Zakon o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti

Zakon o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Zakon o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti NN 96/1993 (25.10.1993.), Zakon o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim ODLUKU o proglašenju Zakona o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti Proglašavam Zakon o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti, koji je donio Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na sjednlci dana 8. listopada 1993. godine. Broj : PA4-114/1 - 93. Zagreb, 18. listopada 1993. Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman, v. r. ZAKON o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Znanstvenoistraživačka djelatnost od temeljnog je značaja za sveukupan razvoj Republike Hrvatske. Ovim se Zakonom uređuje donošenje, provedba i nadzor nad Nacionalnim znanstvenoistraživačkim programom, položaj Nacionalnog znanstvenog vijeća, osnutak i djelovanje znanstvenoistraživačhih pravnih osoba, prava i obveze znanstvenika i istraživača te novčana potpora znanstvenoistraživačke djelatnosti. Članak 2. Znanstvenoistraživačka djelatnost, prema ovom Zakonu obuhvaća znanstvena istraživanja, razvojna istraživanja, objavljivanje rezultata, znanstvenih i razvojnih istraživanja, znanstveno osposobljavanje, te održavanje i razvoj znanstvenoistraživačke infrastruture. Članak 3. Znanstvena istraživanja su temeljna istraživanja i primijenjena istraživanja. Temeljno istraživanje je teorijski ili pokusni rad poduzet prvenstverio radi postignuća novih znanja o osnovama pojava i činjenica (bez konkretne primjene). Primjenjeno istraživanje je teorijski ili eksperimentalni rad poduzet radi postignuća novih znanja i usmjeren prvenstveno na ostvarivanje praktičnog cilja. Članak 4. Razvojno istraživanje je sustavan rad temeljen na rezultatima znanstvenog istraživanja i praktičnog iskustva, usmjeren stvaranju novih proizvoda i sustava, te uvođeju novih procesa ili znatnom poboljšanju postojećih. Članak 5. Znanstvenoistraživačka infrastruktura obuhvaća objekte, opremu i službe potrebne znanstvenoistraživačkoj djelatnosti (znanstvenoistraživački laboratarij, brodovi za znanstvena istraživanja, znanstvene knjižnice, znanatvene informacijske i informatičke službe, znanstveno izdavaštvo i sl.). Članak 6. Znanstvenoistraživačka djelatnost temelji se na načelima: - slobode znanstvenog istraživanja i stvaralaštva, - javnosti rada, - zaštite prava intelektualnog vlasništva, - konkurentnosti znanstvetiih programa i prijedloga, - nedodirljivosti i sigurnosti čovjekove osobnosti i dostojanstva, - etičnosti i odgovornosti znanstvenika i istraživača za posljedice vlastitoga rada, - brige za zaštitu okoliša, - povezanosti znanstvenoga istraživanja visokoškolske izobrazbe, - ukljućenosti u međunarodnu znanstvenu djelatnost. Članak 7. Republika Hrvatska radi povećanja kulturne i tvarne kakvoće života, te gospodarskog napretka, osigurava uvjete i potrebna sredstva za: - proširivanje znanstvenih spoznaja i dostignuća; - povećanje opsega i kakvoće znanstvenoistraživačke djelatnosti; - objavljivanje znanstvenih dostignuća; - osiguranje uvjeta za primjenu rezultata znanstvenih istražvanja; - pomaganje i poticanje znanstvenika i istraživača, te izobrazbe vrhunskih istraživača. Članak 8. Strategija znanstvenoistraživačke djelatnosti u Republici Hrvatskoj određuje se Nacionalnim znanstvenoistraživačkim programom. Republika Hrvatska osigurava dinamičan rast sredstava za izvedbu Nacionalnog znanstvenoistraživačkog programa kako bi se dostigao i održavao prosjek ulaganja razvijenih europskih država u znanstvenoistraživačku djelatnost. Članak 9. O sustavnom razvoju znanstvenoistraživačke djelatnosti skrbi Nacionalno znanstveno vijeće. Članak 10. Znanstvenoistraživačku djeletnost obavljaju znanstvenoistraživačke i druge pravne osobe kojima je u skladu s ovim Zakonom priznat znaustvenoistraživački status. Članak 11. Znanstveno istraživački rad obavljaju znanstvenici i istraživači koji ispunjavaju uvjete izbora u odgovarajuća znanstvena i istraživačka zvanja po odredbama ovog Zakona, te druge osobe u skladu s odredbama ovoga Zakona. Članak 12. Za sustavnu novčanu potporu znanstvenoistraživačke djelatnosti u proračunu Republike Hrvatske osiguravaju se sredstva za izvedbu Nacionalnog znanstvenoistraživačkog programa. Ministarstvo znanosti i tehnologije (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) nadzire namjensko korištenje sredstava koja se doznačuju znanstvenoistraživačkim pravnim osobama za rad na ugovorenim projektima u okviru Nacionalnog znanstvenoistraživačkog programa, te obavlja nadzor nad primjenom odredaba ovoga Zakona. II. NACIONALNI ZNANSTVENOI-S'TRAŽIVAČKI PROGRAM Članak 13. Nacionalnim znanstvenoistraživačkim programom određuju se: - znanstvena područja koja treba posebno razvijati, zbog dosegnute i međunarodno priznate kakvoće kojom pridonose ugledu hrvatske znanosti u svijetu, - znanstvena područja u Republici Hrvatskoj koja treba sustavno razvijati jer su nedostatno ili uopće nisu razvijena, - prvenstva u znanstvenoistraživačkoj djelatnosti, - prvenstva ulaganja u znanstvenoistraživačke pravne osobe, - program sudjelovanja u međunarodnim znanstvenoistraživačkim projektima, - program pribave i korištenja temeljne znanstvenoistraživačke opreme, - program sustavne naobrazbe znanstvenika i istraživača, - program razvitka sustava znanstvenih informacija i objavljivanje postignuća znanstvenoistraživačkog rada, - potrebna sredstva Ministarstva za njegovo ostvarenje, a osobito za izvedbu znanstvenih i razvojnih istraživanja, - udio sredstava drugih ministarstava i državnih zavoda u potpori programa te, - osnovna raspodjela sredstava za njegovu izvedbu. Članak 14. Nacionalni znanstvenoistraživački program - utemeljen na stručnoj prosudbi stanja i stvarnoj procjeni potreba i mogućnosti - donosi Sabor Republike Hrvatske na prijedlog Nacionalnog znanstvenog vijeća. Nacionalni znanstvenoistraživački program donosi se za razdoblje od šest godina, a dopunjuje se i mijena po postupku i načinu njegova donošenja. Vlada Republike Hrvatake podnosi Saboru Republike Hrvatske najmanje jednom u dvije godine izvješće o provedbi Nacionalnog znanstvenoistraživačkog programa, o potrebi njegove izmjene i dopune, te općenito o stanju znanstvenoistraživačke djelatnosti u Republici Hrvatskoj. Sabor Republike Hrvstske državnim proračunom utvrđuje sredstva za izvedbu Nacionalnog znanstvenoistraživačkog programa. III. NACIONALNO ZNANSTVENO VIJEĆE Članak 15. Nacionalno znanstveno vijeće: - utvrđuje i podnosi Saboru Republike Hrvatske prijedlog Nacionalnog znanstvenoistraživačkog programa, - ocjenjuje stanje u znanstvenoistraživačkoj djelatnosti, njen položaj i razvoj sa stajališta medunarodne usporedivosti, kakvoće i društvovne svrhovitosti, na temelju prosudbi područnih vijeća i međunarodnih stručnjaka, - prosuđuje potrebu osnutka javnih znanstvenoistraživačkih pravnih osoba, - predlaže i potiće donošenje mjera za unapređenje znanstvenoistraživačke đeIatnosti, - na zahtjev Sabora Republike Hrvatske i Vlade Republike Hrvatske razmatra i daje svoje mišljenje o drugim pitanjima važnim za sveukupan razvoj Republike Hrvatske. Članak 16. Nacionalno znanstveno vijeće ima 20 članova. Predsjednik Nacionalnog vijeća je predsjednik Vlade Republike Hrvatske. Ministar znanosti i tehnologije (u daljnjem tekstu: Ministar) je zamjenik predsjednika Nacionalnog znanstvenog vijeća. Ostale članove Nacionalnog znanstvenog vijeća na prijedlog Vlade Republike Hrvatske imenuje Sabor Republike Hrvatske na vrijeme od 4 godine. Članak 17. Predloženike za članove Nacionalnog znanstvenog vijeća iz članka 16. stavka 4. ovoga Zakona Ministarstvu predlažu znanstvenoistraživačke pravne osobe. Predlagatelj je dužan za svakog predloženika predočiti znanstveno-stručni životopis i popis objavljenih radova. Ministsrstvo utvrđuje listu predloženika vodeći računa o odgovarajućoj zaštupljenosti znanstvenih područja, znanstvenim odlikama predloženika i njihovom međunarodnom ugledu. Ministar može, pored predloženika koje su predložile znanstvenoistraživačke pravne osobe, Vladi Republike Hrvatske predložiti i druge osobe u skladu s odredbama iz stavka 2. i 3. ovoga članka. Članak 18. Imenovani član Nacionalnog znanstvenog vijeća može biti razriješen dužnosti i prije isteka vremena na koje je imenovan ako: - sam zatraži razrješenje, - ne ispunjava dužnosti člana, - izgubi sposobnost obnašanja dužnosti, - svojim ponašanjem povrijedi ugled dužnosti koju obnaša. Postupak radi utvrđivanja uvjeta za razrješenje člana mogu pokrenuti predsjednih vijeća ili najmanje pet članova vijeća, podnošenjem zahtjeva vijeću. Nakon primitka zahtjeva iz stavka 2. ovoga članka vijeće će imenovati povjerenstvo iz redova svojih članova na temelju čijeg izvještaja će odlučiti da li će Saboru Republike Hrvatske predložiti, razrješenje člana vijeća ili će odbiti zahtjev kojim je postupak pokrenut. IV. ZNANSTVENOISTRAŽIVAČKE PRAVNE OSOBE 1. Obavljanje znanstvenoistraživačke djelatnosti Članak 19. - Znanstvenoistraživačku djelatnost obavljaju znanstvenoistraživačke pravne osobe. Znanstvenoistraživačke pravne osobe su: - znanstvenoistraživački instituti, - sveučilišta, - fakulteti i, - Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Druge pravne osobe mogu u sudski registar upisati obavljaje znanstvenoistraživačke djelatnosti na temelju prethodne suglasnosti Ministarstva, ako ispunjavaju uvjete iz članka 27. ovoga Zakona. 2. Osnutak znanstvenoistraživačkih instituta Članak 20. Znanstvenoistraživački instituti su samostalni znanstveni instituti ili znanstvenoistraživački instituti u sastavu sveučilišta (u daljnjem tekstu: institut). Članak 21. Instituti se osnivaju kao ustanove ili trgovačka društva. Institut može osnovati tuzemna i inozemna fizička i pravna osoba. Članak 22. Javni institut se osniva za obavljanje javne službe u znanstvenoj i istraživačkoj djelatnosti. Javni institut osniva se uredbom Vlade Republike Hrvatske ne temelju potvrdnog mišljenja Nacionalnog znanstvenog vijeća o tome da je program znanstvenoistraživačke djelatnosti instituta u službi ostvarivanja Nacionalnog znanstvenoistraživačkog programa, te mišljenja Ministarstva, utemeljenog na izvješću stručnog povjerenstva, da će institut moći vrsno izvoditi znanstvenoistraživačku djelatnost. Članak 23. Sveučilite ili visoko učilište u sastavu sveučilišta može osnovati institut u svom sastavu. Institut iz stavka 1. ovoga članka osniva se odlukom upravnog vijeća sveučilišta ili stručnog vijeća visokog učilišta u sastavu sveučilišta. Institut iz stavka 1. ovoga članka može obavljati javnu službu u znanstvenoistraživačkoj djelatnosti samo uz suglasnost Ministarstva. Članak 24. Privatni institut osniva se odlukom osnitivatelja uz mišljenje Nacionalnog znanstvenog vijeća. Članak 25. Ministar može propisati posebne uvjete za obavljanje određenih znanstvenoistraživačkih djelatnosti. Članak 26. Nacionalno znanstveno vijeće dužno je u roku od dva mjeseca od dobivenog zahtjeva dati mišljenje iz članka 24. ovoga Zakona. Javni i privatni institut ne može se osnovati ako mišljenje Nacionalnog znanstvenog vijeća nije potvrdno. Ako Nacionalno znanstveno vijeće u roku od dva mjeseca od uredno podnesenog zahtjeva za osnutak ne da mišljenje iz stavka 1. ovoga članka, smatra se da je dalo potvrdno mišljenje za osnutak instituta. Članak 27. Osnovani institut upisat će se u Upisnik znanstvenoistraživačkih pravnih osoba Ministarstva (u daljnjem tekstu: Upisnik) ako ispunjava osnovne standarde za vrsnu izvedbu znanstvenoistraživačke đjelatnosti (prostorne, osobne, tehničko-telhnološke, sigurnosne i dr.). Rješenje o zahtjevu za upis instituta u Upisnik Ministar je dužan na temelju mišljenja stručnog povjerenstva o ispunjavanju osnovnih standarda iz stavka 1. ovoga članka donijeti najkasnije šest mjeseci od podnošenja zahtjeva za upis. Članak 28. U Upisnik se upisuju i znanstvenoistraživačke pravne osobe iz članka 19. stavka 2. odlomka 2., 3. i 4. ovoga Zakona, te druge pravne osobe za koje je na njihov zahtjev utvrđeno da ispunjavaju uvjete za upis u Upisnik (članak 23. stavak 3. i članak 27.). Upisom u Upisnik pravna osoba stjeće prava koja joj pripadaju temeljem ovog zakona i drugih propisa u svezi obavljanjem znanstvenoistraživačke djelatnosti. Sadržaj, oblik i način vođenja Upisnika, te postupak upisa u Upisnik propisuje Ministar. Članak 29. Uz zahtjev za upis u Upisnik prilaže se odluka o njegovu osnutku, te dokazi o ispunjavanju uvjeta iz članka 27. ovoga Zakona. Protiv rješenja o odbijanju upisa u Upisnik može se podnijeti žalba Nacionalnom znanstvenom vijeću. Članak 30. Strukovno udruženje može se registrirati kao znanstvena udruga uz prethodnu suglasnost Ministra. Ministarstvo vodi Upisnik znanstvenih udruga. Sadržaj i način vođenja Upisnika znanstvenih udruga propisuje Ministar. Članak 31. Pravna osoba može se upisati u sudski registar, odnosno u taj registar upisati znanstvenoistraživačku djelatnost kao svoju djelatnost, samo na temelju rješenja kojima se određuje sam upis u Upisnik Ministarstva. Članak 32. Pravna osoba može zapoćeti s obavljanjem znanstvenoistraživačke djelatnosti nakon upisa u sudski registar. 3. Unutarnje ustrojstvo i uprava institutom Članak 33. Unutarnje ustrojstvo instituta uređuje se statutom instituta u skladu sa zakonom i odlukom o osnutku. Statut instituta donosi upravno vijeće, a ostale opće akte donosi tijelo određeno statutom instituta. Ministarstvo daje suglasnost na statut javnih instituta i na opći akt o unutarnjem ustrojstvu i ustrojstvu radnih mjesta javnih instituta. Članak 34. Institutska tijela su: - upravno vijeće - znanstveno vijeće, - ravnatelj instituta Članak 35. Članove Upravnog vijeća javnog instituta imenuje Ministar. Najmanje jednu trećinu članova Ministar imenuje iz reda djelatnika javnog instituta na prijedlog Znanstvenog vijeća javnog instituta. Broj članova, sastav i nadležnost upravnog vijeća pobliže se određuje statutom javnog instituta. Članak 36. Za ravnatelja javnog instituta može biti imenovana osoba koja ispunjava uvjete za izbor u znanstveno zvanje višeg znanstvenog suradnika ili znanstvenog savjetnika. Ravnatelj javnog instituta se imenuje na temelju javnog natječaja koji raspisuje Ministarstvo. Ravnatelja javnog instituta imenuje i razrješava Ministar na prijedlog Znanstvenog vijeća Ministarstva i uz zatraženo mišljenje znanstvenog vijeća instituta. Ravnatelja instituta u sastavu sveučilišta ili visokog učilišta u sastavu sveučilišta imenuje i razrješava osnivatelj po uvjetima i postupku utvrđenom statutom. Ravnatelj se imenuje na vrijeme od četiri godine. Članak 37. Znanstveno vijeće je stručno vijeće instituta. Znanstveno vijeće: - raspravlja i odlučuje o stručnim i znanstvenini pitanjima, - daje ravnatelju i predsjedniku znanstvenog vijeća mišljenja i prijedloge o ustrojbi rada i ostvarivanju uvjeta za razvoj znanstvenoistraživačke djelatnosti, - provodi postupke izbora u znanstvena i istraživačka zvanja, - obavlja druge poslove određene odlukom o osnutku i statutom instituta. Znanstveno vijeće čine odgovorni nositelji projekata te predstavnici znanstvenika i istraživača u skladu s odredbania statuta. Jednu trećinu članova znanstvenog vijeća mogu činiti znanstvenici koji nisu zaposleni u institutu. Statutom instituta može se odrediti da dužnost predsjednika znanstvnog vijeća obavlja ravnatelj instituta. 4. Gubitak znanstvenoistraživačkog statusa i brisanje iz Upisnika Članak 38. Ako Ministarstvo utvrdi da institut ili druga pravna osoba više ne ispunjava uvjete iz članka 27. ovoga Zakona, pokrenut će i provesti postupak za brisanje iz Upisnika. Na postupak brisanja iz Upisnika na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o upisu u Upisnik. Protiv rješenja o brisanju iz Upisnika može se podnijeti žalba Nacionalnom znanstvenom vijeću. O brisanju iz Upisnika Ministarstvo izvještava osnivatelja, nadležni registarski sud i druga nadležna tijela radi provedbe odgovarajućih postupaka. V. ZNANSTVENICI I ISTRAŽIVAČI Članak 39. U znanstvenoistraživačkim pravnim osobama iz članka 19. ovoga Zakona djeluju znanstvenici izabrani u znanstvena zvanja po odredbama ovoga Zakona. Znanstvenoistraživačku djelatnost uz znanstvenike obavljaju i istraživači koji ispunjavaju uvjete za izbor u znanstvenoistraživačko zvanje po odredbama ovoga Zakona. Pored znanstvenika i istraživača na sveučilištu i Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti znanstvenoistraživačku djelatnost obavljaju i nastavnici izabrani u znanstveno - nastavna zvanja redovnog profesora, izvanrednog profesora i docenta, te suradnici izabrani u suradničko zvanje višeg asistenta, asistenta, mlađeg asistenta i stručnog suradnika po odredbama posebnog zakona. I. Znanstvena i istraživačka zvanja Članak 40. Znanstvena zvanja su: znanstveni suradnik, viši znanstveni suradnik i znanstveni savjetnik. Članak 41. Istraživačka zvanja su: stručni suradnik, mlađi asistent, asistent i viši asistent. 2. Izbor u znanstvena i istraživačka zvanja Članak 42. Za stručnog suradnika može biti, na neodređeno vrijeme, izabrana osoba sa završenom dodipIomskom sveučilišnom izobrazbom, koja aktivno sudjeluje u sustavnom znanstvenoistraživačkom radu. Za mlađeg asistenta može biti, na vrijeme od tri godine, izabrana osoba sa završenom dodiplomskom izobrazbom i upisanim poslijediplomskim znanstvenim studijem. Za asistenta može biti, na vrijeme od četiri godine, izabrana osoba sa odslušanim poslijediplomskim znanstvenim studijem za stjecanje doktorata znanosti, osoba kojoj je prihvaćen prijedlog doktorske disertacije ili osoba sa stećenim akademskim stupnjem magistra znanosti. Za višeg asistenta može biti, na vrijeme od tri godine, izabrana osoba koja ima stupanj doktora znanosti. Istraživači iz stavka 2., 3. i 4. ovoga članka u isto zvanje mogu biti izabrani samo jedanput. Članak 43. Za znanstvenog suradnika može biti, na vrijeme od pet godina, izabrana osoba koja ima stupanj doktora znanosti i nakon stjecanja doktorata znanosti objavljene znanstvene radove u časopisima i publikacijama s priznatom međunarodnom recenzijom. Za višega znanstvenog suradnika može biti, na vrijeme od pet godina, izabrana osoba koja ima stupanj doktora znanosti i objavljene značajne znanstvene radove u časopisima i publikaci)ama s priznatom međunarodnom recenzijom koji su pridonijeli razvoju znanstvenog područja, te nove radove, nakon izbora u prethodno zvanje. Za znanstvenoga savjetnika može biti, na vrljeme od pet godina, izabrana osoba koja ima stupanj doktora znanosti i veći broj ob)avljenih znanstvenih radova u časopisima i publikacijama s priznatom međunarodnom recenzijom koji su značajnije utjecali na razvoj znanosti, i koja je uspješno sudjelovala u organizaciji znanstvene djelatnosti te nove radove nakon izbora u prethodno zvanje. Znanstvenik iz stavka 1.,2. i 3. ovoga članka može biti ponovno izabran u isto zvanje ako ima radove objavljene nakon posljednjeg izbora. Znanstvenik po drugi put izabran u zvanje znanstvenog savjetnika zadržava to zvanje kao trajno. Članak 44. Izbor znanstvenika provodi se u institutu I drugoj znanstveno-istraživačkoj pravnoj osobi. Izbor se provodi na temelju javnog natječaja. Mišljenje da li predloženik ispunjava uvjete za izbor daje stručno povjerenstvo sastavljeno od najmanje triju članova koji su u istom ili višem znanstvenom zvanju od onog u koje se predloženih bira. Stručno povjerenstvo iz stavka 3. ovoga člankka imenuje ovlašteno znanstveno vijeće. Koje je znanstveno odnosno stručrno vijeće ovlašteno za provedbu postupka izbora utvrđuje Ministar. Stručno povjerenstvo dužno je sastaviti izvješće o izboru, sa zasebnim izvješćima svakog od članova, te mu priložiti mišljenje znanstvenog područnog vijeća. Članak 45. Za izbor u znanstveno zvanje potrebno je pribaviti pozitivno mišljenje znanstvenog područnog vijeća. Znanstveno područno vijeće dužno je mišljenje o ispunjenju minimalnih uvjeta za izbor u znanstveno zvanje dati u roku od dva mjeseca od dostavljanja izvješća stručnog povjerenstva. Odluku o izboru predloženika donosi znanstveno vijeće instituta ili stručno vijeće druge znanstvenoistraživačke pravne osobe koja je raspisala natječaj za izbor. U drugim pravnim osobama odluku o izboru predloženika donosi tijelo propisano statutom. Članak 46. Minimalne uvjete za izbor u znanstvena zvanja utvrđuje znanstveno područno vijeće. Znanstveno vijeće iz članka 45. ovoga Zakona, može utvrditi i dodatne uvjete pored onih utvrđenih stavkom 1. ovoga članka. Članak 47. Izbor u istraživačko zvanje provodi znanstveno vijeće instituta ili stručno vijeće druge znanstvenoistraživačke pravne osobe u skladu s odredbama svojih statuta. U drugim pravnim osobama odluku o izboru predloženika donosi tijelo po postupku propisanom statutom. Članak 48. Ministarstvo vodi popis znanstvenika i istraživača iz članka 37. i 38. ovoga Zakona. Pored znanstvenika i istraživača iz stavka 1. ovoga članka u popis se upisuju i osobe izbrane u znanstveno - nastavna zvanja koje sudjeluju u izvedbi znanstvenoistraživačkih i drugih projekata. Sadržaj, oblik i način vođenja popisa, te postupak upisa i brisanja iz popisa propisuje Ministar. Članak 49. Znanstvenici i istraživači sklapaju s institutom i drugom znanstvenoistraživačkom i pravnom osobom ugovor o radu na neodređeno vrijeme, ako ugovorom nije drugačije određeno. Članak 50. Instituti ili druga znanstvenoistraživačka pravna osoba otkazat će ugovor o radu: - znanstvenom savjetniku ako ne bude ponovno izabran u isto zvanje, - znanstvenom suradniku i višem znanstvenom suradniku ako ne bude ponovno izabran u isto ili više zvanje, - istraživaču u zvanju mlađeg asistenta, asistenta i višeg asistenta ako ne bude izabran u više istraživačko odnosno znanstveno zvanje, - ako se javnim natječajem izabere druga osoba Članak 51. Znanstveni savjetnici odlaskom u mirovinu zadržavaju znanstveno zvanje kao počasno zvanje. 3. Znanstveno osposobljavanje i usavršavanje Članak 52. Ministarstvo vodi brigu o uvođenju studenata dodiplomskih studija u znanstvenostraživački rad, sustavnom znanstvenom osposobljavanju studenata poslijediplomskih znanstvenih studija (magistrandi i doktorandi) te potpomaže znanstveno usavršavanje znanstvenika. Članak 53. Uvođenje studenata dodiplomskih, te poslijediplomskih znanstvenih studija u znanstvenoistraživački rad podupire se: - stipendijama i pripomoćima osobito nadarenim studentima za završavanje dodiplomskih studija u zemlji i inozemstvu, - stipendijama i pripomoćima magistrandima i doktorandima za studije na tuzemnim i inozemnim sveučilištima i drugim znanstvenoistraživačkim ustanovama. Kriterije za dodjelu stipendija i pomoći propisuje Ministar. Članak 54. Ministarstvo osigurava stipendije za poslijedoktorske studije. Kriterije za stipendiranje poslijedoktoranada propisuje Ministar, na prijedlog znanstvenih područnih vijeća. Članak 55. Institut i druga znanstvenoistraživačka pravna osoba iz članka 19. ovoga Zakona može, na temelju prethodne suglasnosti Ministarstva, sklopiti s magistrandom i doktarandom u svojstvu znanstvenog novaka, ugovor o radu na znanstvenoistraživačkom projektu radi njegova znanstvenog osposobljavanja. Ugovor o radu sklapa se na vrijeme od tri godine u kojem roku znanstveni novak treba steći znanstveni stupanj magistra znanosti odnosno produžuje do sedam godina u kojem roku je dotićnik obvezan steći akademski stupanj doktora znanosti. Kriterije i rokove za koje se sklapaju ugovori za znanstvene novake određuje Ministar. Ako znanstveni novak u roku iz stavka 2. ovoga članka stekne akademski stupanj doktora znanosti, može se izabrati za višeg asistenta i zaposliti na određeno vrijeme za rad na projektu. Članak 56. Znanstveni novaci u instfiutima i drugim znanstvenoistraživačkim pravnim osobama mogu steći jedno od istraživečkih odnosno suradničkih zvanja ako ispunjavaju uvjete propisane zakonom. Na visokim učilištima znanstveni novaci koji su stekli jedno od suradničkih zvanja sudjeluju u nastavi u dijelu svog radnog vremena. Članak 57. Odabir znanstvenih novaka provodi se na prijedlog odgovornog nositelja projekta iz članka 67. ovoga Zakona uz prethodno odobrenje Ministra. Kriterije za odabir pristupnika po projektima propisuje Ministar, na prijedlog znanstvenih područnih vijeća. Znanstvenog novaka iz stavka 1. ovoga članka financira Ministarstvo. Bitne sastojke ugovora iz članka 55. ovoga Zakona utvrđuje Ministarsvo. VI. PROVEDBA NACIONALNOG ZNANSTVENOISTRAŽIVAČKOG PROGRAMA Članak 58. Radi sustavne provedbe Nacionalnog znanstvenoistraživačkog programa pri Ministarstvu osnivaju se: Znanstveno vijeće Ministarstva i znanstvena područna vijeća. Članak 59. Znanstveno vijeće Ministarstva: - ocjenjuje uspješnost izvedbe znanstvenoistraživačkih projekata, - planira i usmjerava razvoj znanstvenih područja u skladu sa smjernicama utvrđenim Nacionalnim znanstvenoistraživačkim programom, - pomaže Ministru pri sastavljanju prijedloga za godišnji proračunski zahtjev, - predlaže raspodjelu sredstava za znanstvenoistraživačku djelatnost iz državnog proračuna, - predlaže imenovanje i razrješenje članova znanstvenih područnih vijeća. Članove Znanstvenog vijeća Ministarstva imenuje Ministar iz reda istaknutih znanstvenika vodeći računa o odgovarajućoj znanstvenih područja. Članak 60. Ministar, na prijedlog Znanstvenog vijeća Ministarstva imenuje članove znanstvenih područnih vijeća, na rok od četiri godine. Znanstvena područna vijeća: - organiziraju stručnu prosudbu projekata, - predlažu recenzente za ocjenjivanje projekata, - predlažu raspodjelu sredstava utvđenih godišnjim proračunom za projekte, - daju mišljenje o ispunjavanju minimalnih znanstvenih kriterija u postupku izbora znanstvenika. Znanstvena područja na prijedlog Znanstvenog vijeća Ministarstva utvrđuje Mirnstar. Člana 61. Ministarstvo objavljuje natječaj za prijavu projekata. Projekti se prijavljuju kao: - znanstvenoistrživački projekti, - razvojni projekti, - projekti razvoja postojeće i uvođenja nove infrastrukture. Članak 62. Prijavu projekta podnosi znanstvenik ili nastavnik iz članka 39. stavka 1. i 3. ovoga Zakona, uz suglasnost pravne osobe u kojoj će se projekt izvoditi. Izvoditelji projekta mogu biti i osobe koje nisu zaposlene u pravnoj osobi u kojoj se projekt izvodi ili će se izvoditi. Bitne sastojke prijave projekta utvrđuje Ministarstvo. Članak 63. Za prosudbu i ocjenjivanje projekta (recenzija) znanstvena područna vijeća određuju prosudbene skupine i recenzente. Opći kriteriji za prosudbu i ocjenjivanje projekta su: - znaćenje projekta za razvoj Republike Hrvstske, - znanstvena vrijednost i međunarodna relevantnost projekta, - međunarodno priznata postignuća podnositelja projekta, - racionalnost organizacije i izvedbe projekta, - ekološka prilagodba projekta. Članak 64. Na temelju ocjene projekta Ministar donosi odluku o njegovu prihvaćanju i utvrđuje odgovornog nositeja projekta. Odluka Ministra o prihvaćanju projekta je konačna. Članak 65. Podnositelji projekta imaju pravo uvida u recenziju projekta. Članak 66. Odgovorni nositelj znanstvenoistraživačkog projekta može biti osoba koja: - ima doktorat znanosti, - ima objavljene znanstvene radove kojima dokazuje sposobnost za izvedbu projekta. Odgovorni nositelji ostalih projekata iz članka 61. stavka 2. odlomka 2. i 3. ovoga Zakona mogu biti i stručnjaci koji ne ispunjavaju uvjete iz stavka, 1. ovoga članka, ali rade na istraživačkim i razvojnim poslovima, imaju upisane patente i inovacije ili potrebno iskustvo u korišteriju postojeće i uvođenju nove infrastrukture. Članak 67. Ugovor o izvedbi projekta Ministarstvo sklapa s odgovornim nositeljem i pravnom osobom u kojoj se projekt izvodi ili će se izvoditi. Bitne sastojke ugovora iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje Ministarstvo. VII. NOVČANA POTPORA ZNANSTVENOISTRAŽIVAČKE DJELATNOSTI Članak 68. Proračunom Republike Hrvatske osiguravaju se sredstva za izvedbu Nacionalnog znanstvenoistraživačkog programa. Uz sredstva osigurana za izvedbu Nacionalnog znanstvenoistraživačkog programa, u proračunu Republike Hrvatske zasebno se osiguravaju sredstva za posebne namjene u znanstvenoistrativačkoj djelatnosti. Članak 69. Sredstva iž članka 68. stavka 1. ovoga Zakona namijenjena su za podmirenje: - troškova izvedbe znanstvenoistraživačkih projeka, - troškova novčane supotpore razvojnih projekata, - troškova novčane supotpore projekata razvoja postojeće i uvođenja nove infrastrukture, - plaća i naknada znanstvenika, istraživača, stručnog, tehničkog i pomoćnog osoblja javnih instituta, - stalnih troškova održavanja infrastrukture i gospodarenja u institutima, - troškova za znanstvenu opremu i ulaganja, - troškova za stipendije, pomoć i uvođenje u znanstvenoistraživački rad studenata i znanstvenih novaka, - troškova međunarodne znanstvene suradnje, - troškova objavljivanja znanstvenoistraživačkih postignuća (monografije, časopisi, zbornici radova, knjige i dr.), - troškova pribavljanja inozemnih znanstvenih časopisa i ostalih publikacija, - troškova rada znanstvenih udruga i - troškova privređivanja nanstvenih skupova. Članak 70. Sredstva iz članka 68. stavka 2. ovoga Zakona namijenjena su za: - izvedbu ekspertiza od posebnog znaćenja za Republiku Hrvatsku, - poticanje tehnološkog razvoja, - poticanje pronalazaštva i zaštitu intelektualnog vlasništva, - rad seizmološke službe, - rad geološke službe, - rad drugih službi. Članak 71. Osim sredstava iž članka 68. ovoga Zakona znanstvenoistraživačke pravne osobe stječu sredstva za obavljanje svoje djelatnosti: - od zaklada, fondova i darovnica, - i iz drugih izvora u skladu sa zakonom. Članak 72. Raspodjelu sred5lava iz članka 69. i 70. ovoga Zakona odreduje Ministar na prijedlog Znanstvenog vijeća Ministarstva VIII. NAGRADE ZA ZNANSTVENA DOSTIGNUĆA Članak 73. Republika Hrvatska dodjeljuje hrvatske državne nagrade za iznimno značajna dostignuća u znanstvenoistraživačkoj djelatnosti, za životno djelo i znanstvene novake. Broj nagrada, način izbora, kriteriji i postupak dodjele nagrade odredit će se posebnim zakonom. IX. NADZOR Članak 74. Ministarstvo nadzire primjenu odredaba ovoga Zakona i propisa donešenih na osnovi njega. Ministarstvo nadzire izvršenje obveza preuzetih ugovorima o izvedbi projekata iz članka 67. ovoga Zakona. Članak 75. Ako Ministarstvo u obavljanju nadzora iz članka 74. stavka 1. ovoga Zakona utvrdi da je prekršen zakon ili drugi propis donesen na osnovi njega, može poništiti odluku o izboru u znanstveno zvanje koja je donesena suprotno zakonu ili drugom propisu. Ako Ministarstvo u obavljanju nadzora iz članka 74. stavka 2. ovoga Zakona utvrdi da pravna osoba nenamjenski koristi dodijeljena sredstva, ili ne izvršava druge ugovorne obveze, može raskinuti ugovor i donijeti rješenje o obustavi daljne novčane potpore projekta. U slučaju iz stavka 2. ovoga članka Ministarstvo će pokrenuti pred nadležnim držvnim tijelima postupak protiv odgovornih osoba pravne osobe te izviještiti osnivatelja radi poduzimanja mjera koje su u njegovu djelokrugu. X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 76. Danom stupanja na snagu ovoga Zakona znanstvenoistraživačke organizacije: 1. Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split, 2. Ekonomski institut, Zagreb, 3. Institut za razvoj i međunarodne odnose, Zagreb, 4. Institut za suvremenu povijest, Zagreb, 5. Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 6. Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, Zagreb, 7. Šumarski institut, Jastrebarsko, 8. Instiut za fiziku, Zagreb, 9. Institut za migracije i narodnosti, Zagreb, 10. Hrvatski fiIološki institut, Zagreb, 11. Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Split, 12. Institut "Ruđer Bošković", Zagreb, 13. Institut za društvena istraživanja, Zagreb, 14. Institut za turizam, Zagreb, 15. Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, 16. Institut za filozofiju, Zagreb, 17. Institut za primijenjena društvena istraživanja, Zagreb, 18. Institut za antropologiju, Zagreb, 19. Institut za arheologiju, Zagreb, 20. Hrvatski institut za konstrukcije, Zagreb, 21. Institut za poljoprivredu i turizam, Poreć, 22. Veterinarski institut, Zagreb, 23. Poljoprivredni institut, Osijek nad kojima je Republika Hrvatska stekla osnivačka prava stupanjem na snagu Zakona o ustanovama ("Narodne novine", br. 76/93) nastavljaju s radom kao javni instituti u vlasništvu Republihe Hrvatske. Društvena sredstva koja su danom stupanja na snagu Zakona o ustanovama postala imovinom pravnih osoba iz stavka 1. ovoga članka ostaju imovina u njihovu vlasništvu. Do donošenja odluka iz članka 77. ovoga Zakona, pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka ne mogu otuđiti, prodati, zamijeniti, darovati i sl. niti opteretiti nekretnine (založno pravo, zakup, najam i drugo) i drugu imovinu čija pojedinačna vrijednost prelazi dinarsku protuvrijednost iznosa od 5.000 DEM bez suglasnosti Ministarstva. Članak 77. Pravne osobe iz članka 76. ovoga Zakona uskladit, će svoje statute s odredbama ovoga Zakona u roku tri mjeseca od njegovog stupanja na snagu. Članak 78. Ministar će imenovati vršitelje dužnosti ravnatelja, pravnih osoba iz članka 76. ovoga Zakona u roku od dva mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Zatećenim voditeljima pravnih osoba mandat prestaje imenovanjem vršitelja dužnosti iz stavka 1. ovoga članka. Članak 79. Ministar će imenovati članove privremenog upravnog vijeća pravnih osoba iz članha 78. ovoga Zakona u roku od dva mjeseca od stupanja na snagu ovoga Zakona. Mandat članova privremenog upravnog vijeća traje do imenovanja članova upravnog vijeća prema odredbama ovoga Zakona i statuta javnog instituta. Članak 80. Nacionalno znanstveno vijeće bit će imenovano zapoćeti s radom najkasnije u roku tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Nacionalnog znanstvenog vijeća donijet će odluke o prestanhu instituta iz članka 76. koji ne ispunjavaju uvjete ovoga Zakona, u roku šest mjeseci od poćetka rada Nacionalnog znanstvenog vijeća. Vlada Republike Hrvatske može vlasnička i osnivačka prava nad institutima iz članka 76. stavak 1. ovoga Zakona, uz pribavljeno mišljenje Nacionalnog znanštvenog vijeća, prenijeti na sveučilište ili druge pravne osobe. Članak 81. Ministar će imenovati članove Znanstvenog vijeća Ministarstva, te članove znanstvenih područnih vijeća u roku tri mjeseca od stupanja na snagu ovoga Zakona. Članak 82. Pravna osoba u kojoj postoji znanstvena jedinica osnovana ili ustrojena po odredbama ranije donesenih propisa može u roku šest mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona zatražiti suglasnost da joj se prizna znanstvenoistraživački status i upis u Upisnik. Članak 83. Prvi Nacionalni znanstvenoistraživački program donijet će se najkasnije u roku godine dana od poćetka rada Nacionalnog znanstvenog vijeća. Prvi Nacionalni znanstvenoistraživački program donosi se za razdoblje od tri godine. Članak 84. Postupci izbora u znanstvena zvanja zapoćeti prije stupanja na snagu ovoga Zakona završit će se po odredbama ranije donesenih propisa. Do poćetka djelovanja stručnih povjerenstava znanstvenih područnih vijeća za izbor u znanstvena zvanja po odredbama ovoga Zakona, nastavljaju s radom matične komisije osnovane po odredbama ranije donesenih propisa. Članak 85. Znanstvenici izabrani u znanstvenoistraživačka zvanja znanstvenog savjetnika, višeg znanstvenog suradnika i znanstvenog suradnika zadržavaju zvanja u koja su izabrani do donošenja statuta i akta o unutarnjem ustrojstvu i ustroju radnih mjesta instituta u kojem su zaposleni. Danom stupanja na snagu ovoga Zakona istraživači izabrani u znanstvenoistraživačka zvanja istraživač-suradnik po odredbama ranije donesenih propisa gube to zvanje, ali nastavljaju s radom u institutu do donošenja općih akata iz stavka 1. ovoga članka. Danom stupanja na snagu ovoga Zakona znanstveni asistenti izabrani u to zvanje po odredbama ranije donesenih propisa koji imaju magisterij stječu zvanje asistenta, koji imaju doktorat znanosti stječu zvanje višeg asistenta, a asistent, odnosno znanstveni asistenti bez magisterija znanosti stječu zvanje mlađeg asistenta, do donošenja općih odluka iz stavka 1. ovoga članka. Donošenjem općih akata iz stavka 1. ovoga članka za znanstvenike i istraživaće zaposlene u institutima pokrenut će se ponovno postupak izbora. Znanstvenici iz stavka 1. ovoga članka koji ne ispune uvjete za izbor u više ili isto zvanje po odredbama ovoga Zakona, mogu biti izabrani i u niže zvanje. Znanstvenici ponovno izabrani u znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika prema odredbama ovoga Zakona, stječu to zvanje kao trajno. Članak 86. Ministarstvo će donijeti provedbene odredbe ovoga Zakona u roku šest mjeseei od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. ovoga članka primjenjivat će se propisi doneseni na osnovi Zakona o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti koji nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona. Dok Ministar ne utvrdi znanstvena područja u smislu članka 60. stavka 3. ovoga Zakona primjenjivat će se klasifikacija znanstvenih oblasti i područja utvrđena sporazumom sveučilišta u Republici Hrvatskoj. Članak 87. Stručne poslove za Nacionalno znanstveno vijeće, Znanstveni savjet Ministarstva i znanstvena područna vijeća obavlja Ministarstvo. Članak 88. Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti ("Narodne novine", broj 14/86, 40/90. i 9/91.). Članak 89. Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objavljivanja u "Narodnim novinama". Klasa: 640-01/9301l/01 Zagreb, 8. listopada 1993. ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Zaštupničkog doma Sabora Stjepan Mesić, v. r. Zakon, NN 96/1993-1877 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Zakon Izdanje: NN 96/1993    Broj dokumenta u izdanju: 1877 Donositelj:ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 25.10.1993. ELI: /eli/sluzbeni/1993/96/1877 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©2026. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.