Zakon o izboru i opozivu odbornika i zastupnika

Zakon o izboru i opozivu odbornika i zastupnika Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Zakon o izboru i opozivu odbornika i zastupnika NN 7/1990 (17.2.1990.), Zakon o izboru i opozivu odbornika i zastupnika SABOR SOCIJALISTIČKE REPUBLIKE HRVATSKE Na temelju člana 389. Ustava Socijalističke Republike Hrvatske, donosim UKAZ o proglašenju Zakona o izboru i opozivu odbornika i zastupnika Proglašava se Zakon o izboru i opozivu odbornika i zastupnika, što ga je Sabor Socijalističke Republike Hrvatske donio na sjednici Vijeća udruženog rada 15. veljače 1990, na sjednici Vijeća općina 15. veljače 1990. i na sjednici Društveno-političkog vijeća 15. veljače 1990. godine. Klasa: 011-01/90-01/01 Urbroj : 71-90-1 Zagreb, 16. veljače 1990. Predsjednik Predsjedništva SR Hrvatske Ivo Latin, v. r. ZAKON o izboru i opozivu odbornika i zastupnika I. OPĆE ODREDBE Član 1. Ovim se zakonom uređuje izbor i opoziv odbornika u skupštine općine i gradskih zajednica općina te zastupnika u Sabor Socijalističke Republike Hrvatske. Član 2. Izbori za skupštine društveno-političkih zajednica su neposredni i tajni. Član 3. Opće biračko pravo u smislu ovoga zakona imaju državljani Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije s navršenih 18 godina života. Radnici u organizacijama i zajednicama imaju, izuzetno, posebno biračko pravo za vijeća udruženog rada, neovisno o godinama života. Član 4. Odbornike i zastupnike u vijeće mjesnih zajednica općinske skupštine, vijeće općina skupštine gradske zajednice općina, Vijeće općina Sabora i društveno-politička vijeća skupština društveno-političkih zajednica biraju građani s biračkim pravom u izbornim jedinicama u kojima imaju prebivalište. Odbornike i zastupnike u vijeće udruženog rada skupština društveno-političkih zajednica biraju radnici koji rade u organizacijama i zajednicama u izbornoj jedinici, individualni poljoprivrednici i drugi radni ljudi koji samostalno obavljaju djelatnost osobnim radom sredstvima u vlasništvu građana i radnici koji su kod njih zaposleni. U vijeća skupština društveno-političkih zajednica, osim u vijeće udruženog rada, biraju se građani s biračkim pravom koji imaju prebivalište u društveno-političkoj zajednici za čiju su skupštinu raspisani izbori. U vijeće udruženog rada skupština društveno-političkih zajednica biraju se radnici s općim biračkim pravom koji rade u organizacijama i zajednicama u odgovarajućoj izbornoj jedinici. Član 5. Svaki državljanin koji ispunjava uvjete iz člana 3. i člana 4. ovoga zakona ima pravo da bude upisan u birački spisak i da glasa na izborima. Član 6. Jamči se sloboda opredjeljenja birača i tajnost glasanja. Nitko ne smije biti pozvan na odgovornost zbog glasanja ili zbog toga što nije glasao. Nitko ne smije tražiti od birača da objavi svoje glasačko opredjeljenje. Član 7. Odbornik odnosno zastupnik ne može istovremeno biti funkcionar ni sudac koga bira odnosno imenuje skupština iste društveno-političke zajednice ili izvršno vijeće skupštine. Član 8. Odborniku odnosno zastupniku prestaje mandat prije isteka vremena za koje je izabran: 1. ako podnese ostavku; 2. ako je opozvan; 3. ako je pravomoćnom sudskom odlukom lišen paslovne sposobnosti; 4. ako je pravomoćnom sudskom presudom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci ili težu kaznu; 5. ako je biran odnosno imenovan za funkcionara ili suca koga bira ili imenuje skupština odnosno koga imenuje izvršno vijeće skupštine iste društveno-političke zajednice, osim ako je izabran za profesionalnu funkciju u skupštini u kojoj, je odbornik odnošno zastupnik; 6. ako prestane imati prebivalište na području odgovarajuće društveno-političke zajednice odnosno ako prestane raditi u izbornoj jedinici. Odborniku ođnosno zastupniku u vijeću udruženog rada skupštine društveno-potitičke zajednice prestaje mandat u roku od 60 dana od dana kada je prestao raditi na području izborne jedinice u kojoj je biran za odbornika odnosno zastupnika, ako se u tom roku ne zaposli na području iste izborne jedinice. Član 9. Odbornika odnosno zastupnika može opozvati samo biračko tijelo koje ga je izabralo. Član 10. Službene rezultate izbora objavljuje nadležna izborna komisija za svaku izbornu jedinicu posebno. Zabranjeno je svako objavljivanje prethodnih rezultata ili procjena rezultata izbora prije zatvaranja biračkih mjesta. II. ORGANI ZA PROVOĐENJE IZBORA I OPOZIVA Član 11. Organi za provođenje izbora su izborne komisije i birački odbori. Član izborne komisije i biračkog odbora kao i zamjenik člana ovih organa može biti samo osoba koja ima opće biračko pravo. Članovi i njihovi zamjenici ne mogu biti kandidati za odbornike i zastupnike. Ni jedna politička organizacija ne može imati više od jedne trećine članova ni više od jedne trećine zamjenika članova izborne komisije i biračkog odbora. Član 12. Izbornu komisiju čini predsjednik i četiri člana, osim ako ovim zakonom nije drugačije određeno. Predsjednik izborne komisije i svaki njen član ima zamjenika. Izborna komisija uvijek mora imati neparni sastav. Sastav i izmjene u sastavu izborne komisije objavljuju se u službenom glasilu odgovarajuće društveno-političke zajednice. Član 13. Izbor odbornika u općinsku skupštinu provodi općinska izborna komisija koju imenuje općinska skupština. Predsjednik i zamjenik predsjednika općinske izborne komisije moraju biti diplomirani pravnici i u pravilu se imenuju iz reda sudaca. Član 14. Općinska izborna komisija: 1. brine se za zakonito provođenje izbora i opoziva odbornika; 2. na osnovi pravovaljanog prijedloga kandidata donosi deklaratornu odluku o tome koji su predloženi kandidati utvrđeni kao kandidati izborne jedinice za izbor odbornika; 3. određuje biračka mjesta; 4. imenuje biračke odbore; 5. utvrđuje rezultate izbora i objavljuje koji su kandidati u pojedinim izbornim jedinicama izabrani u općinsku skupštinu; 6. utvrđuje i objavljuje rezultat glasanja o opozivu odbornika u općinskoj skupštini; 7. tehnički priprema izbore i opoziv; 8. obavlja i druge poslove odredene ovim zakonom. Član 15. Izbor odbornika u skupštinu gradske zajednice općina provodi izborna komisija te zajednice. U pogledu imenovanja, sastava i djelokruga izborne komisije iz stava 1. ovoga člana na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga zakona koje se odnose na općinsku izbornu komisiju. Član 16. Izbor zastupnika provode izborne komisije u izbornim jedinicama. Predsjednik izborne komisije i njegov zamjenik imenuju se iz reda sudaca. Član 17. Izborna komisija u izbornoj jedinici: 1. brine se za zakonito provođenje izbora i opoziva; 2. na osnovi pravovaljanog prijedloga kandidata donosi deklaratornu odluku o tome koji su predloženi kandidati utvrđeni kao kandidati izborne jedinice za izbor zastupnika; 3. utvrđuje rezultate izbora i objavljuje koji je kandidat izabran te utvrđuje rezultate glasanja o opozivu; 4. tehnički priprema izbore i opoziv; 5. obavlja i druge poslove određene ovim zakonom. Član 18. Provođenjem izbora i opoziva u Republici rukovodi Republička izborna komisija. Predsjednika i četiri člana Republičke izborne komisije te njihove zamjenike, koji djeluju kao stalni sastav Republičke izborne komisije, imenuje Sabor Socijalističke Republike Hrvatske. Predsjednik Vrhovnog suda Hrvatske je po položaju predsjednik Republičke izborne komisije. a zamjenik se imenuje iz reda sudaca Vrhovnog suda Hrvatske. Članovi stalnog sastava Republičke izborne komisije i njihovi zamjenici moraju biti diplomirani pravnici. U sastav Republičke izborne komisije naknadno ulazi po jedan predstavnik i njegov zamjenik iz svake organizacije koja je istakla kandidate u najmanje polovici izbornih jedinica za izbor zastupnika u Društveno-političko vijeće Sabora, kao promjenjivi dio Republičke izborne komisije. Osam dana po dovršetku postupka kandidiranja predsjednik Republičke izborne komisije saziva komisiju. Ovlašteni predstavnici organizacija koje su istakle kandidate za zastupnike u Društveno-političko vijeće Sabora na toj sjednici dokumentiraju svoja prava po osnovi odredbe stava 4. ovoga člana. Stalni sastav Republičke izborne komisije verificira podnijete zahtjeve i utvrđuje poimenično promjenjivi dio Republičke izborne komisije. Član 19. Republička izborna komisija u stalnom sastavu: 1. brine se za zakonito provođenje priprema izbora i opoziva do utvrđivanja punog sastava Republičke izborne komisije; 2. daje upute izbornim komisijama o pitanjima provođenja izbora i opoziva; 3. propisuje obrasce o provođenju izbora i opoziva; 4. imenuje izborne komisije u izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Sabor Socijalističke Republike Hrvatske; 5. obavlja i druge poslove određene ovim zakonom. Republička izborna komisija u punom sastavu: 1. brine se za zakonito provođenje izbora i opoziva; 2. nadzire rad izbornih komisija; 3. objavljuje rezultate izbore i glasanja o opozivu za zastupnike; 4. podnosi izvještaj Saboru Socijalističke Republike Hrvatske o provedenim izborima i glasanju o opozivu za zastupnike; 5. obavlja i druge poslove određene ovim zakonom. Republička izborna komisija određuje način rukovanja i čuvanja izbornog materijala. Član 20. Birački odbori neposredno rukovode glasanjem na izborima i glasanjem o opozivu i osiguravaju pravilnost i tajnost glasanja. Birački odbor imenuje se za svako mjesto na kojem se glasa. Birački odbor čine predsjednik i dva člana. Predsjedniku i članovima određuju se zamjenici. Rješenje o imenovanju biračkog odbora mora se donijeti najkasnije tri dana prije dana određenog za održavanje izbora odnosno glasanja o opozivu: Član 21. Organi društveno-političkih zajednica i organi upravljanja organizacija i zajednica dužni su osigurati tehničku i drugu pomoć organima za provođenje izbora i dostaviti im sve podatke potrebne za rad. Član 22. Opći nadzor nad postupcima političkih i drugih organizacija te kandidata u toku predizborne kampanje provo di Republički odbor za nadzor izbora. Republički odbor za nadzor izbora broji sedam članova, a imenuje ga Sabor Socijalističke Republike Hrvatske na prijedlog Ustavnog suda Hrvatske. Članovi Republičkog odbora za nadzor izbora ne mogu biti članovi vodstva političkih organizacija koje ističu kandidate na izborima. Predsjednik Republičkog odbora za nadzor izbora je po položaju predsjednik Ustavnog suda Hrvatske. Republički odbor za nadzor izbora odlučuje po načelu jednoglasnosti. Član 23. Republički odbor za nadzor izbiora: 1. nadzire pravilnost predizborne kampanje u smislu ovoga zakona; 2. brine se za poštivanje jednakosti i prava kandidata u davanju javnosti na uvid svog programa; 3. štiti dignitet kandidata u javnosti; 4. upozorava na postupke sredstava informiranja, političkih i drugih organizacija, organa uprave ili kandidata koji ometaju korektnost izborne kampanje i ugrožavaju jednakost prava svih kandidata ti njoj. U slučaju postupaka kojima bilo koji sudionik u predizbornoj kampanji poziva na nasilje, širi nacionalnu, vjersku ili rasnu mržnju ili potiče neravnopravnost spolova, Republički odbor za nadzor izbora inicirat će pokretanje postupka kod nadležnih državnih organa. III. KANDIDIRANJE Član 24. Kandidati za odbornike i zastupnike za vijeća mjesnih zajednica općinskih skupština, vijeća općina skupština gradskih zajednica općina, Vijeća općina Sabora Socijalističke Republike Hrvatske, kao i za društveno-politička vijeća skupština društveno-političkih zajednica predlažu se i utvrđuju na osnovi određenog broja potpisa građana. Kandidati za vijeća udruženog rada skupština društveno-političkih zajednica predlažu se i utvrđuju na osnovi određenog broja potpisa·radnika. Kandidat se može kandidirati samo u jednoj izbornoj jedinici istovremeno. Član 25. Prikupljanje ovim zakonom određenog broja potpisa za utvrđivanje kandidata za odgovarajuće vijeće skupštine društveno-političkih zajednica (predlaganje kandidata) mogu pokretati i obavljati političke i druge organizacije građana i radnika te građani i radnici pojedinačno. Postupak predlaganja kandidata prikupljanjem potpisa iz stava 1. ovoga člana može se provoditi i na zborovima građana i zborovima radnika. Ovi zborovi sazivaju se i organiziraju prema odredbama Zakona o referendumu i drugim oblicima osobnog izjašnjavanja. Član 26. Potpisi građana odnosno radnika u postupku iz člana 25. ovoga zakona prikupljaju se na propisanom obrascu u koji se unosi ime i prezime, adresa i matični broj predloženog kandidata. Isti podaci unose se na ovaj obrazac i za svakog potpisanog predlagača. Potpisani predlagači kandidata za vijeće mjesnih zajednica općinske skupštine, vijeće općina skupštine gradske zajednice općina, Vijeće općina Sabora Socijalističke Republike Hrvatske i društveno-politička vijeća skupština društveno-političkih zajednica moraju imati opće biračko prava i prebivalište na području izborne jedinice za čijeg odbornika odnosno zastupnika predlažu kandidata. Potpisani predlagači kandidata za vijeće udruženog rada skupština društveno-političkih zajednica moraju biti državljani Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i u radnom odnosu u radnoj organizaciji odnosno radnoj jedinici koja ima sjedište na području izborne jedinice za čijeg odbornika odnosno zastupnika predlažu kandidata ili da po drugoj osnovi imaju pravo biranja odbornika odnosno zatupnika za vijeće udruženog rada u toj izbornoj jedinici. Član 27. Kandidati izborne jedinice za vijeće mjesnih zajednica i društveno-političko vijeće općinske skupštine su svi oni koje je na osnovi pravovaljano prikupljenih potpisa predložilo najmanje 50 birača ili najmanje 5% birača izborne jedinice, a za vijeće udruženog rada općinske skupštine svi oni koje je na isti način predložilo najmanje 50 radnika ili najmanje 5% birača izborne jedinice. Član 28. Kandidati izborne jedinice za vijeće općina i društveno-političko vijeće skupštine gradske zajednice općina su svi oni koje je na osnovi pravovaljano prikupljenih potpisa predložilo najmanje 100 birača, ili najmanje 5% birača izborne jedinice, a za vijeće udruženog rada skupštine gradske zajednice općina svi oni koje je na isti način predložilo najmanje 100 radnika ili najmanje 5% birača izborne jedinice. Član 29. Kandidati izborne jedinice za Vijeće općina Sabora Socijalističke Republike Hrvatske su svi oni koje je na osnovi pravovaljano prikupljenih potpisa predložilo najmanje 400 birača ili najmanje 50% birača izborne jedinice. Kandidati izborne jedinice za Vijeće udruženog rada Sabora Socijalističke Republike Hrvatske su svi oni koje je na osnovi pravovaljano prikupljenih potpisa predložilo najmanje 200 radnika ili najmanje 5% birača izborne jedinice. Kandidati izborne jedinice za Društveno-političko vijeće Sabora Socijalističke Republike Hrvatske su svi oni koje je na osnovi pravovaljano prikupljenih potpisa predložilo najmanje 500 birača. Član 30. Prijedlog kandidata za odbornika odgovarajućeg vijeća općinske skupštine odnosno skupštine gradske zajednice općina na propisanom obrascu iz člana 26. ovoga zakona podnosi se općinskoj izbornoj komisiji odnosno izbornoj komisiji gradske zajednice općina najkasnije 20 dana prije dana utvrđenog za održavanje prvog kruga izbora. Prijedlog kandidata za zastupnika odgovarajućeg vijeća Sabora Socijalističke Republike Hrvatske na propisanom obrascu iz člana 26. ovoga zakona podnosi se izbornoj komisiji izborne jedinice najkasnije 20 dana prije dana utvrđenog za održavanje prvog kruga izbora. Uz prijedlog kandidata iz stava 1. i 2. ovoga člana obavezno se prilaže izjava kandidata o prihvaćanju kandidature. Član 31. Nadležna izborna komisija će najkasnije tri dana po isteku roka iz člana 30. stava 1. i 2. ovoga zakona sastaviti listu kandidata u izbornoj jedinici. na koju će uvrstiti sve kandidate za odgovarajuće vijeće skupštine društveno-političke zajednice koji su prema odredbama ovoga zakona pravovaljano predloženi i utvrđeni kao kandidati. Član 32. Kandidati se unose na listu kandidata izborne jedinice prema abecednom redu prezimena. Na listi kandidata izborne jedinice za sva vijeća skupština društveno-političkih zajednica uz ime i prezime svakog kandidata obavezno se navodi i naziv političke iti druge organizacije koja je prema članu 25. ovoga zakona pokrenula postupak prikupljanja potpisa na osnovi kojih je utvrđen kao kandidat. Ako je kandidat utvrđen na osnovi prijedloga pojedinog građanina odnosno radnika ili grupe građana odnosno radnika, uz njegovo ime i prezime na kandidatskoj listi obavezno se navodi "nezavisni kandidat". Član 33. Kandidati imaju pod jednakim uvjetima pravo na iznošenje i obrazlaganje svojih izbornih programa. IV. IZBORI Član 34. Izborne jedinice za izbor odbornika i zastupnika u vijeća skupština društveno-političkih zajednica osnivaju se tako da se u svakoj izbornoj jedinici na osnovi utvrđene i objavljene liste kandidata bira po jedan odbornik odnosno zastupnik. Izuzetno se za izbor odbornika u vijeća općinske škupštine u općinama koje imaju manje od 20000 stanovnika izborne jedinice mogu osnovati tako da se u pojedinoj izbornoj jedinici biraju dva ili više odbornika. Član 35. Izborne jedinice za vijeća općinske skupštine utvrđuje svojom odlukom općinska škupština. Izborne jedinice za vijeća skupštine gradske zajednice općina utvrđuje svojom odlukom skupština gradske zajednice općina. Izborne jedinice za društveno-političko vijeće općinske skupštine i za društveno-političko vijeće skupštine gradske zajednice općina osnivaju se tako da se na približno isti broj građana bira po jedan odbornik Član 36. Izbornu jedinicu za izbor zastupnika u Vijeće općina Sabora Socijalističke Republike Hrvatske čini područje općine. Izbornu jedinicu za izbor zastupnika u ovo vijeće čini i područje gradske zajednice općina. Izborne jedinice za izbor zastupnika u Vijeće udruženog rada Sabora Socijalističke Republike Hrvatske utvrđuju se posebnim zakonom. Izborne jedinice za izbor zastupnika u Društveno-političko vijeće Sabora Socijalističke Republike Hrvatske utvrđuju se posebnim zakonom, tako da se na približno isti broj građana bira po jedan zastupnik. Član 37. Izbore za zastupnike raspisuje predsjednik Sabora Socijalističke Republike Hrvatske. Izbore za odbornike raspisuje predsjednik skupštine odnosne društveno-političke zajednice. Odluka o raspisivanju izbora objavljuje se u službenom glasilu odnosne društveno-političke zajednice. Dan održavanja izbora određuje se odlukom o raspisivanju izbora. Od dana raspisivanja izbora do dana izbora ne može proteći više od dva mjeseca niti manje od mjesec dana. Izbori se moraju održati najkasnije 15 dana prije isteka mandatnog razdoblja skupštine. V. PROVOĐENJE IZBORA 1. Biračka mjesta i izborni materijal Član 38. Glasanje za izbor odbornika i zastupnika obavlja se na biračkim mjestima. Svakom biračkom mjestu određuje se redni broj. Najkasnije tri dana prije dana izbora općinska izborna komisija objavit će koja su biračka mjesta određena, s naznakom koji će birači glasati na pojedinom mjestu. Član 39. Biračka mjesta određuju se s obzirom na broj birača odnosno prostornu udaljenost, i to tako da broj birača na jednom biračkom mjestu bude toliki da se bez poteškoća može glasati u vremenu koje je određeno za glasanje. Za svako biračko mjesto odredit će se posebna prostorija. U prostoriji određenoj za glasanje uredit će se prostor tako da nitko iz ostalog dijela prostorije ne može vidjeti kako birač popunjava glasački listić. Član 40. Općinska izborna komisija odnosno izborna komisija u izbornoj jedinici dužna je pravovremeno predati biračkom odboru materijal za glasanje: kutiju za glasanje, glasačke listiće, birački spisak ili izvod iz biračkog spiska za odnosno biračko mjesto i obrazac zapisnika o radu biračkog odbora. Biračkom spisku ili izvodu iz biračkog spiska za biračko mjesto na kome se vrši izbor odbornika i zastupnika za vijeće mjesnih zajednica, vijeće općina skupštine gradske zajednice općina i vijeće općina Sabora, kao i odbornika i zastupnika u društveno-politička vijeća skupština društveno-poiitičkih zajednica, prilažu se posebno službeno ovjereni spiskovi birača s tog biračkog-mjesta koji se nalaze na privremenom radu u inozemstvu odnosno birača koji se nalaze naodsluženju vojnog roka. Biračkom se odboru mora predati onoliki broj glasačkih listića koliko ima birača prema biračkom spisku ili izvodu iz biračkog spiska zajedno s posebno ovjerenim spiskovima iz prethodnog stava ovoga člana za odgovarajuće biračko mjesto. Iznimno od odredbe stava 3. ovoga člana biračkom se odboru u zatvorenom omotu predaje određen broj glasačkih listića koji je označen na samom omotu. Ovi se glasački listići koriste samo u slučaju da glasanju pristupi građanin s pravom glasa na tom biračkom mjestu koji je bez svoje krivice ispušten iz biračkog spiska ili izvoda iz biračkog spiska za to biračko mjesto. 2. Glasanje Član 41. Glasanje se vrši osobno. Glasanje se vrši glasačkim listićima. Član 42. Glasački listić sadrži: 1. oznaku izborne jedinice u kojoj se vrši izbor; 2. oznaku vijeća skupštine društveno-političke zajednice za koje se vrši izbor; 3. ime i prezime te mjesto stanovanja kandidata; 4. naziv političke ili druge organizacije koja je pokrenula postupak predlaganja kandidata ili naznaku "nezavisni kandidat" u skladu s odredbama stava 2. i 3. člana 32. ovoga zakona. Na glasačkom listiću navode se imena kandidata onim redom kojim su navedeni na listi kandidata izborne jedinice. lspred imena svakog kandidata stavlja se redni broj. Član 43. Glasački listić za glasanje o opozivu sadrži ime i prezime odbornika odnosno zastupnika o čijem se opozivu glasa. Ispod imena odbornika odnosno zastupnika ispisuju se riječi "Za opoziv" i "Protiv opoziva". Član 44. Glasa se samo za kandidate navedene na glasačkom listiću. Glasački listić popunjava se tako da se zaokružuje redni broj ispred imena kandidata za kojeg se glasa. O opozivu se glasa zaokruživanjem riječi "Za opoziv" ili "Protiv opoziva". Član 45. Nepopunjeni glasački listić, kao i tako ispunjeni glasački listić da se ne može sa sigurnošću utvrditi za kojeg je kandidata birač glasao smatra se nevažećim. Potpisani glasački listić smatara se nevažećim. Ako je birač glasao za veći broj kandidata od broja odbornika odnosno zastupnika koji se bira, glasački listić smatra se nevažećim. Član 46. Glasački listić na kojem nisu zaokružene riječi "Za opoziv" ni riječi "Protiv opoziva", kao i glasački listić koji je tako popunjen da se ne može sa sigurnošču utvrditi da li je glasač glasao za ili protiv opoziva smatra se nevažećim. Član 47. Na dan izbora, dan glasanja o opozivu, kao i 24 sata koja im prethode zabranjena je svaka agitacija. Član 48. Glasanje traje neprekidno od 8 do 20 sati. U 20 sati zatvara se biralište. Biračima koji su se zatekli na biralištu omogućit će se da glasaju. Biralište na kojem su glasali svi upisani birači može se zatvoriti prije isteka roka iz stava 1. ovoga člana. Iznimno birački odbor uz suglasnost nadležne izborne komisije može utvrditi drugo vrijeme glasanja za vijeće udruženog rada od utvrđenog u stavu 1. ovoga člana, s tim da glasanje ne može početi prije 5 niti završiti nakon 23 sata. Član 49. Na izborima za odbornike odnosno zastupnike vijeća udruženog rada glasa se prvog radnog dana nakon dana kojeg je održano glasanje za izbor odbornika odnosno zastupnika drugih vijeća odgovarajuće skupštine društveno-političke zajednice. Iznimno od stava 1. ovoga člana, na izborima za odbornike i zastupnike vijeća udruženog rada u izbornim jedinicama u kojima se odbornik ili zastupnik bira iz reda individualnih poljoprivrednika, glasanje se održava isti dan kad se glasa za izbor odbornika odnosno zastupnika u druga vijeća skupštine društveno-političkih zajednica. Član 50. Za čitavo vrijeme glasanja moraju biti pristuni svi članovi biračkog odbora ili njihovi zamjenici. Predsjednik biračkog odbora brine se o održavanju reda i mira za vrijeme glasanja. U slučaju potrebe predsjednik će zatražiti pomoć radnika milicije koji će kad dođu na biralište postupati po njegovim uputama, a u okviru zakonskih ovlaštenja. Nitko ne smije doći na biralište pod oružjem ili s opasnim oruđem, osim u slučaju predviđenom u stavu 2. ovoga člana. Član 51. Predsjednik biračkog odbora provjerava u biračkom spisku da li je birač koji je pristupio glasanju upisan. Birač koji zbog kakve tjelesne mane ili zbog toga što je nepismen ne bi mogao glasati na način predviđen ovim zakonom može doći na biračko mjesto s drugom osobom koja je pismena i koja će po njegovom ovlaštenju zaokružiti redne brojeve ispred imena kandidata za koga birač glasa. Ako birač nije upisan u birački spisak, predsjednik mu neće dozvoliti da glasa, osim ako birač potvrdom organizacije ili zajednice odnosno nadležnog organa općine dokaže da ima biračko pravo. Kad birač koji nije u mogućnosti glasati na biračkom mjestu obavijesti o tome birački odbor, odbor će mu omogućiti glasanje. Glasanje na način utvrđen u stavu 3. i 4. ovoga člana poimenično će se unijeti u zapisnik o radu biračkog odbora. Član 52. Radnici organizacija i zajednica koji se kao članovi posade pomorskih i riječnih brodova trgovačke mornarice na dan glasanja ne nalaze u sjedištu organizacije ili zajednice, glasaju za odbornike odnosno zastupnike u vijeću udruženog rada na biračkom mjestu koje se osniva na brodu na osnovi biračkog spiska u kome su upisani članovi posade. Predsjednika i članove biračkog odbora na tim brodovima imenuje općinska izborna komisija izmedu članova posade broda. Ako zbog velike udaljenosti od sjedišta organizacije ili zajednice pojedini birački odbori na pomorskim i riječnim brodovima nisu u mogućnosti dostaviti na vrijeme izborni materijal općinskoj izbornoj komisiji, ona može ovlastiti birački odbor da se o rezultatu glasanja obavijesti podesnim najkraćim putem. 3. Utvrđivanje rezultata glasanja na biračkim mjestima Član 53. Po završenom glasanju birački odbor će najprije prebrojiti neupotrebljene glasačke listiće i staviti ih u poseban omot; koji će zatvoriti. Nakon toga birački odbor utvrđuje, prema biračkom spisku odnosno izvodu iz biračkog spiska ili na osnovi zapisnika, ukupan broj birača koji su glasali, pristupa otvaranju kutija za glasanje i prebrojavanju glasova. Ako se prilikom prebrojavanja glasova na biračkom mjestu utvrdi da je broj glasova prema biračkom spisku veći od broja glasova po glasačkim listićima, vrijedi rezultat glasanja po glasačkim listićima. Ako se prilikom prebrojavanja glasova na biračkom mjestu utvrdi da je glasao manji broj birača od broja glasačkih listića u glasačkoj kutiji ili glasačkim kutijama, birački odbor se raspušta i imenuje novi, a glasanje na tom biračkom mjestu se ponavlja. Rezultati glasanja na tom biračkom mjestu se utvrđuju nakon ponovljenog glasanja. Član 54. Prilikom utvrđivanja rezultata glasanja za odbornike odnosno zastupnike vijeća mjesnih zajednica i vijeća općina kao i za odbornike odnosno zastupnike društveno-političkih vijeća, birački odbor postupa tako da od ukupnog broja birača u biračkom spisku ili izvodu iz njega najprije odbije broj birača koji nisu glasali iz posebno službeno ovjerenih spiskova utvrđenih u članu 40. stavu 2. ovoga zakona. Tako dobiven broj predstavlja osnovicu za utvrđivanje rezultata glasanja na tom biračkom mjestu. Član 55. Kad birački odbor utvrdi rezultat glasanja, u zapisnik o svom radu zabilježit će osobito: broj birača prema biračkom spisku, koliko je birača glasalo po biračkom spisku odnosno izvodu iz biračkog spiska, a koliko na osnovi člana 51. stava 3. ovoga zakona, i koliko ukupno, koliko je glasova dobio svaki pojedini kandidat i koliko je glasačkih listića proglašeno za nevažeće. U zapisnik o radu biračkog odbora zabilježit će se i broj birača sadržanih u posebnom popisu (član 40, stav 2). U zapisnik o radu biračkog odbora unose se i sve druge činjenice koje su važne za glasanje. Svaki član biračkog odbora može dati svoje primjedbe na zapisnik. Zapisnik potpisuju svi članovi biračkog odbora. Član 56. Zapisnik o svom radu s ostalim izbornim materijalom birački odbor dostavlja izbornoj komisiji najkasnije u roku od 18 sati od zatvaranja birališta. 4. Utvrđivanje rezultata izbora Član 57. Rezultate izbora utvrđuje izborna komisija na osnovi rezultata glasanja na svim biračkim mjestima u izbornoj jedinici. Član 58. Za odbornika odnosno zastupnika izabran je kandidat za kojeg je glasala natpolovična većina birača koji su pristupili izborima, uz uvjet da broj glasova koje je dobio nije manji od jedne trečine broja ukupno upisanih birača u izbornoj jedinici. Ako ni jedan kandidat nije dobio potreban broj glasova utvrđen u stavu 1. ovoga člana, izbori se ponavljaju za 14 dana. Na ponovljenim izborima mogu sudjelovati oni kandidati koji su u prvom krugu izbora (prvom glasanju) dobili najmanje 7% glasova birača koji su pristupili izborima. Na ponovljenim izborima moraju sudjelovati najmanje dva kandidata, neovisno o odredbi stava 3. ovoga člana. Ako iz bilo kojeg razloga na ponovljenim izborima ne sudjeluju najmanje dva kandidata, ponavlja se čitav izborni postupak u izbornoj jedinici. Na ponovljenim izborima (u drugom krugu izbora) za odbornika odnosno zastupnika je izabran kandidat koji je dobio najveći broj glasova birača koji su glasali. Ako na ponovljenim izborima dva ili više kandidata dobiju isti broj glasova, izbori se još jednom ponavljaju. Član 59. O svom radu izborna komisija vodi zapisnik, u koji će ubilježiti osobito: 1. broj birača upisanih u birački spisak, odnosno u izvod iz biračkog spiska; 2. broj glasalih i broj glasačkih listića koji su proglašeni nevažećim; 3. ime i prezime i prebivalište svakog kandidata, s naznakom koliko je pojedini kandidat dobio glasova; 4. ime i prezime izabranog kandidata. Svaki član izborne komisije može dati svoje primjedbe na zapisnik. Zapisnik potpisuju svi članovi izborne komisije. Član 60. Nakon završetka rada, izborna komisija objavit će: 1. broj birača upisanih u birački spisak odnosno u izvod iz biračkog spiska, broj glasalih, koliko je glasova dobio pojedini kandidat i koliko je bilo nevažećih glasačkih listića; 2. ime i prezime kandidata koji je izabran. Izabranom odborniku odnosno zastupniku izborna komisija izdaje uvjerenje o izboru. Nakon utvrđivanja rezultata izbora, izborna komisija dužna je podnijeti nadležnoj skupštini izvještaj o toku i rezultatima izbora. 5. Troškovi za provođenje izbora i opoziva Član 61. Sredstva za pokriće troškova za provođenje izbora i opoziva odbornika osigurava odnosna društveno-politička zajednica. Sredstvima iz stava 1. ovoga člana raspolaže nadležna općinska odnosno gradska izborna komisija. Sredstva za pokriće troškova za provođenje izbora i opoziva zastupnika osiguravaju se u republičkom budžetu. Sredstvima iz stava 3. ovoga člana raspolaže Republička izborna komisija u stalnom sastavu: Republička izborna komisija dodjeljuje odgovarajuća sredstva izbornim komisijama u izbornim jedinicama. Republička izborna komisija određuje način korištenja dodijeljenih sredstava za provođenje izbora i opoziva i provodi nadzor nad upotrebom tih sredstava. Član 62. Izabrani odbornik odnosno zastupnik ima pravo na paušalnu naknadu troškova koje je imao od dana kad je utvrđen kao kandidat izborne jedinice do dana izbora. Sredstva za pokriće naknade iz stava 1. ovoga člana osiguravaju se iz sredstava za provođenje izbora u skladu sa stavom 1. i 3. člana 61. ovoga zakona. Svi izabrani odbornici i zastupnici u vijeću skupštine odnosne društveno-političke zajednice imaju pravo na jednak iznos naknade troškova iz stava 1. ovoga člana. Visinu iznosa naknade utvrđuje prije izbora skupština odnosne društveno-političke zajednice za koju su izbori raspisani. VI. PONOVNI, DOPUNSKI I PRIJEVREMENI IZBORI 1. Ponovni izbori Član 63. Ponovni izbori provode se: 1. ako nadležna izborna komisija poništi glasanje zbog nepravilnosti u provođenju izbora; 2. ako ni jedan od kandidata nije izabran prema odredbama ovoga zakona; Ponovni izbor obavlja se i u slučaju ako u postupku verifikacije mandata vijeće skupštine poništi izbor odbornika odnosno zastupnika zbog nepravilnosti u provođenju izbora. Član 64. Ako se glasanje zbog nepravilnosti u provođenju izbora na pojedinim biračkim mjestima u izbornoj jedinici poništi, ponovno glasanje obavlja se samo na biračkim mjestima na kojima su nepravilnosti utvrđene. U slučaju iz stava 1. ovoga člana rezultati izbora se ne utvrđuju do završetka ponovljenog glasanja. Član 65. Ponovne izbore raspisuje nadležna izborna komisija. Ponovni izbori moraju se održati u roku 14 dana od dana prethodno održanih izbora. Na ponovnim izborima koji se obavljaju iz razloga utvrđenih u članu 63. stav 1. točka 1. i 2. ovoga zakona, na listi kandidata mogu biti samo oni kandidati koji su bili utvrđeni za izbore koji su poništeni u prethodnom krugu glasanja. Ako se ponovni izbor obavlja na temelju stava 2. člana 63. ovoga zakona, dan u koji će se obaviti izbor određuje nadležna izborna komisija. 2. Dopunski izbori Član 66. Dopunski izbori provode se nakon prestanka mandata odbornika odnosno zastupnika prije isteka vremena na koje je izabran. Odluka o dopunskim izborima zastupnika u Saboru Socijalističke Republike Hrvatske objavljuje se u "Narodnim novinama" a odluka o dopunskim izborima odbornika u službenom glasilu odnosne društveno-političke zajednice. Član 67. Mandat odbornika odnosno zastupnika izabranog na dopunskim izborima traje do isteka vremena na koje je bio izabran odbornik odnosno zastupnik kojem je prestao mandat. Član 68. Dopunski izbori ne mogu se raspisati šest mjeseci prije isteka mandatnog razdoblja skupštine društveno-političke zajednice. Član 69. Ako odredbama člana 63. do 68. ovoga zakona nije drugačije određeno, na ponovne i dopunske izbore na odgovarajući način primjenjuju se odredbe ovoga zakona o izborima. 3. Prijevremeni izbori Član 70. U slučaju raspuštanja skupštine ili jednog vijeća skupštine raspisuju se prijevremeni izbori. Prijevremeni izbori provode se na način i po postupku koji su ovim zakonom utvrđeni za izbore. VII. OPOZIV Član 71. Postupak predlaganja opoziva odbornika i zastupnika u skupštinama društveno-političkih zajednica provodi se na način i uz uvjet na koji se prema odredbama članova 24. do 30. ovoga zakona provodi postupak predlaganja i utvrđivanja kandidata za odbornika odnosno zastupnika odnosnog vijeća skupštine odgovarajuće društveno-političke zajednice, s tim što je za njegovo pokretanje potreban trostruko veći broj potpisa građana odnosno radnika od onog utvrđenog u članovima 27, 28. i 29. ovoga zakona. Prijedlog za opoziv sadrži ime i prezime odbornika odnosno zastupnika čiji se opoziv predlaže i oznaku vijeća skupštine koje je član te razloge zbog kojih se opoziv predlaže. Član 72. Na raspisivanje glasanja o opozivu, na glasanje o opozivu, zapisnik o radu izbornih komisija i biračkih odbora i podnošenje ižvještaja o rezultatima glasanja na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga zakona koje se odnose na izbor. Član 73. O opozivu glasaju građani odnosno radnici izborne jedinice u kojoj je odbornik odnosno zastupnik biran. Rezultati glasanja o opozivu važeći su ako je glasalo više od polovice ukupnog broja birača u izbornoj jedinici. Odbornik odnosno zastupnik je opozvan ako je za opoziv glasalo više od polovice birača koji su glasali uz uvjet da broj glasova nije manji od jedne trećine broja ukupno upisanih birača u izbornoj jedinici. VIII. ZAŠTITA IZBORNOG PRAVA Član 74. Prigovor zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja ili u postupku izbora i opoziva svaki kandidat, odbornik odnosno zastupnik čiji se opoziv predlaže i svaki birač ima pravo podnijeti općinskoj izbornoj komisiji odnosno izbornoj komisiji u izbornoj jedinici. Prigovor zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja te prigovor na sastav liste kandidata izborne jedinice podnosi se u roku od 48 sati od dana kad je učinjena radnja koju kandidat smatra nepravilnom odnosno od dana objavljivanja liste. Prigovor zbog nepravilnosti u postupku izbora ili opoziva podnosi se u roku od 48 sati nakon glasanja na izborima odnosno o opozivu. Rješenje o prigovoru mora biti doneseno najkasnije u roku od tri dana od isteka roka iz stava 2. i 3. ovoga člana: Ako rješenje u povodu prigovora iz stava 2. i 3. ovoga člana nije doneseno u·roku određenom u stavu 4. ovoga člana, prigovor se smatra prihvaćenim. Član 75. Ako izborna komisija rješavajući o prigovoru iz stava 1. člana 74. ovoga zakona utvrdi da je bilo nepravilnosti koje su bitno utjecale ili mogle utjecati na rezultate kandidiranja, izbora ili opoziva, poništit će radnje u tom postupku i odrediti da se u određenom roku, koji mora omogućiti da se izbori održe na dan za koji su raspisani, postupak ponovi. Ako se takve nepravilnosti utvrde u postupku izbora ili opoziva, poništit će se izbor odnosno opoziv odbornika odnosno zastupnika Član 76. Protiv rješenja nadležne izborne komisije podnosioci prigovora imaju pravo žalbe. Žalba iz stava 1. ovoga člana u postupku izbora odnosno opoziva zastupnika podnosi se Vrhovnom sudu Hrvatske, a u postupku izbora odnosno opoziva odbornika nadležnom okružnom sudu u roku od 48 sati od primitka rješenja. Žalba se podnosi putem nadležne izborne komisije. Nadležni sud donijet će odluku o žalbi u roku od 48 sati od njenog primitka. Član 77. O žalbi protiv rješenja izborne komisije izborne jedinice u postupku izbora odnosno opoziva delegata u Saveznom vijeću Skupštine SFRJ odlučuje Vrhovni sud Hrvatske. IX. ZAVRŠNE ODREDBE Član 78. Za podneske, rješenja i druge spise i radnje u postupku po odredbama ovoga zakona ne plačaju se takse. Član 79. Na dan stupanja na snagu ovoga zakona prestaje važiti Zakon o izboru i opozivu odbornika i zastupnika ("Narodne novine", br. 55/89). Član 80. Ovaj zakon stupa na snagu na dan objave u "Narodnim nivinama". Broj: 013-01 /90-01 /01 Zagreb, 15. veljače 1990. SABOR SOCIJALISTIČKE REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća udruženog rada Milan Janus, v. r. Potpredsjednik Sabora dr Mato Crkvenac, v. r. Predsjednik Vijeća općina mr Mirko Šetina, v. r. Predsjednik Društveno-političkog vijeća mr Zvonimir Novak, v. r. Zakon, NN 7/1990-73 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Zakon Izdanje: NN 7/1990    Broj dokumenta u izdanju: 73 Donositelj:SABOR SR HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 17.2.1990. ELI: /eli/sluzbeni/1990/7/73 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©2026. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.