačnih akata, načinu obavještavanja o radu i druga pitanja od interesa za obavljanje djelatnosti zapošljavanja. Statut i drugi opći akti Republičkog zavoda obavezno se objavljuju na način utvrđen statutom. III. DJELATNOST REPUBLIČKOG ZAVODA Član 11. Radi zadovoljavanja potreba u oblasti zaposlenosti i zapošljavanja u područnoj službi obavljuju se slijedeći poslovi : - prati i analizira kretanje u zapošljavanju, zaposlenosti i nezaposlenosti i činioce koji na njih utječu te predlažu mjere za unapređivanje zapošljavanja pri čemu područna služba surađuje s društveno-političkim zajednicama, sindikatom, organizacijama i poslodavcima na svom području ; - posreduje pri zapošljavanju pri čemu surađuje sa organizacijama i poslodavcima koji traže radnike te nezaposlenim i drugim osobama koje traže zaposlenje; - prati realizaciju popune radnih mjesta u organizaciji i kod poslodavaca; - surađuje sa odgovarajućim službama organizacija i poslodavcima u cilju unapređenja kvalifikacijske strukture zaposlenih radnika; - organizira izvršavanje programa profesionalne orijentacije stručnog osposobljavanja, prekvalifikacije ili dokvalifikacije profesionalne rehabilitacije te posredovanja po jedinstvenim standardima i postupcima koje utvrđuje Republički zavod; - surađuje sa obrazovnim organizacijama radi uskladivanja obrazovnih programa sa potrebama organizacija i poslodavaca te radi provođenja programa profesionalnog usmjerenja; - organizira potrebnu stručnu odbradu kandidata za izbor zanimanja odnosno osoba koje traže zaposlenje na njihov zahtjev, ili na zahtjev organizacije ili poslodavca koji imaju potrebu za zapošljavanjem radnika; - obavljaju poslove u vezi sa specifičnim potrebama nadarene omladine i hendikepiranih osoba; - obavljaju poslove u vezi sa zapošljavanjem radnika u inozemstvu i ostvarivanjem njihova prava; - rješava o pravima radnika za vrijeme privremene nezaposlenosti i obavlja isplatu po donesenim rješenjima; - pripremaju podloge za utvrđivanje stopa doprinosa za zapošljavanje; - prikupljaju, obrađuju i dostavljaju Republičkom zavodu sve podatke i informacije neophodne za praćenje stanja u oblasti zaposlenosti, zapošljavanja i nezaposlenosti; - podnose godišnje izvještaje o kretanju zaposlenosti, zapošljavanju i nezaposlenosti te o radu područne službe, organima područne službe i nadležnim organima društveno-političke zajednice; - izrađuje i objavljuje izvještaje, analize i podatke o radu područne službe i materijale za specifične potrebe za svoje područje; - obavljaju i druge stručne poslove utvrđene zakonom, podzakonskim i drugim aktima, te po zahtjevu organa koji je ovlašten da vrši nadzor nad zakonitošću rada područne službe. Član 12. U izvršavanju djelatnosti zapošljavanja Republički zavod : - prati, analizira i istražuje ekonomska, socijalna i druga kretanja i njihov utjecaj na zaposlenost, zapošljavanje i nezaposlenost, na osnovi toga predlaže mjere koje treba poduzeti za unapređenje zapošljavanja i odgovara za njihovu realizaciju na teritoriju Republike kao i za razvoj djelatnosti; - prati i predlaže mjere za unapređenje socijalne sigurnosti radnika za vrijeme nezaposlenosti; - priprema prijedloge za utvrđivanje stope doprinosa za zapošljavanje; - osigurava sredstva za materijalno-pravnu zaštitu nezaposlenih osoba utvrđenu ovim zakonom na teritoriju Republike; - usmjerava sredstva doprinosa za materijalno-pravnu zaštitu između područnih službi; - utvrđuje jedinstvene standarde, postupke, metodologiju i instrumentarij stručnog rada za područnu službu i Republički zavod; - daje neposredne upute za izvršavanje poslova i zadataka za područne službe i vrši stručni nadzor i kontrolu primjene; - predlaže mjere za razvoj i funkcioniranje informacijskog sistema u djelatnosti i odgovoran je za njegovo provodenje; - izvršava poslove u vezi zapošljavanja naših radnika u inozemstvu, i odobrava zapošljavanje stranih državljana u Republici u skladu s posebnim zakonom; - rješava o žalbama radnika u drugostepenom postupku u ostvarivanju prava za vrijeme nezaposlenosti; -provodi međunarodne konvencije i međudržavne sporazume; - podnosi godišnje izvještaje o kretanju zaposlenosti, zapošljavanju i nezaposlenosti i stanju u djelatnosti nadležnim organima u Republici; - podnosi izvještaje, analize i izrađuje druge pokazatelje o stanju u djelatnosti zaposlenosti i zapošljavanja u Republici ; - objavljuje izvještaje i analize, te izdaje priručnike, publikacije i stručne časopise iz djelatnosti zaposlenosti, zapošljavanja i nezaposlenosti; - utvrđuje, organizira i provodi stručno usavršavanje radnika područnih službi; - obavlja i druge poslove utvrđene zakonom, statutom i općim aktima Republičkog zavoda. Član 13. Analitičko-planskim poslovima u djelatnosti zapošljavanja osigurava se praćenje, analiziranje i proučavanje ekonomskih, socijalnih, kadrovskih i drugih činilaca koji utječu na kretanje zaposlenosti, zapošljavanja i nezaposlenosti radi sudjelovanja u utvrđivanju i provedbi politike zaposlenosti i zapošljavanja. Član 14. Posredovanjem pri zapošljavanju osigurava se osobama koje traže zaposlenje i drugim radnicima stalna stručna pomoć u pronalaženju i izboru zaposlenja koje odgovara njihovim stručnim i drugim radnim sposobnostima, a organizacijama i poslodavcima stalnu stručnu pomoć pri zadovoljavanju potreba za radnicima. Područna služba dužna je posredovati pri zapošljavanju svakoj osobi koja se obrati, pod jednakim uvjetima i na jednak način. Član 15. Područna služba organizira prikupljanje, razmjenu i objavljivanje podataka o potrebi za novim radnicima, uvjetima koje radnici trebaju ispunjavati, uvjetima rada, strukturi nezaposlenih radnika prijavljenih kod područne službe kao i druge podatke organa, organizaicja i poslodavaca koji mogu biti od utjecaja na mogućnost zapošljavanja. Član 16. Profesionalnom orijentacijom pruža se pomoć djeci, omladini i odraslim osobama (nezaposlenim i zaposlenim) pri izboru zanimanja, stručnog osposobljavanja, prekvalifikacije i dokvalifikacije, profesionalne rehabilitacije i izboru radnog mjesta. Aktivnosti profesionalne orijentacije realiziraju se putem informiranja, savjetovanja, selekcija i praćenja i to interdisciplinarno i interinstitucionalno. Član 17. Stručnim osposobljavanjem, prekvalifikacijom i dokvalifikacijom osigurava se nezaposlenim i zaposlenim osobama stjecanj i dopunjavanje znanja i vještina potrebnih za zapošljavanje ili promjenu radnog mjesta. Član 18. Profesionalnom rehabilitacijom osigurava se invalidima i osobama s umanjenom radnom sposobnošću stjecanje znanja i vještina potrebnih za zapošljavanje ukoliko te osobe nisu osigurane za takve slučajeve po drugim propisima. Član 19. U postupku posredovanja pri zapošljavanju u inozemstvu područna služba obavezno obavještava radnike o uvjetima života i rada, pravima i obavezama radnika u inozemstvu, posebnim pravima i obavezama iz radnog odnosa te im pruža pomoć u ostvarivanju prava po osnovi rada pri povratku s rada iz inozemstva. Član 20. Organizacija odnosno poslodavac dužni su sva slobodna radna mjesta kao i uvjete što ih moraju ispunjavati radnici prijaviti područnoj stužbi. Područna služba je dužna u roku od tri dana po primitku prijave slobodna radna mjesta javno objaviti na način utvrđen općim aktom Republičkog zavoda. Član 21. Područna služba je dužna u roku tri dana po primitku prijave potrebe za radnicima obavijestiti nezaposlene i druge zainteresirane radnike, koji ispunjavaju tražene uvjete za zasnivanje radnog odnosa o prijavljenim ptorebama, a u roku od pet dana ili u dužem roku označenom u prijavi i podnosioca prijave o radnicima koje je uputila radi zaposlenja. Ako nema evidentiranih nezaposlenih osoba koje udovoljavaju traženim uvjetima dužna je u istom roku obavijestiti podnosioca prijave o mjerama koje poduzima radi osiguranja potrebnih radnika. Član 22. U područnoj službi se u skladu s propisima o evidencijama u oblasti rada evidentiraju osobe koje se prijave radi traženja zaposlenja osim redovnih učenika i studenata, ako na području područne službe imaju prebivalište ili im je na tom području prestao radni odnos. Član 23. Organizacije i poslodavci u skladu s propisima o evidencijama iz oblasti rada, prijavljuju nadležnoj područnoj službi na propisanim obrascima: 1. svaku potrebu za radnicima; 2. svako zasnivanje radnog odnosa; 3. svaki prestanak radnog odnosa; 4. prestanak potrebe za radnicima. Rok prijave potrebe za radnicima je: - za slučaje iz točke 1. - osam dana od donošenja odluke da se zasnuje radni odnos s potrebnim brojem radnika: - za slučajeve iz točke 2. - osam dana od zasnivanja radnog odnosa; - za slučajeve iz točke 3. - osam dana po prestanku radnog odnosa; - za slučaj iz točke 4. - osam dana od dana donošenja odluke o iskazanom prestanku potrebe za radnicima. Član 24. Evidenciju o osobi koja traži zaposlenje područna služba prestaje voditi, kad se ta osoba: 1. zaposli; 2. odjavi: 3. kad započne samostalno obavljati djelatnost, osobnim radom sredstvima rada u vlasništvu građana ili profesionalnu djelatnost; 4. kad izjavi, u skladu s propisima, da rješava pitanje svog zaposlenja uz pomoć sredstava dobivenih za tu svrhu; 5. ostvari mirovinu; 6. postane trajno i potpuno nesposobna za rad; 7. nastupi na odsluženje vojnog roka; 8. nastupi na izdržavanje kazne zatvora u trajanju dužem od šest mjeseci; 9. ne prijavi se u dva uzastopna roka utvrđena općim aktom Republičkog zavoda, a ne obavijesti područnu službu o opravdanim razlozima zbog kojih se nije prijavila; 10. navrši 65 godina života ako ispunjava uvjete za mirovinu po bilo kojem osnovu; 11. postane redovan učenik ili redovan student. Član 25. Uputstvo i obrasce za vođenje evidencije o osobama koje traže zaposlenje, potrebama za radnicima, za čijim je radom prestala potreba zbog tehnoloških i drugih unapređenja, radnicima zaposlenim u dopunskom radu, osobama na privremenom radu u inozemstvu te o stranim državljanima zaposlenim na teritoriju Republike Hrvatske propisuje ministar rada i socijalne skrbi. Obrasce za podnošenje prijave o potrebama za radnicima, zasnivanju radnog odnosa, zapošljavanju, prestanku radnog odnosa i promjeni podataka o zaposlenim stranim državljanima te o potrebi za radnicima i prestanku potrebe za radnicima propisuje ministar rada i socijalne skrbi. IV. ORGANI UPRAVLJANJA I RUKOVOĐENJA Član 26. Republičkim zavodom upravlja Upravni odbor. Član 27. Upravni odbor Republičkog zavoda ima 7 članova, koje imenuje Vlada Republike Hrvatske. U sastavu Upravnog odbora su zastupljeni predstavnici radnika i poslodavaca. Član 28. Članovi Upravnog odbora Republičkog zavoda imenuju se na četiri godine. Član 29. Radi ostvarivanja politike razvoja i unapređenja zaposlenosti i zapošljavanja Upravni odbor Republičkog zavoda upravlja radom Republičkog zavoda i u tu svrhu: - donosi statut i druge opće akt; - donosi program i plan rada Republičkog zavoda; - odlučuje o poduzimanju mjera za ostvarivanje aktivne politike zapošljavanja i socijalne sigurnosti nezaposlenih radnika; -prati i razmatra ostvarivanje obaveza koje proizlaze iz međunarodnih konvencija iz oblasti zapošljavanja; -razmatra izvještaje o radu Republičkog zavoda i područnih službi ,te odlučuje o poduzimanju odgovarajućih mjera; -donosi financijski plan i usvaja godišnji obračun Republičkog zavoda; -odlučuje o korištenju sredstava; -donosi odluku o osnivanju područnih službi; -bira i razrješava radnike s posebnim ovlaštenjima i odgovornostima; -poduzima mjere za osiguranje jedinstvenog informacijskog sistema u djelatnosti zapošljavanja; -osniva komisije i druga radna tijela - raspravlja i odlučuje o drugim pitanjima od interesa za obavljanje djelatnosti zapošljavanja. Član 30. Direktora Republičkog zavoda imenuje Vlada Republike Hrvatske. Direktor Republičkog zavoda ima jednog ili više pomoćnika koje imenuje Vlada Republike Hrvatske. Direktor Republičkog zavoda predstavlja i zastupa Republički zavod i rukovodi njegovim radom. Direktor i pomoćnici direktora Republičkog zavoda imenuju se na četiri godine. Član 31. Direktor Republičkog zavoda u okviru prava i dužnosti uuređenih zakonom, obavlja ove poslove: - organizira i osigurava Zakonito i efikasno obavljanje poslova iz djelokruga rada Republičkog zavoda; - predlaže Upravnom odboru pitanja za raspravljanje i donošenje odluka iz njegovog djelokruga i brine se za izvršavanje donesenih odluka, smjernica i zaključaka; - podnosi Upravnom odboru izvještaje i analize o stanju u oblasti zaposlennsti i zapošljavanja i daje prijedloge za realizaciju aktivne politike zapošljavanja i socijalne sigurnosti nezaposlenih radnika; - obavlja i druge poslove koji su po zakonu, statutu i drugom općem aktu Republičkog zavoda stavljeni u njegovu nadležnost. V. AKTIVNA POLITIKA ZAPOŠLJAVANJA Član 32. Područna služba organizira stručno osposobljavanje, prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju radnika za čijim radom prestaje potreba u organizaci ili kod poslodavca, na osnovu prijave organizacije da će usijed teškoća u poslovanju ili tehnoloških ili drugih unaprđenja irnati viškove radnika. Područna služba je dužna u suradnji sa organizacijom odnosnc poslodavcem iznalaziti mogućnosti zapošljavanja radnika za čijim je radom prestala potreba zbog tehnoloških i drugih unapređenja. Sredstva za namjene iz stava 1. ovoga člana osigurava područna služba iz svojih sredstava te iz sredstava organizacije odnosno poslodavca za čije se potrebe radnik osposobljava kao i iz sredstava organizacije odnosno poslodavca koji iskazuje višak radnika. Član 33. Nezaposlena osoba prijavljena u evidenciji područne službe može tražiti sredstva ako tim sredstvima trajno rješava pitanje svoga zaposlenja. Područna služba može odobriti nezaposlenoj osobi sredstva za namjene iz stava 1. ovoga člana do visine 30 prosječnih osobnih dohodaka u Republici. Uvjete i način korištenja sredstava utvrđuje Republički zavod općim aktom. Član 34. Pudručna služba surađuje sa organizacijama, poslodavcima i društveno-političkim zajednicama na izradi i realizaciji programa kojima se osigurava zadržavanje postojeće zaposlenosti kao i novo zapošljavanje. Član 35. Republički zavod može sredstva za aktivnu politiku zapošljavanja usmjeriti u osnivanje poduzeća, te ulagati i udruživati sredstva s drugim poduzećima odnosno poslodavcima radi novog zapošljavanja. Dobit koju ostvari po osnovu uloženih ili udruženih sredstava iz stava 1. ovoga člana Republički zavod koristi isključivo radi provođenja aktivne politike zapošljavanja. Član 36. Republički zavod može odobriti sredstva za realizaciju programa organizaciji odnosno poslodavcu pri čemu prednost imaju programi na kojima će se zaposliti veći broj novih radnika. Član 37. Republički zavod može poduzimati i druge mjere kojima se osigurava profesionalna i prostorna pokretljivost radnika. U tu svrhu Republički zavod može posebno stimulirati radnike koji prihvate zaposlenje izvan mjesta prebivališta a naročito u nerazvijenim područjima. Član 38. Organizacije, poslodavci i građani mogu udruživati sredstva radi financiranja bržeg i većeg zapošljavanja pojedinih kategorija nezaposlenih osoba, otvaranja novih radnih mjesta, kao i stručnog osposobljavanja, dokvalifikacije ili prekvalifikacije nezaposlenih osoba i radnika za čijim radom prestaje potreba u organizaciji odnosno kod poslodavca. VI. MATERIJALNO OSIGURANJE ZA VRIJEME NEZAPOSLENOSTI Član 39. Prava iz materijalnog osiguranja za vrijeme nezaposlenosti su: 1. novčana naknada; 2. pravo na zdravstvenu zaštitu i druga prava iz zdravstvenog osiguranja, pravo na mirovinsko i invalidsko osiguranje i pravo na doplatak za djecu; 3. druga prava određena ovim zakonom i općim aktima Republičkog zavoda. 1. Novčana naknada Član 40. Pravo na novčanu naknadu stječe nezaposleni radnik koji je u trenutku prestanka radnog odnosa imao najmanje: - devet mjeseci neprekidnog rada ili - dvanaest mjeseci rada s prekidima u posljednjih 18 mjeseci. Iznimno, pravo na novčanu naknadu stječe nezaposleni radnik i kad nisu ispunjeni uvjeti iz stava 1. ovoga člana, ako su ispunjeni ostali uvjeti utvrđeni ovim zakonom, u slučajevima: 1. ako je radni odnos prestao radnici koja u trenutku prestanka radnog odnosa ima dijete koje nije navršilo godinu dana života; 2. radnicima kojima je radni odnos prestao zbog stečaja ili redovne likvidacije organizacije. Kao vrijeme provedeno na radu koje je uvjet za ostvarivanje prava na novčanu naknadu smatra se mirovinski staž po propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju u efektivnom trajanju ostvaren po osnovu radnog odnosa u organizacijama i kod poslodavaca. Pri utvrđivanju uvjeta za stjecanje prava na novčanu naknadu razdoblja nezaposlenosti u toku kojih se radnik redovno javljao područnoj službi ne smatraju se prekidom u radu. Član 41. Radnik stječe pravo na novčanu naknadu ako se prijavi nadležnoj područnoj službi u roku 30 dana od prestanka radnog odnosa ili prestanka privremene spriječenosti za rad prema propisima o zdravstvenom osiguranju, koja je nastala za vrijeme trajanja radnog odnosa i nastavila se nakon prestanka radnog odnosa. Nezaposleni radnik koji iz opravdanih razloga propusti rok za prijavu iz stava 1. ovoga člana, može se prijaviti nadležnoj područnoj službi u roku osam dana od prestanka razloga koji je prouzrokovao propuštanje prijavljivanja, a najkasnije tri mjeseca od dana prestanka radnog odnosa, odnosno privremene spriječenosti za rad. Član 42. Pravo na novčanu naknadu nema radnik kojem je radni odnos prestao: 1.ako pismeno izjavi da želi raskinuti radni odnos 2. ako se s ovlaštenim organima u organizaciji odnosno poslodavcem pismeno sporazumije da mu prestane radni odnos; 3. ako na pokusnom radu ne postigne odgovarajuće rezultate rada odnosno ako pripravnik ne položi stručni ispit; 4. ako je neopravdano izostao s posla pet radnih dana uzastopce; 5. ako je pri zasnivanju radnog odnosa prešutio ili dao neistinite podatke važne za izvršavanje poslova i zadataka radi kojih je zasnovao radni odrios; 6. ako odbije raditi na radnom mjestu na koje je raspoređen u smislu člana 17. stav 1. i 2. članova 19. i 20. Zakona o osnovnim pravima iz radnog odnosa; 7. ako se radniku osigura da bude preuzet ili raspoređen u drugu organizaciju odnosno kod drugog poslodavca u slučaju iz člana 21. stav 1. točke 1. odnosno ako mu se dokupi staž iz člana 21. stav 1. točke 3. Zakona o osnovnim pravima iz radnog odnosa; 8. ako primi otpremninu u organizaciji odnosno kod poslodavca u smislu propisa o radnim odnosima; 9. ako odbije prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju za drugo odgovarajuće radno mjesto iz člana 21. stav 1. točke 2. i istekom roka iz člana 21. stav 2. Zakona o osnovnim pravima iz radnog odnosa.; 10. ako je radniku izrečena mjera prestanka radnog odnosa u slučajevima iz člana 58. Zakona o osnovnim pravima iz radnog odnosa; 11. ako je na način propisan zakonom utvrđeno da je kod radnika došlo do gubitka radne sposobnosti; 12. ako je radniku prema odredbama zakona odnosno pravomoćnoj odluci suda ili drugog organa zabranjeno da obavlja određene poslove i zadatke, a ne može mu se osigurati ohavljanje drugih poslova i zadataka; 13. ako zbog izdržavanja kazne zatvora mora biti odsutan s rada duže od šest mjeseci odnosno ako mu bude izrečena mjera sigurnosti, odgojna ili zaštitna mjera u trajanju dužem od šest mjeseci i zbog toga mora biti odsutan s rada; 14. umirovljenjem ili ispunjavanjem uvjeta za starosnu mirovinu; 15. u svim drugim slučajevima kada je po zakonu, kolektivnom ugovoru ili ugovoru o zapošljavanju za prestanak radnog odnosa potrebna volja radnika. Član 43. Radniku kojem je prestao radni odnos pismenim sporazumom o prestanku radnog odnosa ili njegovim otkazom iznimno pripada pravo na novčanu naknadu ako je do prestanka radnog odnosa došlo zbog: - premještaja bračnog druga u drugo mjesto prebivališta u skladu s posebnim propisima; - spajanja porodice nakon zaključenog braka i time uvjetovane promjene mjesta prebivališta; - promjene mjesta prebivališta iz zdravstvenih razloga, a na temelju mišljenja nadležne liječničke komisije. Član 44. Osnovicu za utvrđivanje visine novčane naknade čini mjesečni prosjek akontacije osobnog dohotka radnika ostvaren u redovnom radnom vremenu ili osnovica na koju je plaćen doprinos za zapošljavanje u tromjesečnom razdoblju koje je neposredno prethodilo prestanku rada ili ako to radnik zahtijeva mjesečni prosjek osobnog dohotka u prethodnoj kalendarskoj godini. Ako se osnovica ne može utvrditi u skladu sa stavom 1. ovoga člana, radniku se utvrđuje prosječna novčana naknada koja se tog mjeseca isplaćuje u područnoj službi. Ako radnik ostvaruje pravo na novčanu naknadu po osnovi radnog odnosa koji je trajao kraće od tri mjeseca osnovicu za utvrđivanje visine novčane naknade čini prosjek osobnog dohotka iz tog vremena preračunat na puno mjesečno radno vrijeme. Član 45. Visina novčane naknade iznosi 50% od osnovice utvrđene u članu 44. ovoga zakona. Najniža novčana naknada ne može biti niža od zajamčenog osobnog dohotka na teritoriju Republike. Najviša novčana naknada ne može biti viša od tri zajamčena osobna dohotka u Republici. Ako bi novčana naknada iz stava 1. ovoga člana iznosila manje od zajamčenog osobnog dohotka ili više od tri zajamčena osobna dohodka u Republici radniku će se utvrditi najniža odnosno najviša novčana naknada. Član 46. Novčana naknada pripada nezaposlenom radniku u trajanju: 1. tri mjeseca ako je proveo na radu 9 mjeseci neprekidno ili 12 mjeseci s prekidima u posljednjih 18 mjeseci; 2. pet mjeseci ako je proveo na radu 12 mjeseci neprekidno ili 16 mjeseci s prekidima u posljednja 24 mjeseca; 3. devet mjeseci ako je proveu na radu 24 mjeseca neprekidno ili 36 mjeseci s prekidima u posljednje 4 godine; 4. 12 mjeseci ako je proveo na radu preko 4 godine; 5. 14 mjeseci ako je proveo na radu preko 5 godina; 6. 16 mjeseci ako je proveo na radu preko 6 godina; 7. 18 mjeseci ako je proveo na radu preku 8 godina; 8. 20 mjeseci ako je proveo na radu preko 10 godina; 9. 22 mjeseca ako je proveo na radu preko 12 godina; 10. 24 mjeseca ako je proveo na radu preko 14 godina; 11. 26 mjeseci ako je proveo na radu preko 16 godina; 12. 28 mjeseci ako je proveo na radu preko 18 godina; 13. 30 mjeseci ako je proveo na radu preko 20 godina. Radnik koji je proveo na radu trideset odnosno radnica 25 godina ima pravo na novčanu naknadu sve do ponovnog zasnivanja radnog odnosa odnosno nastupanja slučajeva iz člana 51. ovoga zakona. Radnicima iz člana 40. stava 2. točke 1. i 2. ovoga zakona novčana naknada se utvrđuje u trajanju od najmanje tri mjeseca. Kod utvrđivanja dužine trajanja prava na novčanu naknadu kao vrijeme provedeno na radu uračunava se: - mirovinski staž po propisima o mirovinsko-invalidskom osiguranju u efektivnom trajanju, osim razdoblja za koja je radnik samostalno obavljao djelatnost osobnim radom sredstvima rada u vlasništvu građana ili profesionalnu djelatnost te razdoblja provedena u produženom osiguranju; - vrijeme nezaposlenosti radnika u toku kojeg je ostvarivao pravo na novčanu naknadu. Član 47. Radnik koji ima pravo na novčanu naknadu može zahtijevati da mu se naknada isplati u jednokratnom iznosu u dužini utvrđenoj u skladu s članom 46. ovoga zakona, radi korištenja tih sredstava za obavljanje zanatske, profesionalne, turističke, poljoprivredne ili slične djelatnosti osobnim radom. Radniku koji ima pravo na novčanu naknadu u skladu sa članom 46. stava 2. ovoga zakona novčana naknada u jednokratnom iznosu može se isplatiti u trajanju od 30 mjeseci. Radnik kojemu je novčana naknada isplaćena na način iz stava 1. ovoga člana, može ponovo steći pravo na novčanu naknadu ako ispuni uvjete iz člana 40. stava 1. ovoga zakona. Uvjete i način za isplatu naknade iz stava 1. ovoga člana utvrđuje Republički zavod općim aktom. Član 48. Po isteku razdoblja za primanje novčane naknade iz člana 46. ovoga zakona, produžava se pravo na tu naknadu; 1. radnici za vrijeme trudnoće i nakon porođaja za razdoblje do godine dana života djeteta ili dva mjeseca od porođaja mrtvog djeteta odnosno smrti djeteta prije navršene godine dana života; 2. radniku koji za vrijeme korištenja prava na novčanu naknadu postane privremeno spriječen za rad u smislu propisa o zdravstvenom osiguranju, dok traje ta spriječenost; 3. radniku upućenom na stručno osposobljavanje, prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju, do isteka razdoblja određenog za to stručno osposobljavanje, prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju. Član 49. Novčana naknada pripada radniku ud prvog dana po prestanku radnog odnosa odnosnu privremene spriječenosti za rad ako podnese zahtjev za ostvarivanje naknade nadležnoj područnoj službi u roku 30 dan od prestanka radnog odnosa ili privremene spriječenosti za rad. Ako radnik podnese zahtjev poslije roka od 30 dana, najkasnije u roku od šest mjeseci od dana pr-estanka radnog odnosa odnosno privremene spriječenosti za rad, novčana naknada pripada mu od dana podnošenja toga zahtjeva. Član 50. Isplaćivanje novčane naknade obustavlja se: 1. za vrijeme odsluženja, odnosno dosluženja vojnog roka; 2. u toku izdržavanja kazne zatvora do šest mjeseci; 3. ako se radnik neopravdano ne odazove pozivu područne službe ili ne javi područnoj službi u roku 30 dana. Po prestanku okolnosti iz stava 1. ovoga člana nastavlja se isplaćivanje novčane naknade za ostatak razdoblja do kojeg je radniku priznato pravo na novčanu naknadu. Član 51. Pravo na novčanu naknadu prestaje radniku: 1. kad zasnuje radni odnos; 2. istekom razdoblja za koje je imao pravo na novčanu naknadu; 3. umirovljenjem ili ispunjavanjem uvjeta za starosnu mirovinu; 4. ako postane trajno i potpuno nesposoban za rad; 5. kad ostvari pravo na naknadu po propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju; 6. nastupanjem izdržavanja kazne zatvora u trajanju dužem od šest mjeseci; 7. odbijanjem zaposlenja koje odgovara zanimanju i stupnju stručne spreme, znanju i sposobnosti i drugim posebnim uvjetima potrebnim za obavljanje poslova radnog mjesta ili neprijavljivanjem na oglas odnosno natječaj na koji ga područna služba uputi u skladu s općim aktom; 8. ako se neopravdano u dva uzastopna mjeseca ne javi područnoj službi; 9. početkom samostalnog obavljanja djelatnosti osobnim radom sredstvima u vlasništvu građana ili profesionalne djelatnosti; 10. kad navrši 65 godina života ako ispunjava uvjete za starosnu mirovinu. Pravo na novčanu naknadu prestaje i ako radnik koji ne snosi troškove stručnog osposobljavanja, prekvalifikacije ili dokvalifikacije odbije da se uključi u stručno osposobljvanje, prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju što ih je na istom stupnju stručne spreme organizirala područna služba u sporazumu s organizacijom ili poslodavcem koji su preuzeli obavezu primanja toga radnika na rad ili ako svojom krivnjom prekine odnosno ne završi stručno osposobljavanje, prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju. Član 52. Radnik može ponovo steći pravo na novčanu naknadu ako od trenutka prestanka prava na novčanu naknadu ispuni uvjete utvrđene u članu 40. ovoga zakona. Iznimno od odredbe stava 1. ovoga člana, radniku kojem je pravo na novčanu naknadu prestalo ponovnim zapošljavanjem prije isteka vremena u kojem je imao pravo na novčanu naknadu, a koji je ponovno ostao nezaposlen,osim iz razloga utvrđenih u članu 42. ovoga zakona, produžava se isplaćivanje novčane naknade za onoliko vremena koliko mu je preostalo za primanje te naknade. Valorizacija novčanih naknada Član 53. Svote novčanih naknada valoriziraju se mjesečno na temelju podataka o prosječnom ostvarenom osobnom dohotku u privredi Republike u pretposljednjem mjesecu, korigiranog za postotak porasta troškova života za protekli mjesec za koji se primi naknada. Odluku o visini valorizacije utvrđuje Republički zavod. Materijalno osiguranje radnika koji su bili zaposleni u inozemstvu Član 54. Državljani Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije koji su bili zaposleni u inozemstvu ostvaruju pravo na materijalno osiguranje za vrijeme nezaposlenosti u skladu s odredbama međudržavnog sporazuma. Radnik državljanin Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije koji je radio u državi s kojom Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija nije zaključila međudržavni sporazum o osiguranju za slučaj nezaposlenosti odnosno u državi u kojoj nije osiguran za slučaj nezaposlenosti, može ostvariti materijalno osiguranje po odredbama ovoga zakona ako je plaćao doprinos za zapošljavanje za vrijeme od najmanje devet mjeseci u posljednja 24 mjeseca prije prestanka zaposlenja. Član 55. Osnovica za utvrđivanje novčane naknade radnicima iz člana 54. stava 1. ovoga zakona utvrđuje se u skladu s međudržavnim sporazumom o osiguranju za slučaj nezaposlenosti. Osnovicu za utvrđivanje novčane naknade radnicima iz člana 54. stava 2. ovoga zakona čini osnovica na koju je plaćen doprinos za zapošljavanje u zadnja tri mjeseca. Član 56. U postupku utvrđivanja i ostvarivanja prava na novčanu naknadu radnicima iz člana 54. ovoga zakona, pored odredbi međudržavnog sporazuma, primjenjuju se i odredbe ovog zakona. Zdravstvena zaštita i druga prava iz zdravstvenog osiguranja, prava na mirovinsko i invalidsko osiguranje i prava doplatka za djecu Član 57. Pravo na zdravstvenu zaštitu i druga prava iz zdravstvenog osiguranja, pravo na mirovinsko i invalidsko osiguranje, te pravo na doplatak za djecu nezaposleni radnik ostvaruje po posebnim propisima. Član 58. lnvalidi rada koji ispunjavaju uvjete za stjecanje prava po osnovi mirovinskog i invalidskog osiguranja ostvaruju prava, koja su ovim zakonom obuhvaćena materijalnim osiguranjem za vrijeme nezaposlenosti, po propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju. Razdoblja koja je radnik kao invalid rada proveo koristeći se pravom na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju odnosno pravom na zaposlenje ne smatraju se prekidom u radu pri utvrđivanju prava po osnovi materijalnog osiguranja. Član 59. Za radnicu koja u trenutku prestanka radnog odnosa ima dijete koje nije navršilo godinu dana života, a radni odnos joj prestane po osnovima po kojima može ostvariti pravo na novčanu naknadu po ovom zakonu, područna služba je dužna uplaćivati doprinose za zdravstveno, mirovinsko i invalidsko osiguranje pod uvjetom da se radnica prijavi nadležnoj područnoj službi u roku iz člana 41. ovoga zakona. Obaveza uplate doprinosa iz stava 1. ovoga člana postoji od prestanka radnog odnosa odnosno privremene spriječenosti za rad do: 1. brisanje radnice iz evidencije; 2. dok dijete ne navrši godinu dana života, odnosno dok dijete ne navrši tri godine života, ako je po ocjeni nadležnog organa zdravstvenog osiguranja djetetu neophodna pojačana majčina njega; 3. u slučaju smrti djeteta do nastupanja okolnosti iz točke 1. ili 2. ovoga stava, a najduže šest mjeseci od smrti djeteta. Član 60. Pravo na zdravstvenu zaštitu i druga prava iz zdravstvenog osiguranja nezaposleni radnik gubi nastupanjem okolnosti iz stava 1. točke 3. do 10. i stava 2. člana 51. ovoga zakona. 2. Druga prava radnika za vrijeme nezaposlenosti Novčana pomoć Član 61. Nezaposleni radnik upućen na stručno osposobljavanje, prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju koji ne prima novčanu naknadu ima u toku trajanja tog osposobljavanja, prekvalifikacije odnosno dokvalifikacije pravo na novčanu pomoć u svoti i uz uvjete koje utvrdi Republički zavod. Aktom Republičkog zavoda mogu se utvrditi i drugi slučajevi i uvjeti pod kojima se nezaposlenim osobama i nezaposlenim ženama za vrijeme trudnoće i redovnog porodiljskog dopusta prijavljenim kod područne službe može odobriti novčana pomoć. Naknada troškova stručnog osposobljavanja ili prekvalifikacije Član 62. Radnik koji je od strane područne službe upućen na stručno osposobljavanje, prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju, pod uvjetima i slučajevima koje odredi Republički zavod svojim općim katom, ima pravo na naknadu posebnih troškova tog osposobljavanja odnosno prekvalifikacije (školarina, putni troškovi i drugo). Za vrijeme trajanja stručnog osposobljavanja, prekvalifikacije ili dokvalifikacije područna služba osigurava radnika iz stava 1. za slučaj nesreće na poslu ili profesionalnog oboljenja, ako nije osiguran po drugoj osnovi. Jednokratn novčana pomoć Član 63. Radnik kojem se posredovanjem područne službe ili na drugi način ne osigura zaposlenje u mjestu prebivališta nego izvan toga mjesta ima pravo na jendokratnu novčanu pomoć. Uvjete za ostvarivanje prava i visinu jendokratne novčane pomoći utvrđuje Republički zavod svojim općim aktom. Naknada putnih i selidbenih troškova Član 64. Nezaposleni radnik prijavljen područnoj službi, kojem područna služba nije u mogućnosti osigurati zaposlenje u mjestu prebivališta a koji uz posredovanje područne službe ili sam nađe zaposlenje u drugom mjestu ima pravo na naknadu putnih i selidbenih troškova za sebe i članove svoje uže obitelji (bračni drug i djeca) od mjesta prebivališta do mjesta zapošljavanja. Visinu i uvjete korištenja prava na naknadu iz stava 1. ovoga člana utvrđuje Republički zavod svojim općim aktom. Dokup staža Član 65. Radniku kome je radni odnos prestao uslijed prestanka rada organizacije odnosno zbog prestanka djelatnosti poslodavca kod kojih je bio u radnom odnosu, Republički zavod može dokupiti staž osiguranja za stjecanje prava na starosnu odnosno invalidsku mirovinu, ako to radnik zahtijeva. Mirovinski staž iz stava 1. ovoga člana može se dokupiti u trajanju do pet godina u koje se uračunava i vrijeme osiguranja na koje radnik ima pravo po propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju. Staž osiguranja Republički zavod može dokupiti za ispunjenje uvjeta staža za stjecanje prava na starosnu ili invalidsku mirovinu u skladu s propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju. Član 66. Republički fond mirovinskog i invslidskog osiguranja općim aktom utvrđuje uvjete, način i visinu doprinosa za dokup staža osiguranja. Visina doprinosa za dokup staža osiguranja utvrđuje se tako da se sredstvima ostvarenim tim doprinosom osigurava izvršavanje obaveza fonda mirovinsko-invalidskog osiguranja nastalih priznavanjem tog staža. U mirovinski staž računa se samo ono vrijeme dokupljenog staža za koji je doprinos uplaćen u cjelini. 3. Ostvarivanje prava radnika za vrijeme nezaposlenosti Član 67. Prava radnika za vrijeme nezaposlenosti ostvaruju se u područnoj službi na čijem području mu je prestao radni odnos ili u područnoj službi u kojoj je evidentiran radi traženja zaposlenja. Ako ostvarivanje određenog prava nije uvjetovano prethodnim radom, nezaposlena osoba ostvaruje to pravo u područnoj službi u kojoj je evidentiran radi traženja zaposlenja. Član 68. Radnik koji ostvaruje prava utvrđen s ovim zakonom i općim aktom Republičkog zavoda dužan je u roku od 15 dana prijaviti nadležnoj područnoj službi svaku okolnost koja utječe na promjenu ili prestanak prava. Član 69. Radnik, kojem je na teret zavoda izvršena isplata ili je ostvario neka primanja na koja nije imao pravo, dužan je vratiti primljene iznose odnosno nadoknaditi učinjene izdatke : 1. ako je na osnovi netočnih podataka za koje je znao ili morao znati da su netočni ili na drugi protupravan način ostvario pravo ili ga je ostvario u obujmu većem nego što mu pripada; 2. ako je ostvario novčanu isplatu ili drugo davanje zbog toga što nije prijavio nastale promjene odnosno okolnosti koje utječu na prestanak,prava ili obujma njegovog korištenja, a znao je ili je morao znati za nastale promjene odnosno okolnosti. Ako je na osnovi pravomoćne sudske odluke ili odluke organizacije ili poslodavca radnik vraćen na rad te su mu uspostavljena prava po osnovi rada za razdoblje u toku kojeg je bio nezaposlen, radnik je dužan vratiti iznose isplaćene na ime novčane naknade. Republički zavod ima pravo na povrat doprinosa koje je uplatio za zdravstveno, mirovinsko i invalidsko osiguranje, te doplatak za djecu od nadležnih Republičkih fondova. Član 70. U postupku kojim se rješava o pravima radnika za vrijeme nezaposlenosti primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku. O žalbi protiv prvostepenog rješenja odlučuje nadležni organ Republičkog zavoda. VII. FINANCIRANJE Član 71. Sredstva za zadovoljavanje potreba u oblasti zapošljavanja osiguravaju se: - doprinosom iz osobnih dohodaka radnika; - iz sredstava što ih uplaćuju radnici privremeno zaposleni u inozemstvu; - iz drugih izvora. Član 72. Doprinos za zapošljavanje obračunava se po stopi od 0,54% iz osobnog dohotka radnika i uplaćuje se Republičkom zavodu. Član 73. Ako sredstva ostvarena po stopi za financiranje djelatnosti zapošljavanja nisu dostatna, za materijalno-pravnu zaštitu koristiti će se bespovratno sredstva ostvarena na osnovi Zakona o formiranju i korištenju sredstava solidarnosti za poticanje zapošljavanja ("Narodne novine", broj 33/89). Odluku o korištenju sredstava iz stava 1. ovoga člana donosi Vlada Republike Hrvatske. Član 74. Radnici privremeno zaposleni u inozemstvu plaćaju doprinos po stopi utvrđenoj ovim zakonom na osnovicu koju ugovore s Republičkim zavodom. Član 75. Stope doprinosa za djelatnost zapošljavanja, odnose u raspodjeli sredstava za pojedine namjene kao i visinu sredstava za rad Republičkog zavoda zakonom utvrđuje Sabor Republike Hrvatske. Iz doprinosa utvrđenog u skladu sa stavom 1. ovoga člana solidarno se osiguravaju sredstva za materijalno pravnu zaštitu nezaposlenih osoba radi osiguranja ovih prava u istom opsegu za sve korisnike na teritoriju Republike. Republički zavod vrši raspored sredstava iz stava 2. ovoga člana u korist područnih službi koje iz vlastitih sredstava za ove namjene ne mogu osigurati potrebna sredstva za materijalno-pravnu zaštitu nezaposlenih radnika. Član 76. U pogledu obaveza uptate doprinosa utvrđenih ovim zakonom primjenjuju se propisi o porezima. VIII. KAZNENE ODREDBE Član 77. Novčanom kaznom od 1.000 do 10.000 dinara, kaznit će se za prekršaj Republički zavod: 1. ako područna služba odbije da posreduje pri zapošljavanju osobi koja mu se obratila (član 14. stav 2.); 2. ako područna služba u propisanom roku ne obavijesti radnike o prijavljenim potrebama za radnicima (član 21.); 3. ako područna služba podnositelja prijave ne obavijesti da nema evidentiranih nezaposlenih radnika koji udovoljavaju traženim uvjetima (član 21.); 4. ako područna služba prijavljena slobodna radna mjesta javno ne objavi (član 20. stav 2.). Za prekršaj iz stava 1. ovoga člana kaznit će se i odgovorna osoba u područnoj službi novčanom kaznom od 500 do 1.500 dinara. Član 78. Novčanom kaznom od 1.000 do 10.000 dinara, kaznit će se za prekršaj organizacija odnosno poslodavac ako ne prijavi sva slobodna radna mjesta područnoj službi (član 20. stav 1.). Za prekršaj iz stava 1. ovoga člana kaznit će se i odgovorna osoba u organizaciji i kod poslodavca novčanom kaznom od 500 do 1.500 dinara. Član 79. Novčanom kaznom od 800 do 8.000 dinara kaznit će se za prekršaj organizacija odnosno poslodavac ako u propisanom roku ne prijavi ili unese netočne podatke u propisanu prijavu o: 1. potrebi za radnicima (član 23. stav 1. točke 1.), 2. zasnivanju radnog odnosa (član 23. stav 1. točka 2.); 3. prestanku radnog odnosa (član 23. stav 1. točka 3.); 4. prestanku potrebe za radnicima (član 23. stav 1. točka 4.). Za prekršaj iz točke 1, 2, 3. i 4. stava 1. ovoga člana kaznit će se novčanom kaznom od 300 do 1.200 dinara i odgovorna osoba u organizaciji odnosno kod poslodavca. IX. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 80. Zavodi za zapošljavanje i Republički zavod za zapošljavanje prestaju s radom 15. listopada 1990. Član 81. Republički zavod koji počinje s radom 16. listopada 1990. godine, sastavit će završne račune zavoda za zapošljavanje i Republičkog zavoda za zapošljavanje. Republički zavod urediti će svoju organizaciju, donijeti statut i druge opće akte u roku 30 dana od dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zapošljavanju ("Narodne novine", br. 40/90). Do isteka roka iz stava 2. ovoga člana shodno će se primjenjivati postojeći opći akti zavoda i Republičkog zavoda, ako nisu u suprotnosti s odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zapošljavanju ("Narodne novine", br. 40/90). Član 82. Republički zavod s početkom rada preuzima radnike zatečene u radnom odnosu u zavodima i Republičkom zavodu, kao i sredstva, prava i obveze zavoda za zapošljavanje i Republičkog zavoda. Član 83. Do konstituiranja Upravnog odbora Republičkog zavoda, postojeći organi zavoda i Republičkog zavoda nastavljaju s radom. Član 84. Nezaposleni radnici koji su ostvarili pravo na produženu novčanu naknadu i porodični doplatak, odnosno obiteljski dodatak po ranijim propisima nastavljaju koristiti ta prava do nastupanja okolnosti iz člana 57. Zakona o zapošljavanju ("Narbdne novine", br. 19/90). Član 85. Nezaposlenim radnicima, koji na dan stupanja na snagu Zakona o zapošljavanju ("Narodne novine", br. 19/90) koriste pravo na novčanu naknadu i porodični doplatak po odredbama Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i materijalno-pravnoj zaštiti nezaposlenih osoba ("Narodne novine", br. 50/88) i kojima na dan stupanja na snagu Zakona o zapošljavanju ("Narodhe novine", br.19/90), nije protekao rok za podnošenje dokaza od 30 dana iz člana 39. toga zakona, zavodi će po službenoj dužnosti utvrditi trajanje prava na novčanu naknadu po odredbi člana 52. Zakona o zapošljavanju ("Narodne novine", br.19/90), s tim, da pravo na porodični doplatak prestaje zaključno s danom stupanja na snagu toga zakona. Član 86. Nezaposlenim radnicima kojima je pravo na novčanu naknadu odnosno produženu novčanu naknadu, utvrđeno po ranijim propisima prestalo ponovnim zapošljavanjem prije isteka tih prava pa su ponovno ostali nezaposleni iz razloga po kojima mogu ostvariti prava na nastavak prava na novčanu naknadu (član 58. stav 2. 2akona o zapošljavanju ("Narodne novine", br.19/90) dužina preostalog korištenja prava na novčanu naknadu utvrditi će se prema članu 52. Zakona o zapošljavanju ("Narodne novine", br. 19/90) s tim da se u iskorišteni dio novčane naknade ubraja i iskorišteni dio produžene novčane naknade. Odredba stava 1. ovog člana primjenjuje se i u slučaju nastavljanja korištenja prava na novčanu naknadu i produženu novčanu naknadu nakon prestanka okolnosti iz člana 56. Zakona o zapošljavanju ("Narodne novine", br.19/90). Član 87. Pri utvrđivanju vremena provedenog na radu u toku kojeg je nezaposleni radnik ostvarivao pravo na novčanu naknadu (član 52. stav 4. Zakona o zapošljavanju "Narodne novine", br. 19/90), kao vrijeme provedeno na radu u toku kojeg je nezaposleni radnik ostvarivao pravo na novčanu naknadu smatra se i vrijeme u toku kojeg je nezaposleni radnik ostvarivao pravo na produženu novčanu naknadu. Član 88. Nakon stupanja na snagu Zakona o zapošljavanju ("Narodne novine", br. 19/90), o žalbama podnijetim protiv rješenja donijetih do stupanja na snagu toga zakona, rješavat će organi nadležni prema odredbama toga zakona, a prema propisima koji su važili do njegova stupanja na snagu. Član 89. Na dan stupanja na snagu Zakona o zapošljavanju ("Narodne novine", br.19/90) prestaje važiti Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i materijalno-pravnoj zaštiti nezaposlenih osoba ("Narodne novine", br. 50/88) i Zakon o osnivanju samoupravnih interesnih zajednica za zapošljavanje i Saveza samoupravnih interesnih zajednica za zapošljavanje ("Narodne novine", br. 18/89). Član 90. Stupanjem na snagu Zakona o izmjenam i dopunank Zakona o zapošljavanju ("Narodne novine", br. 40/90), prestaje važiti Zakon o financiranju zapošljavanja ("Narodrke novine", broj 31/90). Pročišćeni tekst, NN 55/1990-1068 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Pročišćeni tekst Izdanje: NN 55/1990    Broj dokumenta u izdanju: 1068 Donositelj:Sabor Republike Hrvatske Datum tiskanog izdanja: 21.12.1990. ELI: /eli/sluzbeni/1990/55/1068 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©2026. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.