Zakon o financiranju jedinica lokalne samouprave i uprave

Zakon o financiranju jedinica lokalne samouprave i uprave Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Zakon o financiranju jedinica lokalne samouprave i uprave NN 117/1993 (31.12.1993.), Zakon o financiranju jedinica lokalne samouprave i uprave ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim ODLUKU o proglašenju Zakona o financiranju jedinica lokalne samouprave i uprave Proglašavam Zakon o finaciranju jedinica lokalne samouprave i uprave, koji je donio Zestupnički dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici dana 29. prosinca 1993. godine. Broj : PA4-151 / 1-93. Zagreb, 31. prosinca 1993. Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman, v. r. ZAKON o financiranju jedinica lokalne samouprave i uprave I. TEMELJNE ODREDBE Članak 1. Ovim se Zakonom uređuju izvori sredstava i financiranje poslova iz samoupravnog djelokruga županije, općine, grada i kotara s posebnim samoupravnim položajem (u daljnjem tekstu: jedinice lokalne samouprave i uprave), u granicama određenim zakonom kojim se uređuju pojedina pitanja ako odredbama ovoga Zakona nije određeno drugačie. Članak 2. Jedinica lokalne samouprave i uprave za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga osigurava sredstva u svojem proračunu. Jedinica lokalne samouprave i uprave osigurava prihode razmjerne rashodima za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga. II. IZVORI SREDSTAVA Članak 3. Jedinica lokalne samouprave i uprave stječe prihode iz vlastitih izvora, od zajedničkih poreza i od dotacija iz državnoga i županijskoga proračuna. Članak 4. Vlastiti izvori sredstava županije jesu: 1. prihodi od vlastite imovine, u smislu članka 68. stavka 3. točke 1., 2., 3. i 4. Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi ("Narodne novine", br. 90/92). 2. županijski porezi, u skladu s ovim Zakonom, 3. novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje, koje sami propišu, 4. drugi prihodi utvrđeni posebnim zakonom. Članak 5. Županijski porezi jesu: 1. porez na nasljedstva i darove, 2.porez na cestovna motorna vozila, 3.porez na plovne objekte, 4. porez na priređivanje zabavnih i športskih priredaba. 1. Porez na nasljedstva i darove Članak 6. (1) Porez na nasljedstva i darove plača se na nekretnine, koje nasljednici i daroprimatelji nasljeđuju, prime na dar ili steknu po drugoj osnovi bez naknade te na gotov novac i novčana potraživanja, a na pokretne stvari ako im je pojedinačna prometna vrijednost veća od dinarske protuvrijednosti 2.000 DEM prema srednjem tečaju Narodne banke Hrvatske na dan utvrđivanja obveze. (2) Porez na nasljedstva i darove neće se platiti ako je na darovane ili naslijeđene pokretne stvari plačen porez na promet proizvoda. Članak 7. (1) Obveznici poreza na nasljedstva i darove jesu pravne i fizičke osobe koje na teritoriju Republike Hrvatske naslijede ili prime na dar imovinu na koju se plaća porez na nasljedstva i darove. (2) Obveznici poreza na nasljedstva i darove jesu i pravne i fizičke osobe koje steknu imovinu na koju se plaća porez na nasljedstva i darove na osnovi odluke tijela državne uprave ili suda o priznavanju prava vlasništva nad nekretninom stečenom redovnom dosjelošću, uzurpacijom ili po drugoj osnovi. (3) Tijela državne uprave i sudovi obvezni su rješenja o nasljeđivanju i druge odluke o prijenosu nekretnina dostavljati nadležnoj Poreznoj upravi u roku od 15 dana od njihove pravomoćnosti. Članak 8. Ako se nasljednik odrekne nasljedstva ili ga ustupi, porez na nasljedstva i darove plaća osoba kojoj je nasljedstvo pripalo ili joj je ustupljeno. Članak 9. Osnovicu poreza na nasljedstva i darove čini tržišna vrijednost naslijeđene ili na dar primljene imovine u času nastanka porezne obveze nakon odbitka dugova i troškova što otpadaju na imovinu na koju se plaća taj porez. Članak 10. Tržišnu vrijednost naslijedene ili na dar primljene imovine utvrđuje jedinica Porezne uprave ili drugo nadležno tijelo, i to po postupku propisanom za utvrđivanje prometne vrijednosti za razrez poreza na promet nekretnina. Članak 11. (1) Obveza plaćanja poreza na nasljedstva i darove nastaje u času pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju ili u času primitka dara. (2) Dar se smatra primljenim u času potptsa ugovora o darovanju, a ako nije sklopljen pismeni ugovor o darovanju, u času primitka dara. (3) Porezna obveza u slučajevima iz članka 7. stavka 2. ovoga Zakona nastaje u času pravomoćnosti odluke tijela državne uprave ili suda o priznavanju prava vlasništva nad nekretninama. (4) Ako se ugovor o darovanju, rješenje o nasljeđivanju ili odluka tijela državne uprave ili suda ne prijave ili se ne prijave pravodobno, porezna osnovica utvrđuje se prema tržišnoj vrijednosti naslijeđene ili darovane imovine na dan prijavljivanja, odnosno otkrivanja porezne obveze. Članak 12. Ako je naslijeđena ili na dar primljena imovina opterećena s pravom osobne služnosti u korist treće osobe, obveza plaćanja poreza na nasljedstvo i darove za nasljednika ili daroprimatelja odgađa se do časa prestanka postojanja tog prava. Članak 13. Porez na nasljedstva i darove plaća se po stopi do 5%. Članak 14. (1) Porez na nasljedstva i darove ne plaća nasljednik, odnosno daroprimatelj koji je u odnosu prema ostavitelju, odnosno darodavatelju u prvomu nasljednom redu. (2) Ako je predmet nasljeđivanja ili darovanja obradivo poljoprivredno zemljište, porez na nasljedstva i darove ne plaća nasljednik, odnosno daroprimatelj koji je u odnosu prema ostavitelju ili darodavatelju u drugomu nasljednom redu ako mu je poljoprivreda osnovni izvor prihoda. (3) Ako je predmet nasljeđivanja ili darovanja poljoprivredno gospodarstvo (zgrade, poljoprivredni inventar, stoka, pokretnine, zemljište, gotov novac i novčana potraživanja), porez na nasljedstva i darove ne plača nasljednik, odnosno daroprimatelj koji je u odnosu prema ostavitelju ili darodavatelju u drugomu nasljednom redu, pod uvjetom da je s ostaviteljem živio u zajedničkomu domaćinstvu u času njegove smrti ili s darodavateljem u času primitka dara i da mu je poljoprivreda osnovni izvor prihoda. (4) Ako je predmet nasljeđivanja ili darovanja obiteljska stambena zgrada ili stan ili poslovna prostorija ili pokretnina ili gotov novac i novčana potraživanja, nasljednik ili daroprimatelj koji je u odnosu prema ostavitelju ili darodavatelju u drugomu nasljednom redu ne plaća porez na nasljedstva i darove na jednu obiteljsku stambenu zgradu, odnosno jedan stan i pokretnine te na gotov novac i na novčana potraživanja, a na poslovne prostorije, ako u njima obavlja djelatnost, pod uvjetom da je s ostaviteljem živio u zajedničkomu domaćinstvu u času njegove smrti, odnosno s darodavateljem u času primitka dara. (5) Supružnik, glede plaćanja porezana nasljedstva i darove, smatra se nasljednikom prvoga nasljednog reda, a zetovi i snahe, ako su s ostaviteljem iii darodavateljem živjeli u zajedničkomu domaćinstvu, u času ostaviteljeve smrti, odnosno u času primitka dara. (6) Porez na nasljedstva i darove ne plaća se kada se uređuju imovinski odnosi bivših supružnika. (7) Porez na nasljedstva i darove ne plaćaju država, jedinice lokalne samouprave i uprave, organizacije Crvenog križa, ustanove, zaklade i druge humanitarne organizacije i udruženja. (8) Porez na nasljedstva i darove ne plaćaju roditelji kada nasljeđuju ili primaju na dar imovinu svoje djece i drugih potomaka u izravnoj liniji. Članak 15. (1) Porez na nasljedstva i darove ne plaća se na naslijeđenu ili na dar primljenu imovinu koju porezni obveznik bez naknade ustupi Republici ili jedinicama lokalne samouprave i uprave. (2) Porez uplaćen prije ustupanja nasljedstva ili dara, iz stavka 1. ovoga članka vraća se ako je ustupanje obavljeno unutar roka od šest mjeseci nakon primitka nasljedstva ili dara. Članak 16. (1) Obveznici poreza na nasljedstva i darove moraju Poreznoj upravi dostaviti rješenje o nasljeđivanju, ugovor o darovanju ili odluku tijela državne uprave odnosno suda u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju ili odluke kojom se prenosi vlasništvo nad nekretninom, odnosno od dana zaključenja ugovora o darovanju. (2) Podatke iz stavka 1. ovoga članka treba dostaviti Poreznoj upravi prema mjestu gdje se nalazi nekretnina, odnosno na pokretne stvari i novac - Poreznoj upravi prema prebivalištu odnosno sjedištu poreznog obveznika. (3) Na zahtjev Porezne uprave porezni obveznik mora dati i druge podatke potrebne za razrez poreza na nasljedstva i darove. (4) Porez na nasljedstva i darove plaća se u roku od 15 dana od dana dostave rješenja o razrezu toga poreza. (5) Porez na nasljedstva i darove od nekretnina prihod je županije na području koje se nalazi nekretnina, a porez na nasljedstva i darove od novca, novčanih potraživanja i pokretnih stvari prihod je županije prema prebivalištu, odnosno sjedištu nasljednika, odnosno daroprimatelja. 2. Porez na cestovna motorna vozila Članak 17. (1) Porez na cestovna motorna vozila plaćaju pravne i fizičke osobe koje su vlasnici registriranih putničkih automobila i motocikla. (2) Porez iz stavka 1. ovoga članka plaća se godišnje u dinarskoj protuvrijednosti DEM po srednjem tečaju Narodne banke Hrvatske na dan donošenja rješenja o razrezu toga poreza i to: a) za putničke automobile _________________________________________________________________________________ Plaća se u dinarskoj protuvrijednosti DEM Ako je snaga motora _________________________________________________ preko do do 2 godine preko 2 do 5 preko 5 do 10 kW starosti godina starosti godina starosti automobila automobila automobila _________________________________________________________________________________ 50 50 40 30 50 80 100 80 60 80 120 150 100 80 120 200 150 100 _________________________________________________________________________________ b) za motocikle _________________________________________________________________________________ Plaća se u dinarskoj protuvrijednosti DEM Ako je snaga motora _________________________________________________ preko do do 2 godine preko 2 do 5 kW starosti godina starosti motocikla motocikla _________________________________________________________________________________ 20 30 20 20 30 40 30 30 50 60 50 50 100 80 _________________________________________________________________________________ Članak 18. (1) Porez na cestovna motorna vozila ne plaća se za vozila koja se koriste za potrebe saniteta, Hrvatske vojske i policije, vatrogasnih jedinica, za posebna vozila koja služe za prijevoz umrlih te za vozila kojima vlasnici obavljaju taksi-službu ili drugu registriranu prijevozničku djelatnost. (2) Porez na cestovna vozila ne plaćaju invalidi domovinskoga rata i invalidne osobe, koji su oslobođeni od plaćanja carine i poreza na promet pri uvozu automobila Članak 19. (1) Porez na cestovna motorna vozila plaća se prema rješenju o razrezu poreza koje donosi Porezna uprava (2) Pri promjeni vlasništva cestovnoga motornog vozila tijekom kalendarske godine, novi vlasnik ne plaća porez na cestovna motorna vozila ako je taj porez bio razrezan prijašnjemu vlasniku. (3) Ako je tijekom kalendarske godine nabavljeno novo motorno vozilo, vlasnik toga vozila plaća godišnji porez umanjen za dio godine prije nabave vozila. (4) Pravne i fizičke osobe obvezne su jedinici Porezne uprave, prema mjestu sjedišta, odnosno prebivališta, prijaviti podatke o snazi motora vozila u kW i starosti vozila do 31. ožujka u godini za koju se utvrđuje porez na cestovno motorno vozilo. (5) Porez na cestovna motorna vozila prihod je županije u kojoj je to vozilo registrirano. (6) Porez na cestovna motorna vozila plaća se u roku od 15 dana od dana dostave rješenja o razrezu toga poreza. 3. Porez na plovne objekte Članak 20. (1) Porez na plovne objekte plaćaju pravne i fizičke osobe koje su vlasnici plovnih objekata ovisno o dužini plovnog objekta, opremljenosti i godini gradnje: 1. za plovne objekte bez kabine _________________________________________________________________________________ Plaća se u dinarskoj protuvrijednosti DEM Dužina plovnog _________________________________________________ objekta do 5 godina od 5 do preko 10 godina 10 godina _________________________________________________________________________________ od 5 do 7 metara 50 40 30 _________________________________________________________________________________ od 7 do 10 metara 100 50 40 _________________________________________________________________________________ od 10 do 15 metara 200 100 50 _________________________________________________________________________________ preko 15 metara 350 150 60 _________________________________________________________________________________ 1. za plovne objekte s kabinom _________________________________________________________________________________ Plaća se u dinarskoj protuvrijednosti DEM Dužina plovnog _________________________________________________ objekta do 5 godina od 5 do preko 10 godina 10 godina _________________________________________________________________________________ od 5 do 7metara 80 60 40 _________________________________________________________________________________ od 7do 10 metara 150 100 60 _________________________________________________________________________________ od 10 do 15 300 250 160 _________________________________________________________________________________ preko 15 metara 550 400 300 _________________________________________________________________________________ (2) Porez iz stavka 1. ovoga članka plaća se u dinarskoj protuvrijednosti DEM po srednjem tečaju Narodne banke Hrvatske na dan utvrđivanja poreza u godišnjem iznosu. Članak 21. Porez na plovne objekte ne plaća se za plovne objekte kojima se obavlja registrirana djelatnost. Članak 22. (1) Porez na plovne objekte plaća se prema rješenju o razrezu poreza, koje donosi jedinica Porezne uprave. (2) Porezni obveznici moraju, na zahtjev nadležnog tijela, dostaviti potrebne podatke o mjestu gdje je registriran plovni objekt i o njegovoj dužini. (3) Porez na plovne objekte plaća se u roku od 15 dana od dana dostave rješenja o razrezu toga poreza. (4) Porez na plovne objekte prihod je županije u kojoj je plovni objekt registriran. 4. Porez na priređivanje zabavnih i športskih priredaba Članak 23. (1) Porez na priređivanje zabavnih i športskih priredaba, kao što su kino predstave, zabavne, športske i druge priredbe za koje se naplaćuju ulaznice, plaćaju priređivači priredaba. (2) Porez iz stavka 1. ovoga članka ne plaća se na ulaznice za kazališne predstave, muzeje i druge kulturne priredbe te na gospodarske priredbe i izložbe. Članak 24. Porez na priređivanje zabavnih i športskih priredaba plaća se po stopi do 5% od iznosa prodanih ulaznica. Članak 25. Porez na priređivanje zabavnih i športskih priredaba obračunava i uplaćuje priređivač tih priredaba u roku od sedam dana od dana održavanja priredbe. Članak 26. Porez na priređivanje zabavnih i športskih priredaba prihod je županije na području koje je priredba održana Članak 27. Nadzor nad obračunavanjem i plaćanjem poreza na priređivanje zabavnih i športskih priredaba obavlja Porezna uprava. Članak 28. Županijski porezi mogu se u cijelosti ili dijelom ustupiti gradu ili općini na čijemu je području prebivalište, odnosno sjedište poreznog obveznika. Članak 29 Vlastiti izvori sredstava općine i grada jesu: 1. prihodi od vlastite imovine, u smislu članka 68. stavka 3. točke 1., 2., 3. i 4. Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi, 2. općinski, odnosno gradski porezi u skladu s ovim Zakonom, 3. novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje koje sami propišu, 4. upravne pristojbe u skladu s posebnim zakonom, 5. boravišne pristojbe, u skladu s posebnim zakonom, 6. komunalne naknade, doprinosi i druge naknade utvrđene posebnim zakonom, 7. naknade za uporabu javnih, općinskih ili gradskih površina, 8. drugi prihodi utvrđeni posebnim zakonom. Članak 30. Općinski i gradski porezi jesu: 1. porez na potrošnju, 2. porez na kuće za odmor, 3. porez na reklame, 4. porez na tvrtku ili naziv, 5. porez na korištenje javnih površina. 1. Porez na potrošnju Članak 31. Porez na potrošnju plaća se na potrošnju alkoholnih pića (prirodna vina, specijalna vina, vinjak, rakiju i žestoka pića), piva i bezalkoholnih pića u ugostiteljskim objektima. Članak 32. (1) Obveznik poreza na potrošnju jest pravna i fizička osoba koja pruža ugostiteljske usluge. (2) Osnovicu poreza na potrošnju čini prodajna cijena pića koje se proda u ugostiteljskim objektima. (3) Obračun i način plaćanja poreza na potrošnju uređuje se odlukom grada, odnosno općine. Članak 33. Stopu poreza na potrošnju propisuje grad, odnosno općina, a ne može biti veća od 3% od osnovice na koju se plaća porez na potrošnju. Članak 34. (1) Porez na potrošnju prihod je grada, odnosno općine na području koje je obavljena prodaja pića. (2) Nadzor nad obračunavanjem i plaćanjem poreza na potrošnju obavlja nadležno tijelo za utvrđivanje poreza. 2. Porez na kuće za odmor Članak 35. (1) Porez na kuće za odmor plaćaju pravne i fizičke osobe, koje su vlasnici kuća za odmor. (2) Porez na kuće za odmor ne plaća se na kuće za odmor ili odmarališta oštećene ratnim razaranjima i za vrijeme dok su u njima smješteni izbjeglice i prognanici. (3) Odlukom grada, odnosno općine mogu se propisati i druga oslobođenja od plaćanja poreza na kuće za odmor. Članak 36. (1) Porez na kuće za odmor plaća se prema četvornom metru korisne površine. (2) Visinu poreza iz stavka 1. ovoga članka propisuje grad, odnošno općina, tako da porez po jednom četvornom metru može godišnje iznositi u dinarskoj protuvrijednosti od jedne do tri DEM po srednjem tećaju Narodne banke Hrvatske na dan utvrđivanja obveze. Članak 37. (1) Kućom za odmor smatra se svaka zgrada ili dio zgrade (stan) koja se koristi sezonski ili povremeno. (2) Kućom za odmor smatra se i odmaralište. (3) Kućom za odmor, u smislu ovoga Zakona, ne smatraju se gospodarske zgrade koje služe za smještaj poljodjelskih strojeva, alata i slićno. Članak 38. (1) Rješenje o razrezu poreza na kuće za odmor donosi nadležno tijelo za utvrđivanje poreza prema mjestu gdje se nalazi imovina. (2) Obveznici poreza na kuće za odmor moraju nadležnom tijelu iz stavka 1. ovoga članka dostaviti podatke o kućama za odmor, koji se odnose na mjesto gdje se nalaze ti objekti, korisnu površinu te druge podatke potrebne za razrez poreza na imovinu ako nadležno tijelo ne raspolaže tim podacima. (3) Podatke iz stavka 2. ovoga članka porezni obveznici moraju dostaviti do 31. ožujka godine za koju se razrezuje porez. (4) Porez na kuće za odmor plaća se u roku od 15 dana od dana dostave rješenja o razrezu toga poreza. (5) Porez na kuću za odmor pripada gradu, odnosno općini na području koje se nalazi imovina na koju se plaća ovaj porez. 3. Porez na reklame Članak 39. (1) Porez na reklame plaćaju pravne i fizičke osobe koje ističu reklame na javnim mjestima. (2) Porez iz stavka 1. ovoga članka plaća se u godišnjem iznosu, a visinu poreza utvrđuje grad, odnosno općina svojom odlukom i ne može po svakoj reklami iznositi više od dinarske protuvrijednosti 200 DEM prema srednjem tečaju Narodne banke Hrvatske na dan utvrđivanja obveze. Članak 40. Porez na reklame ne plaća se na reklame objavljene u tisku i u javnim medijima. Članak 41. (1) Pravne i fizičke osobe koje ističu reklame na javnim mjestima obvezne su nadležnom tijelu ze utvrđivanje poreza dostaviti podatke o mjestu gdje se ističe reklama i o broju istaknutih reklama do 31. ožujka u godini za koju se razrezuje porez. (2) Porez na reklame prihod je grada, odnosno općine na području koje je reklama istaknuta. (3) Porez na reklame plaća se u roku od 15 dana od dana dostave rješenja o razrezu toga poreza. (4) Rješenje o razrezu poreza na reklame donosi tijelo nadležno za utvrđivanje poreza prema mjestu gdje se istiće reklama. 4. Porez na tvrtku ili naziv Članak 42. (1) Porez na tvrtku ili naziv (u daljnjem tekstu: porez na tvrtku) plaćaju pravne i fizičke osobe koje su obveznici poreza na dobit ili poreza na dohodak. (2) Porez iz stavka 1. ovoga članka plaća se u godišnjem iznosu, koji propisuje grad, odnosno općina, a ne može po svakoj tvrtki iznositi više od dinarske protuvrijednosti 500 DEM po srednjem tećaju Narodne banke Hrvatske na dan utvrđivanja obveze. (3) Porez na tvrtku prihod je grada odnosno općine na području koje je sjedište, odnosno prebivalište obveznika toga poreza. (4) Porez na tvrtku plaća se u roku od 15 dana od dana dostave rješenja o razrezu toga poreza. (5) Rješenje o razrezu poreza na tvrtku donosi tijelo nadležno za utvrđivanje poreza prema sjedištu ili prebivalištu obveznika poreza na tvrtku. 5. Porez na korištenje javnih površina Članak 43. Porez na korištenje javnih površina plaća se u visini, na način i pod uvjetima koje propiše grad, odnosno općina Članak 44. Glede razreza, naplate, žalbe, obnove postupka, zastare i drugih postupovnih odredaba pri plaćanju županijskih i gradskih, odnosno općinskih poreza shodno se primjenjuju propisi o porezu na dohodak. Članak 45. (1) Zajednički porezi jesu: 1. porez na dohodak, 2. porez na dobit, 3. porez od priređivanja igara na sreću, 4. porez na promet nekretnina. (2) Prihodi iz stavka 1. točke 1. i 2. ovoga članka dijele se između države, općine, grada i županije. (3) Prihodi iz stavka 1. točke 3. i 4. ovoga članka dijele se između države, općine i grada. (4) Udio općine i grada u porezu na dohodak iznosi 25%, županije 5%, a Grada Zagreba 45%. (5) Udio općine i grada u porezu na dobit iznosi 20%, a županije 10%. (6) Udio općine i grada u porezu od priređivanja igara na sreću iznosi 50%. (7) Udio općine i grada u porezu na promet nekretnina iznosi 60%. (8) Jedinicama lokalne samouprave i uprave pripadaju zajednički porezi u postocima utvrđenim ovim Zakonom ostvareni na njihovu području. Članak 46. (1) Općina, odnosno grad može obveznicima sa svoga područja na dio poreza na dohodak koji mu pripada po odredbama ovoga Zakona propisati niže plaćanje poreza na dohodak do 30% (koeficijent 0.70). (2) Grad iznad 40.000 stanovnika može obveznicima ss svoga područja na dio poreza na dohodak koji mu pripada po odredbama ovoga Zakona propisati dodatno plaćanje poreza na dohodak (prirez na porez na dohodak) do 30% (koeficijent 1,30). (3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka Grad Zagreb može propisati stopu prireza poreza na dohodak do 60% (koeficijent 1,60). (4) Prirez na porez na dohodak po odredbama ovoga članka plaća se po stopi koju utvrdi jedinica lokalne samouprave i pripada jedinici lokalne samouprave i uprave na području koje je prebivalište obveznika prireza. Članak 47. Prihodi kotara s posebnim samoupravnim položajem jesu: 1. prihodi od vlastite imovine u smislu članka 53. stavka 1. točke 1., 2., 4. i 5. Ustavnog zakona o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", br. 34/92. pročišćeni tekst), 2. posebni općinski i kotarski porezi i pristojbe, u skladu s posebnim zakonom, 3. pomoć i dotacije Republike Hrvatske predviđene državnim proračunom, odnosno posebnim zakonom, 4. drugi prihodi utvrđeni posebnim zakonom. Članak 48. (1) Općini i gradu na području kojih se prihodi općina i gradova, uz prosječno porezno opterećenje, ostvaruju po stanovniku ispod županijskog prosjeka, izuzevši gradove iznad 40.000 stanovnika, županija osigurava dotaciju iz županijskog proračuna u visini razlike između ostvarenih prihoda po stanovniku i 75% županijskog prosjeka prihoda po stanovniku. (2) Dotacija iz stavka 1. ovoga članka ne može se osigurati općini i gradu čija je visina prireza na porez na dohodak manja od 1,0. a i stope lokalnih poreza i visina iznosa poreza niže od zakonom propisanih najviših stopa, odnosno visine iznosa poreza. Članak 49. (1) Županiji na području koje se prihodi županije, općina i gradova, uz prosječno porezno opterećenje, ostvaruju po stanovniku ispod republičkog prosjeka, izuzevši Grad Zagreb, Republika osigurava dotaciju iz državnog proračuna u visini razlike između ostvarenih prihoda po stanovniku i 75% republičkog prosjeka prihoda po stanovniku. (2) Dotacija iz stavka 1. ovoga članka ne može se osigurati županiji na području koje je visina prireza na porez na dohodak manja od 1,0, a stope poreza i visina iznosa poreza niže od zakonom propisanih najviših stopa, odnosno visine iznosa poreza. Članak 50. Za određene poslove od interesa za Republiku, Republika može jedinicama lokalne samouprave i uprave odobriti namjensku dotaciju i pomoć za općine i gradove koji su stradali od ratnih razaranja ili pomoć ovisno o značaju i značenju određenoga posla. Članak 51. (1) Za poslove državne uprave koji se obavljaju u jedinicama lokalne samouprave i uprave sredstva se osiguravaju u državnom proračunu. (2) Ako se pojedini poslovi iz samoupravnog djelokruga prenose iz nadležnosti jedne jedinice lokalne samouprave i uprave u nadležnost druge jedinice lokalne samouprave i uprave, prenositelj poslova mora za obavljanje tih poslova osigurati sredstva. III. NAČIN FINANCIRANJA 1. Proračun Članak 52. (1) Jedinica lokalne samouprave i uprave ima proračun. (2) U proračunu se iskazuju svi prihodi koji pripadaju jedinici lokalne samouprave i uprave te svi rashodi za poslove iz njezina samoupravnog djelokruga. (3) U proračunu se iskazuju svi primici i izdaci u svezi s imovinom u vlasništvu jedinica lokalne samouprave i uprave. (4) Prihodi i rashodi proračuna moraju biti uravnoteženi. Članak 53. Jedinice lokalne samouprave i uprave sastavljaju bilancu imovine u kojoj iskazuju vrijednost svoje imovine u skladu s računovodstvenim propisima. Članak 54. Sredstva koja tijela jedinice lokalne samouprave i uprave te ostali korisnici proračunskih sredstava ostvare obavljanjem vlastite djelatnosti unose se u vlastiti proračun. Članak 55. (1) Proračun donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave i uprave. (2) Proračun se donosi za kalendarsku godinu i vrijedi za godinu za koju je donesen. Članak 56. Županijsko poglavarstvo daje smjernice za izradu proračuna jedinicama lokalne samouprave na svojemu području. Članak 57. Prijedlog proračuna utvrđuje poglavarstvo jedinice lokalne samouprave i uprave na osnovi zahtijeva korisnika proračunskih sredstava. Članak 58. (1) Proračun mora biti donesen prije početka godine na koju se odnosi. (2) Ako proračun ne bude donesen prije početka godine, donosi se odluka o privremenom financiranju, i to najduže za razdoblje od tri mjeseca. (3) Privremeno financiranje, prema odredbi stavka 2. ovoga članka, može se vršiti najviše do svote koja odgovara prosječnoj mjesečnoj svoti ostvarenih ukupnih proračunskih prihoda za zadnje tromjesečje protekle godine. (4) Odluku o privremenomu financiranju donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave i uprave. (5) Ako ni nakon proteka roka iz stavka 2. ovoga članka ne bude donesen proračun, župan, gradonačelnik iIi općinski načelnik izvršavat će neophodne isplate tekućih izdataka u skladu sa statutarnim ovlaštenjima u iznimnim okolnostima. (6) Povjereniku Vlade, u smislu članka 71. Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi, koji je istovremeno i privremeni rukovoditelj proračuna, nadležna tijela jedinice lokalne samouprave moraju, na njegov zahtjev, dati sve podatke i informacije neophodne za raspored proračunskih sredstava. (7) Privremeni rukovoditelj proračuna izvješćuje Vladu Republike Hrvatske o mjesečnom izvršavanju proračuna po odredbama ovoga članka najkasnije 15 dana nakon isteka svakoga mjeseca. Članak 59. Proračun se objavljuje na način na koji se objavljuju odluke predstavničkoga tijela jedinice lokalne samouprave i uprave i mora biti dostupan stanovnicima toga područja. Članak 60. (1) Proračunska sredstava koriste se za namjene utvrđene posebnim zakonima i odlukama jedinica lokalne samouprave i uprave. (2) Svi korisnici proračunskih sredstava moraju sredstva koristiti za utvrđene namjene, štedljivo i u skladu s propisima o korištenju, odnosno raspolaganju tim sredstvima. (3) Nadzor nad korištenjem proračunskih sredstava obavlja predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave i uprave samostalno ili na način utvrđen statutom i Državni ured za reviziju. Članak 61. (1) Proračun ima opći i posebni dio. (2) Opći dio sadrži: - ukupnu svotu predviđenih prihoda i rashoda, - tekuću rezervu proračuna kao neraspoređeni dio prihoda za rashode koje pri donošenju proračuna nije bilo moguće predvidjeti ili za njih nije bilo moguće osigurati dostatna sredstva, - visinu prihoda koji se izdvajaju u stalnu rezervu, - bilancu prihoda i rashoda proračuna, u kojoj se prihodi iskazuju po izvorima i vrstama prihoda, a rashodi po osnovnim namjenama, i to po grupama konta i po kontima, - račun financiranja u kojemu se iskazuju zaduživanje jedinice i otplata duga što je povezano s financiranjem salda bilance prihoda i rashoda, - odredbe o pravima i obvezama korisnika proračunskih sredstava glede izvršavanja proračuna. (3) Posebni dio proračuna sadrži detaljan raspored rashoda po nositeljima, korisnicima i namjenama. Članak 62. (1) Sredstva se raspodjeljuju i tijekom godine, u pravilu, stavljaju se na raspolaganje svim nositeljima i korisnicima proračunskih sredstava u okviru ostvarenih prihoda i ovisno o dospijeću obveza ako zakonom, općim dijelom proračuna ili posebnim aktom jedinice lokalne samouprave i uprave ili ugovorom s nositeljem i korisnikom proračunskih sredstava nije određeno drukčije. (2) Proračun se izvršava od 1. siječnja do 31. prosinca godine za koju se donosi. Članak 63. Jedinica lokalne samouprave i uprave kojoj druga jedinica lokalne samouprave i uprave ili država osigurava namjenska sredstva za financiranje društvenih djelatnosti mora ta sredstva držati odvojena od vlastitih sredstava i može ih koristiti samo za namjene za koje su osigurana. Članak 64. (1) Za izvršenje proračuna odgovorno je poglavarstvo jedinice lokalne samouprave i uprave. (2) Naredbodavatelj za izvršenje proračuna u cjelini jest predsjednik poglavarstva (župan, gradonačelnik, općinski načelnik) ili osoba ovlaštena za poslove proračuna i financija, u skladu sa statutom jedinice lokalne samouprave i uprave. (3) Rukovoditelj korisnika proračuna i nositelja sredstava jest naredbodavatelj za izvršavanje proračuna u okviru sredstava ćiji je korisnik ili nositelj zajedno s osobom ovlaštenom za računovodstvo ujedno i odgovoran za zakonitu uporabu raspoređenih sredstava. Članak 65. Poglavarstvo mora predstavničkomu tijelu svoje jedinice lokalne samouprave i uprave podnijeti izvješće o izvršenju proračuna u roku koji ono odredi. Članak 66. Izvješće o izvršenju proračuna poglavarstvo dostavlja tijelu nadležnom za nadzor raspolaganja sredstvima, u skladu s posebnim propisima. Članak 67. (1) Tekuća rezerva proračuna (neraspoređeni dio prihoda) raspoređuje se i koristi tijekom godine za nepredviđene i nedovoljno predviđene poslove koji se financiraju iz proračuna. (2) Sredstvima tekuće rezerve proračuna raspolaže poglavarstvo. (3) Poglavarstvo može ovlastiti svoga predsjednika ili osobu ovlaštenu za poslove proračuna i financija da do stanovite svote raspolaže neraspoređenim prihodima. Članak 68. (1) Jedinica lokalne samouprave i uprave može raspolagati onim prihodima koji su bili uplaćeni u njen proračun do kraja godine. (2) Tijekom godine jedinica lokalne samouprave i uprave može mijenjati i dopunjavati svoj proračun. (3) Izmjene i dopune proračuna obavljaju se po postupku koji je propisan za donošenje proračuna. (4) Proračun se može povećati ili smanjiti ako se prihodi ostvaruju u većim ili manjim svotama od planiranih ili ako se planirani prihodi moraju uskladiti s povećanim i smanjenim obujmom rashoda proračuna. (5) Proračun se može izmijeniti ili dopuniti i tada kad u okviru ukupnog obujma rashoda planirane proračunske rashode za pojedine namjene treba drukčije rasporediti. Članak 69. (1) Ako prihodi tijekom godine ne pritjeću u predviđenoj visini, poglavarstvo može, da bi održalo uravnoteženost proračuna, privremeno smanjiti svote sredstava koje su u posebnomu dijelu proračuna raspoređene za pojedine namjene ili privremeno zadržati korištenje tih sredstava. (2) O odluci iz prethodnoga stavka poglavarstvo mora izvijestiti predstavničko tijelo na prvoj sljedećoj sjednici i predložiti izmjenu proračuna. Članak 70. (1) Poglavarstvo može u okviru ukupnog obujma proračunskih sredstava mijenjati namjenu i visinu sredstava koja su u proračunu raspoređena za posebne namjene ako se time bitno ne ugrožava obavljanje poslova za koje su sredstva bila utvrđena. (2) O odluci iz prethodnog stavka poglavarstvo mora izvijestiti predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave i uprave na prvoj sljedećoj sjednici i predložiti izmjenu proračuna. Članak 71. Ako se, radi neravnomjernog pritjecanja proračunskih prihoda izvršavanje proračuna ne može uravnotežiti, za privremeno pokriće rashoda rabe se sredstva rezerve jedinice lokalne samouprave i uprave. Članak 72. Svaka isplata iz proračuna mora za podlogu imati odluku nadležnog tijela jedinice lokalne samouprave i uprave utvrđenog statutom, kojom se određuje obveznost i isplate i njezina visina. 2. Godišnji obračun proračuna Članak 73. (1) Nakon isteka godine za koju je proračun donesen, predstavničko tijelo donosi godišnji obračun proračuna. (2) Godišnji obračun proračuna ima opći i posebni dio. (3) Opći dio sadrži ukupnu svotu ostvarenih prihoda, - ukupnu svotu izvršenih rashoda, - razliku između ostvarenih piihoda i izvršenih rashoda, - odredbu o rasporedu viška prihoda, - odredbu o načinu pokrića proračunskog manjka, - pregled izvršenja bilančnog dijela prihoda i rashoda proračuna. (4) Godišnji obračun proračuna sadrži i pregled nepodmirenih proračunskih obveza jedinice lokalne samouprave i uprave Članak 74. Posebni dio godišnjeg obračuna u okviru bilance izvršenja proračuna sadrži rashode izvršene po korisnicima i nositeljima sredstava i po osnovnim i potankim namjenama. Članak 75. (1) Prijedlog godišnjeg obračuna proračuna utvrđuje poglavarstvo jedinice lokalne samouprave i uprave i dostavlja ga predstavničkom tijelu do 15. svibnja tekuće godine. (2) Prijedlog godišnjeg obračuna proračuna treba dostaviti tijelu nadležnomu za nadzor raspolaganja sredstvima do 15 travnja tekuće godine. Članak 76. (1) Uz godišnji obračun proračuna predstavničkomu tijelu treba dostaviti i račune dobiti i gubitka javnih poduzeća, javnih ustanova i stalne rezerve jedinice lokalne samouprave i uprave te stanje bilance imovine. (2) Dio godišnjeg obračuna proračuna, u kojem je iskazano izvršenje općeg dijela proračuna, objavljuje se na isti način na koji se objavljuje i proračun. 3. Stalna rezerva Članak 77. (1) Jedinica lokalne samouprave i uprave ustanovljuje stalnu rezervu izdvajanjem dijela sredstava od ukupno ostvarenih godišnjih izvornih prihoda u visini utvrđenoj proračunom. (2) Dio proračunskih prihoda unosi se u rezervu privremeno svaki mjesec, a konačno po godišnjem obračunu proračuna za proteklu godinu. Članak 78. Sredstva stalne rezerve mogu se koristiti za 1. podmirenje rashoda koji nastaju zbog izvanrednih okolnosti za koje sredstva nisu osigurana u proračunu, kao što su napose: poplava, požar, potres i druge prirodne nepogode, ekološke nesreće, suzbijanje zaraza, suzbijanje stočnih zaraza, biljnih štetočina i izvanredne djelatnosti tijela zaštite. 2. pozajmice proračunu ako se njegovi prihodi ne ostvaruju ravnomjerno, 3. pokriće proračunskog manjka. Članak 79. (1) Sredstva stalne rezerve mogu se davati u obliku pozajmice ili bez obveze vraćanja. (2) Sredstva za namjene iz članka 78. točke 1. i 3. ovoga Zakona u pravilu se daju bez obveze vraćanja. (3) Pozajmice za namjene iz članka 78. točke 2. ovoga Zakona moraju se vratiti stalnoj rezervi najkasnije do kraja godine u kojoj su dana. Članak 80. (1) O korištenju sredstava stalne rezerve za namjene iz članka 78. točke 1. i 3. ovoga Zakona odlučuje predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave i uprave. (2) Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave i uprave može ovlastiti poglavarstvo da do stanovite svote odlučuje o sredstvima stalne rezerve za namjene iz članka 78. točke 1. ovoga Zakona. (3) O korištenju sredstava stalne rezerve za namjene iz članka 78. točke 2. ovoga Zakona odlučuje poglavarstvo jedinice lokalne samouprave i uprave. Članak 81. Uporaba sredstava stalne rezerve iskazuje se u godišnjem obračunu proračuna jedinice lokalne samouprave i uprave. 4. Posebni računi Članak 82. (1) Određeni rashodi utvrđeni posebnim zakonima i odlukom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave i uprave mogu se financirati preko posebnih računa. (2) Preko posebnih računa financiraju se neobvezni rashodi koji zahtijevaju utvrđivanje financijskih sredstava za više od jedne godine, poseban način upisivanja i korištenja sredstava. (3) O otvaranju posebnih računa odlučuje predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave i uprave. 5. Zaduživanje Članak 83. (1) Jedinica lokalne samouprave i uprave može se zadužiti jedino ako Državni ured za reviziju ocijeni da vraćanje duga po osnovi zajma neće ugroziti financiranje njenih rashoda. (2) Jedinica lokalne samouprave i uprave može raspisati javni zajam ili izdati obveznice (blagajničke zapise) po odobrenju Ministarstva financija. Članak 84. (1) Jedinica lokalne samouprave i uprave ne može se zadužiti radi financiranja redovne djelatnosti tijela i korisnika svoga proračuna, osim kratkoročno, i to ako se prihodi proračuna ne ostvaruju ravnomjerno tijekom godine. (2) Jedinica lokalne samouprave i uprave može se zadužiti za financiranje izgradnje, dogradnje, preuređenja ili prilagođenja objekata te nabave opreme radi ostvarivanja trajnijih uvjeta za rad i djelovanje svojih tijela i korisnika njezina proračuna. Članak 85. (1) O višegodišnjemu zaduživanju odlučuje predstavničko tijelo, a o kratkoročnomu zaduživanju (za razdoblje do 6 mjeseci) poglavarstvo jedinice lokalne samouprave i uprave. (2) Ugovore o kreditu na osnovi odluke iz stavka 1. ovoga članka za proračun zaključuje predsjednik poglavarstva ili osoba nadležna za poslove proračuna i financija, na osnovi ovlaštenja predstavničkoga tijela jedinice lokalne samouprave i uprave. Članak 86. Jedinica lokalne samouprave i uprave može davati jamstva korisnicima proračuna i zaključivati zajmove do 20% vrijednosti vlastite imovine uz prethodno mišljenje Državnog ureda za reviziju i odobrenje Ministarstva financija. 6. Nadzor Članak 87. (1) Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave i uprave samostalno ili na način utvrđen statutom obavlja nadzor nad izvršavanjem proračuna i njenim financijskim poslovanjem te svrsishodnom uporabom sredstava što se proračunom raspoređuju za pojedine namjene. (2) Poglavarstvo samostalno ili na način utvrđen statutom nadzire financijsko, materijalno i računovodstveno poslovanje korisnika proračuna glede namjena, opsega i dinamike korištenja sredstava. Članak 88. (1) Ministarstvo financija nadzire uporabu prihoda jeinica lokalne samouprave i uprave. (2) Ministarstvo financija može zahtijevati da Državni ured za reviziju pregleda financijsko poslovanje jedinice lokalne samouprave i uprave glede sigurnosti, pouzdanosti, ekonomičnosti, djelotvornosti, svrsishodnosti uporabe sredstava općinskoga, gradskog i županijskog proračuna, u svezi s poslovima države koji su preneseni na te jedinice. (3) Predsjednik poglavarstva mora izvještaj o pregledu predložiti predstavničkomu tijelu i odboru iz članka 87. stavka 1. ovoga Zakona i u roku od tri mjeseca izvijestiti Ministarstvo financija o poduzetim mjerama na osnovi izvješća o pregledu. IV. KAZNENE ODREDBE Članak 89. (1) Novčanom kaznom u dinarskoj protuvrijednosti od 100 do 1.000 DEM kaznit će se za prekršaj: 1. porezni obveznik koji ne dostavi podatke za razrez poreza na nasljedstvo i darove (članak 16. stavak 1. i 3.), 2. porezni obveznik koji ne dostavi podatke za razrez poreza na cestovna motorna vozila i na plovne objekte (članak 19. stavak 4. i članak 22. stavak 2.), 3. porezni obveznik koji ne obračuna ili ne uplati porez na priređivanje zabavnih i športskih priredaba u propisanom roku (članak 25.), 4. porezni obveznik koji ne obračuna ili ne uplati porez na potrošnju u propisanomu roku (članak 32. stavak 3.), 5. porezni obveznik koji ne dostavi podatke za razrez poreza na kuće za odmor (članak 38. stavak 2. i 3.), 6. porezni obveznik koji ne dostavi podatke o isticanju reklame (članak 41. stavak 1.). (2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka odgovorna osoba u pravnoj osobi kaznit će se novčanom kaznom u dinarskoj protuvrijednosti od 50 do 300 DEM. Članak 90. Iznosi novčanih kazni iz članka 89. ovoga Zakona izriču se u hrvatskim dinarima prema srednjem tečaju DEM Narodne banke Hrvatske na dan izricanja kazne. Članak 91. (1) Postupak za izricanje kazne u prvom stupnju za prekršaje zbog povreda odredaba ovoga Zakona pokreće, vodi i rješenje o prekršaju donosi ispostava Porezne uprave (2) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka mrože se izjaviti žalba Središnjem uredu Porezne uprave. (3) Postupak zbog povreda odredaba ovoga Zakona vodi se u skladu s odredbama Zakona o porezu na dohodak V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 92. (1) Porez koji se, prema odredbama ovoga Zakona, plaća u godišnjem iznosu, iznimno u 1994. godini razrezuje se za cijelu godinu u iznosu propisanom odlukom grada, odnosno općine. (2) Odluke iz stavka 1. ovoga članka grad, odnosno općina mora donijeti do 28. veljače 1994. Članak 93. Općina, odnosno grad mora odluku kojom propisuje visinu i način plaćanja poreza dostaviti Ministarstvu financija u roku od 8 dana od dana njezina donošenja. Članak 94. Proračun, izmjene i dopune proračuna i godišnji obračun, jedinica Iokalne samouprave i uprave mora Ministarstvu financija dostaviti u roku od 15 dana od dana njihova donošenja. Članak 95. Odluka grada o prirezu na porez na dohodak mora se objaviti u "Narodnim novinama" i stupa na snagu osmoga dana od objave. Članak 96. Nadzor na primjenom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona provodi Ministarstvo financija i tijela nadležna za nadzor javnih prihoda. Članak 97. Ovlašćuje se ministar financija da po potrebi donosi podzakonske propise i akte za provođenje ovoga Zakona. Članak 98. (1) Sredstva za materijalne rashode u osnovnom školstvu iz članka 11. Zakona o osnovnom školstvu ("Narodne novine", br. 59/90. i 27/93.) osiguravaju se u državnomu proračunu. (2) Sredstva za troškove produženoga boravka i prehrane učenika te ostale materijalne troškove koji nisu utvrđeni u državnom pedagoškom standardu osiguravaju se u gradskom ili općinskom proračunu. (3) Nositelj sredstava raspoređenih u Posebnom dijelu Državnog proračuna za namjene iz stavka 1. ovoga članka jest Ministarstvo kulture i prosvjete. (4) Sredstva iz stavka 1. ovoga članka raspoređivat će i školama doznačivati Ministarstvo kulture i prosvjete. (5) Ovlašćuje se ministar kulture i prosvjete da po potrebi daje upute za provođenje odredaba ovoga članka. Članak 99. Završne račune o izvršenju proračuna dosadašnjih općina za 1993. donosi vijeće nove općine i grada na području kojeg se nalazi sjedište dosadašnje općine, ukoliko predstavnička tijela novih općina ili gradova sporazumno ne odluče drugačije. Članak 100. Naknadno uplaćeni prihodi proračuna dosadašnjih općina za 1993., nakon 1. siječnja 1994. uplaćivat će se na račune proračuna dosadašnjih općina za 1994. godinu, na koje su uplaćivani prije primjene ovoga Zakona. Članak 101. Danom početka primjene ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o komunalnim taksama ("Narodne novine", br. 11/73., 13/88. i 16/90.) i Zakon o pripadnosti javnih prihoda Republici Hrvatskoj i jedinicama lokalne samouprave i stopama republičkih poreza ("Narodne novine", br. 73/91, 18/92. i 43/93.), Zakon o financiranju javnih potreba ("Narodne novine", br. 58/90.), osim u dijelu što se odnosi na proračun Republike, Uredba o privremenom financiranju jedinica lokalne samouprave i uprave ("Narodne novine", br. 22/93., 42/93. i 100/93.) i Uredba o financiranju jedinica lokalne samouprave i uprave ("Narodne novine", br. 112/93). Članak 102. Ovaj Zakon stupa na snagu danom objave u "Narodnim novinama", a primjenjuje se od 1. siječnja 1994. godine. Klasa: 015-01/93-01/04 Zagreb, 29. prosinca 1993. ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Zastupničkog doma Sabora Stjepan Mesić, v. r. Zakon, NN 117/1993-2276 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Zakon Izdanje: NN 117/1993    Broj dokumenta u izdanju: 2276 Donositelj:ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 31.12.1993. ELI: /eli/sluzbeni/1993/117/2276 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©2026. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.