Zakon o športu

Zakon o športu Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Zakon o športu NN 59/1990 (31.12.1990.), Zakon o športu SABOR REPUBLIKE HRVATSKE Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske a u svezi članka 6. i 7. Ustavnog zakona za provedbu Ustava Republike Hrvatske, donosim UKAZ o proglašenju Zakona o športu Proglašavam Zakon o športu kojeg je Sabor Republike Hrvatske donio na sjednicama Vijeća udruženog rada, Vijeća općina i Društveno-političkog vijeća 28. prosinca 1990. godine. Klasa: 011-01/90-02/57 Urbroj : 71-90-1 Zagreb, 29. prosinca 1990. Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman, v. r. ZAKON o športu I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Šport je organizirano područje društvenih djelatnosti, a obuhvaća: dio tjelesne i zdravstvene kulture djece i omladine; trening i natjecanje športaša; individualne i organizirane oblike športsko-rekreativnih aktivnosti građana. Djelatnosti u području športa od posebnog su društvenog interesa. Članak 2. Djelatnosti u području športa obavljaju društvene športske organizacije (u daljnjem tekstu: športske orgnizacije), poduzeća u području športa i građani samostalnim osobnim radom, te druge pravne osobe pod uvjetima utvrđenim zakonom. Program tjelesne i zdravstvene kulture djece i omladine kao dio svakodnevnog programa odgoja i obrazovanja provode osnovne škole i organizacije usmjerenog obrazovanja. Športsko-rekreativne aktivnosti za potrebe svojih radnika i članova njihovih obitelji mogu organizirati i provoditi i druge organizacije, poduzeća i zajednice. Članak 3. Šport je važan činitelj gospodarskog razvoja društva, socio-kulturnog života stanovništva, te zdravstva, odgoja i obrazovanja. Razvitak vrhunskog športa zahtijeva prihvačanje dostignuča iz suvremenog-svijeta, a osobito tržišnu orijentaciju i profesionalizaciju. Planski i organizirani razvoj i unapređenje športa te usklađivanje u obavljanju djelatnosti i provođenju športskih programa ostvaruje se u športskim savezima općine, grada i Republike. Članak 4. Sredstva u području športa osiguravaju se: 1. iz budžeta društveno-političkih zajednica; 2. prodajom usluga poduzeća u području športa i drugih poduzeća koje obavljaju djelatnosti športa, usluga športskih organizacija i osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost osobnim radom; 3. na teret materijalnih troškova radnih organizacija i poduzeća; 4. iz sredstava ostvarenih priređivanjem igara na sreću i zabavnih igara; 5. iz sredstsva ostvarenih obavljanjem privrednih i drugih djelatnosti športskih organizacija; 6. iz izvora određenih drugim zakonima, te i iz drugih izvora. Članak 5. U smislu ovog zakona: - Tjelesno i zdravstveno odgojno-obrazovno područje osnova je cjelokupnog razvoja športa, a obuhvaća: programe tjelesne i zdravstvene kulture u sustavu predškolskog odgoja, osnovnog obrazovanja, usmjerenog obrazovanja, izvannastavne i izvanškolske aktivnosti učenika i studenata i dio aktivnosti športskih organizacija i poduzeća u području športa. - Športska rekreacija obuhvaća aktivnosti građana koje omagućavaju podizanje radnih sposobnosti, očuvanje i unapređenje zdravlja, osmišljeno korištenje odmora i slobodnog vremena i predstavlja oblik djelovanja športskih organizacija, poduzeća u području športa, drugih organizacija i poduzeća i osoba koje samostalno obavljaju djelatnosti športa osobnim radom. - Trening i natjecanja športaša, uključujući razvoj vrhunskog športa, obuhvaća amaterske i profesionalne športske aktivnosti koje provode športske organizacije, poduzeća u području športa, vrhunski športaši i osobe koje samostalno obavljaju djelatnosti športa osobnim radom. II. POTREBE I INTERESI DRUŠTVA U PODRUČJU ŠPORTA I SREDSTVA ZA NJIHOVO OSTVARIVANJE Članak 6. Potrebe i interesi društva u području športa za koje se sredstva osiguravaju u budžetu općine, odnosno grada jesu, u skladu s odredbom stavka 2. ovoga članka, prihvaćeni dijelovi programa: - aktivnosti djece predškolskog uzrasta, izvanškolskih aktivnosti tjelesne i zdravstvene kulture učenika i studenata, - športsko-rekreativnih aktivnosti gradana, specifičnih aktivnosti tjelesne kulture i športske rekreacije osoba oštećena zdravlja, - treninga i natjecanja športaša, - športskih priredbi i manifestacija, - zdravstvene zaštite sudionika u športu, - športskog saveza i udruženih športskih organizacija u općini odnosno gradu, - izrada mreže športskih objekata, izgradnja, obnova i održavanje športskih objekata važnih za razvoj športa u općini odnosno gradu, - međunarodne športske suradnje. Sadržaj, opseg i način zadovoljavanja potreba i interesa društva iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju organi uprave općina, odnosno grada, nadležni za poslove športa na prijedlog športskog saveza općine, odnosno grada. Članak 7. Potrebe i interesi društva u području športa za koje se sredstva osiguravaju u proračunu Republike jesu, u skladu s odredbom stavka 2. ovoga članka, prihvaćeni dijelovi programa : - vrhunskog športa, - omasovljenja športa, - djelovanje republičkih granskih saveza i udruženja i Hrvatskog športskog saveza, - izgradnje, obnove i održavanja športskih objekata republičkog značenja, - znanstvenoistraživaćkog i stručnog rada, informatičke i izdavačke djelatnosti, - prvenstava Republike Hrvatske, - športa od značenja za širu zajednicu i međunarodne športske suradnje, - stručnog usavršavanja i osposobljavanja kadrova u športu, - aktivnosti športskih organizacija građana s teritorija Republike Hrvatske na radu u inozemstvu, nacionalnih manjina i iseljeništva, - sudjelovanja u ostvarivanju velikih međunarodnih športskih priredaba od interesa i značenja za Republiku, - dodjeljivanje republičke nagrade športa, - obavljanja poslova stručnog nadzora u području športa. Sadržaj, opseg i način zadovoljavanja potreba i interesa iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje ministarstvo nadležno za poslove športa na prijedlog Hrvatskog športskog saveza: Člana 8. U budžetu općine odnosno grada osiguravaju se sredstva za ostvarivanje potreba i interesa društva iz članka 6 ovoga zakona. Sredstva iz stavka 1. ovoga članka izdvajaju se na račun općinskog odnosno gradskog fonda športa i njima upravlja i raspolaže općinski odnosno gradski organ uprave nadležan za poslove športa. Članak 9. U proračunu Republike osiguravaju se sredstva za ostvarivanje potreba i interesa društva iz članka 7. ovoga zakona. Sredstva iz stavka 1. ovoga članka izdvajaju se na račun Republičkog fonda športa i njima upravlja i raspolaže Ministarstvo prosvjete i kulture. Članak 10. Sredstva općinskog odnosno gradskog fonda športa i Republičkog fonda športa raspoređuju se na osnovi utvrđenih kriterija i mjerila za dodjelu sredstava i za ocjenjivanje ostvarenih programa korisnika sredstava. Kriterije i mjerila iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju organi uprave općine odnosno grada nadležni za poslove športa, te Ministarstvo prosvjete i kulture, a na prijedlog odgovarajućih granskih športskih saveza i športskih saveza Članak 11. Sredstva općinskog odnosno gradskog fonda športa i Republičkog fonda športa mogu koristiti športske organizacije, njihova udruženja i savezi, športski savezi, poduzeća u području športa, osobe koje samostalno obavljaju djelatnosti športa osobnim radom, te druge organizacije, poduzeća i zajednice za programe kojima se ostvaruju potrebe i interesi društva u športu utvrđene ovim zakonom. Programi iz stavka 1. ovoga članka izrađuju se prema utvrđenoj metodologiji koju donosi Hrvatski športski savez. Članak 12. Programi za ostvarivanje potreba i interesa društva u športu dostavljaju se športskim savezima, ukoliko nema granskih saveza. Granski športski savezi valoriziraju programe i predlažu ih odgovarajućim športskim savezima. Športski savezi objedinjuju sve programe, te ih s prijedlogom za financiranje dostavljaju organima uprave općine odnosno grada nadležnim za poslove športa i Ministarstvu prosvjete i kulture. Članak 13. Sredstva općinskog odnosno gradskog fonda športa i Republičkog fonda športa dodjeljuju se, na osnovi prihvaćenih programa i sklopljenih ugovora odgovarajućem savezu iz stavka 1. članka 12. ovoga zakona za realizaciju tih programa u obliku akontacije, prema utvrđenoj dinamici potreba. Savezi iz stavka 1. ovoga članka usmjeravaju sredstva neposrebnim realizatorima programa na osnovi ugovora. Članak 14. Sredstva općinskog odnosno gradskog fonda športa i Republičkog fonda športa strogo su namjenska sredstva i u druge se svrhe ne mogu koristiti. Savezi iz članka 13. ovoga zakona dužni su najmanje jednom godišnje nadležnom organu uprave općine ili grada, odnosno Ministarstvu prosvjete i kulture podnijeti izvještaj o ostvarivanju programa i namjenskom korištenju sredstava. Članak 15. Kao savjetodavno tijelo u upravljanju sredstvima fonda i odlučivanju o njihovom raspoređivanju u organu uprave općine odnosno grada nadležnom za poslove športa i Ministarstva prosvjete i kulture osniva se odbor. Djelokrug i ovlaštenja odbora određuje i njegove članove imenuje i razrješava izvršno vijeće skupštine društveno-političke zajednice odnosno Ministarstvo prosvjete i kulture. Članak 16. Stručne, administrativne, pravne, financijske i njima slične poslove općinskog, gradskog odnosno Republičkog fonda športa obavlja općinski i gradski organ uprave nadležan za poslove športa odnosno Ministarstvo prosvjete i kulture. Dio poslova iz stavka 1. ovoga članka može se povjeriti športskom savezu ili stručnoj službi druge organizacije. Članak 17. Sadržaj, opseg i razina zadovoljavanja športsko-rekreativnih aktivnosti radnika koji neposredno služe očuvanju i unapređenju zdravlja, psihičkih i radnih sposobnosti radnika, te podizanju njihovog standarda utvrđuju se u poduzeću, odnosno drugoj radnoj organizaciji i radnoj zajednici i zadovoljavanju na teret materijalnih troškova, sredstva za zajedničku potrošnju i iz drugih izvora u skladu sa zakonom. III. OBAVLJANJE DJELATNOSTI ŠPORTA 1. Športske organizacije Članak 18. Športske organizacije oblik su slobodnog udruživanja građana radi ostvarivanja i usklađivanja njihovih interesa i razvijanja raznovrsnih aktivnosti u području športa. Športske organizacije osnivaju se i prestaju raditi u skladu s odredbama propisa kojima se uređuje udruživanje u društvene organizacije, ako ovim zakonom nije drugačije određeno. Osnivači i članovi športske organizacije mogu biti i zainteresirane fizičke i pravne osobe. Članak 19. Športske organizacije mogu, radi stjecanja sredstava za izvršavanje svojih zadaća neposredno proizvoditi i stavljati u promet športsku opremu i rekvizite i mogu obavljati i druge privredne i društvene djelatnosti određene drugim zakonima. Športske organizacije mogu, u sklopu svojih djelatnosti izvoditi izvannastavne i izvanškolske programe odgoja i obrazovanja učenika i studenata, a na temelju posebno zaključenih ugovora s osnovnim školama, odnosno organizacijama usmjerenog obrazovanja. Članak 20. Športske organizacije iz iste športske grane udružuju se u granske športske saveze. Granski savezi mogu se udruživati u odgovarajuće športske saveze općine, grada odnosno Republike. Športske organizacije iz različitih športskih grana mogu se udruživati u športska društva. Članak 21. Športske organizacije dužne su svojom programskom orijentacijom i ukupnom aktivnošću etički i moralno odgojno djelovati na svoje članstvo. 2. Poduzeća u području športa Članak 22. U području športa mogu se osnivati poduzeća (u daljnjem tekstu: poduzeća) radi obavljanja djelatnosti športa, održavanja, korištenja i upravljanja športskim objektima i organiziranja aktivnosti na tim objektima. Poduzeća iz stavka 1. ovoga članka mogu osnovati pod uvjetima utvrđenim zakonom pravne i fizičke osobe. Članak 23. Uvjete u pogledu prostora i opreme te stručne spreme za obavljanje stručnih poslova u športu, potrebne da bi poduzeće moglo započeti s radom i obavljati djelatnosti, propisuje Ministarstvo prosvjete i kulture. Članak 24. U poduzeću se osniva savjet kao organ upravtjanja radom i poslovanjem. U odlučivanju o poslovima od posebnog društvenog interesa u poduzeću sudjeluju predstavnici društvene zajednice. Predstavnike društvene zajednice određuje odlukom skupština općine na području koje je sjedište poduzeća. Predstavnici društvene zajednice sudjeluju s radnicima poduzeća u odlučivanju o planu razvoja, o obavljanju djelatnosti, o osnovnoj namjeni korištenja sredstava, o osnovnim uvjetima stjecanja dohotka i poslovanja. Predstavnici društvene zajednice suodlučuju i u utvrđivanju i donošenju statuta. Odluke iz stavka 3. i 4. ovoga članka donose se većinom glasova predstavnika radnika poduzeća i većinom glasova predstavnika društvene zajednice u savjetu poduzeća. Članak 25. Skupština općine na području koje je sjedište poduzeća daje suglasnost na odredbe statuta poduzeća važne za ostvarivanje posebnog društvenog interessi u obavljanju djelatnosti poduzeća. Članak 26. Poduzeće može biti ukinuto: 1. ako ne ispunjava uvjete za obavljanje djelatnosti, 2. ako više ne postoji društvena potreba za obavljanje djelatnosti, 3. ako ne može ispunjavati obveze koje se podmiruju iz rezultata poslovanja. Ukidanje poduzeća mogu predložiti organi koji obavljaju nadzor nad njegovim radom, športski savezi ili izvršno vijeće skupštine općine na području koje je sjedište poduzeća. Odluku o ukidanju donosi skupština općine na području koje je sjedište poduzeća. Članak 27. Dio obrazovnih programa tjelesne i zdravstvene kulture osnovne škole i organizacije usmjerenog obrazovanja mogu povjeriti i poduzećima na osnovi ugovora. Članak 28. Poduzeća koja obavljaju ugostiteljsku ili turističku djelatnost, radne organizacije za organizirani odmor, radne organizacije zdravstva i druge organizacije i zajednice mogu obavljati djelatnosti športa ukoliko ispunjavaju uvjete iz članka 23. ovoga zakona. 3. Samostalno obavljanje djelatnosti športa osobnim radom Članak 29. Pod uvjetima utvrđenim ovim zakonom djelatnosti športa samostalno osobnim radom (u daljem tekstu: samostalna djelatnost) mogu obavljati: 1. vrhunski športaši i 2. osobe koje imaju odgovarajuću stručnu spremu odnosno koje su stručno osposobljene za obavljanje stručnih poslova u športu. Članak 30. Stručnu spremu odnosno stručnu osposobljenost koja je potrebna za samostalno obavljanje stručnih poslova u športu (članak 29. točka 2.) propisuje Ministarstvo prosvjete i kulture. Članak 31. Vrhunski športaš i osoba koja ima stručnu sprernu odnosno stručnu osposobljenost za obavljanje stručnih poslova u športu mogu samostalno obavljati djelatnosti pod uvjetima: 1. da su navršili 18 godina, 2. da imaju opću zdravstvenu sposobnost, 3. da nisu u radnom odnosu, 4. da nisu pravomoćno osuđeni za kaznena djela koja ih čine nedostojnim za samostalno obavljanje športsko-odgojne djelatnosti, odnosno da protiv njih nije otvorena istraga ili se ne vodi kazneni postupak za ta djela, ili da im nije izrečena mjera sigurnosti ili zaštitna mjera zabrane obavljanja poslova u okviru djelatnosti športa ili djelatnosti odgoja i obrazovanja, 5. da nisu kažnjeni po odredbi članka 93. točke 2 ovoga zakona. Ministarstvo prosvjete i kulture propisuje koji se poslovi mogu obavljati samo sezonski. Članak 32. Vrhunski športaš može, radi natjecanja, obavljati samostalnu djelatnost samo u športu u kojem je, prema kriterijima jedinstvene kategorizacije vrhunskih športaša u SFR Jugoslaviji, prethodno ostvario športske rezultate na temelju kojih je stekao status vrhunskog športaša. Vrhunski športaš stječe pravo na samostalno obavljanje djelatnosti upisom u registar Hrvatskog športskog saveza. Članak 33. Vrhunski športaš koji obavlja samostalnu djelatnost može sudjelovati na športskim natjecanjima kao član športske organizacije ili športske reprezentacije i to pod uvjetima koji se utvrđuju aktom športske organizacije ili odgovarajućeg granskog športskog saveza i u skladu s međunarodnim športskim pravilima. Članak 34. Osoba koja ima stručnu spremu odnosno stručnu osposobljenost za obavljanje stručnih poslova u športu može u samostalnoj djelatnosti: 1. podučavati i osposobljavati građane u športskim znanjima i vještinama, 2. voditi športsko-rekreativne aktivnosti građana. 3. voditi trening športaša, 4. dijagnosticirati i kontrolirati motoričke i funkcionalne sposobnosti građana. Članak 35. Osoba koja ima stručnu spremu odnosno stručnu osposobljenost za obavljanje stručnih poslova u športu može u obavljanju samostalne djelatnosti zaposliti radnike koji moraju ispunjavati uvjete iz članka 31. točke 2 - 4. ovoga zakona i biti stariji od 15 godina. Članak 36. Uvjete u pogledu prostora i opreme potrebne za obavljanje samostalne djelatnosti, a po potrebi i stručne spreme radnika koje zapošljava osoba koja obavlja samostalnu djelatnost, propisuje Ministarstvo prosvjete i kulture na prijedlog odgovarajućeg granskog športskog saveza. Članak 37. Osoba koja će obavljati samostalnu djelatnost dužna je prijaviti početak obavljanja samostalne djelatnosti s podacima o vrsti poslova, poslovnom prostoru, radnicima, nazivu tvrtke pod kojim će se djelatnost obavljati, organu uprave nadležnom za poslove športa općine na području gdje ćeje obavljati, a ako djelatnost obavlja na području više općina, organu uprave nadležnorn za poslove športa u općini svog prebivališta. Članak 38. Pravo na obavljanje samostalne djelatnosti prestaje: 1. odjavom, 2. posili zakona, 3. rješenjem nadležnog organa. Članak 39. Pravo na obavljanje samostalne djelanosti prestaje po sili zakona ako osoba: 1. umre, 2. izgubi potpuno ili djelomično poslovnu sposobnost, 3. izgubi opću zdravstvenu sposobnost, 4. zasnuje radni odnos, 5. bude pravomoćno osuđena za kaznena djela iz članka 31. točke 4. i 5. ovoga zakona ili joj bude izrečena mjera sigurnosti ili zaštitna mjera zabrane obavljanja poslova. Organ uprave nadležan za poslove športa općine u kojoj je prijavljeno obavljanje djelatnosti rješenjem utvrđuje prestanak obavljanja samostalne djelatnosti. Članak 40. Organ uprave nadležan za poslove športa općine u kojoj je prijavljeno obavljanje djelatnosti donosi rješenje o prestanku prava na obavljanje samostalne djelatnosti ako se utvrđeni nedostaci u obavljanju poslova ne otklone u roku utvrđenom rješenjem nadležnog organa. Organ uprave nadležan za poslove športa općine u kojoj je prijavljeno obavljanje djelatnosti može donijeti rješenje o prestanku prava na obavljanje samostalne djelatnosti osobi koja: 1. koristi rad drugih osoba bez prijave njihovog zapošljavanja ili protivno odredbi članka 35. ovoga zakone, 2. prestane s radom ili djelatnost obavlja protivno odredbama ovoga zakona, 3. započne rad, a nije prijavila obavljanje djelatnosti, ili ako je započela rad a ne ispunjava uvjete iz ovoga zakona. Članak 41. Osoba koja obavlja samostalnu djelatnost može privremeno obustaviti obavljanje djelatnosti za vrijeme: 1. bolesti, koja predstavlja razlog spriječenosti za rad, 2. vojne obaveze, vojne vježbe ili poziva državnih organa, 3. korištenja godišnjeg odmora do 30 (trideset) radnih dana, 4. drugih potreba (npr. preuređenja prostorija u kojima se obavlja djelatnost, popravak sredstava rada, specijalizacija, stručno usavršavanje, doškolovanje i sl.). O privremenoj obustavi obavljanja djelatnosti osoba koja obavlja djelatnost dužna je pismeno obavijestiti organ uprave nadležan za poslove športa općine u kojoj je prijavljeno obavljanje djelatnosti najmanje dan prije početka obustave obavljanja djelatnosti. Članak 42. U slučajevima bolesti, vojne obaveze, specijalizacije, stručnogusavršavanja i osposobljavanja ili zbog drugih sličnih razloga, osoba: koja samostalno obavlja djelatnost osobnim radom može nastaviti s obavljanjem djelatnosti preko radrtika koji ispunjava propisane uvjete u pogledu stručne spreme i drugih uvjeta utvrđenih ovim zakonom za obavljanje samostalne djelatnosti. Članak 43. U slučaju smrti ili gubitka poslovne sposobnosti osobe koja obavlja samostalnu djelatnost osobnim radom, njen nezaposleni bračni drug ili maloljetno dijete mogu nastaviti obavljanje djelatnosti preko radnika koji ispunjava propisane uvjete u pogledu stručne spreme i drugih uvjeta utvrđenih ovim zakonom za obavljanje samostalne djelatnosti. Članak 44. Kada nadležni organ u obavljanju stručnog ili zdravstvenog nadzora ocijeni da se opravdano može pretpostaviti da je osobi koja obavlja samostalnu djelatnost psihičko ili fizičko zdravlje narušeno u mjeri koja bitno smanjuje njenu sposobnost za obavljanje poslova, može donijeti akt o njenom upućivanju na liječnički pregled radi utvrđivanja zdravstvenog stanja. Ako je stručnim nalazom i mišljenjem liječničke komisije utvrđeno da je fizičko ili psihičko zdravlje osobe iz stavka 1. ovoga članka bitno narušeno i time bitno umanjena sposobnost za obavljanje poslova, organ uprave nadležan za poslove športa općine u kojoj je prijavljeno obavljanje djelatnosti rješenjem će utvrditi prestanak prava na obavljanje samostalne djelatnosti. Odredbe stavka 1. i 2. ovog članka shodno se primjenjuju i na radnike zaposlene kod osobe koja obavlja samostalnu djelatnost. IV. ŠPORTSKI SAVEZI Članak 45. Športske organizacije, granski športski savezi, drugi savezi i udruženja udružuju se u športske saveze općine odnosno grada. Republički granski športski savezi, drugi savezi i udruženja udružuju se u Hrvatski športski savez. Članak 46. Športski savezi općine, odnosno grada i Hrvatski športski savez u ostvarivanju potreba interesa društva, te ostvarivanju ukupnih aktivnosti u području športa: - koordiniraju i usklađuju programsku aktivnost udruženih organizacija, - koordiniraju i usklađuju programsku aktivnost drugih organizacija i zajednica te osoba koje samostalno obavljaju djelatnost kada koriste sredstva za utvrđene potrebe i interese društva, - sudjeluju u utvrđivanju politike razvoja športa u općini, gradu i Republici, - djeluju na unapređenje stručnog rada u športu i brinu o osposobljavanju stručnih kadrova, - koordiniraju rad organizacija koje obavljaju djelatnost športa u postupku izrade i donošenja planova i programa, - usklađuju mrežu športskih organizacija, - djeluju na omasovljenju i unapređenju športa, - obavljaju i druge poslove koji su im povjereni zakonom i određeni njihovim statutima. Na osnovi utvrđene politike razvoja športa u Republici, Hrvatski športski savez, koordinira i usklađuje programske aktivnosti općinskih i gradskih športskih saveza. Članak 47. Športskim savezima upravlja skupština. Skupštinu općinskog odnosno gradskog športskog saveza čine predstavnici udruženih organizacija. Skupštinu Hrvatskog športskog saveza čine predstavnci republičkih granskih športskih saveza i udruženja te fakulteta za fizičku kulturu Sveučilišta u Zagrebu. Broj članova skupštine, način izbora i opoziva predstavnika u skupštinu športskih saveza i trajanje njihovog mandata uređuju se statutom športskih saveza. Članak 48. Osim pitanja utvrđenih u članku 47. ovoga zakona statutom saveza uređuju se i pitanja u vezi s: djeloknlgom saveza, ovlaštenjima i odgovornostima skupštine i drugih organa saveza i načinom njihova odlučivanja; načinom stjecanja sredstava za utvrđene potrebe i interese društva; odnosima udruženih organizacija i saveza; te druga pitanja određena zakonom ili važna za ostvarivanje djelatnosti. V. SUDIONICI U AKTIVNOSTIMA ŠPORTA Članak 49. Sudionici u aktivnostima šport jesu osobe koje sudjeluju u: - aktivnostima tjelesne i zdravstvene kulture, - športskim aktivnostima - trening i natjecanja, - športsko-rekreativnim aktivnostima Članak 50. Aktivnosti športa obavljaju se dobrovoljno, amaterski ili profesionalno. Športske organizacije i poduzeća mogu sudionicima koji aktivnosti športa obavljaju amaterski osigurati besplatno korištenje objekata, opreme i rekvizita, te nadoknaditizgubljeni osobni dohodak, putne troškove i troškove smještaja i prehrane za vrijeme športskih priprema i natjecanja. Izuzetno od stavka 2. ovoga članka sudionicirna u športskim natjecanjima određenog ranga mogu se davati novčane i druge naknade za ostvarene športske rezultate odnosno za obavljanje športske djelatnosti. Hrvatski športski savez utvrđuje rang natjecanja i krug sudionika (športaša, trenera, fizioterapeuta i sl.) koji mogu ostvaritivati prava iz stavka 2. i 3. ovog članka, te uvjete, opseg, način i kontrolu ostvarivanja tih prava. Članak 51. Športaši i drugi sudionici u športskim natjecanjima određenog ranga mogu zasnovati sa športskim organizacijama i poduzećima radni odnos, na određeno ili neodređeno vrijeme, radi obavljanja športske djelatnosti. Organizacije iz stavka 1. ovoga članka mogu zasnovati radni odnos sa športašem ili drugim sudionikom u športskim natjecanjima određenog ranga bez oglašavanja i prijavljivanja slobodnog radnog mjesta organizaciji nadležnoj za zapošljavanje. Organizacije iz stavka 1. ovoga članka i športaš, odnosno drugi sudionik u športskim natjecanjima određenog ranga zaključuju ugovor o zapošljavanju u pisanom obliku kojim reguliraju međusobna prava, obveze i odgovornosti u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom i aktima odgovarajućeg športskog saveza. Članak 52. Hrvatski športski savez, na prijedlog pojedinog granskog saveza, utvrđuje kriterije za utvrdivanje statusa i kategorizacije vrhunskih športaša. Ako vrhunski športaš obavlja športskuaktivnost amaterski, športska orgranizacija koje je on član, zaključuje s poduzećem, odnosno drugom radnom organizacijom, radnom zajednicom ili poslodvcem gdje je zaposlen vrhunski športaš, ugovor kojim s uređuju prava i obveze vrhunskog športaša u vezi s obavljanem njegove športske aktivnosti Članak 53. Vrhunskim sportašima koji športsku aktivnost obavljaju amaterski, osiguravaju se prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja i pravu na zdravstvenu zaštitu u skladu s propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju. Doprinos za mirovinsko i invalidsko osiguranje vrhunskih športaša mogu plaćati športske organizacije iz sredstava koja ostvare svojom djelatnošću. VI. ZDRAVSTVENA ZAŠTITA SUDIONIKA Članak 54. Športske organizacije, poduzeća u području športa osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost i granski odnosno športski savezi dužni su osigurati uvjete za zdravstvenu zaštitu sudionika. Organizacije i osobe iz stavka 1. ovoga članka dužni su osigurati utvrđivanje opće i posebne zdravstvene sposobnosti sudionika na način utvrđen propisima granskih saveza, a u skladu s pravilnikom koji donosi Ministarstvo zdravstva u suglasnosti s Ministarstvom prosvjete i kulture. Članak 55. Sudionika se ne smije obvezivati da trenira ili sudjeluje u športskom natjecanju za vrijeme bolesti ili ozljede kada bi takva aktivnost mogla pogoršati njegovo zdravstvenc stanje. Članak 56. Sudionicima je zabranjeno davati, niti oni smiju uzimati, stimulativna sredstva za koja je propisana takva zabrana. Organizatori aktivnosti u športu i nadležni zdravstveni i športski organi imaju dužnost : pravo kontrolirati davanje i uzimanje stimulativnih sredstava (doping kontrola) na način utvrđen propisima i općim aktima granskih športskih saveza i Hrvatskog športskog saveza, a u skladu s međunarodnim konvencijama. Organizatori i športski organi iz stavka 2. ovoga članka dužni su provoditi doping kontrolu i na zahtjev međunarodnih športskih organizacija i Međunarodnog olimpijskog komiteta. Članak 57. Organizator aktivnosti u športu ili športsko-rekreativne priredbe dužan je za vrijeme natjecanja, odnospriredbe osigurati uvjete za pružanje medicinske pomoći sudionicima i gledaocima. Članak 58. Za pružanje zdravstvene zaštite športašima i drugim sudionicima mogu se osnovati zavodi za športsku medicinu i organizirati ordinacije športske medicine u radnim organizacijarna zdravstva, ako za to postoje uvjeti koje utvrđuje Ministarstvo zdravstva, a po prethodno pribavljenom mišljenju Ministarstva prostvjete i kulture. Članak 59. Način organiziranja i pružanja posebnih zdravstvenih usluga športašima i drugim sudionicima u športskim aktivnostima: provođenje mjera njihove zdravstvene zaštite, vrsta, opseg i kvaliteta zdravstvene zaštite i uvjeti za ostvarivanje zdravstvene zaštite mogu se urediti ugovorom između športskih odnosno granskih saveza, odnosno organizacija koje provode aktivnosti športa i radnih organizacija zdravstva. VII. ŠPORTSKA NATJECANJA I PRIREDBE Članak 60. Športske organizacije, poduzeća, granki športski savezi i športski savezi mogu organizirati športska natjecanja i športske priredbe, a društveno-političke zajednice i druge društveno-pravne osobe športske priredbe. Uvjete za organiziranje športskih natjecanja utvrđuje Hrvatski športski savez. Sustav, uvjete i organizaciju športskih natjecanja u pojedinoj športskoj grani na teritoriju Republike utvrđuje Hrvatski športski savez na prijedlog republičkih granskih športskih saveza, a u skladu s pravilima športa i normama republičkih, saveznih i međunarodnih športskih udruženja, te propisima o sigurnosti. Odluku o organizaciji športskih natjecanja na području jedne ili više općina donose športski savezi osnovani za ta područja. Odluku o sudjelovanju športskih organizacija u natjecanjima koja se organiziraju za teritorij više republika i pokrajina (natjecanja saveznog ranga) donosi Hrvatski športski savez. Članak 61. Pri svakoj promjeni sustava natjecanja ili pri organiziranju novog sustava natjecanja, te pri utvrđivanju obaveza koje moraju ispunjavati športske organizacije i poduzeća u pogledu objekata, opreme i drugih uvjeta za sudjelovanje u natjecanju, granski športski savez kao organizator natjecanja donosi, uz suglasnost Hrvatskog športskog saveza, elaborat koji sadrži analizu i ocjenu športskih i ekonomskih promjena u natjecanju i podatke o materijalnim obvezama sudionika u natjecanju. Članak 62. Međunarodna športska natjecanja i športske priredbe, organizirau se u skladu s dogovorom kojim se uređuju uvjeti organiziranja međunarodnih športskih natjecanja koja se održavaju u SFR Jugoslaviji. Članak 63. Organizacije iz članka 60. stavka 1. ovoga zakona dužne su osigurati normalno i neometano održavanje natjecanja i športskih priredbi uz primjenu mjera sigurnosti, te su odgovorne za održavanje reda na športskim objektima za vrijeme natjecanja i športskih priredbi. VIII. STRUČNI POSLOVI U ŠPORTU Članak 64. Stručnim poslovima u športu smatraju se: - poduka u športskim školama, - programiranje i vođenje treninga športaša, - programiranje i vođenje športsko-rekreativnih aktivnosti, - podučavanje i osposobljavanje građana za ovladavanje športskim znanjima i vještinama, - dijagnosticiranje i kontrola psihofizičkih sposobnosti sudionika u športskim i športsko-rekreativnim aktivnostima Ministarstvo prosvjete i kulture propisat će stručnu spremu, odnosno stručnu osposobljenost potrebnu za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka. Članak 65. Osposobljavanje kadrova za obavljanje stručnih posluva u športu mogu obavljati organizacije koje izvode obrazovne programe za stjecanje stručne spreme potrebne za obavljanje stručnih poslova u športu. Ministarstvo prosvjete i kulture propisat će programe osposobljavanja za obavljanje stručnih poslova i način njihovog izvođenja, način utvrđivanja osposobljenosti za obavljanje stručnih poslova (ispit) i sadržaj i oblik uvjerenja o položenom ispitu i osposobljenosti za obavljanje stručnih poslova u športu, po pribavljenom mišljenju republičkih granskih športskih saveza, Hrvatskog športskog saveza i Fakulteta za fizičku kulturu Zagreba. IX. ŠPORTSKI OBJEKTI Članak 66. Športskim objektima, prema odredbama ovog zakona, smatraju se uređene i opremljene površine i objekti koji udovoljavaju uvjetima za obavljanje djelatnosti športa, (u daljnjem tekstu: objekti). Ministarstvo prosvjete i kulture u slučaju dvojbe utvrđuje da li se neka površina ili objekt smatra športskim objektom prema ovom zakonu. Odredbe ovoga zakona ne odnose se na objekte namijenjene potrebama ili kojima upravlja Jugoslavenska narodna armija, te na objekte namijenjene potrebama ili kojima upravljaju organi unutrašnjih poslova. Članak 67. Radi planske izgradnje objekata i razvoja športa na određenom području utvrđuje se mreža športskih objekata (u daljnjem tekstu: mreža objekata), kao stručna i dokumentacijska osnova za: - prostorno planiranje objekata, - donošenje programa izgadnje i obnove objekata, - izgradnju i obnovu objekata. Članak 68. Mreža objekata sadrži vrstu, broj, veličinu, odnosno kapacitet i razmještaj postojećih objekata kao i objekata koje je potrebno izgraditi odnosno urediti na određenom području. Mreža objekata je sastavni dio prostornih planova društveno-političkih zajednica. Postupak izrade mreže objekata provodi se prema odredbama Zakona o prostornom planiranju i uređenju prostora. Članak 69. Mrežu objekata obavezno donosi skupština općine, odnosno grada za svoje područje. Dvije ili više općina mogu se sporazumjeti da zajednički utvrde mrežu objekata. Članak 70. Ministarstvo prosvjete i kulture uz suglasnost Ministarstva zaštite okoliša, prostornog planiranja i graditeljstva propisat će prostorne standarde i normative te urbanističko-tehničke uvjete za planiranje mreže objekata. Članak 71. Sabor Republike Hrvatske utvrđuje na prijedlog Vlade Republike Hrvatske objekte od značenja za Republiku. Objekti koji su važni za razvoj športa u općini ili gradu utvrđuju se odlukom o mreži objekata. Članak 72. Prigodom planiranja i izgradnje stambenih naselja obavezno se kao dio infrastruktkrre planira izgradnja objekata odnosno obnova postojećih objekata namijenjenih potrebama djece i omladine u procesu odgoja i obrazovanja te za športske i športsko-rekreativne potrebe građana. Planiranje i izgradnja, odnosno obnova objekata iz stavka 1. ovoga članka obavlja se u skladu s odredbom iz članka 70. i 74. stavka 2. ovoga zakona i u skladu s utvrđenom mrežom objekata. Članak 73. Skupština općine, odnosno grada planira objekte za izgradnju kojih se koriste sredstva općinskog odnosno gradskog fonda. Članak 74. Prigodom projektiranja izgradnje i održavanja objekata primjenjuju se urbanistički uvjeti, tehnički normativi i standardi te posebni uvjeti građenja, odnosno uređenja i opremanja objekata. Posebne uvjete građenja i opremanja objekata utvrđuje Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva u suglasnosti s Ministarstvom prosvjete i kulture, a po pribavljenom mišljenju Hrvatskog športskog saveza. Za skijališta i kupališta pored uvjeta iz stavka 2. ovoga članka, Ministarstvo prosvjete i kulture propisat će dodatne uvjete koji se odnose na sigurnost korisnika tih objekata. Članak 75. Kada se objekti grade udruživanjem sredstava organizacija odnosno osoba, ugovorom se utvrđujke međusobni odnosi i obveze u pogledu korištenja i upravljanja objektom. Kada u osiguranju sredstava za izgradnju ili održavanje objekata sudjeluju građani sredstvima samodoprinosa ili sredstvima udruženim u mjesnoj zajednici, a objektom ne upravlja mjesna zajednica, sudionik ugovora o korištenju i upravljanju objektom je mjesna zajednica. Članak 76. Objektom upravljaju na način utvrđen ovim zakonom, športski odnosno granski savezi te poduzeća u području športa, odgojno-obrazovne i druge organizacije koje na ili u objektu obavljaju osnovnu djelatnost, športske organizacije, mjesne zajednice i građani. Održavanje i korištenje objekata, te upravljanje njimaje od posebnog je društvenog interesa. Poseban društveni interes u upravljanju objektima iz članka 71. ovoga zakona ostvaruje se na način utvrđen člankorn 24. ovoga zakona. Skupština općine, odnosno grada daje suglasnost na odredbe akta organizacija kojima se propisuje naičin upravljanja, održavanja i korištenja objekata. Članak 77. Objekti su, u pravilu, dostupni radi korištenja građanima pod jednakim uvjetima. Općim aktom organizacije ili zajednice koja upravlja objektom utvrđuju se prava prvenstva u korištenju objekta za: - provođenje programa tjelesne i zdravstvene kulture djece i omladine u procesu odgoja i obraovanja, - radnike i članove njihovih obitelji koji su sredstva za izgradnju ili održavanje objekta osigurali iz svojih sredstava ili sredstava svojih organizacija i zajednica, - organiziranje športskih natjecanja, - ostvarivanje vrhunskog športa. Članak 78. Organizacija odnosno zajednica koja upravlja objektom donosi godišnji program korištenja kapaciteta objekta. Organizacija odnosno zajednica, te osoba koja upravIja objektom u kojem se realiziraju potrebe i interesi društva u području športa utvrđuje u zajednici sa granskim odnosno športskim savezom raspored i opseg prava korištenja kapaciteta objekta, a u skladu sa člankom 77. ovoga zakona. Organizacija kojoj je povjereno upravljanje objektom izgrađenim društvenim sredstvima odnosno sredstvima fondova športa ne može mijenjati namjenu tog objekta bez suglasnosti nadležnog organa uprave i odgovarajućeg granskog odnosno športskog saveza. X. NADZOR Članak 79. Nadzor nad stručnim radom u športu je sustavno i organizirano praćenje stručnog rada u športskim organizacijama, poduzećima i drugim organizacijama koje obavljaju djelatnost športa i osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost. Sadržaj, program i osobe koje provode nadzor nad stručnim radom u športu utvrđuje Ministarstvo prosvjete i kulture u Hrvatski športski savez. Članak 80. Nadzor nad zakonitošću rada športskih organizacija i drugih organizacija koje obavljaju djelatnost športa, općinskih granskih športskih saveza, športskih saveza i osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost obavlja organ uprave nadležan za poslove športa općine na području na kojem je sjedište organizacije, saveza ili osoba. Nadzor nad zakonitošću rada gradskog športskog saveza obavlja nadležni organ uprave grada na području na kojem je sjedište saveza Nadzor nad zakonitošću rada Hrvatskog športskog saveza i republičkih granskih športskih saveza i organizacija koje upravljaju objektima od značenja za Republiku obavIja Ministarstvo prosvjete i kulture. Članak 81. Ako se na osnovi izvještaja o obavljenom nadzoru utvrdi da nisu ispunjeni zakonski i drugi uvjeti utvrđeni za obavljanje djelatnosti, organ uprave nadležan za poslove športa utvrdit će rok za otklanjanje utvrđenih nedostataka, a ako nedostaci ne budu otklonjeni donijet će rješenje o prestanku obavljanja djelatnosti. XI. EVIDENCIJE U PODRUČJU ŠPORTA Članak 82. Radi organiziranog praćenja stanja i razvoja športa, te vođenja dugoročne poiltike u športu uspostavljaju se slijedeće evidencije: - športskih organizacija, - poduzeća u području športa, - osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost, - športaša i drugih članova športskih organizacija, - stručnih kadrova, - objekata, - sustava športskih natjecanja, - međunarodnih športskih aktivnosti, - vrhunskih športaša, - velikih športskih priredaba, - znanstveno - istraživačkog i stručnog rada. Postupak prikupljanja podataka, sadržaj evidencija, organizacije i zajednice, odnosno organe koji vode evidencije u području športa utvrđuje Ministarstvo prosvjete i kulture na prijedlog Hrvatskog športskog saveza. XII. REPUBLIČKA NAGRADA ŠPORTA "DR. FRANJO BUČAR" Članak 83. Republička nagrada športa "Dr. Franjo Bučar" (u daljnjem tekstu: Nagrada) dodjeljuje se svake godine za dostignuća i doprinos od značenja za razvoj športa uRepublici Hrvatskoj. Članak 84. Nagrada se dodjeljuje: - stručnim i javnim radnicima u športu za značajne ostvarenja na području znanstvenog, stručnog i pedagoškog rada, za postignute rezultate u društvenom radu na unapređenju športa, kao i za doprinos ukupnom razvoju športa u Republici, - športašima za ostvarena izuzetna športska dostignuća, - športskim organizacijama za djelatnost na unapređenju tjelesne i zdravstvene kulture djece i omladine i športsko-rekreativnih aktivnosti, ostvarene izuzetne športske rezultate, kao i značajan doprinos razvoju pojedinog športa ili području u cjelini, - odgojno-obrazovnim i drugim organizacijama, mjesnim zajednicama, jedinicama Jugoslavenske narodne armije i drugim organizacijama i zajednicama za kontinuiranu djelatnost i postignute rezultate u području športa. Članak 85. Nagrada se dodjeljuje kao godišnja nagrada i kao nagrada za životno djelo. Svake godine može se dodijeliti u pravilu samo jedna nagrada za životno djelo. Broj godišnjih nagrada utvrđuje Odbor za dodjelu Republičke nagrade športa "Dr. Franjo Bučar". Članak 86. Godišnja nagrada dodjeljuje se u pravilu za kontinuiranu višegodišnju djelatnost u području športa, a može se dodijeliti i za pojedino značajno znanstveno, stručno, pedagoško ili športsko ostvarenje. Nagrada za životno djelo dodjeljuje se istaknutim pojedincima zatrajan doprinos stvaralaštvu i razvoju športa. Članak 87. Nagrada se dodjeljuje u obliku posebnog priznanja i u novcu. Visinu novčanog iznosa Nagrade utvrđuje Odbor. Nagrada se dodjeljuje svake godine u svibnju. Članak 88. Odbor ima devet članova. Predsjednika i članove Odbora imenuje Sabor Republike Hrvatske. Predsjednik i članovi Odbora imenuju se na vrijeme od četiri godine. Članak 89. Odbor dodjeljuje Nagradu na prijedlog komisije koja se osniva za pojedine djelatnosti. Odbor donosi poslovnik o radu kojim se uređuje osnivanje i način rada komisije te uvjeti i način dodjeljivanja Nagrade. Poslovnik Odbora potvrđuje Vlada Republike Hrvatske. Članak 90. Sredstva za dodjeljivanje Nagrade osiguravaju se svake godine u proračunu Republike. Stručne i računovodstvene poslove Odbora obavlja Ministarstvo prosvjete i kulture. XIII. KAZNENE ODREDBE Članak 91. Novčanom kaznom od 50.000,00 do 500.000,00 dinara kaznit će se za prekršaj športska organizacija ili druga organizacija ako: 1. sudionicima u aktivnostima športa isplaćuje novčane i druge naknade protivno odredbi članka 50. ovoga zakona, 2. na športskoj priredbi ne osigura uvjete za pružanje medicinske pomoći (članak 57), 3. ne osigura normalno i neometano održavanje športskih natjecanja i športskih priredbi (članak 63), 4. za obavljanje stručnih poslova u športu raspoređenu osobu koja nema potrebnu stručnu spremu odnosno oposobljenost (članak 64), 5. koristi športske objekte protivno odredbi članka 78. stavka 2. ovoga zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u organizaciji novčanom kaznom od 20.000,00 do 100.000,00 dinara. Članak 92. Novčanom kaznom od 50.000,00 dinara kaznit će se za prekršaj organizacije odnosno osobe iz članka 11. ovoga zakona ako sredstva općinskog, gradskog, odnosno Republičkog fonda športa koriste nenamjenski. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u organizaciji novčanom kaznom od 20.000,00 do 100.000,00 dinara. Članak 93. Novčanom kaznom od 20.000,00 do 100.000,00 dinara kaznit će se za prekršaj : 1. osoba koja obavezuje sudionika u aktivnosti športa da povrijeđen ili bolestan trenira ili sudjeluje na natjecanju (članak 55), 2. osoba koja daje i osoba koja uzima stimulativna sredstva za koja je propisana takva zabrana (članak 56). XIV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 94. Organizacije koje provode djelatnost športa uskladit će svoju organizaciju i akte s odredbama ovoga zakona u roku 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona. Članak 95. Savezi za fizičku kulturu organizirat će se kao športski savezi u skladu s odredbama ovoga zakona u roku 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona. Članak 96. Samoupravne interesne zajednice fizičke kulture, koje su osnovane i djeluju prema odredbama Zakona o fizičkoj kulturi ("Narodne novine", br. 22/87 i 19/88), prestaju s radom najkasnije u roku 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona. Poslove, prava, obveze, sredstva i radnike samoupravnih interesnih zajednica iz stavka 1. ovoga članka preuzimaju športski savezi općine, grada odnosno Republike u skladu s ovim zakonom. Članak 97. Samoupravne interesne zajednice fizičke kulture iz članke 96. stavka 1. ovoga zakona dužne su izvršiti svoje financijske obveze za 1990. godinu prema Republičkoj samoupravnoj interesnoj zajednici fizičke kulture Hrvatske, doznakom sredstava u visini od 6% od ostvarenih sredstava s osnova doprinosa iz osobnog dohotka u 1990. godini za fizičku kulturu najkasnije u roku 15 dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona. Članak 98. Ministarstvo prosvjete i kulture, Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva i Ministarstvo zdravstva donijet će propise za donošenje kojih su ovlašteni ovim zakonom u roku 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona. Hrvatski športski savez donijet će akte za donošenje kojih je ovlašten ovim zakonom u roku 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona. Skupštine općina, odnosno grada donijet će akte o mreži športskih objekata u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona. Članak 99. Do donošenja propisa iz članka 98. ovoga zakona ostaju na snazi propisi i akti doneseni temeljem odredbi Zakona o fizičkoj kulturi ("Narodne novine", broj 22/87 i 19/88) i Zakona o objektima fizičke kulture ("Narodne novine", broj 46/79). Članak 100. Radnici koji obavljaju stručne poslove u športu, a nemaju propisanu stručnu spremu, dužni su steći tu spremu u roku 3 godine od dana stupanja na snagu ovoga zakona. Nakon isteka roka iz stavka 1. ovoga članka radnicima koji nisu stekli potrebnu stručnu spremu za obavljanje stručnih poslova u športu prestaje radni odnos. Članak 101. Danom stupanja na snagu ovoga zakona prestaje važiti Zakon o fizičkoj kulturi ("Narodne novine" broj 22/87 i 19/88), Zakon o objektima fizičke kulture ("Narodne novine", broj 46/79) i Zakon o nagradi fizičke kulture ("Narodne novine" broj 14/78). Član 102. Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama". Klasa: 620-01/90-01/02 Zagreb, 28. prosinca 1990. SABOR REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća udruženog rada Ivan Matija, v. r. Predsjednik Vijeća općina Slavko Degoricija, v. r. Predsjednik Društveno-političkog vijeća Ivan Vekić, v. r. Predsjednik Sabora dr. Žarko Domljan, v. r. Zakon, NN 59/1990-1160 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Zakon Izdanje: NN 59/1990    Broj dokumenta u izdanju: 1160 Donositelj:Sabor Republike Hrvatske Datum tiskanog izdanja: 31.12.1990. ELI: /eli/sluzbeni/1990/59/1160 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©2026. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.