Zakon o sustavu državne uprave

Zakon o sustavu državne uprave Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Zakon o sustavu državne uprave NN 75/1993 (13.8.1993.), Zakon o sustavu državne uprave ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim UKAZ o proglašenju Zakona o sustavu državne uprave Proglašavam Zakon o sustavu državne uprave, kojeg je donio Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici dana 29. srpnja 1993. godine. Broj: PA4-74/ 1-93. Zagreb, 5. kolovoza 1993. Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tudman, v. r. ZAKON o sustavu državne uprave I. OSNOVNE ODREDBE Članak 1. Poslovi državne uprave su neposredna provedba zakona, donošenje propisa za njihovu provedbu, obavljanje upravnog nadzora te drugi upravni i stručni poslovi. Poslovi državne uprave uređuju se zakonom. Članak 2. Poslove državne uprave obavljaju tijela državne uprave. Posebnim zakonom određeni poslovi državne uprave mogu se prenijeti tijelima jedinica lokalne samouprave i uprave ili drugim pravnim osobama koje na temelju zakona imaju javne ovlasti (u tekstu koji slijedi: pravne osobe koje imaju javne ovlasti). Članak 3. Tijela državne uprave su ministarstva, državne upravne organizacije i županijski uredi, odnosno gradski uredi Grada Zagreba (u tekstu koji slijedi: tijela državne uprave). Poslove državne uprave u prvom stupnju obavljaju županijski uredi, odnosno gradski uredi Grada Zagreba (u tekstu koji slijedi: gradski uredi), ako posebnim zakonom nije što drugo određeno. Članak 4. Za obavljanje zakonom određenih poslova državne uprave mogu se u županiji, gradu i općini osnivati područne jedinice ministarstava, odnosno državnih upravnih organizacija. Članak 5. Za obavljanje određenih poslova državne uprave iz nadležnosti županijskih, odnosno gradskih ureda mogu se u gradu odnosno u općini osnivati ispostave. Članak 6. Ministri, njihovi zamjenici, ravnatelji državnih upravnih organizacija, župani, podžupani, gradonaćelnik Grada Zagreba i njegovi zamjenici dužnosnici su Republike Hrvatske. Članak 7. Poslove državne uprave u tijelima državne uprave obavljaju državni službenici, koji se imenuju na temelju javnog natječaja, ako zakonom nije što drugo određeno. Opće, tehničke i pomoćne poslove u tijelima državne uprave obavljaju namještenici. Članak 8. Pripadnicima etničkih ili nacionalnih zajednica ili manjina iz članka 18 stavka 1. Ustavnog zakona o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj osigurava se zastupljenost u ministarstvima i državnim upravnim organizacijama, vodeći računa o njihovom ukupnom udjelu u stanovništvu Republike Hrvatske, a u županijskim, odnosno gradskim uredima vodeći računa o njihovom ukupnom udjelu u stanovništvu županije, odnosno Grada Zagreba. Vlada Republike Hrvatske (u tekstu koji slijedi: Vlada) nadzire provedbu zastupljenosti pripadnika etničkih ili nacionalnih zajednica ili manjina u tijelima državne uprave. Članak 9. Vlada usklađuje i nadzire obavljanje poslova državne uprave. Članak 10. Sredstva za rad tijela državne uprave osiguravaju se u državnom proračunu. Članak 11. Sredstva za obavljanje poslova državne uprave prenijetih tijelima jedinica lokalne samouprave i uprave, odnosno pravnim osobama koje imaju javne ovlasti, osiguravaju se u skladu s posebnim zakonom kojim su te ovlasti prenijete. Članak 12. Rad tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne samouprave i uprave i pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u prenijetim im poslovima državne uprave je javan. Javnost se može iskljućiti samo izuzetno, u slučajevima predviđenim zakonom. Članak 13. (tetu koja građaninu, pravnoj osobi ili drugoj stranci nastane nezakonitim ili nepravilnim radom tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne samouprave i uprave, odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u prenijetim im poslovima državne uprave, naknađuje Republika Hrvatska. Članak 14. U obavljanju poslova iz svog djelokruga tijela državne uprave samostalna su u granicama zakonskih ovlasti. Članak 15. Protiv pojedinačnih akata, radnji i mjera tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne samouprave i uprave pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u prenijetim im po slovima državne uprave, donijetih u prvom stupnju, može se podnijeti žalba a u slučaju da žalba nije dopuštena za tražiti sudska zaštita. II. POSLOVI DRŽAVNE UPRAVE 1. Neposredna provedba zakona i drugih propisa Članak 16. Tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne samouprave i uprave i pravne osobe koje imaju javne ovlast neposredno primjenjujući zakone i drugi propise, rješavaju u upravnim stvarima, vode propisane očevidnike, izdaju uvjerenja i druge potvrde te obavljaju i druge upravne stručne poslove. 2. Donošenje provedbenih propisa Članak 17. Ministri i ravnatelji državnih upravnih organizacija donose pravilnike, naredbe i naputke za provedbu zakona i drugih propisa kad su na to izrijekom ovlašteni, u granicama date ovlasti. Članak 18. Pravilnikom se potanje razrađuju pojedine odredbe zakona radi njihove primjene. Naredbom se naređuje ili zabranjuje određeno postupanje. Naputkom se propisuje način rada u tijelima državne uprave, tijelima jedinica lokalne samouprave i uprave pravnim osobama koje imaju javne ovlasti. Pravilnici, naredbe i naputci objavljuju se u "Narodnim novinama", a stupaju na snagu najranije osmoga dana od dana objave, ako tim propisima nije izuzetno određn da zbog naročito važnih razloga stupaju na snagu danom objave. 3. Provedba upravnog nadzora Članak 19. U provedbi upravnog nadzora tijela državne uprave nadziru provedbu zakona i drugih propisa te zakonito rada i postupanja tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne samouprave i uprave te pravnih osoba koje ima javne ovlasti u prenijetim im poslovima državne uprave. Članak 20. U provedbi upravnog nadzora, tijela državne uprave nadziru osobito : 1. zakonitost rada i postupanja, 2. rješavanje u upravnim stvarima, 3. djelotvornost, ekonomičnost i svrhovitost rada u obavljanju poslova državne uprave, 4. svrhovitost unutarnjeg ustrojstva i osposobljenost službenika i namještenika za obavljanje poslova državne uprave te 5. odnos službenika i namještenika prema građanima i drugim strankama. Članak 21. Ako u provedbi upravnog nadzora tijela državne uprave ocijene da postoje određene nezakonitosti ili nepravilnosti u donošenju propisa odnosno općih akata, radu ili postupanju, da postoje nedostaci u rješavanju upravnih stvari, da je unutarnje ustrojstvo nesvrhovito, da ne zadovoljava stručna osposobljenost ili da ne postoji odgovarajući odnos službenika i namještenika prema strankama, poduzet će mjere iz svoje nadležnosti u svrhu otklanjanja uočenih nezakonitosti ili nepravilnosti, a osobito: 1. zahtijevati izvješća, podatke i druge obavijesti o obavljanju poslova državne uprave, 2. raspraviti stanje izvršavanja poslova državne uprave i predložiti mjere koje se moraju poduzeti radi izvršenja pojedinih poslova državne uprave, 3. pokrenuti postupak za utvrđivanje odgovornosti odgovarajućih službenika odnosno namještenika, 4. neposredno obaviti poslove u granicama svog djelokruga iz nadležnosti tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne samouprave, odnosno pravnih osoba s javnim ovIastima na njihov trošak, kad ocijene da se na drugi način ne može izvršiti zakon ili drugi propis, a tijelo državne uprave, tijela jedinica lokalne samouprave i uprave, odnosno pravne osobe s javnim ovlastima nisu obavili određeni posao državne uprave u za to ostavljenom ili primjerenom roku. 5. poduzeti i druge mjere propisane posebnim zakonom. Članak 22. U granicama svog djelokruga: 1. ministarstva i državne upravne organizacije nadziru rad tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne samouprave i uprave te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u prenijetim im poslovima državne uprave, 2. županijski, odnosno gradski uredi nadziru rad tijela jedinica lokalne samouprave i uprave te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u prenijetim im poslovima državne uprave na području županije odnosno Grada Zagreba. Nadležno ministarstvo može, u obavljanju poslova državne uprave koji su preneseni na tijela općine, odnosno grada davati općinskom načelniku, odnosno gradonačelniku opće i pojedinačne naredbe. Pojedinačnom naredbom ne može se odredivati način rješavanja određene, pojedinačne upravne stvari. Ministarstvo nadležno za poslove opće uprave može razriješiti općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika ako učestalo ne postupaju po naredbama iz stavka 2. ovoga članka. 4. Posebne odredbe o inspekctjskom nadzoru Članak 23. U provedbi inspekcijskog nadzora, u skladu s posebnim zakonom, provodi se izravan uvid u opće i pojedinačne akte, uvjete i način rada nadziranih pravnih i fizičkih osoba te poduzimaju zakonom i drugim propisima predviđene mjere da se ustanovljeno stanje i poslovanje uskladi sa zakonom i drugim propisima. Inspekcijski nadzor provode inspektori i drugi državni službenici ovlašteni za provedbu nadzora, kad je to određeno posebnim zakonom (u tekstu koji slijedi: inspektori). Članak 24. Inspekcijske poslove u prvom stupnju obavljaju županijski odnosno gradski uredi, a u drugom stupnju ministarstva, ako posebnim zakonom nije što drugo određeno. Ministarstva mogu neposredno obavljati i inspekcijske poslove iz nadležnosti županijskih, odnosno gradskih ureda. Članak 25. Inspektori imaju posebnu iskaznicu, kojom se dokazuje njihovo službeno svojstvo, identitet i ovlasti. Način vođenja očevidnika i obrazac iskaznice inspektora propisuje nadležni ministar. Članak 26. Inspektori imaju pravo, u skladu sa zakonom i drugim propisima, pregledati i poslovne prostorije, poslovne spise, zgrade, predmete, robu i druge stvari kod nadziranih osoba, saslušati pojedine osobe u upravnom postupku, pregledati isprave na temelju kojih se može utvrditi identitet osoba, kao i obavljati druge radnje u skadu sa svrhom inspekcijskog nadzora. Članak 27. Prilikom provođenja inspekcijskog nadzora inspektori su dužni postupati tako da se ne ugrozi zakonom ili drugim propisom utvrđena tajna. Službenici tijela državne uprave, državnih tijela, tijela jedinica lokalne samouprave i uprave i drugih pravnih osoba dužni su inspektora upozoriti što se po propisima, odnosno po njihovim općim aktima smatra tajnom. Članak 28. Ukoliko nađe da je povrijeđen zakon ili drugi propis, inspektor ima pravo i obvezu, u skladu sa zakonom i drugim propisima: 1. narediti otklanjanje utvrđenih nedostataka odnosno nepravilnosti u odredenom roku, 2. podnijeti prijavu nadležnom državnom tijelu zbog kaznenog djela, odnosno izreći zakonom ili drugim propisom utvrđenu prekršajnu kaznu, 3. poduzeti i druge mjere odnosno izvršiti druge radnje za koje je posebnim propisima ovlašten. Članak 29. O izvršenom pregledu, utvrđenom stanju i poduzetim odnosno naređenim mjerama i radnjama, inspektor sastavlja zapisnik. Primjerak zapisnika o inspekcijskom pregledu inspektor uručuje fizičkoj osobi ili službenoj osobi državnog tijela. tijela jedinice lokalne samouprave i uprave, odnosno pravne osobe. Inspektor vodi očevidnik o obavljenim inspekcijskim pregledima. Članak 30. Ako utvrđeni nedostaci nisu otklonjeni u ostavljenom roku, inspektor je dužan poduzeti odgovarajuće mjere i radnje, u okviru svojih zakonom ili drugim propisom utvrđenih ovlasti. Članak 31. Ako se inspektoru prilikom provođenja inspekcijskog nadzora pruži fizički otpor, odnosno ako se takav otpor osnovano očekuje, inspektor može zatražiti pomoć ovlaštenih službenih osoba nadležne policijske uprave. Članak 32. Inspektor je u obavljanju inspekcijskog nadzora odgovoran, ako propusti poduzeti, odnosno odrediti mjere ili radnje, koje je po zakonu ili drugim propisima bio dužan poduzeti, odnosno odrediti, ako prekorači svoje zakonske i drugim propisima utvrđene ovlasti, ako ne podnese prijavu, odnosno ne obavijesti nadležna državna tijela o utvrđenim nedostacima te u drugim slučajevima previđenim posebnim zakonom. 5. Drugi upravni i stručni poslovl a) Praćenje stanja Članak 33. Tijela državne uprave prate stanje u okviru svog djelokruga prikupljanjem potrebnih podataka i obavijesti, izradom odgovarajućih stručnih podloga te na druge prikladne načine. Na temelju izrađenih stručnih podloga (izvješća, elaborata, analiza itd) te na drugi način prikupljenih saznanja o stanju u svom djelokrugu, tijela državne uprave poduzimaju mjere i radnje za koje su zakonom i drugim propisima ovlašteni te predlažu nadležnim državnim tijelima donošenje propisa i drugih akata iz njihove nadležnosti. b) Izrada nacrta prijedloga propisa i drugi stručni poslovi Članak 34. Tijela državne uprave pripremaju nacrte prijedloga propisa iz svog djelokruga, izrađuju stručne podloge za rješavanje ili objašnjenje određenih pojava, pripremaju prijedloge odgovora ili daju odgovore na zastupnička pitanja te obavljaju i druge stručne poslove za potrebe tijela izvršne vlasti. Članak 35. Tijela državne uprave obavljaju i druge stručne poslove iz svog djelokruga, ostvaruju domaću i inozemnu stručnu suradnju te u granicama svog djelokruga daju odgovarajuća objašnjenja pravnim osobama i građanstvu. III. USTROJSTVO DRŽAVNE UPRAVE A) MINISTARSTVA I DRŽAVNE UPRAVNE ORGANIZACIJE 1. Državna ministarstva Članak 36. Državna ministarstva se ustrojavaju za obavljanje poslova državne uprave u upravnim područjima u kojim poslove državne uprave obavljaju isključivo ministarstva. 2. Ministarstva Članak 37. Ministarstva se ustrojavaju za obavljanje poslova državne uprave u jednom ili više upravnih područja. U ministarstvima koja su ustrojena za više upravnih područja u pravilu se ustrojavaju upravne organizacije u sastavu ministarstva. Upravne organizacije u sastavu ministarstva su uprave, zavodi i ravnateljstva. Članak 38. Ministarstva objavljuju upravne i druge stručne poslove iz svog djelokruga, a osobito: 1. neposredno primjenjuju zakone i druge propise, 2. osiguravaju provedbu zakona i drugih propisa, 3. pripremaju nacrte prijedloga zakona i prijedloge drugih propisa, 4. rješavaju u upravnim stvarima u prvom stupnju kad su na to zakonom izrijekom ovlašteni te u drugom stupnju, ako zakonom nije što drugo određeno. 5. provode upravni, odnosno inspekcijski nadzor, 6. vode propisane očevidnike, 7. prate stanje u svom djelokrugu te nadležnim državnim tijelima predlažu poduzimanje odgovarajućih mjera, 8. izrađuju stručne podloge za postupak odlučivanja u državnim tijelima, 9. osiguravaju suradnju stručnih i znanstvenih ustanova te predlažu nadležnim državnim tijelima ustrojavanje odredenih službi i stručnih ustanova. a) Ministar Članak 39. Ministar predstavlja ministarstvo i upravlja njegovim radom, a osobito: 1. provodi utvrđenu politiku Vlade, 2. donosi provedbene propise kad je na to izrijekom zakonom ovlašten, 3. brine o zakonitom i pravodobnom izvršavanju zakona i drugih propisa te u pitanjima od zajedničkog interesa, osigurava suradnju ministarstva s državnim tijelima, jedinicama lokalne samouprave i uprave, pravnim osobama koje imaju javne ovlasti te drugim pravnim osobama, 4. prema državnim službenicima i namještenicima poduzima mjere utvrđene zakonom i drugim propisima u slučaju povrede službene dužnosti. Ministar ima i druge obveze i ovlasti utvrđene posebnim zakonom, odnosno drugim propisima. b) Zamjenik ministra Članak 40. Ministar može imati zamjenika. Zamjenika ministra imenuje i razrješava predsjednik Republike, na prijedlog predsjednika Vlade. Zamjenik ministra odgovoran je za svoj rad ministru i Vladi. Zamjenik ministra zamjenjuje ministra u slučaju njegovog izbivanja ili spriječenosti te obavlja i druge poslove koje mu povjeri ministar. Ukoliko zamjenik ministra nije imenovan, ministra će zamjenjivati tajnik ministarstva. c) Tajnik ministarstva Članak 41. Tajnik ministarstva neposredno usklađuje rad unutarnjih ustrojstvenih jedinica ministarstva i upravnih organizacija u sastavu ministarstva, poduzima mjere za osiguravanje učinkovitosti u radu, brine o stručnom osposobljavanju i usavršavanju državnih službenika i namještenika u tijeku službe i o urednom i pravilnom korištenju imovine i sredstava za rad, nadzire rad državnih službenika i namještenika te obavlja i druge poslove koje mu povjeri ministar. Tajnika ministarstva imenuje Vlada, na prijedlog ministra. Tajnik ministarstva za svoj rad odgovara ministru i Vladi. d) Pomoćnik ministra Članak 42. Ministar može imati i jednog ili više pomoćnika. Pomoćnika ministra imenuje i razrješava Vlada, na prijedlog ministra, osim u državnim ministarstvima, u kojima pomoćnike ministra imenuje i razrješava predsjednik Republike, na prijedlog ministra državnog ministarstva. Pomoćnik ministra u pravilu upravlja radom odgovarajuće unutarnje ustrojstvene jedinice ministarstva te obavlja i druge poslove koje mu povjeri ministar. Pomoćnik ministra odgovoran je za svoj rad ministru i Vladi. e) Upravne organizecije u sastavu ministarstva Članak 43. Upravne organizacije u sastavu ministarstava osnivaju se u pravilu kao: 1. uprave, kad se ustrojavaju za upravno područje iz djelokruga ministarstva u kojem se obavljaju pretežito upravni poslovi, s određenim stupnjem samostalnosti u radu, 2. zavodi, kad se ustrojavaju za upravno područje iz djelokruga ministarstva, u kojem se obavljaju pretežito stručno-analitički poslovi koji zahtijevaju posebne načine rada unutar ministarstva. Zavodima se izuzetno mogu povjeriti i određeni upravni poslovi, ako to zahtijeva povezanost stručnih i upravnih poslova. 3. ravnateljstva, kad se ustrojavaju za upravno područje iz djelokruga ministarstva, u kojem se obavljaju odredeni gospodarski i s njima vezani upravni poslovi, kada obavljanje tih poslova zahtijeva posebno ustrojenu službu, samostalnost djelovanja i posebne načine rada unutar ministarstva. Članak 44. Radom upravnih organizacija ustrojenih u sastavu ministarstva upravlja ravnatelj s položajem pomoćnika ministra. Ravnatelja imenuje Vlada, na prijedlog ministra. Za svoj rad odgovoran je ministru i Vladi. Ravnatelj upravne organizacije u sastavu ministarstva može imati jednog ili više pomoćnika. Pomoćnika ravnatelja imenuje ministar, na prijedlog ravnatelja. Pomoćnik ravnatelja upravlja radom odgovarajuće unutarnje ustrojstvene jedinice upravne organizacije u sastavu ministarstva te obavlja i druge poslove koje mu povjere ravnatelj i ministar. Za svoj rad pomoćnik ravnatelja je odgovoran ravnatelju i ministru. 3. Državne upravne organizacije Članak 45. Državne upravne organizacije osnivaju se u pravilu kao državne uprave, zavodi i ravnateljstva. Državne uprave se ustrojavaju za obavljanje određenih upravnih i drugih stručnih poslova koji zahtijevaju posebno ustrojenu samostalnu upravnu službu. Državni zavodi se ustrojavaju za obavljanje analitičkih i drugih stručnih poslova koji zahtijevaju primjenu posebnih stručnih načina rada i posebnu samostalnost u djelovanju. Državnim zavodima se izuzetno mogu povjeriti i određeni upravni poslovi, ako to zahtijeva povezanost stručnih i upravnih poslova. Državna ravnateljstva se ustrojavaju za obavljanje određenih gospodarskih poslova, kad obavljanje tih poslova zahtijeva posebno ustrojenu službu, samostalnost djelovanja i posebne načine rada. Članak 46. Državne upravne organizacije obavljaju upravne, stručne i druge poslove iz svog djelokruga, a osobito: 1. proučavaju i istražuju određena pitanja koja zahtijevaju primjenu posebnih načina rada, a koje je nužno obavljati u okviru državne uprave, 2. vode propisane očevidnike, 3. rješavaju u upravnim stvarima kad su na to izrijekom zakonom ovlašteni, 4. pripremaju nacrte zakona i prijedloge drugih propisa, 5. pripremaju stručne podloge za postupak odlučivanja u državnim tijelima, 6. ostvaruju suradnju s tijelime državne uprave, jedinicama lokalne samouprave i uprave te drugim pravnim osobama, 7. ostvaruju međunarodnu suradnju, 8. prikupljaju, sređuju i razlučuju podatke od interesa za djelatnost za koju su ustrojeni, 9. obavljaju i druge poslove utvrđene zakonom i drugim propisima. Članak 47. Radom državnih upravnih organizacija upravlja ravnatelj. Ravnatelja državnih upravnih organizacija imenuje i razrješava Vlada, na prijedlog predsjednika Vlade. Za svoj rad ravnatelj je odgovoran Vladi. Ravnatelj predstavlja državnu upravnu organizaciju i upravlja njezinim radom, a osobito: 1. brine o provedbi zakona i drugih propisa, 2. donosi provedbene propise kad je na to izrijekom zakonom ovlašten, 3. nadzire zakonitost i pravovremenost izvršavanja poslova i poduzima mjere za osiguravanje učinkovitosti u radu, raspoređuje poslove i daje naputke za rad, brine se o stručnom osposobljavanju i usavršavanju državnih službenika i namještenika u tijeku službe i o urednom i pravilnom korištenju imovine i sredstava za rad i poduzima mjere za utvrđivanje odgovornosti za povrede službene dužnosti određene zakonom. Ravnateljima i druge ovlasti i obveze određene zakonom i drugim propisima. Članak 48. Ravnatelj državne upravne organizacije može imati zamjenika. Zamjenika ravnatelja imenuje i razrješava Vlada, na prijedlog ravnatelja. Zamjenik je za svoj rad odgovoran ravnatelju i Vladi. Zamjenik ravnatelja zamjenjuje ravnatelja u slučaju njegovog izbivanja ili spriječenosti te obavlja i druge poslove koje mu povjeri ravnatelj. Ako nije imenovan zamjenik ravnatelja, Vlada određuje osobu koja će zamjenjivati ravnatelja. Članak 49. Ravnatelj državne upravne organizacije može imati jednog ili više pomoćnika koje imenuje i razrješava Vlada, na prijedlog ravnatelja. Pomoćnik ravnatelja upravlja radom odgovarajuće unutarnje ustrojstvene jedinice državne upravne organizacije te obavlja i druge poslove koje mu povjeri ravnatelj. Pomoćnik ravnatelja je za svoj rad odgovoran ravnatelju i Vladi. B) DRŽAVNA UPRAVA U ŽUPANIJI, GRADU, ODNOSNO OPĆINI 1. Župan i gradonačelnik Grada Zagreba Članak 50. Župan i gradonačelnik Grada Zagreba su predstavnici državne vlasti na podrućju županije, odnosno Grada Zagreba i u tom svojstvu osobito: 1. brinu o provedbi zakona i drugih propisa, 2. nadziru obavljanje poslova državne uprave koji se obavljaju u županijskim, odnosno gradskim uredima, usklađuju rad tih ureda i provode neposredni nadzor nad njihovim radom, 3. obavljaju nadzor nad poslovima državne uprave prenijetih tijelima jedinica lokalne samouprave i uprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti na području županije, odnosno Grada Zagreba, 4. brinu o zakonitom i pravodobnom izvršavanju poslova i poduzimaju mjere za osiguravanje učinkovitosti rada županijskih, odnosno gradskih ureda, određuju im poslove i daju naputke za rad, brinu se o stručnom osposobljavanju i usavršavanju državnih službenika i namještenika, županijskih, odnosno gradskih ureda u tijeku službe i o urednom i pravilnom korištenju imovine i sredstava za rad te poduzimaju mjere za utvrđivanje povreda službene dužnosti utvrđenih zakonom, 5. osiguravaju suradnju županijskih, odnosno gradskih ureda s jedinicama lokalne samouprave i uprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti. 2. Podžupani i zamjenici gradonačelnika Grada Zagreba Članak 51. Podžupani, odnosno zamjenici gradonačelnika Grada Zagreba zamjenjuju župana, odnosno gradonačelnika i obavljaju druge poslove državne uprave koje im povjere župan, odnosno gradonačelnik. Povjeravanjem poslova državne uprave podžupanima, odnosno zamjenicima gradonačelnika ne prestaje odgovornost župana, odnosno gradonačelnika Grada Zagreba za njihovo obavljanje. 3. Županijski i gradski uredi i ispostave Članak 52. Za obavljanje poslova državne uprave na području županije, odnosno Grada Zagreba ustrojavaju se županijski, odnosno gradski uredi. Županijski, odnosno gradski uredi ustrojavaju se uredbom Vlade za određena upravna područja, na prijedlog odgovarajućih ministarstava. Član 53. Županijski, odnosno gradski uredi obavljaju upravne i druge stručne poslove, a osobito: 1. neposredno provode zakone i druge propise i osiguravaju njihovu provedbu, 2. rješavaju u upravnim stvarima u prvom stupnju, ako to posebnim zakonom nije stavljeno u nadležnost ministarstvima, odnosno državnim upravnim organizacijama, tijelima jedinica lokalne samouprave i uprave ili pravnim osobama koje imaju javne ovlasti, a u upravnim stvarima drugog stupnja kad se radi o poslovima državne uprave koji su prenijeti tijelima jedinica lokalne samouprave i uprave, 3. provode upravni odnosno, inspekcijski nadzor, 4. prate stanje u upravnim područjima za koje su ustrojeni. Radom županijskog, odnosno gradskog ureda upravlja pročelnik kojeg imenuje i razrješava župan, odnosno gradonačelnik Grada Zagreba, uz prethodno pribavljeno mišljenje odgovarajućeg ministra. Za svoj rad pročelnik županijskog ureda odgovara županu i nadležnom ministru, a pročelnik gradskog ureda gradonačelniku Grada Zagreba i nadležnom ministru. Članak 54. Za obavljanje određenih poslova iz nadležnosti županijskih, odnosno gradskih ureda mogu se osnovati ispostave tih ureda u mjestima koja odredi Vlada, na prijedlog župana, odnosno gradonačelnika Grada Zagreba. Ispostavom županijskog ureda upravlja voditelj ispostave koji je za svoj rad odgovoran pročelniku županijskog ureda i županu, a područnog gradskog ureda upravlja voditelj područnog gradskog ureda koji je za svoj rad odgovoran pročelniku gradskog ureda i gradonačelniku Grada Zagreba. Pomoćnik pročelnika županijskog, odnosno gradskog ureda je državni službenik. Članak 55. Za obavljanje poslova državne uprave u županijskim uredima, župan i podžupani te gradonačelnik Grada Zagreba i njegovi zamjenici odgovorni su Vladi, odnosno nadležnim ministrima, u skladu s propisima o lokalnoj samoupravi i upravi. 4. Područne jedinice ministarstava i državnih upravnih organizacija u županiji, gradu odnosno općini Članak 56. Za obavljanje zakonom određenih poslova državne uprave, mogu se u županiji, gradu, odnosno općini osnovati područne jedinice ministarstava i državnih upravnih organizacija. Radom područne jedinice ministarstava, odnosno državne upravne organizacije u županiji, gradu i općini upravlja pročelnik kojeg imenuje i razrješava ministar, odnosno ravnatelj. Za svoj rad pročelnik odgovara ministru, odnosno ravnatelju. C) OBAVLJANJE POSLOVA DRŽAVNE UPRAVE PRENIJETIH JEDINICAMA LOKALNE SAMOUPRAVE I UPRAVE TE PRAVNIM OSOBAMA KOJE IMAJU JAVNE OVLASTI Članak 57. Tijela jedinica lokalne samouprave i uprave te pravne osobe koje imaju javne ovlasti, u prenijetim im poslovima državne uprave : 1. rješavaju u upravnim stvarima u prvom i drugom stupnju kad su im ti poslovi zakonom izrijekom stavljeni u nadležnost, 2. vode očevidnike određene zakonom i drugim propisima i izdaju propisana uvjerenja i druge potvrde, 3. obavljaju i druge poslove državne uprave koji su im zakonom izrijekom stavljeni u nadležnost. Članak 58. Za zakonito i stručno obavljanje prenijetih poslova državne uprave, odgovorni su gradonačelnik, odnosno općinski načelnik te ravnatelj pravne osobe s javnim ovlastima. Članak 59. Na službenike koji obavljaju prenijete poslove državne uprave u jedinicama lokalne samouprave i uprave te pravnim osobama koje imaju javne ovlasti shodno se primjenjuju propisi kojima se uređuje stručna sprema i stručno osposobljavanje državnih službenika i namještenika. D) UNUTARNJE USTROJSTVO TIJELA DRŽAVNE UPRAVE Članak 60. Unutarnje ustrojstvo i uredsko poslovanje tijela državne uprave uređuju se uredbom Vlade. Uredbom Vlade određuju se unutarnje ustrojstvo, nazivi unutarnjih ustrojstvenih jedinica tijela državne uprave i njihov djelokrug, način upravljanja tim jedinicama, okvirni broj potrebnih državnih službenika i namještenika za obavljanje poslova iz nadležnosti tih jedinica, način planiranja poslova, radno vrijeme, održavanje uredovnih dana, kao i druga pitanja od osobitog značaja za rad tijela državne uprave. Na temelju uredbe o unutarnjem ustrojstvu tijela državne uprave iz stavka 1. ovoga članka, pravilnikom o unutarnjem redu utvrđuje se broj potrebnih državnih službenika i namještenika s naznakom njihovih osnovnih poslova i zadaća i stručnih uvjeta potrebnih za njihovo obavljanje, njihove ovlasti i odgovornosti te druga pitanja od značaja za rad tijela državne uprave koja nisu uređena uredbom Vlade. Članak 61. Pravilnik o unutarnjem redu iz članka 60. stavka 3. ovoga Zakona donose: 1. za ministarstvo, ministar, 2. za državne upravne organizacije, ravnatelj, 3. za županijske urede, župan, odnosno za gradske urede gradonačelnik Grada Zagreba. E) ODNOSI VLADE REPUBLIKE HRVATSKE PREMA TIJELIMA DRŽAVNE UPRAVE, JEDINICAMA LOKALNE SAMOUPRAVE I UPRAVE I PRAVNIM OSOBAMA KOJE IMAJU JAVNE OVLASTI, MEĐUSOBNI ODNOSI TIJELA DRŽAVNE UPRAVE I NJIHOVI ODNOSl PREMA JEDINICAMA LOKALNE SAMOUPRAVE I UPRAVE TE PRAVNIM OSOBAMA KOJE IMAJU JAVNE OVLASTI 1. Odnosl Vlade Republike Hrvatske prema tijelima državne uprave, jedlnicama lokalne samouprave i uprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti Članak 62. U provođenju nadzora nad obavljanjem poslova državne uprave Vlada može: 1. ukinuti propise tijela državne uprave i jedinica lokalne samouprave i uprave u prenijetim im poslovima državne uprave, 2. podnijeti zahtjev Ustavnom sudu Republike Hrvatske za ocjenu suglasnosti propisa pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u prenijetim im poslovima državne uprave s Ustavom i zakonom, 3. raspraviti stanje u pojedinom tijelu državne uprave, tijelu jedinica lokalne samouprave i uprave ili pravnoj osobi koja ima javne ovlasti te odrediti mjere koje su to tijelo, tijelo jedinice lokalne samouprave i uprave ili pravna osoba koja ima javne ovlasti dužni poduzeti radi izvršavanja poslova državne uprave iz svog djelokruga, a osobito razrješiti, odnosno predložiti razrješenje čelnika tijela državne uprave, tijela jedinice lokalne samouprave i uprave, odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti, u skladu sa Zakonom o lokalnoj samoupravi i upravi te zakonom kojim im je ovlaštenje prenijeto, 4. pokrenuti postupak za utvrđivanje odgovornosti službenika i namještenika, 5. poduzeti i druge mjere u skladu sa zakonom i drugim propisima. 2. Međusobnl odnosi tijela državne uprave Članak 63. Ministarstva i državne upravne organizacije dužni su međusobno surađivati i pružati jedni drugima stručnu pomoć u svom djelokrugu, dostavljati obavijesti o podacima o kojima vode službene očevidnike, usklađivati planove rada, osnivati zajedničke stručne komisije i radne grupe za pitanja od zajedničkog interesa, priređivati zajednička stručna savjetovanja te podsticati i ustrojavati i druge oblike međusobne suradnje. Članak 64. Ministarstva i državne upravne organizacije dužni su županijskim, odnosno gradskim uredima pružati stručnu pomoć, a osobito stručno obrađivati pitanja i pojave u svezi s izvršavanjem zakona i drugih propisa, davati stručna mišljenja i objašnjenja te održavati stručna savjetovanja o načinu provedbe zakona kao i o drugim općim pitanjima od značaja za pravilno djelovanje i unapređivanje načina i učinkovitosti rada u županijskim, odnosno gradskim uredima. Članak 65. Ministarstva provode upravni nadzor nad radom županijskih, odnosno gradskih ureda i poduzimaju odgovarajuće mjere, a osobito pokreću postupak za utvrđivanje odgovornosti državnih službenika te neposredno izvršavaju poslove iz nadležnosti županijskog, odnosno gradskog ureda kad ocijene da se na drugi način ne može izvršiti zakon ili drugi propis, a županijski, odnosno gradski ured nije postupio sukladno prethodno datim napucima, u za to ostavljenom mu primjerenom roku. 3. Odnosi tijela državne uprave prema jedinicama lokalne samouprave i uprave odnosno pravnim osobama koje imaju javne ovlasti Članak 66. Tijela državne uprave u svom djelokrugu nadziru rad tijela jedinica lokalne samouprave i uprave i pravnih osoba s javnim ovlastima u obavljanju poslova državne uprave i u tom svojstvu u ovlasti su osobito: 1. nadzirati zakonitost, pravovremenost i pravilnost obavljanja prenijetih poslova državne uprave, 2. raspraviti stanje u pojedinom tijelu jedinice lokalne samouprave i uprave ili pravnoj osobi koja ima javne ovlasti te odrediti mjere koje su to tijelo ili pravna osoba koja ima javne ovlasti dužni poduzeti radi izvršavanja poslova državne uprave, a osobito obustaviti od izvršenja opće akte tijela jedinica lokalne samouprave i uprave i pravnih osoba s javnim ovlastima u prenijetim im poslovima državne uprave te predložiti Vladi Republike Hrvatske poduzimanje mjera iz članka 62. podstavka 1. i 2. ovoga Zakona, predložiti razrješenje čelnika tijela jedinice lokalne samouprave, odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti, u skladu sa Zakonom o lokalnoj samoupravi i upravi te zakonom kojim je ovlaštenje prenijeto, 3. pokrenuti postupak za utvrđivanje odgovornosti službenika i namještenika tijela jedinica lokalne samouprave i uprave, odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti, 4. poduzeti i druge mjere u skladu sa zakonom i drugim propisima. Tijela državne uprave dužna su u obavljanju poslova državne uprave surađivati s tijelima jedinica lokalne samouprave i uprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti i pružati im stručnu pomoć, a osobito stručno obrađivati pitanja i pojave u svezi provedbe zakona i drugih propisa, davati im stručna mišljenja i objašnjenja te održavati stručna savjetovanja o načinu provedbe zakona kao i o drugim općim pitanjima od značaja za pravilno djelovanje i unapređivanje načina i učinkovitosti rada u poslovima državne uprave. IV. SREDSTVA TIJELA DRŽAVNE UPRAVE Članak 67. Sredstva za rad tijela državne uprave utvrđuju se državnim proračunom. Tijela državne uprave dužna su Vladi Republike Hrvatske dostaviti zahtjev za osiguranje sredstava za iduću proračunsku godinu na temelju plana rada tijela s obrazloženjem najkasnije do 30. rujna tekuće godine. Ako se u tijeku proračunske godine značajno poveća opseg rada tijela državne uprave na temelju zakona ili drugih propisa, za obavljanje tih djelatnosti osigurat će se dodatna sredstva, a ako se opseg predviđene djelatnosti smanji, smanjit će se osigurana sredstva, razmjerno smanjenju djelatnosti tijela državne uprave. Članak 68. Ako više tijela državne uprave ima određene zajedničke materijalne troškove (grijanje, osvjetljenje, čišćenje itd), Vlada Republike Hrvatske može, u dogovoru s tim tijelima, odrediti da se sredstva za pokriće tih materijalnih troškova doznačuju samo jednom od tih tijela. Tijelo državne uprave dužno je održavati opremu, zgrade i drugu imovinu, osigurati je u visini njezine vrijednosti i voditi o njoj prikladan očevidnik, u skladu s posebnim propisima. Članak 69. Tijelo državne uprave može određene stvari opreme koristiti zajedno s drugim tijelom državne uprave te s tijelom jedinice lokalne samouprave i uprave, odnosno pravnom osobom koja ima javne ovlasti. Zajedničko korištenje stvari opreme uređuje se ugovorom između tijela državne uprave, odnosno tijela jedinica lokalne samouprave i pravnih osoba koje imaju javne ovlasti. Vlada Republike Hrvatske može odrediti obvezatno zajedničko korištenje stvari opreme od strane dva ili više tijela državne uprave. Članak 70. Čelnici tijela državne uprave odlučuju o korištenju novčanih sredstava, fonda opreme, o pribavljanju i prodaji pokretnih stvari opreme, o prenošenju prava korištenja, o rashodovanju, prodaji, o davanju ili uzimanju na poslugu ili u zakup tih stvari, do visine vrijednosti koju odredi Vlada. Oprema tijela državne uprave može se prenijeti bez naknade samo na drugo državno tijelo, a u svrhu obavljanja poslova državne uprave i na jedinicu lokalne samouprave i uprave ili pravnu osobu koja ima javne ovlasti. Članak 71. O raspoređivanju i korištenju sredstava tijela državne uprave odlučuje čelnik tijela državne uprave, u skladu s državnim proračunom. Raspoređivanje sredstava tijela državne uprave obavlja se predračunom, a konačna raspodjela tih sredstava godišnjim obračunom tijela državne uprave. Predračun o rasporedu sredstava donosi se prije početka godine na koju se odnosi, a najkasnije 15 dana nakon usvajanja državnog proračuna. Članak 72. Za zakonito korištenje sredstava tijela državne uprave odgovorni su čelnik tijela državne uprave, kao izvršitelj, i računopolagač. Čelnik tijela državne uprave može, u skladu s propisima, svoju ovlast izvršitelja prenijeti na jednog ili više pomoćnih izvršitelja. Članak 73. Godišnjim obračunom tijela državne uprave obavlja se konačna raspodjela sredstava tijela državne uprave. Tijela državne uprave vode podatke o stanju i kretanju sredstava u skladu s posebnim propisima. Ministar financija donosi bliže propise o financijskom i materijalnom poslovanju tijela državne uprave i o dužnostima, pravima i obvezama izvršitelja i računopolagača u tijelima državne uprave, ako posebnim zakonom nije što drugo određeno. V. DRŽAVNI SLUŽBENICI I NAMJE(TENICI Članak 74. Poslove tijela državne uprave obavljaju državni službenici. Na poslovima kojima se omogućava obavljanje poslova državnih tijela (opći, pomoćni i tehnički poslovi) rade namještenici. Prava, obveze i odgovornosti namještenika uređuju se općim propisima o radu, ako posebnim zakonom nije što drugo određeno. Članak 75. Državni službenici i namještenici mogu se primati i postavljati samo na slobodna mjesta utvrđena pravilnikom o unutarnjem redu iz članka 60. stavka 3. ovoga Zakona Državni službenici i namještenici primaju se i postavljaju na temelju rješenja ministra, odnosno drugog odgovarajućeg čelnika organa državne uprave. Članak 76. Zabranjeno je povlašćivanje ili prikraćivanje državnih službenika i namještenika u njihovim pravima zbog političke, nacionalne, rasne, vjerske pripadnosti, pripadnosti po spolu ili zbog drugih mogućih razlika. Članak 77. Povrede službene dužnosti, postupak i tijela nadležna za vođenje postupka zbog povrede službene dužnosti propisuju se zakonom. Članak 78. Državni službenici postavljaju se u zvanja i položaje Zvanja i položaji državnih službenika, kao i uvjeti za postavljanje državnih službenika uređuju se zakonom. Članak 79. Državnog službenika može se po potrebi službe premjestiti na drugo službeničko mjesto, kao i iz jednog u drugo državno tijelo, ali samo u njegovom zvanju i istom platnom razredu na način i po postupku uređenim zakonom. Članak 80. Kada se državni službenik premješta u državno tijeb čije je sjedište udaljeno više od pedeset kilometara od mjesta njegovog stanovanja, mora mu se najkasnije u roku o šest mjeseci osigurati odgovarajući smještaj za njega i obitelj. Članak 81. Rješenje o premještaju donosi čelnik tijela državne uprave. Rješenje o premještaju iz jednog u drugo državno tijelo donosi, na temelju sporazuma, čelnik tijela državne uprave iz kojeg se državni službenik premješta. Ako državni službenik odbije postupiti po rješenju o premještaju, smatra se da je otkazao službu. VI. ODNOSI TIJELA DRŽAVNE UPRAVE I GRAĐANA Članak 82. Odnosi tijela državne uprave i građana temelje se na međusobnoj suradnji i povjerenju te poštivanju dostojanstva ljudske osobe. Tijela državne uprave dužna su davati građanima i pravnim osobama podatke, obavijesti i upute i pružati im stručnu pomoć u poslovima radi kojih se obraćaju tijelima državne uprave. Tijela državne uprave dužna su upoznati javnost o obavljanju poslova iz svog djelokruga i izvještavati je o svom radu putem sredstava javnog priopćavanja ili na drugi prikladan način. Davanje određenih izvješća može se uskratiti samo ako bi iznošenje podataka predstavljalo povredu dužnosti čuvanja službene tajne, ili ako bi to bilo u suprotnosti s drugim zakonom zaštićenim interesima građana i pravnih osoba. Članak 83. Izvješća o obavljanju poslova državne uprave mogu davati ministri ravnatelji državnih upravnih organizacija, župani te gradonačelnik Grada Zagreba. Čelnici iz stavka 1. ovoga članka mogu za davanje odgovarajućih izvješća ovlastiti i pojedine državne službenike. Državni službenici koji su ovlašteni davati odgovarajuća izvješća osobno su odgovorni za njihovu točnost i pravodobnost. Neovlašteno davanje izvješća ili davanje netočnih , izvješća predstavlja težu povredu službene dužnosti. Članak 84. Ministri, ravnatelji državnih upravnih organizacija, župani te gradonačelnik Grada Zagreba, odnosno državni službenik kojeg oni ovlaste, može o značajnijim pitanjima obavljanja poslova državne uprave održavati konferencije s predstavnicima sredstava javnog priopćavanja. Ministri, odnosno ravnatelji državnih upravnih organizacija, župani i gradonačelnik Grada Zagreba mogu odlučiti da se nacrti propisa koje pripremaju, a za koje je javnost osobito zainteresirana, objave putem sredstava javnog priopćavanja, kao i da se pozovu svi zainteresirani da na nacrt propisa iznesu svoje primjedbe. Članak 85. Kad tijela državne uprave održavaju savjetovanja ili druge oblike stručne obrade pitanja iz svog djelokruga, o tome se obvezatno upoznaje javnost putem tiska i drugih oblika javnog priopćavanja te omogućava nazočnost predstavnika sredstava javnog priopćavanja. Članak 86. Tijela državne uprave dužna su svoj rad i poslovanje ustrojiti tako da građani i pravne osobe mogu na jednostavan i djelotvoran način ostvarivati svoja Ustavom zajamčena prava i zakonom zaštićene interese te ispunjavati svoje građanske dužnosti. Članak 87. U rješavanju u upravnim stvarima ne smije se zahtijevati od stranaka da u postupku pribavljaju uvjerenja o činjenicama o kojima tijela državne uprave, tijela jedinice lokalne samouprave i uprave ili pravne osobe koje imaju javne ovlasti vode službene očevidnike.Takva uvjerenja moraju se pribaviti po službenoj dužnosti. Članak 88. Kad se u upravnom postupku građani i pravne osobe odnosno njihovi zastupnici i punomoćnici odazovu pozivu, a bez njihove krivnje službena radnja radi koje su pozvani nije obavljena, imaju pravo zahtijevati naknadu time nastalih troškova. O zahtjevu za naknadu troškova odlučuje zaključkom voditelj postupka koji je pozvao stranku, na temelju propisa kojim se uređuje naknada troškova svjedocima, u upravnom postupku. Protiv zaključka iz stavka 2. ovoga članka, stranka može uložiti žalbu tijelu nadležnom za rješavanje u drugom stupnju. Ako nema tijela drugog stupnja, protiv zaključka se neposredno može pokrenuti upravni spor. Troškovi iz stavka 1. ovoga članka, isplaćuju se na teret sredstava osiguranih za rad tijela koje vodi upravni postupak. Ukoliko službena radnja nije obavljena uslijed krivnje ili grube nepažnje službene osobe, postoji pravo regresa prema službenoj osobi za isplaćenu naknadu troškova. Članak 89. Tijela državne uprave dužna su omogućiti građanima i pravnim osobama podnošenje prigovora i pritužbi na rad tijela državne uprave, kao i na nepravilan odnos državnih službenika kad im se obraćaju radi ostvarivanja svojiti prava i interesa ili izvršavanja svojih građanskih dužnosti. Tijela državne uprave dužna su u službenim prostorijama na vidnom mjestu osigurati potrebna tehnička i druga sredstva za podnošenje prigovora i pritužbi (kutija za pritužbe, knjiga pritužbi itd), kao i omogućiti usmeno izjavljivanje prigovora odnosno pritužbe. Prigovore, odnosno pritužbe obvezatno razmatra čelnik tijela državne uprave na čiji se rad odnose prigovori i pritužbe. Na podnijete prigovore i pritužbe, čelnik tijela državne uprave dužan je građanima i pravnim osobama dati odgovor u roku od 30 dana od dana podnošenja prigovora odnosno pritužbe. Članak 90. O poduzetim mjerama za unapređivanje odnosa prema građanima i pravnim osobama, o podnesenim prigovorima odnosno pritužbama te značajnijim primjedbama i prijedlozima kao i o mjerama koje su tim povodom poduzete, župan, odnosno gradonačelnik Grada Zagreba dužni su izvijestiti nadležna ministarstva, odnosno državne upravne organizacije. Članak 91. Trajanje radnog vremena u tjednu, dnevni raspored radnog vremena, kao i druga pitanja u svezi radnog vremena u tijelima državne uprave uređuje Vlada svojom uredbom. Članak 92. Za obavljanje određenih upravnih poslova mogu se ustanoviti uredovni dani u mjestima izvan sjedišta županijskih, odnosno gradskih ureda i njihovih ispostava. Župan, odnosno gradonačelnik Grada Zagreba određuje poslove koji će se obavljati u uredovne dane te mjesto i vrijeme njihova održavanja. Građani i pravne osobe moraju biti na prikladan način javno obaviješteni o poslovima koji će se obavljati na uredovne dane te o mjestu i vremenu njihova održavanja. Članak 93. Na zgradama u kojima su smještena tijela državne uprave mora biti istaknut naziv tijela. Na prikladnom mjestu u zgradi mora biti istaknut raspored prostorija tijela državne uprave. Na ulazu u službene prostorije moraju biti istaknuta osobna imena državnih službenika i namještenika i naznaka poslova koje obavljaju. Članak 94. Neposredan nadzor nad provođenjem odredbi ovoga Zakona o uvjetima i načinu ostvarivanja javnosti u radu tijela državne uprave obavlja ministarstvo nadležno za poslove opće uprave. Članak 95. Na način propisan u odredbama članaka 82. do 93. ovoga Zakona dužne su postupati i jedinice lokalne samouprave i uprave te pravne osobe koje imaju javne ovlasti u obavljanju prenijetih im poslova državne uprave. VII. PRIJELAZNE I ZAKLJUČNE ODREDBE Članak 96. Ustrojstvo i djelokrug tijela državne uprave uskladit će se s odredbama ovoga Zakona najkasnije do 31. prosinca 1993 godine. Članak 97. Posebnim zakonima kojima se uređuju pojedina upravna područja, u roku iz članka 96. ovoga Zakona, uredit će se nadležnost za obavljanje poslova državne uprave. Do donošenja posebnih zakona iz stavka 1. ovoga članka, poslove državne uprave obavljat će organi uprave i službe dosadašnjih općina koji su ih obavljali do stupanja na snagu ovoga Zakona. Posebnom uredbom Vlade uredit će se ustrojavanje županijskih, odnosno gradskih ureda, način i postupak preuzimanja poslova državne uprave, djelatnika i dokumentacije dosadašnjih organa uprave i službi općina, sukladno promjenama ustrojstva, djelokruga i načina rada koji proistječu iz odredbi ovog i posebnih zakona iz stavka 1. ovoga članka. Djelatnicima organa uprave i službi koji ne budu preuzeti do roka iz članka 96. ovoga Zakona od tijela državne uprave. odnosno jedinica lokalne samouprave i uprave, prestaje radni odnos, na temelju zakona kojim se uređuju radni odnosi u državnoj upravi. Članak 98. Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje vrijediti Zakon o upravi ("Narodne novine", br. 16/78., 50/78., 29/85., 41/90., 47/90. i 53A/91.), osim u dijelu kojim se uređuju radni odnosi radnika u organima uprave, do donošenja propisa o državnim službenicima i namještenicima, odnosno njihovim plaćama. Članak 99. Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama". Klasa: 023-03/93-01/01 Zagreb, 29. srpnja 1993. ZASTUPNlČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Zastupničkog doma Sabora Stjepan Mesić, v. r. Zakon, NN 75/1993-1538 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Zakon Izdanje: NN 75/1993    Broj dokumenta u izdanju: 1538 Donositelj:ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 13.8.1993. ELI: /eli/sluzbeni/1993/75/1538 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©2026. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.