Poslovnik Vijeća udruženog rada Sabora Socijalističke Republike Hrvatske

Poslovnik Vijeća udruženog rada Sabora Socijalističke Republike Hrvatske Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Poslovnik Vijeća udruženog rada Sabora Socijalističke Republike Hrvatske NN 21/1990 (9.5.1990.), Poslovnik Vijeća udruženog rada Sabora Socijalističke Republike Hrvatske SABOR SOCIJALISTIČKE REPUBLIKE HRVATSKE Na temelju člana 369. stava 1. Ustava Socijalističke Republike Hrvatske, Vijeće udruženog rada Sabora Socijalističke Republike Hrvatske, na sjednici 25. travnja 1990, donijelo je POSLOVNIK Vijeća udruženog rada Sabora Socijalističke Republike Hrvatske I. UVODNE NAPOMENE Član 1. Način rada i organizacija Vijeća udruženog rada Sabora SR Hrvatske i njegovih radnih tijela utvrđuju se Poslovnikom Sabora, ovim poslovnikom i odlukama Vijeća. Član 2. Poslovnik Vijeća sadrži odredbe o: - organizaciji i konstituiranju Vijeća, - posebnim pravima i dužnostima zastupnika, - sjednicama Vijeća i radnih tijela Vijeća, - izboru i imenovanjima u Vijeću. Član 3. Vijeće obavlja zadatke i poslove iz svog djelokruga na sjednicama Vijeća i radnih tijela. Pojedine funkcije Vijeće obavlja i različitim oblicima djelovanja izvan sjednica (radna tijela, savjetovanja, konzultacije i dr.). Član 4. O pitanjima iz nadležnosti Saborakoja su mu Ustavom stavljena u djelokrug Vijeće odlučuje samostalno, ravnopravno s drugim vijećima Sabora odnosno s nadležnim skupštinama samoupravnih interesnih zajednica ili na zajedničkoj sjednici svih vijeća Sabora. Član 5. Vijeće samostalno obavlja poslove u vezi sa svojom organizacijom i konstituiranjem, te u tom cilju: - verificira mandat svojih članova i odlučuje o njihovim mandatno-imunitetskim pitanjima; - bira predsjednika i potpredsjednika Vijeća; - imenuje i razrješava tajnika Vijeća; - osniva radna tijela Vijeća, utvrđuje djelokrug njihovog rada, te bira i imenuje članove tih tijela; - donosi Poslovnik Vijeća II. ORGANIZACIJA VIJEčA 1. Verifikacija mandata Član 6. Prva sjednica novoizabranog Vijeća, radi verifikacije mandata i konstituiranja Vijeća, održava se najkasnije pretnaest dana od završenih izbornih radnji. Prvu sjednicu Vijeća poslije provedenih izbora saziva predsjednik Vijeća kojem ističe mandat i predsjedava joj do verifikacije mandata. U slučaju sprijećenosti predsjednika Vijeća, kojem ističe mandat, sjednici predsjedava najstariji zastupnik. Nakon verifikacije mandata novoizabranih zastupnika sjednici Vijeća predsjedava najstariji zastupnik. Član 7. Na prvoj sjednici provodi se verifikacija mandata. daje svečana izjava zastupnika i konstituira Vijeće. Zastupnicima novoizabranog Vijeća uručuje se izvještaj Republičke izborne komisije o rezultatima izbora, a zatim se bira Mandatno-imunitetska komisija. Mandatno-imunitetsku komisiju ćine predsjednik i šest članova izabranih iz reda zastupnika Vijeća. Prijedlog za sastav Mandatno-imunitetske komisije može podnijeti predsjedavajući ili grupa od 10 zastupnika. Verifikaciju mandata novoizabranih zastupnika provodi Vijeće na prijedlog Mandatno-imunitetske komisije. Predsjedavajući predaje Mandatno-imunitetskoj komisiji izvorni izvještaj Republičke izborne komisije i uvjerenja o izboru koja su novoizabrani zastupnici predali na početku sjednice. Član 8. Mandatno-imunitetska komisija, na osnovi izvještaja Republičke izborne komisije i izbornih spisa, ispituje zakonitost i pravilnost izbora i o utvrđenom stanju podnosi Vijeću izvještaj s prijedlogom. IzvjeŠtaj s prijedlogom Mandatno-imunitetske komisije urućuje se svim članovima Vijeća pred početak nastavka sjednice na kojoj se provodi verifikacija mandata zastupnika. Član 9. Vijeće razmatra izvještaj Mandatno-imunitetske komisije u cjelosti. Ako Komisija nije osporila mandat nijednog zastupnika, glasa se o izvještaju u cjelosti, a ako Komisija ospori neki mandat, prvo se glasa o svim neospornim mandatima, a zatim o svakom osporenom mandatu posebno. Izvještaj Mandatno-imunitetske komisije usvojen je ako je za njega glasala većina ukupnog broja članova u Vijeću. Član 10. Vijeće može odložiti donošenje odluke o verifikaciji pojedinog mandata i zaključiti da Republička izborna komisija prethodno izvrši potrebne uviđaje radi provjere valjanosti mandata. Odlaganje odluke o verifikaciji pojedinih mandata ne može biti duže od 30 dana. Član 11. Poslije verifikacije mandata, predsjedavajući na sjednici Vijeća poziva zastupnike da daju svečanu izjavu. Tekst svečane izjave čita predsjedavajući. Poslije čitanja, zastupnici potpisuju tekst svečane izjave i predaju ga predsjedavajućem. Član 12. Zastupnik čiji je mandat verificiran, a nije prisustvovao sjednici Vijeća, kao i zastupnik izabran u dopunskim ili ponovnim izborima, potpisuje tekst svečane izjave pred predsjednikom Vijeća koji o tome obavještava Vijeće na prvoj narednoj sjednici. Član 13. Verifikacijom mandata i davanjem svečane izjave zastupnik stječe sva prava i dužnosti zastupnika utvrđena Ustavom, zakonom, Poslovnikom Sabora i ovim poslovnikom. Član 14. Verifikaciju mandata zastupnika izabranim na ponovnim ili dopunskim izborima obavlja Vijeće na osnovi izvještaja Republičke izborne komisije i na prijedlog Mandatno-imunitetske komisije, shodno odredbama ovog poslovnika o verifikaciji mandata. 2. Prestanak mandata Član 15. Zastupniku prestaje mandat u slučajevima utvrđenim Ustavom i zakonom. U drugim slučajevima mandat prestaje kad nastupi činjenica koja povlači za sobom prestanak mandata. Član 16. Zastupniku koji je opzovan prestaje funkcija danom kada Vijeće, na osnovi izvještaja Republičke izborne komisije, utvrdi da mu je mandat prestao na osnovi opoziva. Ako je zastupnik podnio ostavku, predsjednik Vijeća dostavlja tekst ostavke zastupnicima Vijeća. Vijeće raspravlja o sadržaju ostavke i o tome donosi zaključak a ostavku prihvaća. Tog dana zastupniku prestaje mandat. Član 17. O svakom slučaju koji za sobom povlači prestanak mandata, osim ostavke, Mandatno-imunitetska komisija razmatra i o tome obavještava Vijeće a Vijeće utvrđuje dan prestanka mandata. Član 18. O svakom prestanku mandata zastupnika predsjednik Vijeća obavještava predslednika Sabora radi raspisivanja izbora. 3. Predsjednik i potpredsjednik Vijeća Član 19. Vijeće ima predsjednika i potpredsjednika koji se biraju između zastupnika Vijeća na četiri godine. Izbor predsjednika i potpredsjednika Vijeća provodi se poslije verifikacije mandata i davanja svečane izvjave zastupnika. Prijedlog za izbor predsjednika i potpredsjednika Vijeća podnosi Komisija za izbor i imenovanja a može ga podnijeti i grupa od najmanje 10 zastupnika Vijeća. Predstavnik predlagača ima pravo da na sjednici Vijeća pored pismenog dade i usmeno obrazloženje. Član 20. Izbor predsjednika i potpredsjednika Vijeća obavlja se tajnim glasanjem. Član 21. Predsjednik i potpredsjednik biraju se i opozivaju odnosno razrješavaju većinom glasova zastupnika prisutnih na sjednici Vijeća. Član 22. Predsjednik Vijeća predstavlja Vijeće; - priprema i saziva sjednice Vijeća; - predsjedava i održava red na sjednicama Vijeća; - usklađuje rad Vijeća s radom drugih vijeća Sabora i dogovara se s predsjednicima tih vijeća o naćinu i rokovi ma razmatranja pojedinih pitanja; - usklađuje rad odbora i drugih radnih tijela Vijeća; - brine se o osiguravanju uvjeta za rad zastupnika, dostavljanju materijala zastupnicima i o tome da svi članovi Vijeća budu upoznati s pitanjima koja su na dnevnom redu sjednice Vijeća; - brine se o suradnji Vijeća s Izvršnim vijećem Sabora i drugim republičkim organima; - brine se o ostvarivanju zadataka iz Programa rada Sabora koji su u nadležnosti Vijeća i izvršavanju zakljućaka Vijeća; - pokreće razmatranje pitanja na sjednicama Vijeća i njegovih odbora i drugih radnih tijela; - brine o provođenju načela javnosti u radu Vijeća; - potpisuje suglasno odredbama Poslovnika Sabora, akte koje donosi Vijeće; - daje upute tajniku Vijeća u pogledu izvršavanja zadataka i poslova za potrebe Vijeća; - ima druga prava i dužnosti predviđena Ustavom, Poslovnikom Sabora i ovim poslovnikom. Član 23. Predsjednik upućuje prijedloge za donošenje akata i druga pitanja iz samostalnog djelokruga Vijeća na razmatranju odgovarajućim radnim tijelima Vijeća. U pripremi sjednice Vijeća predsjednik može tražiti da odgovarajuće radno tijelo Vijeća razmotri pojedina pitanja iz djelokruga Vijeća i da podnese Vijeću izvještaj sa svojim prijedlozima i miŠljenjima o tom pitanju. 4. Tajnik Vijeća Član 24. Vijeće ima tajnika, a imenuje ga i razrješava na prijedlog Predsjedništva Sabora. Tajnik Vijeća pomaže predsjedniku Vijeća u pripremanu sjednica Vijeća, organizira rad, obavljanje stručnih i drugih poslova za potrebe Vijeća, njegovih radnih tijela i zastupnika Vijeća, te obavlja druge poslove koje mu povjeri Vijeće, predsjednik Vijeća ili tajnik Sabora. Za svoj rad i obavljanje stručnih i drugih poslova za potrebe Vijeća, tajnik Vijeća odgovoran je Vijeću i tajniku Sabora, a za poslove koje mu je povjerio predsjednik Vijeća odgovoran je predsjedniku Vijeća. Član 25. Tajnik Vijeća imenuje se na vrijeme od četiri godine i može biti imenovan najviše dva puta uzastopce na tu funkciju. Tajnik Vijeća ima pomoćnika kojeg na prijedlog tajnika Sabora, imenuje Predsjedništvo Sabora. III. RADNA TIJELA VIJEčA Član 26. Za razmatranje općih pitanja politike i pripremanje rasprave, prijedloga i odlučivanja na sjednicama Vijeća, za one funkcije i zadatke iz djelokruga Vijeća za koje nisu osnovana radna tijela Sabora Vijeće osniva svoja radna tijela. Član 27. Radna tijela Vijeća, osim Mandatno-imunitetske komisije i njihov djelokrug Vijeće utvrđuje posebnom odlukom. Prijedlog odluke o radnim tijelima Vijeća, njihovom djelokrugu i broju članova, podnosi Vijeću Komisija za poslovnik Vijeća a može ga podnijeti i grupa od 10 zastupnika. Član 28. Radna tijela Vijeća imaju predsjednika, zamjenika predsjednika i određeni broj članova. Zamjenika predsjednika biraju članovi radnih tijela iz svojih redova. Komisija za poslovnik Vijeća ima predsjednika i četiri člana. Iznimno mogu se u pojedini odbor kao članovi imenovati naučni, stručni i javni radnici, s tim da njihov broj ne može biti veći od broja članova izabranih iz reda zastupnika Vijeća. Imenovanje po odredbama iz stava 4. ovoga člana obavlja Vijeće na prijedlog Komisije Sabora za izbor i imenovanja. Član 29. Radna tijela Vijeća imaju tajnika. Tajnik radnog tijela pomaže predsjedniku radnog tijela u pripremanju sjednice, brine se o pripremanju izvještaja i zapisnika sa sjednice i organizira i obavlja druge stručne poslove za potrebe radnog tijela. Tajnik radnog tijela na zahtjev pojedinog člana ili po vlastitoj inicijativi daje stručna mišljenja u vezi s primjenom Poslovnika Sabora i ovoga poslovnika i druga stručna mišljenja potrebna za rad radnog tijela. Član 30. Predsjednika i članove radnih tijela bira Vijeće na četiri godine, odnosno za vrijeme trajanja mandata. Vijeće može razriješiti dužnosti predsjednika i članove radnih tijela i prije isteka vremena za koje su izabrani. Član 31. Prijedlog za izbor predsjednika i članova radnih tijela Vijeća može podnijeti i grupa od najmanje deset zastupnika Vijeća. Član 32. Predsjednik radnog tijela organizira rad radnog tijela, priprema i saziva sjednice, predsjedava sjednicama, brine se o provođenju zaključaka radnog tijela, usklađuje rad radnog tijela s radom drugih tijela Sabora i njegovih vijeća, skupština odgovarajućih samoupravnih interesnih zajednica i obavlja druge poslove određen Poslovnikom Sabora i ovim poslovnikom. Član 33. Radna tijela Vijeća su dužna razmotriti, proućiti ili raspraviti određeno pitanje ako to zatraži Vijeće ili predsjednik Vijeća pripremajući sjednicu Vijeća i o svome radu prijedlozima podnijeti izvještaj. Član 34. Mandatno-imunitetska komisija - provjerava izvještaj Republičke izborne komisije o izboru i opozivu zastupnika, i daje prijedlog Vijeću za verifikaciju ili prestanak mandata; - raspravlja o razlozima prestanka mandata pojedinih članova Vijeća i o tome podnosi Vijeću i predsjedniku Sabora izvještaj s prijedlogom o potrebi za raspisivanjem dopunskih izbora i raspravlja druga pitanja u vezi s mandatno-imunitetskim pravima zastupnika. IV. SJEDNICE RADNIH TIJELA 1. Sazivanje sjednica Član 35. Radna tijela rade na sjednicama. Predsjednik radnog tijela saziva sjednicu po vlastitoj inicijativi ili na osnovi zaključka radnog tijela. Predsjednik je dužan sazvati sjednicu kad to zatraži Vijeće, predsjednik Sabora ili predsjednik Vijeća, ili kad to predloži najmanje trećina članova radnog tijela, uz navođenje pitanja koje treba staviti na dnevni red sjednice. Ako predsjednik nije u mogućnosti sazvati sjednicu radnog tijela ili ne sazove sjednicu kad je to dužan učiniti, sjednicu će sazvati predsjednik Vijeća. Član 36. Dnevni red sjednice radnog tijela predlaže predsjednik. Predsjednik je dužan unijeti u prijedlog dnevnog reda sva pitanja koja zahtijeva Vijeće. predsjednik Sabora, predsjednik Vijeća, Izvršno vijeće Sabora, trećina članova radnog tijela. Prijedlog dnevnog reda zajedno s odgovarajućim materijalima, predsjednik dostavlja članovima uz poziv na sjednicu radnog tijela najkasnije osam dana prije održavanja sjednice. Samo izuzetno, u hitnim slučajevima predsjednik može sazvati sjednicu u kraćem roku od osam dana s dostavom prijedloga dnevnog reda. Dnevni red utvrđuje se na sjednici. Član 37. O zakazanoj sjednici predsjednik obavještava pismeno predsjednika Sabora, predsjednika Vijeća i Izvršnog vijeća Sabora. Predsjednik poziva na sjednicu predlagača, odnosno predstavnike predlagača zakona ili drugog akta i podnosioca zahtjeva za donošenje zakona ili drugog akta te nosioce stručne obrade akta, kada se na dnevnom redu sjednice nalaze ovi akti. Ako i pored pravovremeno upućenog poziva sjednici ne prisustvuje predstavnik predlagača, radno tijelo može ako za to postoje i drugi opravdani razlozi odgoditi raspravu o prijedlogu zakona ili drugog akta, o ćemu će obavijestiti predsjednika Vijeća. Član 38. Sjednica radnog tijela može se održati ako sjednici prisustvuje više od polovine ukupnog broja članova. Odluke na sjednici radnog tijela donose se većinom glasova prisutnih članova. Član 39. Sjednice radnih tijela su javne. Radno tijelo može odlučiti da se pojedine sjednice ili rasprave o pojedinim točkama dnevnog reda održavaju bez prisustva javnosti. Sjednice Mandatno-imunitetske komisije, u pravilu, održavaju se bez prisustva javnosti. Član 40. Radna tijela Vijeća mogu održati zajedničke sjednice radi razmatranja pitanja od zajedničkog interesa. Zajednićku sjednicu radnih tijela sazivaju sporazumno predsjednici zainteresiranih radnih tijela. Zajedničkoj sjednici iz stava 1. ovoga člana predsjedava, prema dogovoru, jedan od predsjednika tih tijela. Član 41. Na sjednicama radnih tijela vodi se zapisnik. O zapisniku sjednice radnog tijela brine se tajnik radnog tijela. O radu na zajedničkoj sjednici radnih tijela svako radno tijelo vodi poseban zapisnik. Član 42. Zapisnici o radu na sjednici usvajaju se na narednoj sjednici radnog tijela, prije utvrđivanja dnevnog reda sjednice. Član 43. Na sjednicama radnih tijela prema potrebi, vode se i stenografske i fonografske bilješke u koje se unosi potpuni tok sjednice. 2. Razmatranje akata i drugih pitanja Član 44. Sva pitanja o kojima raspravlja i odlučuje Vijeće u pravilu se, prije rasprave na sjednici Vijeća, razmatraju na sjednici radnih tijela Vijeća odnosno radnih tijela Sabora. Predsjednik može, iznimno, predložiti da se o pojedinim pitanjima raspravlja na sjednici Vijeća i bez prethodnog razmatranja u radnom tijelu. U toku rasprave takvog pitanja Vijeće može zaključiti da se rasprava prekine i da se pitanje uputi na razmatranje matičnom radnom tijelu. Predsjednik Vijeća dostavlja potreban materijal za raspravu radnom tijelu Vijeća u čiji djelokrug spada pojedino pitanje. Član 45. Radna tijela dužna su razmotriti materijal koji im je dostavio predsjednik Vijeća, a mogu po svojoj inicijativi razmotriti i druga pitanja iz svog djelokruga. Član 46. O provedenoj raspravi na sjednici i zauzetim stavovima radno tijelo podnosi Vijeću pismeni izvještaj. U izvještaj radnog tijela unose se i izdvojena mišljenja pojedinih članova kada oni traže da se to unese u izvještaj. Radno tijelo će u svom izvještaju predložitti Vijeću donošenje odgovarajućih zaključaka. Kad podnosi Vijeću svoj izvještaj radno tijelo određuje svog izvjestioca. Izvjestilac radnog tijela, na osnovi zaključaka radnih tijela ili na zahtjev Vijeća obrazlaže mišljenja, stavove i prijedloge iznesene u izvještaju. Izvjestilac može povući amandman ili prijedlog koji je podnijelo radno tijelo, ako ga je radno tijelo na to ovlastilo. Izvjestilac radnog tijela ne može se izjašnjavati o pitanjima o kojima radna tijela nisu dala svoje mišljenje ili zauzela stav. Ako se takvo pitanje pojavi u raspravi u Vijeću, izvjestilac može tražiti da Vijeće odloži raspravu o tom pitanju dok ga radno tijelo ne razmotri. Rasprava o takvom pitanju odložit će se i ako Vijeće traži da radno tijelo o njemu dade svoje mišljenje odnosno zauzme stav. Član 47. O redu na sjednici radnog tijela brine se predsjednik. Za povredu reda na sjednicama predsjednik može članu radnog tijela izreći upozorenje, a u ponovljenom slučaju i opomenu koja se unosi u zapisnik. Ostalim učesnicima predsjednik može narediti da se udalje iz dvorane u kojoj se održava sjednica. Član 48. Na pitanja iz rada radnih tijela koja nisu uređena ovim Poslovnikom primjenjuju se odgovarajuće odredbe Poslovnika Sabora. V. SJEDNICE VIJEčA 1. Pripremanje i sazivanje sjednice Član 49. Sjednicu Vijeća saziva predsjednik Vijeća. Predsjednik saziva sjednicu Vijeća na osnovi zaključaka Vijeća ili na vlastitu inicijativu. Predsjednik je dužan sazvati sjednicu Vijeća na zahtjev Predsjedništva SR Hrvatske, predsjednika Sabora, Izvršnog vijeća radnih tijela ili na zahtjev petine članova Vijeća. Ako predsjednik Vijeća ne sazove sjednicu Vijeća kad je dužan to ućiniti, sjednicu Vijeća će sazvati predsjednik Sabora ili dvadeset zastupnika Vijeća. Član 50. Poziv za sjednicu s prijedlogom dnevnog reda dostavlja se zastupnicima u pravilu najmanje 20 dana prije dana određenog za održavanje sjednice. Iznimno, u roku od 7 dana prije dana određenog za održavanje sjednice može se predložiti dopuna dnevnog reda aktima koje donosi Vijeće republika i pokrajina Skupštine SFR Jugoslavije uz suglasnost republika i pokrajina. Izvještaj radnih tijela, Zakonodavno-pravne komisije i izvještaji odnosno mišljenja Izvršnog vijeća Sabora o prijedlozima zakona i drugih akata na dnevnom redu, dostavljaju se s tim da budu kod članova Vijeća u pravilu, najmanje 10 dana prije dana određenog za održavanje sjednice Vijeća. Izuzetno, u hitnim slučajevima, predsjednik Vijeća može sazvati sjednicu Vijeća u roku kraćem od 20 dana, a dnevni red za ovu sjednicu može predložiti i na samoj sjednici nije li u mogučnosti da ga dostavi ranije. Pod hitnim slučajevima iz stava 3. ovoga člana smatra se uređivanje pitanja za čije reguliranje, zakonom ili općim aktom, postoji stvarna i neodgodiva potreba, ili bi odugovlačenje uređivanja tih pitanja imalo štetne posljedice za interes društva. Član 51. O svakoj sjednici Vijeća obavještava se predsjednik Sabora, predsjednici ostalih vijeća i Izvršno vijeće Sabora. Saziv sjednice objavljuje se u glasilu Sabora. Član 52. U prijedlog dnevnog reda unose se sva pitanja iz nadležnosti Vijeća koja su u rokovima određenim Poslovnikom Sabora dostavili Ustavom i Poslovnikom Sabora ovlašteni predlagaći. Član 53. Svako pitanje koje se predlaže za dnevni red sjednice Vijeća mora biti obrađeno i dokumentirano, tako da se zastupnici u Vijeću mogu upoznati s problemom, razmotriti pitanja i o njima odlućivati. Predsjednik Vijeća može odrediti da se o pitanju koje je predloženo za dnevni red sjednice Vijeća, prije iznošenja pred Vijeće, pribavi dopunska dokumentacija ili mišljenje nadležnih organa uprave, društvenih, naučnih i drugih organizacija ili stručnjaka. 2. Otvaranje sjednice i utvrđivanje dnevnog reda Član 54. Uz poziv za sjednicu Vijeća, odnosno na sjednici Vijeća dostavlja se i pismena prijavnica koju je zastupnik dužan potpisati i predati tajniku ili osobi koju on odredi, pri ulasku u dvoranu u kojoj se održava sjednica. Nakon što se prebroje prijavnice, predsjednik obavještava Vijeće o broju prisutnih zastupnika i ujedno konstatira prisustvuje li sjednici potrebna većina zastupnika, te otvara sjednicu Vijeća. Ako predsjednik smatra da, sjednici ne prisustvuje dovoljan broj zastuprika, naložit će prozivanje. Prozivanje će se izvršiti i kad to zatraži jedan zastupnik ćiji zahtjev podrži najmanje deset drugih zastupnika. Prozivanje provodi tajnik Vijeća. Član 55. Dnevni red sjednice utvrđuje se na početku sjednice, na prijedlog predsjednika Vijeća. Ako predsjednik Vijeća u prijedlog dnevnog reda nije unio predmet koji je, u skladu s rokovima utvrđenim Poslovnikom Sabora. predložio ovlašteni predlagač, a predlagač ostaje pri svom prijedlogu, o prijedlogu se odlučuje na sjednici bez rasprave. Član 56. U hitnim slučajevima predsjednik Vijeća, radno tijelo Vijeća ili Sabora Predsjedništvo Socijalističke Republike Hrvatske, Predsjedništvo Sabora, Izvršno vijeće Sabora, zastupnik u Vijeću kojeg podrži najmanje 10 zastupnika mogu i na sjednici predložiti da se određeno pitanje stavi na dnevni red, ali su dužni obrazložiti hitnost prijedloga. O tom prijedlogu Vijeće odlućuje bez rasprave. Prije odlučivanja o takvom prijedlogu saslušat će se mišljenje predstavnika Izvršnog vijeća Sabora. 3. Predsjedanje sjednici i sudjelovanje u radu Član 57. Sjednici Vijeća predsjedava predsjednik Vijeća. Predsjednika u slučaju odsutnosti ili spriječenosti zamjenjuje potpredsjednik Vijeća. Ako je i potpredsjednik spriječen, na sjednici se bira jedan od zastupnika koji će predsjedati sjednici. U tom slučaju sjednicu otvara po godinama najstariji zastupnik i predsjedava do izbora zastupnika koji će dalje predsjedavati toj sjednici. Najstariji zastupnik predsjedava sjednici i kad su predsjednik i potpredsjednik razriješeni dužnosti do izbora novog predsjednika. Član 58. Pravo i dužnost da prisustvuju i sudjeluju u radu na sjednici Vijeća imaju svi članovi Vijeća. U radu na sjednici Vijeća mogu sudjelovati bea prava odlučivanja, i - članovi Predsjedništva Socijalističke Republike Hrvatske; - predstavnici drugih vijeća Sabora, Predsjedništva Sabora, radnih tijela Sabora i njegovih vijeća, skupština samoupravnih interesnih zajednica, Izvršnog vijeća Sabora, skupština općina i gradskih zajednica općina; - predstavnici republičkih organa uprava i drugih republićkih organa kad se raspravlja prijedlog zakona, drugog općeg akta ili drugo pitanje koje se odnosi na područje iz djelokruga ili organa; - predstavnici radnih organizacija, političkih organizacija i drugih organizacija i zajednica, te znanstveni, stručni i drugi javni i politički radnici koji su pozvani na sjednicu radi iznošenja mišljenja o pojedinim pitanjima koja su na dnevnom redu sjednice Vijeća. Član 59. Na sjednici Vijeća može održati govor i strani državljanin kao gost. Član 60. Nitko ne može govoriti na sjednici prije nego što zatraži i dobije riječ od predsjednika Vijeća. Prijave za riječ podnose se čim se otvori rasprava i mogu se podnositi sve do zaključenja rasprave. Član 61. Govornik govori, u pravilu, s govornice. S mjesta se može govoriti samo ako to dozvoljavaju tehnički uvjeti da govornika svi ćuju i da njegove riječi mogu biti zabilježene. Predsjednik osigurava da govornik ne bude ometan ili spriječen u svom govoru. Govornika može opomenuti na red ili prekinuti u govoru samo predsjednik. Član 62. Predsjednik daje zastupnicima riječ po redu kojim su se prijavili. Član 63. Zastupniku koji želi govoriti o povredi poslovnika ili o povredi utvrđenoga dnevnog reda predsjednik daje riječ čim je zatraži. Govor zastupnika ne može trajati dulje od pet minuta. Predsjednik je dužan poslije iznesenog prigovora dati objašnjenje u pogledu povrede poslovnika odnosno utvrđenog dnevnog reda. Ako zastupnik nije zadovoIjan objašnjenjem, o tome se rješava na sjednici bez rasprave. Ako zastupnik zatraži riječ da bi ispravio navod koji je, po njegovom mišljenju, netočno izložen, koji je bio povod nesporazuma ili koji je izazvao potrebu posebnog objašnjenja, predsjednik će mu dati riječ čim se završi govor onoga koji je izazvao potrebu ispravka. Zastupnik se u svom govoru mora ograničiti na ispravak odnosno posebno objašnjenje, a njegov govor ne može trajati dulje od pet minuta. Član 64. Govornik može govoriti samo o pitanju o kome se raspravlja i po utvrđenom dnevnom redu. Ako se govornik udalji od predmeta dnevnog reda, predsjednik će ga pozvati da se drži dnevnog reda. Ako se govornik i poslije drugog poziva ne drži predmeta dnevnog reda, predsjednik će mu oduzeti rijeć. Član 65. Izlaganja zastupnika i drugih sudionika na sjednici Vijeća treba da budu kratka, koncizna i u okviru pitanja o kome se raspravlja. Trajanje izlaganja, u pravilu, nije ograničeno, osim ako ovim poslovnikom nije drugaćije određeno. Vijeće može, na prijedlog predsjednika ili na traženje zastupnika čiji zahtjev podrži najmanje 10 zastupnika, odlučiti da govornik o istom predmetu može govoriti samo jedanput i odrediti vrijeme trajanja govora. Zastupnik može svoj govor predati u pismenoj formi. Ekspozei koji se usmeno podnose, a pripremljeni su i u pismenoj formi, moraju se prethodno podnijeti zastupnicima. 4. Održavanje reda na sjednici Član 66. Red na sjednici osigurava predsjednik. Za povredu reda na sjednici predsjednik može izreći mjere: opomenu i oduzimanje riječi. Opomena će se izreći zastupniku koji svojim ponašanjem ili govorom narušava red i odredbe poslovnika. Zastupniku će se oduzeti riječ kad svojim govorom na sjednici narušava red i odredbe poslovnika, a već je na istoj sjednici dva puta bio opomenut da se drži reda i odredaba poslovnika. Ako predsjednik ne može održati red na sjednici redovnim mjerama. odredit će kratak prekid sjednice. Član 67. Predsjednik može naložiti da se iz dvorane udalji svaki slušalac, koji narušava red. Ako je red znatno narušen, predsjednik može naložiti da se udalje svi slušaoci iz dvorane u kojoj se održava sjednica. Član 68. Osobe koje se za vrijeme sjednice nalaze u dvorani po službenom poslu dužne su u pogledu održavanja reda izvršavati naloge predsjednika. 5. Tok sjednice Član 69. Nakon što otvori sjednicu predsjednik daje kratka objašnjenja u vezi s radom sjednice i obavještenja o drugim prethodnim pitanjima. Predsjednik obavještava Vijeće o tome tko je pozvan na sjednicu i koji su ga zastupnici obavijestili da su spriječeni da prisustvuju sjednici. Član 70. Prije utvrđivanja dnevnog reda predsjednik pita zastupnike imaju li primjedaba na zapisnik prethodne sjednice. O osnovanosti primjedaba na zapisnik odlućuje se bez rasprave. Ako se primjedba prihvati, izvršit će se u zapisniku odgovarajuća izmjena. Član 71. Prije utvrđivanja dnevnog reda zastupnici mogu postavljati pitanja i tražiti objašnjenja i obavještenja u skladu s Poslovnikom Sabora Vijeće može odrediti i posebno vrijeme na sjednici za postavljanje pitanja i traženje obavještenja. Član 72. Poslije utvrđivanja dnevnog reda prelazi se na raspravu o pojedinim predmetima, i to redom koji je utvrđen u dnevnom redu. U toku sjednice Vijeće može izvršiti izmjene u redoslijedu razmatranja pojedinih predmeta koji su utvrđeni u dnevnom redu. Član 73. Na sjednici se o svakom predmetu na dnevnom redu raspravlja prije nego što se o njemu odlučuje ili zauzima stav, osim ako je ovim poslovnikom određeno da se o nekom predmetu odlućuje bez rasprave. Član 74. Na poćetku rasprave o svakom predmetu prcdlagač može dati dopunsko usmeno obrazloženje. Nakon što predlagač podnese obrazloženje, mogu izvjestioci radnih tijela, ako to žele, i usmeno izložiti stav radnog tijela. O pojedinom predmetu raspravlja se dok ima prijavljenih govornika. U toku rasprave mogu se iznositi mišljenja, tražiti objašnjenja i pokretati pitanja u pogledu predloženih riješenja. Predsjednik zaključuje raspravu kad utvrdi da nema više prijavljenih govornika. 6. Prekidanje sjednice Član 75. Predsjednik može prekinuti rad sjednice Vijeća i odrediti dan i sat kada će se rad nastaviti. Predsjednik prekida sjednicu zbog nedostatka kvoruma, zbog zahtjeva da se u međuvremenu izvrše potrebne konzultacije i prikupe potrebna mišljenja i u drugim slučajevima kad je to ovim poslovnikom predviđeno ili kad to Vijeće zaključi. Ako je sjednica prekinuta zbog nedostatka kvoruma, a kvorum ne postoji ni u nastavku rada sjednice, predsjednik obavještava prisutne zastupnike da se rad sjednice ne može nastaviti i da će u skladu s odredbama Poslovnika Sabora i ovog poslovnika, naknadno sazvati sjednicu. 7. Odlučivanje na sjednici Član 76. Za donošenje odluka na sjednici Vijeća potrebna je prisutnost većine članova Vijeća. Ako se na sjednici Vijeća odlućuje tajnim glasanjem, broj prisutnih utvrđuje se na temelju preuzetih glasaških listića. Odluka Vijeća je punovažna, ako je za nju glasala većina prisutriih zastupnika, osim ako je Ustavom, Poslovnikom Sabora i ovim poslovnikom određeno da je za donošenje pojedinih odluka potrebna kvalificirana većina. Zakoni o obaveznom udruživanju dijela sredstava društvene reprodukcije donose se dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika u Vijeću, po prethodno pribavljenom mišljenju Vijeća Saveza sindikata Hrvatske i Privredne komore Hrvatske. Odluka o davanju suglasnosti na promjene Ustava Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije donosi se dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika u Vijeću. O pitanjima, koja uređuju samoupravni položaj radnih ljudi i gradana, financiranja funkcija druŠtveno-politićkih zajednica i prijedloga društvenih planova, a koja se prije konačnog odlučivanja po Ustavu obavezno iznose na javnu raspravu, Vljeće donosi odluku većinom ukupnog broja svojih članova utvrđenog Ustavom. Član 77. O donošenju odluke da se zakon donese po hitnom postupku Vijeće odlučuje većinom ukupnog broja svojih članovaa. Član 78. U slučaju donošenja zakona čije pojedine odredbe imaju povratno djelovanje, zakon se može donijeti ako se za njega izjasni većina od ukupnog broja članova Vijeća. Prije rasprave o zakonu iz stava 1. ovoga člana Vijeće se mora većinom glasova od ukupnog broja članova izjasniti da je povratno djelovanje predloženih odredaba zakona u općem društvenom interesu. Član 79. Glasanje je javno, osim ako Ustavom, Poslovnikom Sabora ili ovim poslovnikom nije određeno da se glasa tajno. Glasanje za izbor i razrješavanje predsjednika i članova radnih tijela Vijeća i svih drugih funkcioriara koje bira ili imenuje Vijeće provodi se tajno samo ako to odluči Vijeće na prijedlog predsjednika ili zastupnika koga podrži najmanje deset drugih zastupnika. Član 80. Zastupnici glasaju na taj naćin da se izjašnjavaju "za" ili "protiv" prijedloga ili se uzdržavaju od glasanja. Glasanje se provodi istovremeno, dizanjem ruku ili poimenično izjašnjavanjem. Iznimno od odredaba stava 1. ovoga člana, ako se prilikom glasanja o amandmanu za njegovo prihvaćanje izjasni manje od polovine prisutnih zastupnika. predsjednik može odmah konstatirati da je amandman odbijen. Član 81. Glasanje dizanjem ruku provodi se tako što predsjednik prvo poziva zastupnike da se izjasne tko je za prijedlog, zatim tko je protiv prijedloga i tko se uzdržao od glasanja. Član 82. Poimenićno se glasa kad to odredi predsjednik zato što smatra da je to potrebno da bi se točno utvrdio rezultat glasanja, ili kad to zahtijeva zastupnik čiji zahtjev podrži najmanje 10 drugih zastupnika. Član 83. Poimenično glasanje prov,odi se tako da se svaki prozvani zastupnik izjašnjava "za" ili "protiv" prijedloga ili se uzdržava od glasanja. Kad je prozivanje završeno, ponovo se prozivaju zastupnici za koje u popisu zastupnika nije zabilježeno da su glasali. Zastupnike proziva i prebrojava glasove tajnik Vijeća. Neposredno nakon provedenog javnog glasanja predsjednik Vijeća utvrđuje i objavljuje rezultat glasanja. Član 84. O pitanjima koja se razmatraju odnosno raspravljaju na sjednici Vijeća, mogu se donositi akti Sabora iz djelokruga Vijeća te akti i zaključci Vijeća. Rasprava pojedinih pitanja kod kojih nije predloženo donošenje određenog akta, a Vijeće rne odluči da donese zaključak s uputstvom za rad ili smjernicom za radno tijelo Vijeća ili druge nadležne organe, završava se prelazom na dnevni red. Prelazom na dnevni red završava se rasprava i kad predlagač tokom rasprave povuče svoj prijedlog. 8. Zakljućivanje sjednice Član 85. Kad se iscrpi dnevni red i sjednica završi rad, predsjednik Vijeća zaključuje sjednicu. 9. Zapisnici Član 86. O radu na sjednici Vijeća vodi se zapisnik. Zapisnik sadrži osnovne podatke o radu na sjednici, a naročito o prijedlozima iznijetim na sjednici i o donesenim zaključcima. U zapisnik se unosi i rezultat glasanja o pojedinom predmetu. Zastupnik koji je na sjednici izdvojio svoje mišljenje može tražiti da se bitni dijelovi njegove izjave unesu u zapisnik. O sastavljanju zapisnika Vijeća brine se tajnik Vijeća. Član 87. Zapisnik se sastavlja, u pravilu, istog dana kad je sjednica zaključena. Zapisnik se dostavlja svim zastupnicima odmah po sastavljanju, a najkasnije uz poziv za narednu sjednicu. Zapisnik na koji nije bilo primjedbi, odnosno zapisnik u kojem su suglasno s prihvaćenim primjedbama izvršene izmjene, smatra se usvojenim. Usvojeni zapisnik potpisuju predsjednik i tajnik Vijeća. Izvornike zapisnika sjednica Vijeća ćuva tajnik Vijeća. Član 88. O radu na sjednici Vijeća vode se i stenografske bilješke ili se obavlja fonografsko snimanje. Na osnovi toga sastavlja se zapisnik o potpunom toku sjednice. Stenografske bilješke odnosno fonografske snimke stavljaju se na uvid zastupnicima, na njihov zahtjev. Ostvarivanje toga prava zastupnika osigurava tajnik Vijeća. Svaki zastupnik i drugi sudionik u raspravi ima pravo da redigira svoje izlaganje bez unošenja bitnih izmjena u tekst odnosno bez izostavljanja izraženih misli i razloga. U slučaju spora o osnovanosti zahtjeva da se izvrši ispravak u zapisniku o potpunom toku sjednice, odlučuje se na sjednici Vijeća bez rasprave. VI. IZBORI I IMENOVANJA U VIJEĆU Član 89. Prijedlozi za izbor, imenovanje i razrješenje predsjednika. članova radnih tijela Vijeća i članova radnih tijela Sabora i drugih funkcionara čiji je izbor i imenovanje u djelokrugu ne moraju sadržavati veći broj kandidata od broja koji se bira. Prijedlozi za izbor, imenovanje odnosno razrješenje podnose se Vijeću najkasnije tri dana prije sjednice Vijeća a moraju se staviti na raspolaganje članovima Vijeća do početka sjednice Vijeća. Član 90. Prijedlog kandidature za izbor i imenovanje odnosno razrješenje podnosi Vijeću Komisije Sabora za izbor i imenovanja. Prijedlog kandidature može podnijeti i grupa od najmanje deset članova Vijeća. Član 91. Predstavnik Komisije za izbor i imenovanja, odnosno grupe zastezpnika imaju pravo na sjednici da obrazlože svoj prijedlog kandidature. Član 92. O izboru i imenovanju odnosno razrješenju Vijeće, odlučuje javnim glasanjem i to većinom glasova prisutnih zastupnika, ako ovim poslovnikom nije drugačije određeno odnosno ako na sjednici Vijeće ne odluči da se provede tajno glasanje. U javnom glasanju zastupnici glasaju dizanjem ruke. Rezultat javnog glasanja utvrđuje i objavljuje predsjednik Vijeća neposredno nakon završenog glasanja. Član 93. Tajno glasanje provodi se glasačkim listićima. Glasački listići moraju biti jednake veličine, iste boje i oblika i svaki ovjeren pečatom Sabora. Imena predloženih kandidata unose se na glasački listić abecednim redom. Ispred imena svakog kandidata stavlja se redni broj. Član 94. Svaki zastupnik prema spisku dobiva jedan glasački listić. Poslije podjele glasaćkih listića, predsjednik Vijeća objašnjava naćin glasanja i određuje vrijeme za popunjavanje glasačkih listića. Glasa se na taj naćin što svaki član Vijeća zaokružuje redni broj ispred imena onog kandidata, odnosno ispred imena nosioca one kandidatske liste za koju glasa. Glasački listić na kojem je zaokruženo više rednih brojeva nego se bira kandidata i glasački listić iz koga se ne može jasno utvrditi za koga je zastupnik glasao smatraju se nevažećim. Član 95. Nakon što svi prisutni zastupnici glasaju i predsjednik Vijeća objavi da je glasanje završeno, pristupa se utvrđivanju rezultata glasanja. Glasove prebrojava tajnik Vijeća uz sudjelovanje dvojice zastupnika koje na prijedlog predsjednika odredi Vijeće. Rezultat tajnog glasanja objavljuje predsjednik Vijeća, navodeći koliko je zastupnika glasalo, koliko su dobili glasova pojedini kandidati, odnosno kandidatske liste i koliko je bilo nevažećih glasova. Član 96. Ako je bio predložen samo jedan kandidat odnosno samo jedna kandidatska lista, kandidat odnosno kandidati s kandidatske liste izabrani su ako je za njihov izbor glasala većina na sjednici prisutnih članova Vijeća. Ako je bilo dva ili više kandidata, izabran je onaj kandidat koji je dobio većinu glasova prisutnih zastupnika. Kad su predložene dvije ili više kandidatske liste, izabrani su svi kandidati s one liste koja je dobila većinu glasova prisutnih zastupnika. Član 97. Ako ni jedan kandidat niti ni jedna kandidatska lista nisu dobili potrebnu većinu glastiva glasanje se ponavlja. Prije ponovnog glasanja predlagači mogu povući svoje prijedloge kandidature, a mogu se podnositi i novi prijedlozi. U ponovnom glasanju glasa se za sve ranije predložene kandidate odnosno kandidatske liste, ako prijedlog kandidature nije povučen, te za nove kandidate odnosno kandidatske liste, ako budu naknadno predloženi. Ako ni pri ponovljenom glasanju ne dobije potrebnu većinu toliki broj kandidata koliko se funkcionara bira, prijedlog za izbor kahdidata koji ni u ponovljenom glasanju nisu dobili potrebnu većinu, skida se s dnevnog reda. Član 98. Odredbe koje se odnose na izbor i imenovanje shodno se primjenjuju i u postupku za razrješavanje. Član 99. Izbor predsjednika i članova radnih tijela Vijeća u cjelini provodi se na osnovi kandidatskih lista. Svaka kandidatska lista mora sadržavati onoliko kandidata koliko se bira članova radnih tijela. VII. SURADNJA VIJEĆA S VIJEĆIMA UDRUŽENOG RADA SKUPŠTINA OPĆINA I GRADSKIH ZAJEDNICA OPĆINA, VIJEĆIMA UDRUŽENOG RADA SKUPŠTINA SOCIJALISTIČKIH REPUBLIKA I SOCIJALISTIČKIH AUTONOMNIH POKRAJINA, ORGANIZACIJA UDRUŽENOG RADA, NJIHOVIM OPĆIM UDRUŽENJIMA, PRIVREDNIM KOMORAMA I DRUGIM ORGANIZACIJAMA I ZAJEDNICAMA Član 100. U ostvarivanju svojih zadataka, a napose u rješavanju pitanja od zajednićkog interesa za udruženi rad te pitanja koja se odnose na razvoj društveno-ekonomskih odnosa Vijeće može surađivati s vijećima udruženog rada skupština općina i gradskih zajednica općina. Član 101. Radi što uspješnijeg ostvarivanja svojih zadataka, a napose u rješavanju pitanja koja se odnose na razvoj društveno-ekonomskih odnosa, Vijeće i njegova radna tijela surađuju s: - odgovarajućim vijećima socijalistićkih republika i socijalističkih autonomnih pokrajina, odnosno njihovim radnim tijelima, - Privrednom komorom Hrvatske, - osnovnim privrednim komorama, - općim udruženjima organizacija udruženog rada, - odgovarajućim samoupravnim interesnim zajednicama, - organizacij ama udruženog rada. Ova suradnja ostvaruje se naročito razmjenom značajnih informativnih i dokumentacijskih materijala, organiziranjem zajedničkih rasprava radi razmjene mišljenja te drugim pogodnim oblicima o pitanjima od zajedničkih interesa, a koja ulaze u djelokrug Vijeća. Član 102. U obavljanju svojih funkcija Vijeće surađuje s radnicima i radnim Ijudima u organizacijama udruženog rada i u drugim organizacijama i zajednicama, te radi usklađivanja njihovih posebnih i zajedničkih interesa s općim društvenim interesima razmatra njihove inicijative, mišljenja i prijedloge što ih upućuju Vijeću po svojoj inicijativi ili na traženje pojedinih tijela Sabora i Vijeća. Član 103. Kad Vijeće sudjeluje u donošenju propisa ili utvrdivanja mjera koje se odnose na uvjete privređivanja i na društvene obaveze organizacija udruženog rada, zatražit će o tom mišljenje Privredne komore Hrvatske i drugih općih udruženja organizacija udruženog rada. Član 104. Vijeće i njegova radna tijela mogu odlučiti da na sjednici zajedno s predstavnicima odredenih organizacija udruženog rada, njihovih općih udruženja, Privredne komore Hrvatske i drugih samoupravnih organizacija i zajednica razmotre određena načelna pitanja koja se odnose na stanje u pojedinim oblastima ili druga opća pitanja od interesa za odnose tih organizacija ili za utvrđivanje ekonomske politike. Inicijativa i prijedlog za pozivanje predstavnika iz stava 1. ovoga člana na sjednicu može poteći i od tih organizacija. VIII. STRUČNA SLUŽBA VIJEĆA Član 105. Vijeće ima stručnu službu za obavljanje stručnih i administrativnih poslova za potrebe Vijeća i njegovih radnih tijela, koja su u sastavu Stručne službe Sabora. Stručna služba Vijeća obavlja poslove oko pripremanja i organiziranja sjednica Vijeća i njegovih radnih tijela, davanja stručnih mišljenja u vezi s radom i zadacima Vijeća i njegovih stručnih mišljenja u vezi s radom i zadacima Vijeća i njegovih tijela, pribavlja i priprema dokumentacijski materijal i tijela, pribavlja i priprema dokumentacijski materijal i podatke potrebne za rad Vijeća, brine se za provođenje zaključaka Vijeća i prati njihovo izvršavanje, te obavlja i druge stručne i administrativne poslove za potrebe Vijeća i njegovih radnih tijela. Određeni radnici stručne službe Vijeća u obavljanju dužnosti tajnika pojedinih radnih tijela Vijeća, prisustvuju njihovim sjednicama, brinu se o zapisnicima i provodenju zaključaka sa sjednica te pridržavanju poslovnika Vijeća i Sabora na sjednicama tih tijela. Tajnika radnog tijela Vijeća imenuje Predsjedništvo Sabora na prijedlog tajnika Sabora. Član 106. Na dan stupanja na snagu ovoga poslovnika prestaje važiti Poslovnik Vijeća udruženog rada Sabora Socijalističke Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 25/86) i Odluka o radnim tijelima Vijeća udruženog rada Sabora Socijalističke Republike Hrvatske i njihovom djelokrugu Š"Narodne novine", br. 20/86). Član 107. Ovaj poslovnik stupa na snagu na dan objave u "Narodnim novinama". Urbroj : 62101-90-0028 Klasa: 021-03/90-04/03 Zagreb, 26. travnja 1990. SABOR SOCIJALISTIčKE REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća udruženog rada Milan Janus, v. r. Predsjednik Sabora dr Anđelko Runjić, v. r Ostalo, NN 21/1990-416 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Ostalo Izdanje: NN 21/1990    Broj dokumenta u izdanju: 416 Datum tiskanog izdanja: 9.5.1990. ELI: /eli/sluzbeni/1990/21/416 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©2026. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.