Zakon o javnom informiranju

Zakon o javnom informiranju Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Zakon o javnom informiranju NN 22/1992 (17.4.1992.), Zakon o javnom informiranju SABOR REPUBLIKE HRVATSKE Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, a u svezi s člancima 6. i 7. Ustavnog zakona za provedbu Ustava Republike Hrvatske, donosim UKAZ o proglašenju Zakona o javnom informiranju Proglašavam Zakon o javnom informiranju, kojeg je Sabor Republike Hrvatske donio na skupnoj sjednici Društveno-političkog vijeća 9. travnja 1992, Vijeća općina 9. travnja 1992. i Vijeća udruženog rada 9. travnja 1992.

Broj : PA4-24/ 1-92.

Zagreb. 15. travnja 1992.

Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman, v. r.

ZAKON o javnom informiranju I. OPĆE ODREDBE

Članak 1Ovim zakonom uređuju se prava i obveze novinara, obveze sredstava javnog

informiranja, utemeljenje tijela za zaštitu slobode javnog informiranja,odgovornost za štetu učinjenu objavljenom informacijom, objavljivanje priopćenja i ispravka informacije, te naklada tiska.

Članak 2Javno informiranje ostvaruje se posredstvom tiska i drugih sredstava

javnog informiranja.

Tisak, u smislu ovoga zakona, jesu novine i druge periodične tiskovine, te plakati, letci, slikovni prikazi sa ili bez teksta i druge tiskovine umnožene bilo kojim mehaničkim, kemijskim ili elektronskim postupkom.

Novine i druge periodične tiskovine, u smislu ovoga zakona, jesu tiskana djela koja izlaze u vremenskim razmacima od najviše šest mjeseci, a u nakladi većoj od 500 primjeraka.

Tiskano djelo, naklada kojega je manja od 500 primjeraka, a izlazi periodično, smatrat će se novinama ili pak drugom periodičnom tiskovinom ako je namijenjeno raspačavanju.

Tiskom se ne smatraju cjenici, upute za uporabu naprava i lijekova, glasački listići, službene tiskanice i slična tiskana ili na neki drugi način umnožena djela.

Druga sredstva javnog informiranja u smislu ovoga zakona, jesu radijske i televizijske postaje, programi novinskih agencija, te filmovi, videovrpce. gramofonske ploče magnetofonske vrpce i druga sredstva koja informiraju o nekom događaju, pojavi, ličnosti, predmetu ili djelatnosti. lnformacija, u smislu ovoga zakona, jest podatak, te tekst, fotografija, crtež, karikatura, film, usmeno izvješće ili drugi prilog objavljen u sredstvu javnog informiranja.

Nakladnik, u smislu ovoga zakona, jest fizička ili pravna osoba koja izdaje sredstvo javnog informiranja.

Novinski nakladnik je fizička ili pravna osoba koja izdaje novine idruge periodične tiskovine.

Članak 3

Javno informiranje je slobodno.

Sloboda javnog informiranja obuhvaća osobito slobodu izražavanja misli, slobodu prikupljanja, istraživanja, objavljivanja, širenja i primanja informacija, te slobodu osnivanja poduzeća i ustanova novinsko-nakladničke, radio-difuzne i filmsko-informativne djelatnosti.

Izdavanjem tiska, proizvodnjom i emitiranjem radijskog i televizijskog programa, te izdavanjem drugih sredstava javnog informiranja mogu se baviti građani i pravne osobe, u skladu sa zakonom.

Članak 4

Nitko nema pravo prinudom utjecati na sadržaj i tokove javnog informiranja, ni na bilo koji drugi način nezakonito ograničavati slobodu javnog informiranja.

O povredama slobode javnog informiranja odlučuje sud.

Članak 5Informacije u posjedu tijela zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti i

drugih tijela koja imaju javne ovlasti, te tijela jedinica lokalne samouprave (u daljnjem tekstu: tijela javne vlasti) dostupne su novinarima pod jednakim uvjetima, u skladu s propisima o radu tih tijela.

Ovlaštena osoba u tijelu javne vlasti dužna je u razumnom roku novinarima dati informacije iz djelokruga toga tijela.

Ovlaštena osoba u tijelu javne vlasti neće dati informaciju koja je radi zaštite javnih ili privatnih interesa zakonom ili drugim propisom utvrđena tajnom.

Ovlaštena osoba u tijelu javne vlasti odgovorna je za točnost i potpunost informacija danih prema odredbi stavka 2. ovoga članka.

Članak 6Svaki građanin ima pravo na zaštitu privatnosti, dostojanstva, ugleda

i časti.

Javni djelatnici imaju pravo na zaštitu privatnosti osim u slučajevima koji su u svezi s njihovom javnom djelatnošću.

Članak 7Sredstva javnog informiranja dužna su objavljivati točne, cjelovite

i pravodobne informacije, poštujući pravila novinarske profesije.

Sredstva javnog informiranja dužna su poštovati privatnost, dostojanstvo. ugled i čast građana, a poglavito djece, mladeži i obitelji.

Zabranjeno je objavljivati informacije prikupljene na nezakonit način (prislušnim uređajima, skrivenim kamerama, kradom i slično).

Članak 8

Država će poticati raznovrsnost tiska i drugih sredstava javnog informiranja, te višestrukost ideje i misli u javnom informiranju.

Odluke o novčanoj pomoći tisku i drugim sredstvima javnog informiranja za ostvarenje zadaća iz stavka 1 ovoga članka su javne.

Država će materijalno pomoći izdavanje tiska i drugih sredstava javnog informiranja u jeziku i pismu etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina, te osigurati uvjete za izdavanje sredstava javnog informiranja namijenjenih informiranju osoba s posebnim potrebama, kao i pripadnika drugih društvenih i kulturnih grupa.

II. PRAVA I OBVEZE NOVINARA

Članak 9Prava i obveze članova redakcije u poduzeću javnog informiranja mogu

se urediti statutom.

Statut iz stavka 1. ovoga članka donose vlasnik i predstavnici redakcije, a stupa na snagu kada ga odobri redakcija dvotrećinskom većinom.

Statutom iz stavka 1. ovoga članka može se utvrditi da se glavni urednik imenuje i razrješava uz suglasnost redakcije.

Načela statuta iz stavka 1. ovoga članka mogu biti utvrđena kolektivnim ugovorom.

Članak 10

Pravila novinarske profesije utvrđuje novinarska stručna udruga.

Pravila novinarske profesije trebaju sadržavati osobito načelo poštovanja istine i prava javnosti da je sazna, objavljivanja točnih i potpunih informacija, objavljivanja informacija izvor kojih je poznat ili pak opremanja informacija čiji izvor nije poznat neophodnim upozorenjima. ispravljanja netočnih informacija, jasnog razlikovanja informacija od komentara, izbjegavanja uvrede i klevete, poštovanja privatnosti i prava na pravičan sud.

Članak 11

Novinar ima pravo izražavati stajalište o svim događajima i ličnostima. poštujući pravila novinarske profesije.

Novinaru se ne može otkazati radni odnos, umanjiti plaća ili izmijeniti status u redakciji zbog iznošenja stajališta u skladu s odredbom stavka 1. ovoga članka.

Članak12Novinar ima pravo odbiti napisati, odnosno pripremiti, ili sudjelovati

u oblikovanju priloga kojega se sadržaj protivi pravilima novinarske profesije.

Odredba stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na tehničko-redaktorsku obradu priloga.

Ako novinar odbije izvršiti nalog, jer bi izvršavanjem naloga kršio pravila novinarske profesije, nalogodavac mu ne može otkaza ti radni odnos, umanjiti plaću ili izmijeniti status u redakciji.

Članak 13Prilog kojega je smisao promijenjen u postupku uredničke obradbe ne

smije se objaviti pod imenom autora bez njegova pristanka.

Za prilog objavljen protivno odredbi stavka 1. ovoga članka odgovara glavni urednik.

Aku je prilogom objavljenim, protivno odredbi stavka 1. ovoga članka povrijeđen ugled autora, autor može zahtijevati naknadu štete.

Odredba stavka 1. ovoga članka vrijedi i za pseudonim kojim se služi pojedini autor.

Članak 14Novinar nije dužan tijelu javne vlasti dati podatke o izvoru objavljene

informacije, koji želi ostati nepoznat.

III. OBVEZE SREDSTAVA JAVNOG INFORMIRANJA

Članak 15

Novine i druge periodične tiskovine, radijske i televizijske posta,je, te programi novinskih agencija moraju imati glavnoga urednika.

Glavni urednik odgovoran je, u skladu sa zakonom, za sve objavljene informacije.

Članak 16Glavnim urednikom može biti imenovana osoba koja osim općih uvjeta predviđenih

zakonom ispunjava slijedeće posebne uvjete :

Glavnim urednikom ne može se imenovati osoba koja ima imunitet od kaznene odgovornosti.

Članak 17Glavni urednik sredstva javnog informiranja u državnom vlasništvu imenuje

se na temelju javnog natječaja.

Članak 18Na svakom primjerku novina ili druge periodične tiskovine moraju biti

otisnuti: naziv i sjedište, odnosno ime, prezime i prebivalište novinskoga nakladnika; ime i prezime direktora novinskoga nakladnika i glavnoga urednika; naziv i sjedište, odnosno ime, prezime i prebivalište tiskara, te mjesto i datum tiskanja.

Na svakom primjerku druge tiskovine moraju biti otisnuti: naziv i sjedište, odnosno ime, prezime i prebivalište nakladnika i tiskara, ili pak pravne ili fizičke osobe koja je tiskovinu izradila i umnožila nekim drugim mehaničkim, kemijskim ili elektronskim postupkom, te mjesto i datum tiskanja, odnosno umnožavanja.

Članak 19Reklamne poruke i drugi plaćeni prilozi moraju biti jasno i uočljivo

označeni.

Članak 20Uz informacije koje se prenose iz drugih domaćih i inozemnih sredstava

informiranja mora biti naznačen izvor.

Članak 21Tiskar, odnosno nakladnik ako tisak nije tiskan na području Republike

Hrvatske, dužan je jedan primjerak tiska dostaviti državnome tijelu koje obavlja upravne poslove iz oblasti informiranja i osam primjeraka Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci.

Članak 22Zabranjeno je reklamiranje i javno izlaganje tiskovina naslovnicama

pornografskoga sadržaja.

Tiskovine s naslovnicama pornografskoga sadržaja koje se javno izlažu oduzet će se bez naknade na temelju rješenja Ministarstva pravosuđa i uprave.

Rješenje iz stavka 2. ovoga članka Ministarstvo pravosuđa i uprave dostavit će Ministarstvu unutarnjih poslova, s nalogom da oduzme sve primjerke tiskovina s naslovnicama pornografskog sadržaja koje su javno izložene.

Odredba stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na prodaju u specijaliziranim prodavaonicama.

IV. VIJEĆE ZA ZAŠTITU SLOBODE JAVNOG INFORMIRANJA

Članak 23Radi zaštite slobode javnog informiranja, a osobito prava građana na

točnu i potpunu informaciju, te stvaranja uvjeta za odgovorno postupanje sudionika u javnom informiranju utemeljuje se Vijeće za zaštitu slobode javnog informiranja (u daljnjem tekstu: Vijeće).

Članak 24Vijeće čini sedam članova. Po jednoga člana Vijeća imenuju Hrvatsko

novinarsko društvo, sindikat novinara Hrvatske, Društvo hrvatskih književnika Matica hrvatska, Odvjetnička komora Hrvatske i Hrvatska gospodarska komora, a predsjednika Vijeća imenuje Sabor Republike Hrvatske.

Predsjednik i članovi Vijeća imenuju se na ćetiri godine.

Članak 25Vijeće osobito razmatra:

Vijeće prati stanje u novinsko-nakladničkoj, radio-difuznoj i filmsko-informativnoj djelatnostl. te predlaže mjere zaštite i unapređenja slobode javnog informiranja.

Članak 26Ovlašteno državno tijelo dužno je na prijedlog Vijeća razmotriti prijeporno

pitanje i zauzeti stajalište o njemu.

Tisak i druga sredstva javnog informiranja dužna su objaviti bez naknade stav Vijeća o pitanjima u svezi s njihovim radom.

Članak 27Vijeće pravovaljano odlučuje ako je sjednicama nazočno više od polovice

članova. Odluke se donose većinom glasova.

Rad Vijeća uređuje se poslovnikom.

Članak 28

Uvjete za rad Vijeća osigurava Republika Hrvatska.

V. ODGOVORNOST ZA ŠTETU

Članak 29Nakladnik koji informacijom objavljenom u sredstvu javnog informiranja

prouzroči drugome materijalnu štetu dužan ju je naknaditi.

Članak 30Nakladnik odgovara za štetu, ako informacijom o osobnom ili obiteljskom

životu građana, ili pak nekom drugom informacijom objavljenom u sredstvu javnog informiranja povrijedi privatnost, dostojanstvo, ugled, čast i drugo pravo.

Ako osoba na koju se odnosi informacija nije živa, može dosuditi naknadu štete djeci, usvojeniku, supružniku i roditeljima za njihove duševne bolove, a braći i sestrama ako je između njih i umrloga postojala trajnija zajednica života.

Pri odlučivanju o visini naknade štete iz stavka 1. ovoga članka sud će voditi računa o značaju povrijeđenog dobra i jakosti pretrpljenoga bola ili straha, te nakladi sredstva javnog informiranja, odnosno broju slušatelja / gledatelja na području koji svojim programom pokriva radijska ili televizijska postaja, koja je objavila informaciju kojom je šteta učinjena.

Članak 31Oštećenik nema pravo na naknadu štete:

Odredba stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na osobne podatke tajnost kojih je propisana zakonom, informacije o maloljetnim osobama te informacije prikupljene na nezakonit način.

Članak 32U sporovima radi naknade štete tužba se može pred sudom općemjesnog

djelokruga, sudom na čijem području tužitelj ima sjedište, prebivalište ili boravište, sudom na čijem je području štetna radnja učinjena.

Sporovi o naknadi štete rješavaju se po hitnom postupku.

Članak 33Ako je štetu iz članka 29. i 30. ovoga zakona autor formacije kojom

je učinjena šteta prouzročio namjerice zbog grube nepažnje, nakladnik ima pravo od autora zahtijevati naknadu isplaćena iznosa.

Pravo iz stavka 1. ovoga članka zastarijeva u roku šest mjeseci od dana isplaćene naknade štete.

Članak 34Ako je štetu iz članka 29. i 30. ovoga zakona urednik prouzročio namjerice

ili zbog grube nepažnje, nakladnik ima pravo od glavnog urednika zahtijevati naknadu isplaćena iznosa.

Pravo iz stavka l. ovoga članka zastarijeva u roku šest mjeseci od dana isplaćene naknade štete.

Članak 35

Ako je izvor informacije kojom je učinjena šteta iz članka 29. i 30. ovoga zakona novinska agencija, a smisao agencijske informacije nije promijenjen uredničkom obradbom, nakladnik ima pravo od novinske agencije zahtijevati naknadu isplaćena iznosa.

Pravo iz stavka 1. ovoga članka zastarijeva u roku šest mjeseci od dana isplaćene naknade štete.

Članak 36

Ako je izvor informacije kojom je učinjena šteta iz članka 29. i 30. ovoga zakona tijelo javne vlasti, a smisao dobivene informacije nije promijenjen uredničkom obradbom, nakladnik ima pravo od države zahtijevati naknadu isplaćena iznosa.

Pravo iz stavka 1. ovoga članka zastarijeva u roku šest mjeseci od dana isplaćene naknade štete.

Članak 37Nakladnik je dužan u prvome slijedećem broju novina ili druge povremene

tiskovine, odnosno u prvoj emisiji radija ili televizije objaviti bez komentara cijelu pravomoćnu presudu kojom je osuđen na naknadu štete.

VI. OBJAVLJIVANJE PRIOPĆENJA I ISPRAVKA

Članak 38Novine i druge povremene tiskovine, te radijske i televizijske postaje

dužne su na zahtjev tijela javne vlasti objaviti bez naknade priopćenje o izvanrednim okolnostima, a osobito o opasnostima za život i zdravlje ljudi, sigurnost zemlje, javni red i mir.

Odreba stavka i ovoga članka shodno se primjenjuje na programe novinskih agencija.

Članak 39Novine i druge povremene tiskovine, te radijske i televizijske postaje

dužne su objaviti ispravak objavljene informacije.

Pravo na objavu ispravka informacije ima fizička ili pravna osoba čije je dostojanstvo, ugled i čast, pravo ili interes povrijeđeno netočnom, nepotpunom ili uvredljivom informacijom.

Ako je osoba na koju se odnosi informacija umrla, pravo na objavu ispravka imaju njezina djeca, usvojenik, supružnik, roditelji, braća ili sestre, ili pak pravna osoba ako se informacija odnosi na djelatnost pokojnika u svezi s tom pravnom osobom.

Članak 40Radijske i televizijske postaje dužne su čuvati tonske i video zapise

30 dana od dana objavljivanja.

Članak 41Podnositelj ispravka dužan je u ispravku navesti podatke o informaciji

na koju se ispravak odnosi.

Članak 42Glavni urednik nije dužan objaviti ispravak informacije:

Članak 43Ako ne postoji razlog da se odbije objavljivanje, ispravak se mora objaviti

bez izmjena i dopuna u prvome slijedećem broju novina ili druge povremene tiskovine, na istome mjestu, istom veličinom slova naslova i teksta kojima je objavljena informacija na koju se ispravak odnosi odnosno u prvoj slijedećoj emisiji radija ili televizije.

Ispravak se može objaviti u izmijenjenom obliku samo ako na to pristane podnositelj ispravka.

Nije dopušteno istodobno objaviti komentar ispravka.

Članak 44Ako glavni urednik odbije objaviti ispravak ili ga ne objavi na način

i u roku iz članka 43. ovoga zakona, podnositelj ispravka ima pravo podnijeti tužbu protiv glavnoga urednika kako bi se ispravak objavio.

Tužba iz stavka 1. ovoga članka podnosi se općinskom sudu na području kojega je sjedište odnosno prebivalište nakladnika, ili pak sjedište odnosno prebivalište ili boravište tužitelja. Sud sudi u vijeću sastavljenom od jednoga suca kao predsjednika i dvojice sudaca porotnika.

Uz tužbu se prilažu prijepis objavljene informacije i ispravak.

Tužba se podnosi u roku 30 dana od dana kada istekne rok za objavljivanje ispravka.

Članak 45U sporovima radi objavljivanja ispravka informacije prvo ročište za

glavnu raspravu mora se održati u roku osam dana od dana kada je tužba primljena u sudu.

U sporovima radi objavljivanja ispravka informacije neće se određivati pripremno ročište, niti će se od tuženoga tražiti da podnese odgovor na tužbu.

Ako tužitelj ne opravda izostanak s prvog ročišta, smatrat će se da je tužbu povukao, o čemu tužitelj mora biti upozoren u pozivu na ročište za glavnu raspravu.

Clanak 46.

U sporovima radi objavljivanja ispravka informacije sud će odbiti tuženi zahtjev ako ustvrdi da postoje relozi iz članka 42. ovoga zakona ili da je glavni urednik ispunio svoju obvezu time što je objavio ispravak u smislu članka 43. ovoga zakona.

Članak 47Ako se osim postupka po tužbi radi objavljivanja ispravka informacije

vodi i kazneni postupak zbog kaznenoga djela učinjenoga informacijom na koju se ispravak odnosi, sud pred kojim se vodi postupak po tužbi radi objavljivanja ispravka informacije neće prekidati taj postupak.

Članak 48Ako se nakon podnošenja tužbe radi objavljivanja ispravka informacije

promijeni glavni urednik, tužitelj može do zaključenja glavne rasprave tužbu preinačiti i umjesto prvotnog tuženika tužiti novoga glavnog urednika.

Za tu preinaku nije potreban pristanak prvotno tuženoga glavnog urednika niti novoga glavnog urednika, koji mora stupiti u parnicu na njegovo mjesto i parnicu primiti u onome stanju u kojem ona jest kad u nju stupa.

Članak 49

Sud je dužan javno objaviti presudu odmah po zaključenju glavne rasprave.

Presudu će sud dostaviti strankama u roku tri dana od dana kada je presuda donesena.

Članak 50Ako sud prihvati tužbeni zahtjev, presudom će narediti tuženiku da ispravak

informacije objavi u roku i na način utvrđen člankom 43. ovoga zakona.

Članak 51Protiv presude općinskog suda može se podnijeti žalba okružnom sudu

u roku tri dana od dana dostavljanja prijepisa presude.

Žalba se ne dostavlja na odgovor protivnoj strani. Predsjednik vijeća općinskog suda dostavit će žalbu okružnom sudu u roku dva dana od dana primitka žalbe u sudu.

Članak 52

Okružni sud mora odlučiti o žalbi u roku tri dana od dana primitka žalbe.

Članak 53Pravomoćnu presudu kojom se naređuje objava ispravka informacije općinski

će sud odmah dostaviti glavnome uredniku.

Članak 54

Protiv pravomoćne presude donesene u drugom stupnju nije dopuštena revizija.

Članak 55Ako se nakon donesene pravomoćne presude kojom se naređuje objava ispravka

promijeni glavni urednik, obveza objave ispravka utvrđena u presudi prelazi na novoga glavnog urednika.

VII. NAKLADA TISKA

Članak 56Novinsko - nakladničku djelatnost mogu obavljati poduzeća i druge pravne

osobe, te građani u skladu s propisima o gospodarskim djelatnostima.

Poduzeće novinsko - nakladničke djelatnosti upisuje se u sudski registar.

Članak 57Poduzeća novinsko - nakladničke djelatnosti dužna su početkom svake

kalendarske godine u novinama ili drugoj periodičnoj tiskovini koju izdaju objaviti ime, prezime i prebivalište članova upravnog tijela, te ime, prezime i prebivalište osoba koje posjeduju deset i više posto kapitala poduzeća, s podatkom o postotku udjela u vlasništvu.

Članak58Novinski nakladnik dužan je prije početka izdavanja novina ili druge

periodične tiskovine prijaviti te novine ili pak drugu periodičnu tiskovinu državnome tijelu koje obavlja upravne poslove iz oblasti informiranja.

Prijava novina ili druge povremene tiskovine treba sadržavati slijedeće podatke:

Državno tijelo koje obavlja upravne poslove iz oblasti informiranja izdat će novinskome nakladniku potvrdu o prijavi novina ili pak druge periodične tiskovine.

Članak 59Novinski nakladnik dužan je državnome tijelu koje obavlja upravne poslove

iz oblasti informiranja prijaviti svaku promjenu podataka navedenih u prijavi novina ili druge periodične tiskovine u roku osam dana od dana nastanka promjene.

Članak 60Novinski nakladnik dužan je državno tijelo koje obavlja upravne poslove

iz oblasti informiranja obavijestiti o odluci o prestanku izdavanja novina ili druge periodične tiskovine.

Ako u razdoblju dužem od šest mjeseci novinski nakladnik ne izda novi broj novina ili druge periodične tiskovine, držat će se da je prestao izdavati te novine ili pak drugu periodičnu tiskovinu.

Članak 61Odredbe članka 58., 59. i 60. ovoga zakona shodno se primjenjuju na

programe novinskih agencija.

VIII. KAZNENE ODREDBE

Članak 62Novčanom kaznom od 150.000 do 250.000 hrvatskih dinara kaznit će se

za prekršaj:

6 nakladnik koji na zahtjev tijela javne vlasti ne objavi bez naknade priopćenje o izvanrednim okolnostima (članak 38.);

Za prekršaj iz stavka l. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 15.000 do 25.000 hrvatskih dinara odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Članak 63Novčanom kaznom od 100.000 do 150.000 hrvatskih dinara kaznit će se

za prekršaj:

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 10.000 do 15.000 hrvatskih dinara odgovorna osoba u pravnoj osobi.

IX. PRIJELAZNE I ZAKLJUČNE ODREDBE

Članak 64Novinski nakladnik koji izdaje novine ili drugu periodičnu tiskovinu

upisanu u evidenciju javnih glasila, koju vodi Ministarstvo informiranja, na dan stupanja na snagu ovoga zakona dužan je u roku tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga zakona državnome tijelu koje obavlja upravne poslove iz oblasti informiranja prijaviti izdavanje novina ili druge periodične tiskovine, u skladu s odredbama ovoga zakona.

Novinski nakladnik koji ne postupi u skladu s odredbom stavka 1. ovoga članka čini prekršaj iz točke 9. stavka 1. članka 62. ovoga zakona.

Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka shodno se primjenjuju na programe novinskih agencija.

Članak 65Do pretvorbe društvenih poduzeća odredba članka 17. ovoga zakona primjenjuje

se na sredstva javnog informiranja u društvenom vlasništvu.

Članak 66Stupanjem na snngu ovoga zakona prestaje važiti Zakon o javnom informiranju

("Narodne novine", br. 11/82., 28/87., 47/89. i 8/90.), osim odredbi članka 51., 55-61., 63, 78-82., 139. i 141a.

Članak 51iz stavka 1. ovoga članka mijenja se i glasi: "Radijsku

i televizijsku postaju mogu osnovati poduzeće i ustanova radio-difuzne djelatnosti (u daljnjem tekstu: nakladnik), u skladu sa zakonom."

U člancima 55-60. i 63. iz stavka 1. ovoga članka riječi: "osnivač javnog glasila". "osnivač" i "izdavač javnog glasila" zamjenjuju se riječju:"nakladnik"; riječi:"javno glasilo" zamjenjuju se riječima: "radijska ili pak televizijska postaja", riječi: "evidencija javnih glasila" zamjenjuju se riječima:"evidencija radijskih i televizijskih postaja", a riječi "izdavanje javnog glasila odnosno" brišu se.

U članku 55. iz stavka 1. ovoga članka alineja 3., 8., 10. i 11. brišu se, u alineji 9. riječi:"adresu štamparije u kojoj će se javnlo glasilo štampati odnosno naziv i" brišu se, a riječi "radio-difuzne stanice" zamjenjuju se riječima:" radijske ili pak televizijske postaje".

U članku 57. iz stavka 1. ovoga članka u stavku 3. riječi: "i odgovornom" brišu se.

U članku 60. iz stavka 1. ovoga članka u stavku 2. riječi: .i odgovornog" brišu se.

Članak 61iz stavka 1. ovoga članka mijenja se i glasi

"Ako nakladnik donese odluku o prestanku emitiranja radio-difuznog programa, dužan je o tome obavijestiti republički organ uprave nadležan za poslove informiranja u roku osam dana od dana donošenja odluke."

U članku 63. iz stavka 1. ovoga članka u stavku 2. riječi:"redovne prodajne cijene javnog glasila ili" brišu se, u stavku 3. riječi: "organizacije udruženog rada" zamjenjuju se riječima "poduzeća i ustanove".

U člancima 78-81. iz stavka 1. ovoga članka riječi: "Radio-Zagreb i Televizija Zagreb" i "Radio-televizija Zagreb" zamjenjuju se riječima: "Hrvatska radio-televizija".

U članku 80. iz stavka 1. ovoga članka riječi: "organizacija udruženog rada" zamjenjuju se riječima: "poduzeće ili pak radnja".

U članku 82. iz stavka 1. ovoga članka riječi: "organizacije udruženog rada radio-difuzne djelatnosti i druge samoupravne organizacije i zajednice" zamjenjuju se riječima: "poduzeća i ustanove radio-difuzne djelatnosti."

Članak 139iz stavka 1. ovoga članka mijenja se i glasi: "Novčanom

kaznom od 150.000 do 250.000 hrvatskih dinara kaznit će se za prekršaj poduzeće ili pak ustanova radio-difuzne djelatnosti :

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznonk od 15.000 do 25.000 hrvatskih dinara i odgovorna osoba poduzeća ili pak ustanove radio-difuzne djelatnosti."

U članku 141a. iz stavka 1. ovoga članka riječi: "organizacija udruženog rada ili druga" brišu se.

Članak 67Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim

novinama".

Klasa: 008-02/82-Ol/01 Zagreb, 9. travnja 1992 SABOR REPUBLlKE HRVATSKE Predsjednik Društveno-političkog vijeća Vice Vukojević, dipl. iur., v. r.

Predsjednik Vijeća općina Luka Bebić, dipl. ing., v. r.

Predsjednik Vijeća udruženog rada mr. Ivan Matija, v. r.

Predsjednik Sabora dr. Žarko Domljan, v. r.

Zakon, NN 22/1992-490 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Zakon Izdanje:

NN 22/1992 Broj dokumenta u izdanju: 490 Donositelj:Sabor Republike Hrvatske Datum tiskanog izdanja: 17.4.1992.

ELI: /eli/sluzbeni/1992/22/490 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©2026. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o.

Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno.

Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja.

Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe.

Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom.

Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni.

Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika.

Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.