Zakon o izborima zastupnika u Sabor Republike Hrvatske (pročišćeni tekst)

Zakon o izborima zastupnika u Sabor Republike Hrvatske (pročišćeni tekst) Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Zakon o izborima zastupnika u Sabor Republike Hrvatske (pročišćeni tekst) NN 30/1993 (15.4.1993.), Zakon o izborima zastupnika u Sabor Republike Hrvatske (pročišćeni tekst) ODBOR ZA ZAKONODAVSTVO ZASTUPNIČKOG DOMA SABORA Na temelju članka 64. alineje 7. Poslovnika Zastupničkog doma Sabora Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 59/92. i 89/92.) Odbor za zakonodavstvo Zastupničkog doma Sabora Republike Hrvatske na sjednici 22. ožujka 1993. godine utvrdio je pročišćeni tekst Zakona o izborima ,Stupnika u Sabor Republike Hrvatske. PROČIŠĆENI TEKST Zakona o izborima zastupnika u Sabor Republike Hrvatske obuhvaća Zakon o izborima zastupnika u Sabor Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 22/92.). te njegove izmjene i dopune objavljene u "Narodnim novinama", br. 1/93_ u kojima je naznačeno vrijeme njihova stupanja na snagu. Klasa: 013-01/92-01/02 Zagreb, 22. ožujka 1993. . Predsjednik Odbora za zakonodavstvo Zastupničkog doma , Sabora Republike Hrvatske Ante Klarić, dipl. iur., v: r. ZAKON o izborima zastupnika u Sabor Republike Hrvatske (pročišćeni tekst) Opće odredbe Članak 1. Ovim Zakonom uređuju se izbori za zastupnike u Zastupnički dom i Županijski dom Sabora Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu:izbori za zastupnike). Članak 2. Zastupnike biraju hrvatski državljani s navršenih 18 godina (u daljnjem tekstu: birači) na neposrednim izborima, tajnim glasovanjem, na vrijeme od 4 godine. Članak 3. Za zastupnika može biti biran hrvatski državljanin s navršenih 18 godina. Članak 4. Izbore za zastupnike raspisuje predsjednik Republike Hrvatske. Od dana raspisivanja, pa do dana izbora za zastupnike, mora proteći najmanje 30 dana. Dan izbora za zastupnike određuje se odlukom o raspisivanju izbora. Članak 5. U izborima za zastupnike biračima koji se u doba izbora zateknu izvan granica Republike Hrvatske, osigurava se ostvarivanje biračkog prava u diplomatsko-konzularnim predstavništvima i inozemnim uredima Republike Hrvatske. Birači koji se u doba izbora zateknu izvan granica Republike Hrvatske, a imaju prebivalište na području Republike Hrvatske biraju, glasujući u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, zastupnike prema svom prebivalištu na području Republike Hrvatske. Birači, koji nemaju prebivalište na području Republike Hrvatske biraju, glasujući u skladu sa stavkom 1. ovoga, članka, zastupnike u Zastupnički dom na temelju državnih lista, uz uvjete i na način koji su utvrđeni člankom 24. ovoga Zakona. Članak 6. Nitko ne može istodobno biti zastupnik u Zastupničkom domu i Županijskom domu. Zastupnik ne može istodobno biti sudac Ustavnog suda Hrvatske, sudac, javni tužitelj, zamjenik javnog tužitelja, javni pravobranitelj, zamjenik javnog pravobranitelja, pučki pravobranitelj, zamjenih pučkog pravobranitelja, pomoćnik ministra, direktor državnog zavoda, direktor organa u sastavu ministarstva, predsjednik Ureda Vlade Republike Hrvatske. Zakonom se može propisati da jezastupnička dužnost nespojiva i sa nekom drugom dužnošću. Osobe, koje obavljaju neku od dužnosti iz stavka 2. ovoga članka, mogu se kandidirati za zastupnika ali, ako budu izabrane, moraju podnijeti ostavku ili na zastupničku dužnost, ili na dužnost čije je obavljanje nespojivo sa zastupničkom dužnošću. Zastupnika izabranog u izbornoj jedinici koji prihvati neku od dužnosti iz stavka 2. ovoga članka zamjenjuje zamjenik zastupnika izabran u izbornoj jedinici. Zastupnika izabranog na državnoj listi koji prihvati neku od dužnosti iz stavka 2. ovoga članka zamjenjuje prvi po redu kandidat na državnoj listi sa koje je izabrani zastupnik, a koji nije izabran. Zamjenik zastupnika počinje obavljati zastupničku dužnost prema odredbama ovoga članka, nakon što je izabrani zastupnik podnio ostavku na zastupničku dužnost ili nakon što Zastupnički, odnosno županijski dom utvrde da zastupnik obavlja neku od dužnosti iz stavka 2. ovoga članka. Zastupnik ne može istodobno biti predsjednik, potpredsjednik, ministar ili drugi član Vlade Republike Hrvatske ili zamjenik ministra. Za vrijeme dok zastupnik obavlja dužnost predsjednika, potpredsjednika, ministra ili drugog člana Vlade ili zamjenika ministra miruje mu zastupnički mandat, a zastupničku dužnost umjesto njega obavlja zamjenik zastupnika koji bi ga zamjenjivao da mu je prestao Zastupnički mandat sukladno odredbama stavka 4. i 5. ovoga članka. Članak 7. Zastupnici nemaju obvezujući mandat. Zastupnici nisu opozivi. Članak 8. Zastupniku prestaje mandat prije isteka vremena na koje je izabran: 1. ako podnese ostavku; 2. ako mu je pravomoćnom sudskom odlukom oduzeta poslovna sposobnost; 3. ako je pravomoćnom sudskom presudom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od 6 mjeseci; 4. ako prihvati izbor ili imenovanje na neku od dužnosti koja je nespojiva sa zastupničkom dužnosti prema odredbi članka 6. stavak 2. ovoga Zakona. Članak 9. Zastupnici imaju zamjenika koji preuzima njihovu dužnost u slučaju da se stekne jedan od uvjeta navedenih u članku 8. ovoga Zakona. Zamjenici zastupnika biraju se, zajedno sa zastupnicima, na način utvrđen ovim Zakonom. Članak 10. Pripadnici etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina koji sudjeluju u stanovništvu Republike Hrvatske s više od 8% na temelju popisa stanovništva iz 1981., imaju pravo na zastupljenost u Saboru razmjerno svom udjelu u ukupnom stanovništvu na način utvrđen ovim zakonom. Temelj za izračunavanje njihove razmjerne zastupljenosti u Zastupničkom domu jest broj od 120 zastupnika ovoga Doma . Pripadnici etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina čiji je udio U pučanstvu Republike Hrvatske manji od 8% imaju pravo izabrati najmanje 5 zastupnika u Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske, a po jedan od njih mora biti izabran iz reda pripadnika madžarske, talijanske, češke i slovačke, te rusinske i ukrajinske, kao i njemačke i austrijske manjine. Članak 11. Jamči se sloboda opredjeljenja birača i tajnost glasovanja. Nitko ne može biti pozvan na odgovornost zbog glasovanja ili zbog toga što nije glasovao. Nitko ne može tražiti od birača da objavi svoje glasačko opredjeljenje. Kandidiranje Članak 12. Kandidate za zastupnike i njihove zamjenike mogu predlagati u Republici Hrvatskoj registrirane političke stranke i birači pojedinačno i skupno. Dvije ili više u Republici Hriratskoj registriranih stranaka mogu predložiti jednog kandidata i njegovog zamjenika i zajedničku državnu listu odnosno županijsku listu. Političke stranke predlažu kandidate za zastupnike i njihove zamjenike na način predviđen njihovim statutom ili posebnom odlukom donešenom na temelju Statuta. Članak 13. Birači predlažu kandidate za zastupnike i njihove zamjenike na temelju pravovaljano prikupljenih potpisa. Kad birači predlažu kandidate za zastupnike i njegovog zamjenika u izbornoj jedinici u kojoj se, prema ovom zakonu bira, jedan zastupnik i njegov zamjenik za pravovaljanost kandidature potrebno je prikupiti najmanje 400 potpisa. U izbornim jedinicama iz članka 10. stavka 2. ovoga Zakona, za pravovaljanost kandidature potrebno je prikupiti 100 potpisa. Kad birači predlažu državnu listu za pravovaljanost kandidature potrebno je prikupiti najmanje 5.000 potpisa. Kad birači predlažu županijsku listu za pravovaljanost kandidature potrebno je prikupiti najmanje 500 potpisa. Članak 14. Potpisi birača u postupku kandidiranja zastupnika i njihovih zamjenika prikupljaju se na propisanom obrascu u koji se unosi ime i prezime, nacionalnost; adresa i matični broj predloženog kandidata, a isti podaci, osim nacionalnosti, unose se i za svakog potpisanog predlagača. Svaki birač može svojim potpisom podržati samo jednog kandidata za zastupnika i njegovog zamjenika i samo jednu državnu listu odnosno županijsku listu. Članak 15. Prijedlozi kandidata za zastupnike i njihove zamjenike koji se prema ovom zakonu biraju pojedinačno u izbornoj jedinici moraju prispjeti Izbornoj komisiji izborne jedinice najkasnije u roku od 12 dana od dana raspisivanja izbora. Prijedlozi državnih lista odnosno prijedlozi županijskih lista moraju prispjeti Izbornoj komisiji Republike Hrvatske odnosno županijskoj izbornoj komisiji najkasnije u roku od 12 dana od dana raspisivanja izbora. U prijedlogu kandidata iz stavka 1. ovoga članka obvezatno se navodi ime i prezime, nacionalnost, adresa i matični broj svakog predloženog kandidata te ovjereno očitovanje kandidata o prihvaćanju kandidature. U prijedlogu državne liste obvezatno se uz podatke iz prethodnog stavka navodi naziv liste, a kandidati moraju biti na listi poredani od rednog broja 1. do zaključno rednog broja 60. Predlagatelj slobodno utvrđuje redoslijed kandidata na listi. U prijedlogu županijske liste obvezatno se uz podatke iz stavka 2.I 3. ovoga članka navodi ime i prezime zamjenika svakog od kandidata na listi, a kandidati moraju biti na listi poredani od rednog broja 1. do zaključno rednog broja 3. Predlagatelj slobodno utvrđuje redoslijed kandidata na listi. Naziv liste jest puni, a ako postoji, i skraćeni naziv stranke odnosno stranaka ili stranačke koalicije koja je odnosno koje su liste predložile. Ako je listu predložila skupina birača njen je naziv "nezavisna državna lista" odnosno "nezavisna županijska lista". Nositelj liste ne mora biti predloženi kandidat na listi. Članak 16. Nadležna izborna komisija izborne jedinice će u roku od 48 sati od isteka roka iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona, od svih pravovaljano predloženih kandidata sastaviti i objaviti listu kandidata izborne jedinice u svim dnevnim novinama u Republici Hrvatskoj i na Hrvatskoj radio - televiziji. Izborna komisija Republike Hrvatske će u roku od 48 sati od isteka roka, iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona, prihvatiti i objaviti sve pravovaljano predložene državne liste u svim dnevnim novinama u Republici Hrvatskoj i na Hrvatskoj radio-televiziji. Izborna komisija Republike Hrvatske objavit će zbirnu listu svih pravovaljanih predloženih državnih lista na način iz prethodnog stavka. Zbirna lista sadrži naziv svake državne liste te ime i prezime nositelja svake državne liste. Izborna komisija Republike Hrvatske će u roku iz stavka 2. ovoga članka. dostaviti hrvatskim diplomatsko-konzularnim predstavništvima i inozemnim uredima sve prihvaćene državne liste kao i zbirnu listu državnih lista radi njihove javne objave. Županijska izborna komisija prihvatit će i objaviti župsnijske liste i zbirnu listu županijskih lista pod uvjetima, u roku i na način koji su određeni Izbornoj komisiji Republike Hrvatske za prihvaćanje i objavu državnih lista i zbirne liste državnih lista u stavku 2. i 3. ovoga članka. Članak 17. Na listu kandidata izborne jedinice kandidati se unose prema abecednom redu prezimena. Uz njihovo ime i prezime i matični broj obvezatno se navodi naziv stranke odnosno stranaka ili stranačke koalicije koja je odnosno koje su kandidata predložile. Ako je kandidat predložen od birača obvezatno se uz njegovo ime i prezime navodi "nezavisni kandidat". Na zbirnu listu državne liste odnosno županijske liste se unose prema abecednom redu punog naziva stranke, odnosno koalicije koja je listu predložila. Ako je više stranaka predložilo žajedničku državnu listu odnosno župallijsku listu ona će se unijeti na zbirnu listu prema nazivu prve po redu stranke u prijedlogu. Članak 18. Od dana kad se objave liste kandidata izbornih jedinica i zbirna lista državnih lista odnosno županijskih lista, pa do 24 sata prije izbora, svi kandidati za zastupnike i sve političke stranke, koje su predložile kandidate, imaju pod jednakim uvjetima pravo na iznošenje i obrazlaganje svojih izbornih programa te izbornu promičbu. Članak 19. Hrvatska radio-televizija je dužna u razdoblju izborne promičbe, u okviru svojih radio i televizijskih programa omogućiti svim političkim strankama, manjinskim zajednicama iz članka 10. stavka 2. ovoga Zakona, koje sudjeluju na izborima za zastupnike, da u jednakom vremenu izlože svoj izborni program. Sva sredstva javnog priopćavanja dužna su političkim strankama i manjinskim zajednicama iz članka 10. stavka 2. ovoga Zakona, koje sudjeluju na izborima za zastupnike i kandidatima za zastupnike, omogućiti da pod jednakim uvjetima izlažu svoj program i obavljaju izbornu promičbu. Članak 20. Na dan izbora kao i 24 sata koji im prethode zabranjena je svaka promičba kao i svako objavljivanje prethodnih rezultata ili procjena rezultata izbora. Članak 21. Kandidat za zastupnika, koji se bira pojedinačnim izborom u izbornoj jedinici, koji na izboru dobije najmanje 6% glasova i politička stranka čija državna lista odnosno županijska lista na izboru dobije najmanje 3% glasova imaju pravo na jednaku naknadu troškova izborne promičbe. Sredstva za pokriče naknade iz prethodnog stavka osiguravaju se iz sredstava za pokrivanje troškova izbora. Visinu naknade iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje Vlada Republike Hrvatske najkasnije 30 dana prije dana izbora. Izbori zastupnika u Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske Članak 22. U Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Zastupnički dom) bira se 124 zastupnika. Broj zastupnika Zastupničkog doma može se povećati u skladu s uvjetima iz članka 26. ovoga Zakona. Članak 23. U Zastupnički dom 64 zastupnika bira se u izbornim jedinicama u kojima se u svakoj bira jedan zastupnik. Šezdeset zastupnika bira se u izbornim jedinicama u kojima še u svakoj na približno isti broj birača bira jedan zastupnik. Po jednog zastupnika u Zastupnički dom biraju pripadnici madžarske, talijanske, češke i slovačke, te rusinske i ukrajinske kao i njemačke i austrijske manjine, u posebnim izbornim jedinicama koje se određuju Zakonom o izbornim jedinicama za Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske. Bez obzira da li na izborima sudjeluje jedan ili više kandidata, za zastupnika je izabran kandidat koji je dobio najveći brbj glasova birača koji su glasovali. Ako dva ili više kandidata dobiju isti broj glasova, izbori se ponavljaju. Članak 24. U Zastupnički dom 60 zastupnika bira se tako da područje čitave Republike Hrvatske čini jednu izbornu jedinicu i da svi birači, koji pristupe glasovanju, biraju na temelju državnih lista sve zastupnike. Broj zastupnika koji će biti izabran sa svake državne liste utvrđuje se na slijedeči način: Ukupan broj glasova koja je dobila svaka državna lista (biračka masa liste) dijeli se s brojevima od 1 do zaključno 60. Od svih dobivenih rezultata 6o-ti rezultat po redu jest zajednički djelitelj kojim se dijeli ukupan broj glasova svake državne liste (biračka masa liste). Svaka državna lista dobit će onoliko Zastupničkih mjesta koliko puta ukupni broj njezinih dobivenih glasova (biračka masa) sadrži zajednički djelitelj. Rezultat se izračunava na dvije decimale s time da se brojevi od 1 - 4 zaokružuju na niži, a od 5 - 9 na viši broj dok se ne dobiju cijeli brojevi. Ako su glasovi tako podijeljeni da se ne može utvrditi koji bi između dviju ili više državnih lista dobila koje zastupničko mjesto, ono će pripasti onoj državnoj listi koja je dobila više glasova. Državna lista, koja na izborima dobije manje od 3% glasova, ne sudjeluje u diobi Zastupničkih mjesta. Članak 25. Sa svake državne liste izabrani su kandidati od rednog broja 1. pa do rednog broja koliko je određena lista dobila Zastupničkih mjesta. Zamjenici zastupnika sa svake državne liste su kandidati koji nisu izabrani, po redu od prvog neizabranog najviše do broja koliko je određena lista dobila Zastupničkih mjesta. Članak 26. Ako se na izborima za zastupnike u Zastupnički dom ne postigne zastupljenost etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina koja se traži prema članku 10. ovoga Zakona, broj zastupnika Zastupničkog doma povećat će se do broja koji je potreban da bi tražena zastupljenost bila ostvarena, a izabranim zastupnicima smatrat će se oni pripadnici određene zajednice ili manjine koji su bili kandidirani na državnim listama, a nisu izabrani, po redu prema razmjernom uspjehu svake liste na izborima. Ako se niti na način iz prethodnog stavka ne može postići tražena zastupljenost zajednica ili manjina predsjednik Republike Hrvatske raspisat će dopunske izbore u onolikom broju posebnih izbornih jedinica koliko je potrebno da se postigne razmjernost. Dopunski izbori se moraju održati u roku od 60 dana od prvog zasjedanja novoizabranih domova Sabora. Izbor zastupnika u Županijski dom Sabora Republike Hrvatske Članak 27. U Županijski dom Sabora Republike Hrvatske biraju se u svakoj županiji tri zastupnika tako da područje županije čini jednu izbornu jedinicu i da svi birači, koji pristupe glasovanju, biraju na temelju županijskih lista, sva tri zastupnika dotične županije. Broj zastupnika koji će biti izabran sa svake županijske liste uvrđuje se na slijedeći način: Ukupan broj glasova koje je dobila svaka županijska lista (biračka masa liste) dijeli se s brojevima od 1 do zaključno 3. Od svih dobivenih rezultata treći rezultat po redu jest zajednički djelitelj kojim se dijeli ukupan broj glasova svake županijske liste (biračka masa liste). Svaka županijska lista dobit će onoliko Zastupničkih mjesta koliko puta ukupni broj njezinih dobivenih glasova (biračka masa) sadrži zajednički djelitelj. Ako su glasovi tako podijeljeni da se ne može utvrditi koja bi između dviju ili više županijskih lista dobila koje zastupničko mjesto, ono će pripasti onoj županijskoj listi koja je dobila više glasova. Županijska lista koja na izborima dobije manje od 5% glasova, ne sudjeluje u diobi Zastupničkih mjesta. Članak 28. Sa svake županijske liste izabrani su kandidati od rednog broja 1. pa do rednog broja koliko je određena lista dobila zastupničkih mjesta. Zajedno sa zastupnikom koji je izabran sa svake županijske liste, izabran je i njegov zamjenik. Tijela za provođenje izbora Članak 29. Tijela za provođenje izbora za zastupnike su: Izborna komisija Republike Hrvatske, izborne komisije izbornih jedinica, županijske izborne komisije i birački odbori. Član izborne komisije i biračkog odbora kao i zamjenik člana ovih tijela može biti samo osoba koja ima biračko pravo. Članovi izbornih komisija i njihovi zamjenici moraju biti diplomirani pravnici, a ne mogu biti članovi niti jedne političke stranke. Članovi biračkog odbora i njihovi zamjenici ne mogu biti članovi niti jedne političke stranke. Članak 30. Izbornu komisiju Republike Hrvatske čine predsjednik i četiri člana od kojih svaki ima zamjenika, koje imenuje Ustavni sud Republike Hrvatske iz reda sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske i drugih istaknutih pravnika. Izbornu komisiju izborne jedinice čine predsjednik i dva člana, od kojih svaki ima zamjenika, koje imenuje Izborna komisija Republike Hrvatske iz reda sudaca ili drugih pravnika. Županijsku izbornu komisiju čine predsjednik i dva člana, od kojih svaki ima zamjenika, koje imenuje Izborna komisija Republike Hrvatske iz reda sudaca ili drugih pravnika. Članak 31. Izborna komisija Republike Hrvatske: 1. brine se za zakonitu pripremu i provođenje izbora za zastupnike; 2. imenuje članove izbornih komisija i daje obvezatne upute za rad izbornih komisija izbornih jedinica i biračkih odbora; 3. određuje biračka mjesta i imenuje biračke odbore u hrvatskim diplomatsko-konzularnim predstavništvima i inozemnim uredima; 4. propisuje obrasce u postupku pripreme i provođenja izbora; 5. nadzire rad izbornih komisija izbornih jedinica; 6. na temelju pravovaljanih prijedloga objavljuje državne liste i sastavlja zbirnu listu državnih lista; 7. nadzire pravilnost izborne promičbe u skladu s ovim zakonom; 8. objavljuje rezultate izbora za zastupnike; 9. obavlja i druge poslove određene ovim zakonom. Obvezatne upute za rad izbornih komisija izbornih jedinica i biračkih odbora, Izborna komisija Republike Hrvatske dužna je objaviti u svim dnevnim novinama u Republici Hrvatskoj i na Hrvatskoj radio-televiziji. Članak 32. Izborna komisija izborne jedinice: 1. brine se za zakonito provođenje izbora na biračkim mjestima na svom području; 2. određuje biračka mjesta; 3. imenuje biračke odbore; 4. prema obvezatnim uputama Izborne komisije Republike Hrvatske obavlja sve tehničke priprema za obavljanje izbora na svom području; 5. na temelju pravovaljanog prijedloga kandidata sastavlja i objavljuje listu kandidata za zastupnika u izbornoj jedinici 6. prikuplja i zbraja rezultate glasovanja na biračkim mjestima na svom području i dostavlja ih Izbornoj komisiji Republike Hrvatske na način i u roku koji ova odredi; 7. obavlja i druge poslove određene ovim zakonom. Članak 32a. Županijska izborna komisija: 1. brine se za zakonitu pripremu izbora za zastupnike u Županijski dom; 2. brine se za zakonito provođenje izbora na biračkim mjestima u županiji; 3. prema obvezatnim uputama Izborne komisije Republike Hrvatske obavlja sve tehničke pripreme za obavljanje izbora na području županije; 4. na temelju pravovaljanih prijedloga objavljuje županijske liste i sastavlja i objavljuje zbirnu listu županijskih lista; 5. nadzire pravilnost izborne promičbe u skladu s ovim zakonom; 6. prikuplja i zbraja rezultate glasovanja na izbor zastupnika u Županijski dom na biračkim mjestima na području županije i dostavlja ih Izbornoj komisiji Republike Hrvatske na način i u roku koji ova odredi; 7. obavlja i druge poslove određene zakonom. Članak 33. Birački odbori neposredno provode glasovanje na izborima za zastupnike i osiguravaju pravilnost i tajnost glasovanja. Birački odbor imenuje se za svako mjesto na kojem se glasuje. Birački odbor čine predsjednik i dva člana. Predsjedniku i članovima odbora određuju se zamjenici. Nadležna izborna komisija imenovat će članove i zamjenike članova biračkog odbora najkasnije pet dana prije dana na koji se održavaju izbori za zastupnike. Registrirane političke stranke koje su predložile kandidate za izbor zastupnika u Sabor Republike Hrvatske mogu odrediti promatrače koji će pratiti rad tijela za provođenje izbora. Izborna komisija Republike Hrvatske svojim obvezatnim uputama utvrdit će prava i dužnosti promatrača kao i način promatranja rada tijela za provođenje izbora. Provođenje izbora Članak 34. Glasovanje za izbor zastupnika obavlja se na biračkim mjestima na području Republike Hrvatske te u skladu s člankom 5. ovoga Zakona, i na biračkim mjestima u hrvatskim diplomatskim predstavništvima i inozemnim uredima. Svakom biračkom mjestu odreduje se redni broj. Najkasnije pet dana prije izbora, Izborna komisija Republike Hrvatske za biračka mjesta u inozemstvu, a izborne komisije izborne jedinice za područje Republike Hrvatske objavit će koja su biračka mjesta određena, s naznakom koji će birači glasovati na pojedinom mjestu. Članak 35. Birači na službi u oružanim snagama Republike Hrvatske glasuju na biračkim mjestima koja će odrediti ministar pravosuđa i uprave na prijedlog ministra obrane. Birači koji se kao članovi posade pomorskih i riječkih brodova Hrvatske trgovačke mornarice na dan izbora zateknu izvan granica Republike Hrvatske glasuju na biračkim mjestima koja će odrediti ministar pomorstva. Birači koji su lišeni slobode glasuju na biračkim mjestima, koja će odrediti ministar za pravosuđe i upravu. Članak 36. Biračka mjesta određuju se s obzirom na broj birača, odnosno prostornu udaljenost, i to tako da broj birača na jednom biračkom mjestu bude toliki da se bez poteškoća može glasovati u vremenu koje je odredeno za glasovanje. Za svako biračko mjesto odredit će se posebna prostorija. Prostorija određena za glasovanje će se tako urediti da se osigura tajnost glasovanja. Glasovanje i utvrđivanje rezultata glasovanja Članak 37. Glasovanje se obavlja osobno. Glasovanje se obavlja glasačkim listićima. Glasački se listić tiska u državnoj tiskari koju odredi Izborna komisija Republike Hrvatske i koja je pod njenim neposrednim nadzorom te mora imati otisnut serijski broj. Članak 38. Glasački listić na kojem se glasuje u izbornoj jedinici u kojoj se bira jedan zastupnik sadrži: 1. ime i prezime kandidata i njegovog zamjenika; 2. puni i skraćeni naziv političke stranke odnosno stranaka ili stranačke koalicije koja je predložila kandidata. Ako je kandidat predložen od skupine birača uz njegovo ime i prezime navodi se naznaka "nezavisni kandidat". 3. serijski broj. Na glasačkom listiću navode se kandidati onim redom kojim su navedeni na listi kandidata. Ispred imena i prezimena svakog kandidata stavlja se redni broj. Članak 39. Glasački listić, na kojem se glasuje za jednu od državnih lista odnosno županijskih lista sadrži· 1. naziv liste; 2. ime i prezime nositelja liste; 3. serijski broj. Na glasačkom listiću državne liste odnosno županijske liste se navode onim redom kojim su navedene na zbirnoj listi državnih lista. Ispred naziva liste stavlja se redni broj. Članak 40. Glasuje se samo za kandidate, odnosno državne liste odnosno županijske liste navedene na glasačkom listiću. Glasački listić popunjava se tako da se zaokruži redni broj ispred imena kandidata, odnosno ispred naziva državne liste odnosno županijske liste za kojeg, odnosno koju se glasuje. Važećim se smatra i onaj glasački listić iz kojeg se na siguran i nedvojben način može utvrditi za kojeg kandidata je birač glasovao. Članak 41. Nepopunjeni glasački listić, kao i tako popunjen glasački listić da se ne može sa sigurnošću utvrditi za kojeg je kandidata, odnosno državnu listu, birač glasovao, smatrat će se nevažećim. Nevažećim će se smatrati i glasački listić na kojem je birač glasovao za dva ili više kandidata, odnosno za dvije ili više državnih lista odnosno županijskih lista. Članak 42. Glasovanje traje neprekidno od sedam do devetnaest sati. U devetnaest sati zatvara se biralište. Biračima koji su se zatekli na biralištu omogućit će se da glasuju. Biralište na kojem su glasovali svi upisani birači zatvara se prije isteka roka iz prethodnog stavka. Članak 43. Za čitavo vrijeme glasovanja na biralištu moraju biti prisutni svi članovi biračkog odbora ili njihovi zamjenici. Predsjednik biračkog odbora brine se o održavanju reda i mira za vrijeme glasovanja. U slučaju potrebe predsjednik će zatražiti pomoć policije koja će, kad dođe na biralište, postupati po njegovim uputama, a u okviru zakonskih ovlasti. Nitko ne smije doći naoružan osim u slučaju predviđenom u stavku 2. ovoga članka. Članak 44. Predsjednik biračkog odbora, ili od njega ovlašten član biračkog odbora provjerava u popisu birača da li je birač koji je pristupio glasovanju upisan. Birač koji zbog kakve tjelesne mane ili zbog toga što je nepismen ne bi mogao glasovati na način predviđen ovim zakonom može doći na biračko mjesto s drugom osobom koja je pismena i koja će po njegovoj ovlasti zaokružiti redne brojeve ispred imena kandidata, odnosno državne liste odnosno županijske liste za koje birač glasuje. Ako birač nije upisan u popis birača predsjednik mu neće dozvoliti da glasuje osim ako birač potvrdom nadležnog tijela dokaže da ima biračko pravo. Kad birač, koji nije u mogućnosti glasovati na biračkom mjestu, obavijesti o tome birački odbor, odbor će mu omogućiti glasovanje. Glasovanje na način utvrđen u stavcima 2 s. i 4. ovoga članka poimenično će se uvesti u zapisnik o radu biračkog odbora. Članak 45. Po završenom glasovanju birački odbor će ponajprije prebrojati neupotrijebljene glasačke listiće i staviti ih u poseban omot koji će zatvoriti. Nakon toga birački odbor utvrđuje, prema popisu birača, odnosno izvatku iz popisa birača i na temelju zapisnika ukupan broj birača koji su glasovali te pristupa otvaranju glasačke kutije i prebrojavanju glasova. Ako se prilikom prebrojavanja glasova na biračkom mjestu utvrdi da je broj glasova prema popisu birača veći od broja glasova po biračkim listićima, vrijedi rezultat glasovanja po glasačkim listićima. Ako se prilikom prebrojavanja glasova na biračkom mjestu utvrdi da je glasovao manji broj birača od broja glasova u glasačkoj kutiji, birački odbor se raspušta i imenuje novi, a glasovanje na tombiračkom mjestu se ponavlja. Rezultat glasovanja na tom biračkom mjestu se utvrđuje nakon ponovljenog glasovanja u roku 24 sata. Članak 46. Kad birački odbor utvrdi rezultate glasovanja na biračkom mjestu, u zapisnik o svom radu zabilježit će broj birača prema popisu birača, odnosno izvatku iz popisa birača, koliko je birača glasovalo po popisu birača, odnosno izvatku iz popisa birača, a koliko na temelju članka 44. stavka 3. ovoga Zakona, i koliko ukupno, koliko je glasova dobio svaki od kandidata, a koliko svaka državna lista odnosno županijska lista te koliko je glasačkih listića proglašeno nevažećim. U zapisnik o radu biračkog odbora unose se i sve druge činjenice koje su važne za glasovanje. Svaki član biračkog odbora može dati svoje primjedbe na zapisnik. Zapisnik potpisuju svi članovi biračkog;odbora. Članak 47. Zapisnik o svom radu s ostalim izbornim materijalom birački odbor dostavlja izbornoj homisiji izborne jedinice najkasnije u roku od dvanaest sati od zatvaranja birališta. Birački odbor u hrvatskom diplomatsko-konzularnom predstavništvu i inozemnom uredu dostavlja spise iz prethodnog stavka neposredno Izbornoj komisiji Republike Hrvatske u roku od dvanaest sati od zatvaranja birališta. Članak 48. Izborna komisija izborne jedinice odnosno županijska izborna komisija zbrojit će rezultate glasovanja na biračkim mjestima na svom području najkasnije u roku od 24 sata od sata zatvaranja birališta. Izborna komisija izborne jedinice odnosno županijska izborna komisija dostavit će izborne rezultate na svom području izbornoj komisiji Republike Hrvatske zajedno sa zapisnikom o svom radu na način i u roku koji joj ova odredi. Članak ·49. O svom radu izborna komisija izborne jedinice vodi zapisnik u koji će ubilježiti: 1. broj birača upisanih u popis birača, odnosno izvadak iz popisa birača, na svom području; 2. broj glasalih i broj glasačkih listića koji su proglašeni nevažećim; 3. ime i prezime svakog kandidata s naznakom koliko je pojedini kandidat dobio glasova u izbornoj jedinici; 4. ime i prezime kandidata koji je izabran u izbornoj jedinici; 5. broj glasova koje je dobila na njenom području svaka državna lista. Svaki član izborne komisije izborne jedinice može staviti primjedbe na zapisnik. Zapisnik potpisuju svi članovi izborne komisije izborne jedinice. Članak 49a. O svom radu županijska izborna komisija vodi zapisnik u koji će ubilježiti: 1. broj birača upisanih u popis birača odnosno izvadak iz popisa birača na svom području; 2. broj glasalih i broj glasačkih listića koji su proglašeni nevažećim; 3. koliko glasova je dobila svaka županijska lista; 4. broj zastupničkih mjesta koje je dobila svaka županijska lista te imena i prezimena kandidata sa svake županijske liste koji su izabrani za zastupnike kao i imena i prezimena njihovih zamjenika. Svaki član županijske izborne komisije može staviti primjedbe na zapisnik. Zapisnik potpisuju svi članovi izborne komisije izborne jedinice. Članak 50. Rezultate izbora za zastupnike utvrđuje Izborna komisija Republike Hrvatske na temelju rezultata glasovanja na svim biračkim mjestima u svim izbornim jedinicama u Republici. Članak 51. Kad Izborna komisija Republike Hrvatske utvrdi rezultate glasovanja za zastupnike. objavit će odmah: 1. broj birača upisanih u popise birača, broj birača koji su glasovali u svakoj izbornoj jedinici, koliko je glasova dobio pojedini kandidat u svakoj izbornoj jedinici, koliko glasova je dobila pojedina državna lista odnosno županijska lista i koliko je bilo nevažećih glasačkih listića; 2. ime i prezime kandidata koji je izabran u svakoj izbornoj jedinici u kojoj se bira jedan zastupnik; 3. broj zastupničkih mjesta koje je dobila svaka državna lista te imena i prezimena kandidata sa svake državne liste koji su izabrani ža zastupnike; 4. broj zastupničkih mjesta koja je u svakoj županiji dobila pojedina županijska lista te imena i prezimena kandidata s pojedine županijske liste koji su u svakoj županiji izabrani za zastupnike kao i imena i prezimena njihovih zamjenika. Troškovi za provođenje izbora Članak 52. Sredstva za pokriće troškova za provođenje izbora osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske. Sredstvima iz prethodnog stavka raspolaže Izborna komisija Republike Hrvatske. Izborna komisija Republike Hrvatske određuje način korištenja sredstava za provođenje izbora i provodi nadzor nad njihovom uporabom. Izborna komisija Republike Hrvatske dodjeljuje odgovarajuća sredstva izbornim komisijama u izbornim jedinicama i županijskim izbornim komisijama. Zaštita izbornog prava Članak 53. Ustavni sud Republike Hrvatske nadzire ustavnost i zakonitost izbora za zastupnike u Sabor Republike Hrvatske i rješava izborne sporove u skladu s odredbama ovoga Zakona. Članak 54. Politička stranka, dvije ili više političkih stranake odnosno birači koji su predložili kandidata za zastupnika, odnosno državnu listu odnosno županijsku listu, kao i kandidati za zastupnika, mogu podnijeti prigovor zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja. Prigovor zbog nepravilnosti u postupku izbora može podnijeti samo ona politička stranka, dvije ili više političkih stranaka i birači o čijim se kandidatima za zastupnika, odnosno o čijim se državnim listama odnosno županijskim listama glasovalo na izborima. Prigovor mogu podnijeti i kandidati za zastupnike o kojima se glasovalo. Ukoliko je kandidata za zastupnika odnosno za državnu listu odnosno županijsku listu predložilo više političkih stranaka, odnosno više birača, prigovor će se smatrati pravovaljanim i kad ga je podnijela samo jedna politička stranka, odnosno bilo koji od birača koji je bio predlagač kandidature. Članak 55. Prigovor zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i u postupku izbora za zastupnike podnosi se Izbornoj komisiji Republike Hrvatske u roku od 48 sati računajući od isteka dana kad je izvršena radnja na koju je stavljen prigovor. Izborna komisija Republike Hrvatske dužna je donijeti rješenje o prigovoru u roku od 48 sati od dana kada joj je dostavljen prigovor, odnosno od dana kada su joj dostavljeni izborni materijali na koje se odnosi prigovor. Članak 56. Ako Izborna komisija Republike Hrvatske, rješavajući o prigovoru iz članka 55. ovoga Zakona utvrdi da je bilo nepravilnosti koje su bitno utjecale, ili mogle utjecati na rezultate, poništit če radnje u tom postupku i odrediti da se u određenom roku, koji mora omogućiti da se izbori održe na dan kada su raspisani, te radnje ponove. Ako ne postoji mogućnost ponavljanja poništenih radnji iz prethodnog stavka ili ako se nepravilnosti odnose na postupak glasovanja, a bitno su utjecale odnosno mogle utjecati na rezultat izbora. Izborna komisija Republike Hrvatske poništit će izbor zastupnika u određenoj izbornoj jedinici, odnosno izbor na temelju državnih lista odnosno županijskih lista i odrediti rok u kojem će se održati ponovljeni izbor. Članak 57. Protiv rješenja Izborne komisije Republike Hrvatske podnositelji prigovora, kao i kandidati za zastupnike koji su nezadovoljni takvom odlukom, imaju pravo žalbe Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Žalba iz prethodnog stavka podnosi se Ustavnom sudu Republike Hrvatske u roku od 48 sati računajući od isteka dana kada je primljeno pobijano rješenje. Žalba se podnosi putem Izborne komisije Republike Hrvatske. Smatrat će se da je žalba predana u roku ako je predana Izbornoj komisiji Republike Hrvatske prije nego što protekne rok iz stavka 2. ovoga članka. Ustavni sud Republike Hrvatske dužan je donijeti odluku o žalbi u roku od 48 sati od dana primitka žalbe. Članak 58. Podneseni prigovor odnosno žalba u postupku zaštite izbornog prava ne odgađaju obavljanje izbornih radnji koje su propisane ovim zakonom. Prijelazne i završne odredbe Članak 59. Na podneske i rješenja u postupku po odredbama ovoga Zakona ne plaćaju se takse. Članak 60. Na dan stupanja na snagu Zakona o izborima zastupnika u Sabor Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 22/92) prestaje važiti Zakon o izboru i opozivu odbornika i zastupnika ("Narodne novine", br. 7/90). Članak 61. Odredbe članka 1. i 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izborima zastupnika u Sabor Republike Hrvatske Š"Narodne novine". br.1/93) primjenjuju se od dana utvrđivanja rezultata prvih izbora za Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske. Pročišćeni tekst, NN 30/1993-566 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Pročišćeni tekst Izdanje: NN 30/1993    Broj dokumenta u izdanju: 566 Donositelj:ODBOR ZA ZAKONODAVSTVO ZASTUPNIČKOG DOMA HRVATSKOGA Datum tiskanog izdanja: 15.4.1993. ELI: /eli/sluzbeni/1993/30/566 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©2026. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.