Zakon o cestama

Zakon o cestama Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Zakon o cestama NN 56/1991 (29.10.1991.), Zakon o cestama ZAKONODAVNO-PRAVNA KOMISIJA SABORA REPUBLIKE HRVATSKE Na temelju članka 28. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim cestama ("Narodne novine", br. 34/91) Zakonodavno-pravna komisija Sabora Republike Hrvatske, na sjednici održanoj 7. listopada 1991. godine, utvrdila je Pročišćeni tekst Zakona o javnim cestama. Pročišćeni tekst Zakona o javnim cestama obuhvaća Zakon o javnim cestama ("Narodne novine", br. 42/90) te njegove izmjene i dopune objavljene u "Narodnim novinama", br. 34/91 u kojima je naznačeno vrijeme njihova stupanja na snagu. Klasa: 011-01/91-01/56 Zagreb, 7. listopada 1991. Predsjednik Zakonodavno-pravne komisije Sabora Republike Hrvatske Vladlmir Šeks, dipl. iur., v. r. ZAKON o cestama (pročiščeni tekst) I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Cesta, prema ovom zakonu, je svaka javna cesta i nerazvrstana cesta na kojoj se obavlja promet. Javna cesta je svaka razvrstana cesta. a ovisno o njenom društvenom i gospodarskom značenju razvrstava se u magistralnu. regionalnu ili lokalnu cestu. Članak 2. Djelatnost odrzavanja, zaštite, rekonstrukcije i izgradnje javnih cesta, osim poslova projektiranja i izvodenja radova rekonstrukcije i izgradnje, predstavlja nezamjenjiv uvjet života i rada građana i poduzeća na teritoriju Republike. Djelatnost iz stavka 1. ovoga članka je od interesa za Republiku Hrvatsku. Članak 3. Javna cesta je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku. Članak 4. Javnu cestu čine: - donji i gornji stroj ceste, - cestovni građevinski objekti (mostovi, podvožnjaci. nadvožnjaci, propusti, tuneli, galerije, potporni i obložni zidovi, pothodnici nathodnici), - uređaji za odvodnju, - zemljišni pojas s obiju strana ceste širine najmanje 1 metar računajući od crte koju čine krajnje točke poprečnih profila ceste (širina trupa ceste), - cestovno zemljište u širini koju čine širina trupa ceste i širina zemljišnog pojasa, te površine na kojima su izgrađene cestarske kuće, stacionari, servisi, berizinske stanice i drugi objekti za potrebe odrzavanja cesta i usluga vozilima i putnicima predviđeni projektom ceste, - sve prometne i druge površine na cestovnom zemljištu, - zračni prostor iznad kolnika u visini od 7 m, - mjerne vage i objekti za vaganje i kontrolu prometa, - priključci na javnu cestu u širini zemljišnog pojasa, - prometna signalizacija (horizontalna, vertikalna i svjetlosna) i oprema ceste (stalni uređaji za zaštitu ceste i prometa od snježnih nanosa, djelovanja vjetra, osulina i nanosa zemljanog materijala, smjerokazni stupići, kilometarski stupići, odbojnici, cestovni telekomunikacijski uredaji i oprema, javna rasvjeta u funkciji prometa, cestovne značke, detektori i brojači prometa, ventilacijska oprema u tunelima, ograde, satovi za parkiranje, uređaji i oprema za zaštitu od buke i drugih štetnih utjecaja od prometa i sl.), - cestarske kuće, stacionari i drugi objekti za potrebe odrzavanja cesta. Članak 5. Razvrstavanje cesta u magistralne ceste obavlja Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva prometa i veza. Razvrstavanje cesta u regionalne i lokalne ceste obavlja Ministarstvo prometa i veza. . Članak 6. Pravac javne ceste kroz grad ili drugo naseljeno mjesto određuje izvršni organ skupštine općine odnosno Skupštine Grada Zagreba uz suglasnost Ministarstva prometa i veza. Članak 7. Nerazvrstana cesta je površina koja se koristi za promet po bilo kojoj osnovi i koja je pristupačna većem broju raznih korisnika. Korištenje, odrzavanje, zaštitu, rekonstrukciju i izgradnju nerazvrstanih cesta, kao i poslove nadzora na tim cestama, uređuje odlukom skupština općine odnosno Skupština Grada Zagreba u skladu s ovim i drugim zakonima. Članak 8. Stranoj i domaćoj pravnoj ili fizičkoj osobi miože se izdati odobrenje za izgradnju, vodenje i iskorištavanje cesta i cestovnih objekata, te dozvola za korištenje (konicesija) cesta i cestovnih objekata na način i pod uvjetima utvrđenim posebnim zakonom. Strane i domaće osobe su dužne nadoknaditi štetu korisniku cesta odnosno cestovnog objekte iz stavka 1. ovoga članka ukoliko je šteta prouzrokovana stanjem tih cesta odnosno objekata. II. JAVNO PODUZEĆE Članak 9. Radi obavljanja djelatnosti iz članka 2. ovoga zakona, te upravljanja javnim cestama u Republici osiguranja tehničko-tehnološkog jedinstva sistema javnih cesta i osiguranja uvjeta za siguran i nesmetan promet, Sabor Republike Hrvatske osniva ovim zakonom javno poduzeće. Javno poduzeće iz stavka 1. ovoga članka osniva se pod tvrtkom: "Hrvatske ceste" - poduzeće za odrzavanje, zaštitu, rekonstrukciju i izgradnju cesta u Hrvatskoj (u daljem tekstu: Poduzeće "Hrvatske ceste"). Sjedište javnog poduzeća iz stavka 1. ovoga članka je u Zagrebu. Javno poduzeće iz stavka 1. ovoga članka u vlasništvu je Republike Hrvatske. Članak 10. Nad Poduzećem "Hrvatske ceste" ne može se voditi stečajni postupak. Članak 11. Poduzeće "Hrvatske ceste" može u djelatnostima vezanim uz cestovnu infrastrukturu, te radi poboljšanja racionalnosti svojeg poslovanja osnivati druga poduzeća. Poduzeće "Hrvatske ceste" organizira prateće djelatnosti (ugostiteljstvo, trgovina, servisi i drugo) na cestovnom zemljištu ili obavljanje tih djelatnosti povjerava drugima. Odnos izmedu Poduzeća "Hrvatske ceste" i subjekata kojima se povjerava obavljanje djelatnosti iz stavka 2. ovoga članka uređuje se ugovorom. Članak 12. Radi specifičnosti cestovne infrastrukture u Gradu Zagrebu, Poduzeće "Hrvatske ceste" će odrzavanje, zaštitu, rekonstrukciju i izgradnju regionalnih i lokalnih cesta u Gradu Zagrebu povjeriti, kao i ovlaštenja i obaveze iz ovoga zakona prenijet,. fondu ili drugoj organizaciji osnovanoj za te poslove. Poduzeće "Hrvatske ceste", može radi specifičnosti cestovne infrastrukture u velikim gradovima odrzavanje zaštitu, rekonstrukciju i izgradnju regionalnih i lokalnih cesta na području ostalih centara (gradova) povjeriti, kao i ovlaštenja i obaveze iz ovoga zakona prenijeti javnom ili drugom poduzeću osposobljenom i osnovanom za te radove ili organizaciji koja je osnovana za obavljanje ovih ili drugih poslova iz oblasti prometa i veza. Financijska sredstva za radove na javnim cestama iz stavka 1. i 2. ovoga članka Poduzeće "Hrvatske ceste" će utvrditi na temelju kriterija. Međusobni odnosi izmedu Poduzeća "Hrvatske ceste" i poduzeća ili organizacija iz stavka 1. i 2. ovoga članka reguliraju se ugovorom. Ako se ne sklopi ugovor iz stavka 4. ovoga članka u roku tri mjeseca, odnosi izmedu Poduzeća "Hrvatske ceste" i subjekata iz stavka 4. ovoga članka reguliraju se privremenom odlukom koju donosi ministar prometa i veza. Članak 13. Organ upravljanja u Poduzeću "Hrvatske ceste" je Upravni odbor koji se sastoji od devet članova. Vlada Republike Hrvatske imenuje šest članova Upravnog odbpra iz redova stručnih i znanstvenih osoba iz ove oblasti, a radnici Poduzeća "Hrvatske ceste" na prijedlog Sindikata, biraju tri člana Upravnog odbora na način utvrđen u Statutu Poduzeća "Hrvatske ceste". Članovi Upravnog odbora imenuju se odnosno biraju na vrijeme od četiri godine. Članovi Upravnog odbora koje imenuje Vlada Republike Hrvatske, za rad u Upravnom odboru, imaju pravo na naknadu u visini koja se utvrđuje u Statutu Poduzeća "Hrvatske ceste". Direktora Poduzeća "Hrvatske ceste" imenuje i razrješava Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra za promet i veze. Članak 14. Upravni odbor Poduzeća "Hrvatske ceste" osobito: a) predlaže Saboru Republike Hrvatske na donošenje 1. dugoročni i srednjoročni plan razvoja javnih cesta; 2. statusne promjene Poduzeća "Hrvatske ceste"; b) donosi uz suglasnost Sabora Republike Hrvatske: 1. odluku o raspolaganju kapitalom Poduzeća "Hrvatske ceste"; 2. odluku kojom se uređuju mjerila za raspoređivanje dobiti; c) donosi : 1. Statut uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske; 2. srednjoročni plan i godišnji program odrzavanja javnih cesta i godišnji program izgradnje javnih cesta uz suglasnost Ministarstva prometa i veza; 3. odluku o povjeravanju radova iz članka 12. ovoga zakona uz suglasnost Ministarstva prometa i veza; 4. odluku o osnivanju drugih poduzeća; 5. odluku o ulaganjima u druga poduzeća; 6. kriterije za raspodjelu sredstava namijenjenih za odrzavanje javnih cesta na područjima odnosno javnim cestama; 7. odluku o imenovanju i razrješenju radnika s posebnim ovlaštenjima i odgovornostima u skladu sa Statutom; 8. akt o unutrašnjoj organizaciji uz suglasnost ministra za promet i veze; 9. akt o raspodjeli sredstava za osobne dohotke uz suglasnost ministra za promet i veze; 10. akt o disciplinskoj i materijalnoj odgovornosti radnika. Srednjoročni plan i godišnji program izgradnje javnih cesta. u dijelu koji se odnosi na plansko rješavanje veza kopna s otocima, donosi se nakon pribavljenog mišljenja Ministarstva pomorstva. Upravni odbor redovito, a najmanje jedanput godišnje ižvještava o svom radu Sabor Republike Hrvatske. Članak 15. Upravni odbor bira i razrješava svog predsjednika. Ustroj i način rada Upravnog odbora utvrđuje se Poslovnikom. Članak 16. Upravni odbor pravovaljano donosi odluku ako je na sjednici prisutno više od polovice članova. Odluke se donose većinom glasova ukupnog broja članova. Članak 17. Direktor Poduzeća "Hrvatske ceste" odgovoran je za provođenje utvrđene poslovne politike i odluka Upravnog odbora Poduzeća "Hrvatske ceste" u okviru zakonom i Statutom utvrđenih ovlaštenja. Čtanak 18. Poduzeće "Hrvatske ceste" je ovlašteno i dužno donositi akte, osim akata za čije donošenje je ovim zakonom ovlašten ministar za promet i veze ili Upravni odbor, te poduzimati mjere radi zaštite javne ceste i osiguranja prometa na njoj. Poduzeće"Hrvatske ceste" je ovlašteno u opravdanim slučajevima zatvoriti javnu cestu za promet s tim da za zatvaranje magistralne ceste zatraži prethodnu suglasnost Ministarstva prometa i veza, osim ako je zatvaranje magistralne ceste, radi njezine izgradnje ili rekonstrukcije predviđeno projektnom dokumentacijom. Članak 19. Poduzeće "Hrvatske ceste" dužno je nadoknaditi štetu korisniku javne ceste, ukoliko je šteta prouzrokovana stanjem javne ceste. Članak 20. U organiziranju poslova Poduzeća "Hrvatske ceste" moraju se odvojiti poslovi vezani za odrzavanje i zaštitu od poslova vezanih za izgradnju i rekonstrukciju javnih cesta. Članak 21. Radi zaštite vitalnih interesa društvene zajednice, poduzeća ili građana određenog područja, te odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa na javnim cestama u slučaju štrajka u Poduzeću "Hrvatske ceste", na prijedlog Upravnog odbora, ministar za promet i veze, rješenjem će utvrditi poslove i zadatke koji se moraju obnašati kako bi se osigurao siguran i nesmetan promet na javnim cestama. Radnici koji obnašaju poslove i zadatke nužne za izvršenje rješenja iz stavka 1. ovoga članka, dužni su za vrijeme štrajka obnašati utvrđene poslove i zadatke. Direktor Poduzeća "Hrvatske ceste" duzan je u skladu s rješenjem iz stavka 1. ovoga članka nalogom odrediti radnike koji će raditi na obnašanju poslova i zadataka nužnih za izvršenje rješenja iz stavka 1. ovoga članka. Radniku iz stavka 3. ovoga članka, koji ne obnaša nalog direktora, prestaje radni odnos. III. POSEBNE ODREDBE O ODRŽAVANJU, ZAŠTITI, REKONSTRUKCIJI I IZGRADNJI JAVNIH CESTA Članak 22. Radovi na odrzavanju javnih cesta, u smislu ovoga zakona, su radovi tekućeg odrzavanja i radovi pojačanog odrzavanja javnih cesta. Radovi pojačanog odrzavanja javnih cesta izvode se na osnovi tehničke dokumentacije. Potanje propise o tekućem i pojačanom odrzavanju javnih cesta donosi ministar za promet i veze i ovlašćuje se da u njima može propisati prekršaje, te odrediti novčane kazne za te prekršaje. Članak 23. . Dionica javne ceste u naselju odrzava se kao sastavni dio javne ceste osim: - odrzavanja sistema za odvodnju, - čišćenja javne ceste, - javne rasvjete, - zelenih površina, - pothodnika i nadhodnika u funkciji pješačkog prometa, - biciklističkih i pješačkih staza, - tramvajske odnosno željezničke pruge što se odrzava u skladu s posebnim zakonom. Iznimno od alineje 1. stavka 1. ovoga članka, slivnici koji nisu vezadi na mjesnu kanalizacionu mrežu, te zamjena i popravak slivničkih rešetki i poklopaca revizionih okana na kolniku javne ceste odrzavaju se kao sastavni dio te javne ceste. Članak 24. U postupku utvrđivanja uvjeta uređenja prostora za izgradnju i rekonstrukciju javne ceste sudjeluje Ministarstvo prometa i veza. Za učešće u postupku utvrđivanja uvjeta uređenja prostora za izgradnju i rekonstrukciju regionalne ili lokalne ceste Ministarstvo prometa i veza, može ovlastiti nadležni općinski organ uprave. Članak 25. Ako se s izgradnjom javne ceste predviđa i izgradnja komunalnih, vodoprivrednih ili drugih objekata, tehnička dokumentacija mora obuhvatiti i te objekte i radove koji će se izvesti na površini odnosno ispod ili iznad površine ceste. Troškove izrade tehničke dokumentacije i izgradnje objekata iz stavka 1. ovoga članka snosi investitor komunalnih, vodoprivrednih ili drugih objekata. Članak 26. U sastav komisije za tehnički pregled izgradene javne ceste ulaze i predstavnici Ministarstva prometa i veza odnosno predstavnici organa uprave iz stavka 2. članka 24. ovoga zakona, predstavnici organa unutarnjih poslova i predstavnici Poduzeća "Hrvatske ceste". Članak 27. Poduzeće "Hrvatske ceste" odrzava objekt željezničkocestovnog prijelaza izvan nivoa ako je javna cesta iznad željezničke pruge, a ako je javna cesta ispod željezničke pruge Poduzeće "Hrvatske ceste" odrzava kolnik i cestovnu instalaciju. IV. UVJETI PROMETA I MJERE ZA ZAŠTITU JAVNIH CESTA Članak 28. Prijevoz vozilima koja prazna ili zajedno s teretom prelaze dozvoljenu masu, osovinski pritisak ili dimenzije odnosno granice dozvoljenog opterećenja na javnim cestama, smatra se izvanrednim prijevozom. Vožnja vozilima iz stavka 1. ovoga članka može se obaviti samo uz dozvolu za izvanredni prijevoz, ako stanje ceste i prometa na njoj to dozvoljava. Način i uvjeti za izvanredni prijevoz utvrđuju se u dozvoli za izvanredni prijevoz. Dozvolu za izvanredni prijevoz u unutarnjem prometu izdaje Poduzeće "Hrvatske ceste". Uvjete i kriterije za izdavanje dozvole za izvanredni prijevoz utvrđuje Poduzeće "Hrvatske ceste". Prije izdavanja dozvole iz stavka 4. ovoga članka Poduzeće "Hrvatske ceste" dužno je zatražiti mišljenje policijske uprave područja na kojem započinje izvanredni prijevoz. Članak 29. Troškove izdavanja dozvole za izvanredni prijevoz i troškove poduzimanja posebnih mjera osiguranja za izvanredni prijevoz (podupiranje mostova, pojačanje, objekata, pratnja i dr.) snosi podnosilac zahtjeva. Osim troškova iz stavka 1. ovoga članka, podnosilac zahtjeva za izvanredni prijevoz plaća naknadu za izvanredni prijevoz. Visinu i način plaćanja troškova izdavanja dozvole iz stavka 1. ovoga članka odreduje Poduzeće "Hrvatske ceste". Članak 30. Kontrolu osovinskog pritiska, ukupne dozvoljene mase i dimenzije vozila na javnim cestama obavlja Poduzeće "Hrvatske ceste", a po potrebi i uz prisustvo predstavnika organa unutrašnjih poslova. Ako se prilikom kontrole iz stavka l. ovoga članka ustanovi da se obavlja izvanredni prijevoz bez dozvole za izvanredni prijevoz, prijevoznik je dužan platiti naknadu za predeni put bez dozvole za izvanredni prijevoz, a kada ispuni uvjete za dobivanje dozvole za izvanredni prijevoz, dužan je platiti troškove i naknadu iz članka 29. ovoga zakona za nastavak izvanrednog prijevoza. Ako se kontrolom iz stavka 1. ovoga članka utvrdi, da masa vozila, njegovo osovinsko opterećenje ili dimenzije prelaze dozvoljene veličine, a prijevoz se obavlja bez dozvole za izvanredni prijevoz, vozilo se isključuje iz prometa, a prijevoznik je, radi izvršenog preopterećenja ceste, za prijeđeni put dužan platiti desetorostruki iznos utvrđene naknade za izvanredni prijevoz na javnim cestama. Prijevoznik može nastaviti prijevoz nakon što Poduzeću "Hrvatske ceste" plati naknadu iz stavka 3. ovoga članka, te kad dobije dozvolu za izvanredni prijevoz ili uskladi ukupnu masu vozila i njegovo osovinsko opterećenje sa propisanim normativima. Članak 31. Pravne ili fizičke osobe, zbog čije djelatnosti dolazi do prekomjerne upotrebe javne ceste, dužne su Poduzeću " Hrvatske ceste" platiti naknadu za prekomjernu upotrebu javne ceste. Prekomjernu upotrebu javne ceste čini učestalost prometa i opterećenja javne ceste. Kriterije za utvrdivanje prekomjerne upotrebe javne ceste utvrđuje Poduzeće "Hrvatske ceste". Članak 32. Pod priključkom i prilazom na javnu cestu, u smislu ovoga zakona, smatra se spoj javne ceste i svih površina s kojih se vozila neposredno uključuju u promet na javnu cestu. Križanje javnih cesta međusobno ne smatra se, u smislu ovoga zakona, priključkom i prilazom na javnu cestu. Priključak i prilaz na javnu cestu ne može se izvesti bez uvjeta odnosno odobrenja Poduzeća "Hrvatske ceste". Vlasnici odnosno korisnici ili posjednici zemljišta koje graniči s javnom cestom dužni su pokraj tog zemljišta čistiti i održavati prilaze na javnu cestu i propuste uz tu cestu na način propisan ovim zakonom. Potanje propise o minimalnim uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza iz stavka 1. ovoga članka donosi Poduzeće "Hrvatske ceste" uz suglasnost ministra za promet i veze. Članak 33. Potanje propise za utvrđivanje lokacije te minimalnih uvjeta za projektiranje i uređenje autobusnih stajališta donosi Poduzeće "Hrvatske ceste" uz suglasnost ministra za promet i veze. Članak 34. Osim propisanih prometnih znakova na cesti je dozvoljeno postavljanje znakova informacija kojima se upućuje na spomenike kulture, povijesne i prirodne znamenitosti, te na prostore i objekte koji su u neposrednoj vezi s prometom, i turizmom. Znakovi informacija iz stavka 1. ovoga članka postavljaju se na osnovu odobrenja poduzeća "Hrvatske ceste". Radove na postavljanju znakova iz stavka 1. ovoga članka obavlja poduzeće "Hrvatske ceste", a troškove postavljanja i održavanja tih znakova snosi naručilac radova. Potanje propise o znakovima iz stavka 1. ovoga članka donosi ministar za promet i veze. Članak 35. Poduzeće "Hrvatske ceste" učestvuje u postupku utvrđivanja uvjeta uređenja prostora za izgradnju i rekonstrukciju objekata i instalacija na javnoj cesti i unutar zaštitnog pojasa javne ceste. Uvjetima uređenja prostora iz stavka 1. ovoga članka za objekte odnosno instalacije koji se nalaze na javnoj cesti odnosno unutar zemljišnog pojasa javne ceste utvrđuju se i način, dinamika, te rokovi izvedbe tih radova. Članak 36. U blizini križanja dviju cesta u razini ili križanja cesta sa željezničkom prugom u razini ili na unutarnjim stranama cestovnog zavoja ne smije se saditi drveće, grmlje ili visoke poljske kulture, postavljati naprave, ograde ili druge predmete koji onemogućavaju preglednost na cesti odnosno željezničkoj pruzi (trokut preglednosti). Vlasnici odnosno korisnici ili posjednici zemljišta dužni su na zahtjev Poduzeća "Hrvatske ceste" ukloniti drveće, grmlje, visoke poljske kulture, naprave, ograde i druge predmete iz trokuta preglednosti. Ako vlasnik odnosno korisnik ili posjednik zemljišta iz stavka 2. ovoga članka ne postupi po zahtjevu, Poduzeće "Hrvatske ceste" izvršit će radove za osiguranje preglednosti na javnoj cesti na teret vlasnika odnosno korisnika ili posjednika zemljišta. Članak 37. Širina zaštitnog pojasa u kojem se ne smiju graditi i podizati željezare, tvornice cementa ili vapna kao i drugi industrijski objekti koji zagađuju okolinu (nečista industrija), otvoreni rudnici, kamenolomi i šljunčare te graditi umjetna jezera i ribnjaci, iznosi za autocestu najmanje 100 m, za magistralnu cestu najmanje 60 m, za regionalnu cestu najmanje 40 m, a za lokalnu cestu najmanje 30 m. Širina zaštitnog pojasa u kojem se ne smije graditi, podizati ili postavljati poslovne, pomoćne, stambene i slične zgrade, industrijski objekti koji ne zagađuju zrak i okolinu (čista industrija) i slični objekti iznosi za autocestu najmanje 45 m. Širina zaštitnog pojasa za objekte iz stavka 2. ovoga članka, i dalekovoda iznosi za magistralnu cestu najmanje 20 m, a za regionalnu i lokalnu cestu najmanje 10 m. Širina zaštitnog pojasa za autocestu u kojem se ne smiju graditi, podizati ili postavljati nikakvi objekti, postrojenja i uređaji, dalekovodi, podzemni kablovi, cjevovodi niti drugi objekti, postrojenja i uređaji iznosi 20 m. Širina zaštitnog pojasa izvan naseljenih mjesta za javne ceste odredena u stavku 1. i 2. ovoga članka ne može biti manja od polovice visine objekta iz stavka 1. i 2. ovoga članka. Širina zaštitnog pojasa računa se od zemljišnog pojasa s obje strane ceste. Odredbe o širini zaštitnog pojasa iz ovoga članka provodi organ uprave nadležan za poslove prostornog planiranja. Članak 38. U naseljenim mjestima i brdovitim predjelima može se dozvoliti građenje objekata i postrojenja iz stavka 1. članka 37. ovoga zakona i u zaštitnom pojasu javne ceste, osim autoceste, ali ne bliže od 20 m od vanjskog ruba zemljišnog pojasa. U naseljenim mjestima i brdovitim predjelima može se dozvoliti građenje objekata i postrojenja iz stavka 1. članka 37. ovoga zakona i u zaštitnom pojasu javne ceste, osim autoceste, ali ne bliže od 10 m od magistratne ceste, a 5 m od regionalne i lokalne ceste, računajući od vanjskog ruba zemljišnog pojasa. U već izgrađenom naseljenom mjestu može se dozvoliti građenje objekata i podizanje postrojenja iz stavka 2. članka 37. ovoga zakona i u zaštitnom pojasu autoceste, ali ne bliže od 20 m od vanjskog ruba zemljišnog pojasa. U već izgradenom naseljenom mjestu može se dozvoliti građenje objekata iz stavka 3. članka 37. ovoga zakona na regulacijskoj liniji (građevinskom pravcu) javne ceste osim autoceste. Opravdanost građenja objekata prema stavku 1. do 4. ovoga članka ocjenjuje organ koji utvrđuje uvjete uređenja prostora za te objekte. Članak 39. Radi zaštite javnih cesta i osiguranja sigurnog i nesmetanog prometa na njima, zabranjeno je poduzimati bilo kakve radnje ili aktivnosti na javnim cestama i njihovom zemljišnom pojasu bez suglasnosti Poduzeća "Hrvatske ceste", ili u zaštitnom pojasu ako bi te radnje ili aktivinosti mogle oštetiti javne ceste, kao i ugrožavati ili ometati promet na njima. Ukoliko se na javnoj cesti izvode ili izvedu radovi ili radnje koji mogu oštetiti javnu cestu ili ugroziti sigurnost prometa na njoj, Poduzeće "Hrvatske ceste" je dužno odmah poduzeti sve mjere za otklanjanje opasnosti za oštećenje ceste i sigurnosti prometa na njoj. Troškove poduzimanja mjera iz stavka 2. ovoga članka snosi subjekt koji je radove započeo, izveo odnosno naručio. Članak 40. Poduzeće "Hrvatske ceste" vodi evidenciju javnih cesta; zemljišnog pojasa, prometne signalizacije i opreme na njima. Članak 41. Poduzeće "Hrvatske ceste" je dužno osigurati uklanjanje oštećenih i napuštenih vozila i drugih stvari s javne ceste na sigurno mjesto, obavještavanje javnosti o stanju i prohodnosti javnih cesta, izvanrednim događajima na njima i o meteorološkim uvjetima značajnim za odvijanje prometa na njima. Način i obim obavljanja aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka uređuje se ugovorom izmedu Poduzeća "Hrvatske ceste", Hrvatskog auto-kluba i Republičkog hidrometeorološkog zavoda. Članak 42. Poduzeće "Hrvatske ceste" odnosno poduzeće ili organizacija iz članka 12. ovoga zakona obavlja javna ovlaštenja kada izdaje: - dozvolu za izvanredni prijevoz iz članka 28. ovoga zakona, - odobrenje za izgradnju priključaka odnosno prilaza na javnu cestu iz članka 32. ovoga zakona, - odobrenje za postavljanje znakova informacije iz članka 34. ovoga zakona, - posebne uvjete za izgradnju objekata i instalacija iz članka 35. ovoga zakona, - suglasnost za radnje i aktivnosti na javnoj cesti i njenom zaštitnom pojasu iz članka 39. ovoga zakona. Protiv upravnih akata iz stavka 1. ovoga članka može se podnijeti žalba Ministarstvu prometa i veza. V. DRUŠTVENO-EKONOMSKI ODNOSI Članak 43. Financijska sredstva za održavanje, zaštitu, rekonstrukciju i izgradnju javnih cesta osiguravaju se: 1. godišnjim naknadama za upotrebu cesta što se plačaju za cestovna motorna i priključna vozila, 2. naknadama za ceste što se plaćaju na cestovna motorna vozila s pogonom na plin (butan, propan i sl.), 3. naknadama za ceste uz maloprodajnu cijenu benzina i plinskog ulja, 4. posebnim naknadama za upotrebu javnih cesta i određenih objekata na cestama (most, vijadukt, tunel i sl.), 5. naknadama za ceste na inozemna cestovna motorna i priključna vozila, 6. naknadama za ceste što se plaćaju za izvanrednu upotrebu javnih cesta (izvanredni prijevoz), 7. naknadama za ceste što se plaćaju za prekomjernu upotrebu javnih cesta zbog opterećenja i učestalosti vozila, 8. naknadama za korištenje cestovnog zemljišta, 9. naknadama za korištenje objekata na temelju dobivene koncesije, 10. samodoprinosima, 11. sredstvima domaćih i stranih ulagača, 12. sredstvima ostvarenim od pratećih djelatnosti, 13. kreditnim sredstvima iz domaćih i inozemnih izvora, 14. drugim sredstvima osiguranim po posebnim propisima. Članak 44. Financijska sredstva za održavanje, zaštitu, rekonstrukciju i izgradnju nerazvrstanih cesta, koja su prihod općine odnosno Grada Zagreba osiguravaju se iz: 1. godišnje naknade za upotrebu cesta što se plaća na traktore i njihova priključna vozila, 2. 40% sredstava ostvarenih u općinama odnosno Gradu Zagrebu od naknade iz točke 1. i 2. članka 43. ovoga zakona, 3. drugih sredstava osiguranih po posebnim propisima. Članak 45. Visinu naknade iz točke 1. i 3. članka 43. ovoga zakona utvrđuje Vlada Republike Hrvatske. Visinu naknada iz točaka 2. 4. 6. 7. i 8. članka 43. ovoga zakona utvrđuje Poduzeće "Hrvatske ceste". Visina naknade iz točke 5. članka 43. ovoga zakona utvrđuje se posebnim propisom. Visina naknade iz točke 9. i sredstva iz točke 12. članka 43. ovoga zakona utvrđuju se ugovorom. Visinu naknade iz točke 4. i 6. članka 43. ovoga zakona na objektima izgrađenim sredstvima domaćih i stranih ulagača utvrđuje ulagač u skladu s odobrenjem, a na objektima datim na korištenje (koncesija) u skladu s ugovorom o koncesiji. Članak 46. Visinu naknade iz točke 1. Elanka 44. ovoga zakona utvrđuje odlukom skupština općine odnosno Skupština Grada Zagreba. Poduzeće "Hrvatske ceste" usmjerava sredstva iz točke 2. članka 44. ovoga zakona općinama odnosno Gradu Zagrebu, koji ostvaruje pravo na ova sredstva, na osnovi programa kojeg potvrđuje Poduzeće -Hrvatske ceste". Nadzor nad utroškom sredstava iz stavka 2. ovoga članka obavlja Poduzeće "Hrvatske ceste". Članak 47. Sredstva ostvarena iz izvora navedenih u članku 43. ovoga zakona, osim sredstava iz točke 4. i 6. ostvarenih na objektima datim na korištenje (koncesija) i izgrađenim sredstvima domaćih i stranih ulagača i sredstava iz točke 1. članka 44. ovoga zakona prihod su Poduzeća "Hrvatske ceste". Naknadu iz točke 3. članka 43. ovoga zakona obračunavaju i naplaćuju pravne i fizičke osobe koje se bave prometom motornog benzina i plinskog ulja u Republici Hrvatskoj. Subjekti iz stavka 2. ovoga članka, sredstva prikupljena naplatom naknade iz točke 3. članka 43. ovoga zakona obračunavaju i uplaćuju na žiro-račun Poduzeća "Hrvatske ceste" u rokovima i na način propisan za obračun i plaćanje osnovnog poreza na promet. Subjekti iz stavka 2. ovoga članka dužni su voditi evidenciju o prodanim količinama motornog benzina i plinskog ulja na koji se obračunava naknada za ceste i o tome dostavljati mjesečno i tromjesečno pismeno izvješće Poduzeću "Hrvatske ceste" do 20. u tekućem mjesecu za protekli mjesec i tromjesečje. Sredstva ostvarena od naknada iz točke 4. i 6. članka 43. ovoga zakona na objektima datim na korištenje (koncesija) i izgrađenim sredstvima domaćih i stranih ulagača prihod su korisnika koncesija odnosno ulagača. Članak 48. Ukupno ostvarena sredstva iz članka 47. ovoga zakona na dio za održavanje i zaštitu i na dio za rekonstrukciju i izgradnju javnih cesta, u skladu sa srednjoročnim planovima i godišnjim programima, raspoređuje Poduzeće "Hrvatske ceste" uz suglasnost ministra za prometa i veze. Članak 49. Dio ukupnih sredstava namijenjenih za održavanje javnih cesta, Poduzeće "Hrvatske ceste" izdvaja za financiranje održavanje malih luka i lučica. Visinu sredstava iz stavka 1. ovoga članka, u skladu s procijenjenim prihodom od naknade iz točke 3. članka 43. ovoga zakona od prodanih količina benzina i plinskog ulja za motorne čamce i jahte, utvrđuje Poduzeće "Hrvatske ceste" uz suglasnost ministra za promet i veze i ministra za pomorstvo. Korisnike i način raspodjele, te nadzor nad utroškom sredstava iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje ministar pomorstva. Ovlašćuje se ministar pomorstva da u propisu iz stavka 3. ovoga članka može propisati prekršaje, te odrediti novčane kazne za te prekršaje. Članak 50. Dio ukupnih sredstava namijenjenih za izgradnju javnih cesta, Poduzeće "Hrvatske ceste" izdvaja za financiranje izgradnje željezničko-cestovnih prijelaza izvan nivoa (denivelactje) i za plansko rješavanje veza kopna s otocima izgradnjom javnih cesta, trajektnih pristaništa i učešća u izgradnji trajekata. Članak 51. Dio ukupno ostvarenih sredstava iz članka 47. ovoga zakona, a najviše 0,5%, Poduzeće "Hrvatske ceste" koristi za unapređenje istraživačkih i razvojnih programa u djelatnosti javnih cesta uz suglasnost Ministarstva prometa i veza. Članak 52. Dio ukupno ostvarenih sredstava iz članka 47. stavka 1. ovoga zakona, Poduzeće "Hrvatske ceste" izdvaja za financiranje hitne medicinske pomoći na javnim cestama i osiguranje davanja pomoći vozačima na javnim cestama. Opseg sufinanciranja aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka uređuje se ugovorom između Poduzeća "Hrvatske ceste" i davaoca usluga hitne medicinske pomoći odnosno davaoca usluga davanja pomoći vozačima. Članak 53. Posebna naknada iz točke 4. članka 43. ovoga zakona može se uvesti: 1. za upotrebu javne ceste ili dijela javne ceste, ako na istom pravcu postoji paralelna javna cesta sa suvremenim kolnikom, 2. za upotrebu mosta, vijadukta ili tunela izgrađenog radi skraćivanja trase postojeće javne ceste ako je moguć javni promet na postojećoj dužoj trasi te javne ceste, 3. za upotrebu mosta izgradenog radi povezivanja s kopnom ili medusobnom povezivanju dvaju otoka ili povezivanju dviju javnih cesta preko rijeke, kanjona ili morske površine. Odlukom o uvođenju posebne naknade iz točke 4. članka 43. ovoga zakona donosi Poduzeće "Hrvatske ceste". Odredba stavka 1. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuje i na ceste i cestovne objekte za koje je izdana dozvola za korištenje (koncesija) i koji su izgrađeni sredstvima domaćih i stranih ulagača. Posebnu naknadu iz stavka 1. i 3. ovoga članka dužne su plaćati pravne i fizičke osobe. Ako pravna ili fizička osoba odbije platiti posebnu naknadu iz stavka 1. ovoga članka za prijeđeni put dužna je platiti Poduzeću "Hrvatske ceste" dvostruki iznos utvrđene posebne naknade. Članak 54. Naknada iz točke 1. članka 43. ovoga zakona ne plaća se na: 1. vozila oružanih snaga, 2. vozila organa unutarnjih poslova, 3. vozila Službe "Pomoć-informacije", 4. motorna vozila inozemnih diplomatskih i konzularnih predstavništava, ako je oslobađanje od ove naknade predviđeno međunarodnim sporazumom ili ako postoji reciprocitet, 5. vozila vatrogasnih jedinica i društava, 6. putnički automobll invalidnih osoba s 80 ili više postotaka tjelesnog oštećenja odaosno osoba kod kojih postoji tjelesno oštećenje koje ima za posljedicu nesposobnost nogu 60% ili više postotaka. Poduzeće koje obavlja međunarodni prijevoz osoba ili stvari ili vrše radove u inozemstvu, ima pravo na povrat odgovarajućeg dijela sredstava naknade za ceste iz točke 1. članka 43. ovoga zakona za svoje vozilo, koje koristi za saobraćaj u inozemstvu duže od tri mjeseca u toku godine dana, prilikom sljedeće registracije vozila. Uputstvo za jedinstveni način obračuna za povrat sredstva iz stavka 2. ovoga članka donosi ministar za promet i veze. Članak 55. Naknadu za ceste iz točke 3 članka 43. ovoga zakona ne plaćaju poduzeća i druge pravne osobe koje upotrebljavaju benzin i plinsko ulje za pogon tračničnih vozila, plovnih objekata i zrakoplova i to na količine benzina ili plinskog ulja što ga kupuju na veliko od proizvodača ili sa skladišta trgovinskih poduzeća na veliko. Subjekti iz stavka 1. ovoga članka dužni su voditi evidenciju o nabavi i potrošnji benzina i plinskog ulja za koje nije obračunata naknada za ceste. Članak 56. Posebna naknada iz točke 4. i naknada iz točke 8. članka 43. ovoga zakona ne plaća se na vozila oružanih snaga, organa unutarnjih poslova, hitne medicinske pomoći, vozila na humanitarnom zadatku. te vatrogasnih jedinica i društava i vozila Službe "Pomoć-informacije". VI. NADZOR I INSPEKCIJA JAVNIH CESTA Članak 57. Nadzor nad zakonitošću rada Poduzeća "Hrvatske ceste" obavlja Ministarstvo prometa i veza. Članak s8. Inspekcijski nadzor nad izvršavanjem ovog zakona i drugih propisa iz djelatnosti cestovne infrastrukture obavlja Ministarstvo prometa i veza (u daljem tekstu: republička inspekcija cestovnog prometa i cesta) i inspekcija cesta grada Zagreba. Članak 59. Repubtička inspekcija cestovnog prometa i cesta obavlja inspekcijske poslove koji se odnosi na javne ceste i na ceste i cestovne objekte date na korištenje (koncesija) odnosno na izgradnju, vođenje i iskorištavanje, te na Poduzeće "Hrvatske ceste". Iznimno od stavka 1. ovoga članka, inspekcija cesta grada Zagreba obavlja inspekcijske poslove koji se odnose na regionalne i lokalne ceste u gradu Zagrebu, na subjekt iz stavka 1. čtanka 12. ovoga zakona i na regionalne i lokalne ceste i cestovne objekte na njima date na korištenje (koncesija) odnosno na izgradnju, vođenje i iskorištavanje na području grada Zagreba. Osim poslova iz stavka 1. ovoga članka, republička inspekcija cestovnog prometa i cesta obavlja i nadzor nad radom inspekcije cesta grada Zagreba. Članak 60. U obavljanju inspekcijskih poslova javnih cesta, republički inspektor cestovnog prometa i cesta odnosno inspektor cesta grada Zagreba je ovlašten i dužan: a) pregledati : 1. stanje javnih cesta, 2. radove na održavanju javnih cesta, 3. radove koji se obavljaju u zaštitnom pojasu javnih cesta, 4. radove i tehničku dokumentaciju u vezi s odžavanjem javnih cesta, 5. obavljanje upravnih i stručno-tehničkih poslova na javnim cestama, 6. obavljanje poslova zaštite i čuvanje javnih cesta. 7. planove, programe, ugovore i ostalu dokumentaciju koja se odnosi na održavanje i zaštitu javnih cesta, b) narediti: 1. privremenu obustavu radova koji se izvode na javnim cestama ili njihovom zaštitnom pojasu suprotno odredbama ovoga zakona, tehničkim propisima, standardima i normativima, 2. otklanjanje nedostataka na javnim cestama koji ugrožavaju sigurnost prometa na njima, 3. privremenu zabranu odvijanja prometa na javnim cestama ili njihovom dijelu ako utvrdi da se na njima ne može sigurno odvijati promet, 4. obustavu prometa cestovnim motornim vozilima, koja zbog svojih tehničkih svojstava ili načina na koji obavljaju prijevoz mogu nanijeti štetu javnoj cesti ili njenom dijelu kada je njihov promet na cesti u suprotnosti s važećim propisima, c) privremeno isključiti cestovno motorno vozilo iz prometa na javnoj cesti, kada utvrdi da ukupna masa vozila, ili njegovo osovinsko opterećenje prelazi veličine iz članka 28. ovoga zakona u pogledu ukupne mase i osovinskog opterećenja. Opseg ovlaštenja iz stavka 1. ovoga članka u odnosu na obavljanje inspekcijskih poslova na cestama i cestovnim objektima iz članka 8. ovoga zakona, utvrđuje se ugovorom o korištenju (koncesija) odnosno ugovorom o izgradnji, vođenju i iskorištavanju. Republički inspektor cestovnog prometa i cesta odnosno inspektor cesta grada Zagreba je ovlašten poduzimati i druge mjere u skladu sa zakonom i drugim propisima donesenim na temelju zakona. Članak 61. Propis o stručnoj spremi i o legitimaciji republičkog inspektora cestovnog prometa i cesta donosi ministar za promet i veze. Propis o stručnoj spremi i o legitimaciji inspektora cesta grada Zagreba donosi organ uprave nadležan za ceste grada Zagreba. Članak 62. Pravne osobe i građani, čije je poslovanje podvrgnuto nadzoru republičkog inspektora cestovnog prometa i cesta odnosno inspekciji cesta grada Zagreba dužni su na njegov zahtjev i u datom roku dostaviti podatke i dokumentaciju koji su mu potrebni za obavljanje nadzora. Članak 63. Protiv rješenja republičkog inspektora cestovnog prometa i cesta nije dopuštena žalba. već se protiv tog rješenja može pokrenuti upravni spor. Protiv rješenja inspektora cesta grada Zagreba može se izjaviti žalba Ministarstvu prometa i veza u roku 15 dana od dana dostave rješenja. Žalba izjavljena protiv rješenja inspektora cesta grada Zagreba ne odgađa izvršenje rješenja u slučaju kada se radovi na regionalnim i lokalnim cestama grada Zagreba, te na cestama i cestovnim objektima iz članka 8. ovoga zakona izvode suprotno odredbama ovoga zakona i ako se takvim radovima ugrožava javna cesta ili sigurnost prometa. VII. KAZNENE ODREDBE Članak 64. Novčanom kaznom od 50.000,00 do 450.000,00 dinara kaznit će se za privredni prijestup Poduzeće "Hrvatske ceste" odnosno pravna osoba iz članka 12. ovoga zakona: 1. ako ne poduzima mjere radi zaštite javne ceste i osiguranja prometa na njoj (članak 18. 5tavak 1), 2. ako zatvori magistralnu cestu za promet bez pribavljene suglasnosti Ministarstva prometa i veza (članak 18. stavak 2), 3. ako ne utvrdi kriterije za utvrđivanje prekomjerne upotrebe javne ceste (članak 31. stavak 3), 4. ako ne vodi evidenciju javnih cesta, zemljišnog pojasa, prometne signalizacije i opreme na njima (članak 40), 5. ako ne osigura radnje i aktivnosti u skladu sa člankom 41. stavkom 1. ovoga zakona, 6. ako uvede posebnu naknadu protivno odredbi članka 53. stavka 1. ovoga zakona. Za privredni prijestup iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u Poduzeću "Hrvatske ceste" odnosno u pravnoj osobi iz članka 12. ovoga zakona novčanom kaznom od 5.000.00 do 25.000,00 dinara. Članak 65. Novčanom kaznom od 10.000,00 do 25.000.00 dinara kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba: 1. ako ne čisti i ne održava prilaze i propuste na javnu cestu u skladu s odredbom stavka 4. članka 32. ovoga zakona, 2. ako postavi znak informacije protivno članku 34. ovoga zakona, 3. ako radnjom iz stavka 1. članka 36. ovoga zakona onemogući preglednost na javnoj cesti odnosno u blizini križanja dviju cesta ili cesta sa željezničkom prugom u razini odnosno ako ne postupi u skladu sa zahtjevom Poduzeća "Hrvatske ceste", 4. ako poduzme radnju ili aktivnost na javnoj cesti i njezinom zemljišnom pojasu protivno odredbi članka 39. stavka 1. ovoga zakona, 5. ako sredstva prikupljena naplatom naknade iz točke 3. članka 43. ovoga zakona ne uplaćuje na žiro-račun Poduzeća "Hrvatske ceste" u skladu s odredbom članka 47. stavkom 3. ovoga zakona, 6. ako ne vodi evidenciju i ne dostavtja mjesečno i tromjesečno izvješće Poduzeću "Hrvatske ceste" o prodanim količinama benzina i plinskog ulja u skladu s odredbom članka 47. stavkom 4. ovoga zakona, 7. ako uvede posebnu naknadu protivno odredbi članka 53. stavka 3. ovoga zakona, 8. ako odbije platiti posebnu naknadu za upotrebu javne ceste (članak 53. stavak 4), 9. ako republičkom inspektoru cestovnog prometa i cesta odnosno inspektoru cesta grada Zagreba ne dozvoli pregled stanja javnih cesta, radova na održavanju javnih cesta, radova koji se obavljaju u zaštitnom pojasu javnih cesta, tehničke dokumentacije u vezi s održavanjem javnih cesta, obavljanje upravnih i stručno-tehničkih poslova na javnim cestama i obavljanje poslova zaštite i čuvanja javnih cesta (članak 60. stavak 1. pod a), 10. ako privremeno ne obustavi radove koji se izvode na javnim cestama ili njihovom zaštitnom pojasu protivno odredbama ovoga zakona, tehničkim propisima, standardima i normativima (članak 60. 5tavak 1. pod b). točka 1), 11. ako ne otkloni nedostatke na javnim cestama koji ugrožavaju sigurnost prometa na njima (članak 60. stavak 1. pod b). točka 2), 12. ako ne poduzme privremenu zabranu odvijanja prometa na javnim cestama ili na njihovom dijelu ako se na njima ne može sigurno odvijati promet (članak 80. stavak 1. pod b). točka 3), 13. ako ne obustavi promet cestovnim motornim vozilima koja zbog svojih tehničkih svojstava ili načina na koji obavljaju prijevoz mogu nanijeti štetu javnoj cesti ili njenom dijelu kada je njihov promet na cesti u suprotnosti s važećim propisima (članak 60. stavak 1. pod b) točka 4), 14. ako na zahtjev republičkog inspektora cestovnog prometa i cesta odnosno inspektora cesta grada Zagreba ne dostavi podatke i dokumentaciju koji su potrebni za obavljanje poslova iz njegove nadležnosti (članak 62). Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 1.000.00 do 15.000,00 dinara. Za prekršaj iz stavka 1. točke 5. ovoga članka u ponovIjenom slučaju uz novčanu kaznu može se izreći i zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti prodaje motornog benzina i plinskog ulja na teritoriju Republike Hrvatske. VIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 66. Poduzeće "Hrvatske ceste" počinje s radom 1. siječnja 1991. godine. Članak 67. Sredstva za osnivanje Poduzeća "Hrvatske ceste" i obavljanje djelatniosti iz članka 2. ovoga zakona, osiguravaju se iz sredstava (osnovna, obrtna i druga sredstva) Republičke samoupravne interesne zajednice za ceste Hrvatske, udruženih samoupravnih interesnih zajednica za ceste, samoupravnih interesnih zajednica za ceste, organizacija odnosno poduzeća za ceste Bjelovar - Radna jedinica za održavanje cesta, Dubrovnik, Gospić, Karlovac, Osijek - Radna jedinica za održavanje cesta, Pula - Radna jedinica za održavanje cesta, Rijeka - Radna jedinica za održavanje cesta, Sisak, Slavonski Brod, Split, Šibenik - Radna jedinica za održavanje cesta, Varaždin, Zadar i Zagreb, organizacija odnosno poduzeće za održavanje auto-cesta i objekata s naplatom posebne naknade i Zajednice organizacija za održavanje cesta i auto-cesta Hrvatske utvrđena bilancom na dan stupanja na snagu ovoga zakona. Sredstva iz stavka 1. ovoga članka postaju vlasništvo Republike Hrvatske. Članak 68. S danom poćetka rada Poduzeća "Hrvatske ceste" prestaju s radom: Republička samoupravna interesna zajednica za ceste Hrvatske, udružene samoupravne interesne zajednice za ceste, samoupravne interesne zajednice za ceste, Samoupravna interesna zajednica za promet grada Zagreba u dijelu prava i obaveza koje se odnose na javne ceste, organizacije odnosno poduzeća za ceste Bjelovar-Radna jedinica za održavanje cesta, Dubrovnik, Gospić, Karlovac, Osijek - Radna jedinica za održavanje cesta, Pula - Radna jedinica za održavanje cesta, Rijeka - Radna jedinica za održavanje cesta, Sisak, Slavonski Brod, Split, Šibenik - Radna jedinica za održavanje cesta, Varaždin, Zadar i Zagreb, organizacije odnosno poduzeća za održavanje auto-cesta i objekata s naplatom posebne naknade i Zajednica organizacija za održavanje cesta i auto-cesta Hrvatske. Članak 69. Sredstva, prava, obaveze i radnike subjekata iz članka 67. ovoga zakona, preuzima Poduzeće "Hrvatske ceste" kao njihov pravni sljednik. Od dana stupanja na snagu Zakona o javnim cestama ("Narodne novine", br. 42/90), subjekti iz članka 67. ovoga zakona ne smiju zapošljavati nove radnike, otuđivati imovinu i stvarati materijalne obveze bez suglasnosti Ministarstva prometa i veza. Članak 70. Ministar za promet i veze imenovat će na prijedlog Upravnog odbora vršioca dužnosti direktora Poduzeća "Hrvatske ceste" koji će poslove obavljati do imenovanja direktora, po postupku utvrđenom ovim zakonom. Članak 71. Vršilac dužnosti direktora će do donošenja Statuta Poduzeća "Hrvatske ceste" posebnom odlukom utvrditi organizaciju rada i način rukovođenja u Poduzeću.Hrvatskeceste". Vršilac dužnosti direktora će pojedinim radnicima Poduzeća " Hrvatske ceste" izdati posebne punomoći za obnašanje dijela poslova iz njegovog djelokruga. Članak 72. Zajednica organizacija za održavanje cesta i autocesta Hrvatske i Republička samoupravna interesna zajednica za ceste Hrvatske dogovorno će izabrati, iz reda radnika u djelatnosti cestovne infrastrukture, tri člana Upravnog odbora koji će privremeno, do izbora ovih članova po postupku utvrđenom u Statutu Poduzeća "Hrvatske ceste", obavIjati ovu funkciju. Članak 73. Razvrstavanje cesta u regionalne i lokalne ceste prema odredbi stavka 2. članka 5. ovoga zakona, Ministarstvo prometa i veza će obaviti do 31 prosinca 1990. godine. Članak 74. Poduzeće "Hrvatske ceste" i vlasnici, korisnici ili posjednici postojećih objekata na cestovnom zemljištu u kojima se obavljaju prateće uslužne djelatnosti dužni su zaključiti ugovor o obavljanju pratećih uslužnih djelatnosti do 31. prosinca 1991. Subjektima iz stavka 1. ovoga članka koji ne zaključe ugovor s Poduzećem "Hrvatske ceste" u propisanom roku prestaje pravo obavljanja djelatnosti na cestovnom zemljištu. Članak 75. Potanji propisi na osnovi ovlaštenja iz Zakona o javnim cestama ("Narodne novine", br. 42/90) donijet će se u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu toga zakona. Članak 76. Do donošenja propisa iz članka75. ovoga zakona ostaju na snazi : 1. Pravilnik o legitimaciji inspektora za ceste ("Narodne novine", br. 52/86), 2. Pravilnik o održavanju i zaštiti javnih cesta ("Narodne novine", br. 45/85), 3. Pravilnik o minimalnim uvjetima za projektiranje i izgradnju autobusnih stajališta na javnim cestama ("Narodne novine", br. 25/85), 4. Pravilnik o načinu obavljanja kontrole osovinskog pritiska, ukupne dozvoljene mase i dimenzije vozila na javnim cestama ("Narodne novine", br. 19/87), 5. Pravilnik o načinu vođenja evidencije o javnim cestama, zemljišnom pojasu, prometnoj signalizaciji i opremi ("Narodne novine", br. 42/87). Članak 77. Na dan stupanja na snagu Zakona o javnim cestama ("Narodne nnvine", br. 42/90) prestaje važiti Zakon o javnim cestama ("Narodne novine", br. 20/90) a na dan početka primjene toga zakona prestaju važiti Zakon o cestama ("Narodne novine", br. 29/84, 47/86, 24/87 i 47/89) i Pravilnik o minimalnim uvjetima za projektiranje i izgradnju uređenih mjesta za zaustavljanje vozila na javnim cestama ("Narodne novine", br. 10/86). Članak 78. Propise iz članka 6. i 14. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim cestama ("Narodne novine", br. 34/91) donijet će skupština općine odnosno Skupština Grada Zagreba u roku dva mjeseca od dana stupanja na snagu toga zakona. Članak 79. Stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim cestama ("Narodne novine", br. 34/91) stavlja se izvan snage na teritoriju Republike Hrvatske odredba stavka 2. članka 18. Zakona o osnovama sigurnosti prometa na cestama ("Službeni list SFRJ", br. 50/88, 80/89, 29/90 i 11/91 ). Zakon, NN 56/1991-1531 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Zakon Izdanje: NN 56/1991    Broj dokumenta u izdanju: 1531 Donositelj:ZASTUPNIČKI DOM Datum tiskanog izdanja: 29.10.1991. ELI: /eli/sluzbeni/1991/56/1531 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©2026. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.