Pravilnik o postupku za otvaranje carinsko-smještajnih prostora ili prostorija, mjerama carinskog nadzora i načinu vođenja evidencije

Pravilnik o postupku za otvaranje carinsko-smještajnih prostora ili prostorija, mjerama carinskog nadzora i načinu vođenja evidencije Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Pravilnik o postupku za otvaranje carinsko-smještajnih prostora ili prostorija, mjerama carinskog nadzora i načinu vođenja evidencije NN 63/1992 (7.10.1992.), Pravilnik o postupku za otvaranje carinsko-smještajnih prostora ili prostorija, mjerama carinskog nadzora i načinu vođenja evidencije CARINSKA UPRAVA REPUBLIKE HRVATSKE Na temelju članka 223. stavak 2. Carinskog zakona ("Narodne novine", br. 53A/91, 33/92, 40/92 i 61/92). direktor Carinske uprave Republike Hrvatske donosi PRAVII.NIK o postupku za otvaranje carinsko-smještajnih prostora ili prostorija, mjerama carinskog nadzora i načinu vođenja evidencije Članak 1. Ovim se pravilnikom propisuje postupak za otvaranje željezničko-carinskih skladišta, carinskih skladišta. carinskih smjestišta, specijaliziranih skladišta strane robe i robe domače proizvodnje, centralnih skadišta i konsignacijskih skladišta. način provođenja mjera carinskog nadzora nad robom smještenom u ta skladišta, smjestišta i druge prostorije i prostore, način vođenja evidencije o toj robi, kao i poseban postupak carinjenja robe smještene u konsignacijska skladišta. I. ŽEIJEZNIČKO-CARINSKA SKLADIŠTA Članak 2. Željeznički kolodvor podnosi carinarnici zahtjev za otvaranje željezničko-carinskog skladišta i uz zahtjev prilaže: 1) akt ovlaštenog upravnog tijela za upotrebu prostorija ili prostora za skladište, 2) skicu i tehnički opis prostorija ili prostora namijenjenih za skladište. Članak 3. Prije davanja odobrenja za otvaranje željezničko-carinskog skladišta, carinarnica određuje komisiju, koja pregledom prostorija ili prostora namijenjenih za skladište utvrđuje da li su te prostorije ili prostori pogodni za smještaj carinske robe i da li su osigurani uvjeti za provođenje mjera carinskog nadzora. Komisija iz stavka 1. ovog članka sastoji se od predsjednika i jednog člana koje određuje carinarnica od djelatnika carinarnice, a jednog člana određuje željeznički kolodvor. Komisija o svom nalazu sastavlja zapisnik u tri primjerka, od kojih dva primjerka zadržava carinarnica, a treći dostavlja podnositelju zahtjeva. Komisija može zahtijevati da svaki ulaz u željezničko-carinsko skladište mora imati dvije različite brave i u tom slučaju ključ jedne brave drži carinarnica, a druge željeznički kolodvor. Na temelju podnijetog zahtjeva, priloženih isprava i nalaza komisije ovlaštena carinarnica donosi rješenje. Članak 4. U željezničko-carinsko skladište roba se smješta na temelju carinske prijave za uvoz i provoz robe, odnosno izvozne carinske deklaracije. Za robu smještenu u željezničko-carinsko skladište željeznićki kolodvor vodi evidenciju (skladišnu knjigu. kartoteku s podacima iz skladišne knjige ili na drugi način). Posjednik željezničko-carinskog skladišta dužan je smjestiti robu u skladište, odvojeno prema ispravama na temelju kojih se unosi u evidenciju, i vidno je obilježiti odgovarajučim natpisom (broj carinske prijave za uvoz i provoz robe i dr.). Članak 5. Roba smještena u željezničko-carinsko skladište može se podići po izvršenom carinjenju, ako se upučuje drugoj carinarnici i ako carinarnica odobri smještaj te robe na neko drugo mjesto izvan željezničko-carinskog skladišta prije isteka roka ležanja ili ako se roba vraća u inozemstvo. U slučajevima iz stavka 1. ovog članka, posjednik željezničko-carinskog skladišta upisuje u odgovarajuću rubriku skladišne knjige, odnosno kartoteke, broj i datum isprave na temelju koje je roba podignuta iz željezničko-carinskog skladišta. II. CARINSKA SKLADIŠTA Članak 6. Poduzeće upisano u sudski registar za obavljanje vanjsko-trgovinskih poslova, vezanih za usluge uskladištenja robe, uz zahtjev za otvaranje carinskog skladišta prilaže carinarnici: 1) akt iz sudskog registra o predmetu vanjsko-trgovinskog poslovanja, 2) akt ovlaštenog upravnog tijela za upotrebu prostorija ili prostora za skladište. 3) skicu i tehnički opis prostorija ili prostora za skladište, 4) skicu i tehnički opis prostorije s popisom inventara što je potrebno za provođenje mjera carinskog nadzora i carinjenja robe u skladištu. Članak 7. Prije davanja odobrenja, za otvaranje carinskog skladišta, carinarnica određuje komisiju, koja pregledom prostorija ili prostora namijenjenih za carinsko skladište utvrđuje da li su te prostorije ili prostori pogodni za smještaj carinske robe i jesu li osigurani uvjeti za provođenje mjera carinskog nadzora. Komisija iz stavka 2. ovog članka sastoji se od predsjednika i dva člana koje carinarnica određuje od djelatnika carinarnice. Komisija o svom nalazu sastavlja zapisnik, u tri primjerka, od kojih dva primjerka zadržava carinarnica, a treći se dostavlja podnositelju zahtjeva. Komisija može zahtijevati da svaki ulaz u carinsko skladište mora biti pod neposrednim carinskim nadzorom ili mora imati dvije različite brave. U tom slučaju, ključ jedne brave drži carinarnica, a druge posjednik skladišta. Na temelju podnijetog zahtjeva, priloženih isprava i nalaza komisije ovlaštena carinarnica donosi rješenje. Članak 8. Uvjeti pod kojima se carinarnici stavljaju na raspolaganje prostorije i inventar potrebni za provođenje mjera carinskog nadzora i carinjenja u carinskom skladištu, uređuju se posebnim ugovorom izmedu posjednika skladišta i carinarnice. Članak 9. Carinsko skladište mora biti obilježeno pločom s natpisom: "Carinsko skladište" i nazivom posjednika skladišta. Posjednik skladišta može tražiti od Carinarnice da određeni odvojeni ili ograđeni dio skladišnog prostora mora na ulazu imati dvije različite brave. U tom slučaju, ključ jedne brave drži carinarnica, a druge posjednik skladišta. Članak 10. Na otvoreni prostor carinshog skladišta može se smještati glomazna i kabasta roba, te roba koja zbog svojih svojstava nije pogodna za smještaj u zatvoreni prostor i dr. Posjednik skladišta dužan je robu iz stavka 1. ovog članka smjestiti odvojeno i vidno je obilježiti odgovarajućim natpisom (broj carinske prijave za uvoz i provoz robe i dr.). Članak 11. Smještaj robe u carinsko skladište vrši se: 1) u slučaju istovara robe iz broda - na temelju manifesta, odnosno izvoda iz manifesta, a u slučaju prijenosa i smještaja robe u carinsko skladište izvan luke ili slobodne zone - na temelju carinske prijave za uvoz i provoz robe (članak 129. Carinskog zakona), 2) u slučaju istovara robe iz zrakoplova - na temelju manifesta ili izvoda iz manifesta (članak 178. Carinskog zakona), a u slučaju prijenosa i smještaja robe u carinsko skladište - na temelju carinske prijave za uvoz i provoz robe, 3) u slučaju smještaja robe upučene u skladište - na temelju carinske prijave za uvoz i provoz robe, 4) u slučaju smještaja u skladište ostale robe prispjele iz inozemstva - na temelju carinske prijave za uvoz i provoz robe, 5) u slučaju smještaja robe koja se premješta iz željezničko-carinskog skladišta, carinskog smjestišta ili drugog carinskog skladišta - na temelju rješenja carinarnice i carinske prijave za uvoz i provoz robe, 6) u slučaju smještaja domače robe ocarinjene za izvoz - na temelju carinske prijave za izvoz i provoz robe. Članak 12. Poslije izvršenja neke od radnji iz članka 207. stavak 7. Carinskog zakona. posjednik skladišta dužan je sastaviti zapisnik u dva primjerka, u koji unosi podatke o izvršenoj radnji. Zapisnik ovjerava carinarnica, ukoliko je bio prisutan carinski djelatnik, te jedan primjerak zadržava. a drugi prilaže evidenciji o robi koja se vodi u carinskom skladištu. Članak 13. Uvozna neocarinjena roba smještena u carinskom skladištu može se: 1) uvozno ocariniti, 2) uputiti drugoj caringrnici, 3) prenijeti u drugo carinsko skladište, carinsko smjestište, konsignacijsko skladište ili slobodnu zonu, 4) uputiti na međunarodne sajmove ili izložbe, 5) vratiti u inozemstvo. Domaća roba ocarinjena za izvoz smještena u carinsko skladište može se: 1) uputiti u inozemstvo, 2) prenijeti u drugo carinsko skladište ili slobodnu zonu, 3) zadržati u Republici Hrvatskoj. Roba u provozu smještena u carinskom skladištu može se: 1) uputiti u inozemstvo, 2) prenijeti u drugo carinsko skladište ili slobodnu zonu, 3) uvozno ocariniti. Domaća roba namijenjena izvozu smještena u carinsko skladište može se: 1) izvozno ocariniti, 2) prenijeti u drugo carinsko skladište ili slobodnu zonu, 3) zadržati u Republici Hrvatskoj. Članak 14. Za robu smještenu u carinsko skladište vodi se evidencija (skladišna knjiga, kartoteka s podacima iz skladišne knjige ili na drugi način). III: CARINSKA SMJESTIŠTA Članak 15. Poduzeće koje je upisano u sudski registar za obavljanje odgovarajuće gospodarske djelatnosti uz zahtjev za otvaranje carinskog smjestišta podnosi carinarnici: 1) izvod iz registra nadležnog suda o predmetu poslovanja, 2) Skicu i tehnički opis prostorija ili prostora namijenjenih za carinsko smjestište. Članak 16. Prije davanja odobrenja za otvaranje carinskog smjestišta, carinarnica određuje komisiju koja pregledom prostorija ili prostora koji su namijenjeni za smještaj robe utvrđuje da li su pogodni za smještaj robe i jesu li osigurani uvjeti za provođenje mjera carinskog nadzora. Komisiju iz stavka 1. ovog članka sačinjavaju predsjednik i dva člana koje carinarnica određuje od djelatnika carinarnice. Komisija o nalazu sastavlja zapisnik u tri primjerka, od kojih dva zadržava carinarnica, a jedan predaje podnositelju zahtjeva. Komisija može zahtijevati da svaki ulaz u carinsko smjestište mora imati dvije različite brave. U tom slučaju, ključ jedne brave drži carinarnica, a druge posjednik carinskog smjestišta. Na temelju podnijetog zahtjeva priloženih isprava i nalaza komisije ovlaštena carinarnica donosi rješenje. Članak 17. Uvozna roba se smješta u carinsko smjestište na temelju carinske prijave za uvoz i provoz robe. Članak 18. Na uvoznoj robi smještenoj u carinskom smjestištu mogu se po prethodnom odobrenju carinarnice poduzeti samo one mjere i radnje koje su nužne za njeno čuvanje. Članak 19. Posjednik carinskog smjestišta i carinarnica vode evidenciju za smještenu uvoznu robu (skladišnu knjigu, kartoteku s podacima iz skladišne knjige ili na drugi način). IV. KONSIGNACIJSKA SKLADIŠTA Članak 20. Uz zahtjev za otvaranje konsignacijskog skladišta poduzeće registrirano za zastupanje stranih tvrtki ili prodaju robe s konsignacijskog skladišta (u daljem tekstu: posjednik skladišta) podnosi: 1) izvod iz registra suda o obavljanju vanjsko-trgovinske djelatnosti zastupanja stranih tvrtki ili prodaje strane robe s konsignacijskog skladišta; 2) ovjereni prijevod ugovora o zastupanju inozemne tvrtke ili ugovora o držanju konsignacijskog skladišta 3) akt ovlaštenog upravnog tijela za uporabu prostorija ili prostora za konsignacijsko skladište, 4) skicu i tehnički opis prostorija ili prostora namijenjenih za konsignacijsko skladište. Uz ovjerene prijevode ugovora iz stavka 1. ovog članka posjednik skladišta podnosi na uvid i njihove izvornike. Članak 21. Prije davanja odobrenja za otvaranje konsignacijskog skladišta, komisija koju određuje carinarnica, pregledom prostorija ili prostora namijenjenih za konsignacijsko skladište. utvrđuje da li su te prostorije ili prostori pogodni za smještaj carinske robe i jesu li osigurani uvjeti za provodenje mjera carinskog nadzora. Komisija iz stavka 1. ovog članka sastoji se od predsjednika i dva člana koje carinarnica određuje od djelatnika carinarnice. O nalazu komisija sastavlja zapisnik u tri primjerka od kojih dva zadržava carinarnica, a jedan predaje podnositelju zahtjeve Na temelju podnijetog zahtjeva priloženih isprava i nalaza komisije, ovlaštena carinarnica donosi rješenje. Članak 22. Ako se roba smješta u konsignacijsko skladište u ambalaži inozemnog vlasništva (na primjer: čelične boce, specijalni kontejneri i sl.) koja se ne prodaje zajedno s robom, u rješenju o odobrenju za otvaranje konsignacijskog skladišta moraju se označiti vrsta i vrijednost te ambalaže. Članak 23. Ako posjednik skladišta traži proširenje, smanjenje ili preseljenje konsignacijskog skladišta u druge prostorije ili prostore, uz zahtjev podnosi skicu i tehnički opis istih namijenjenih za konsignacijsko skladište. Na postupak iz stavka 1. ovog članka odgovarajuće se primjenjuju odredbe za otvaranje konsignacijskog skladišta. Članak 24, Uz carinsku deklaraciju za smještaj robe u konsignacijsko skladište posjednik skladišta podnosi: 1) račun inozemne tvrtke, 2) prijevoznu ispravu, 3) specifikaciju - ako roba nije specificirana u računu. Ako je posebnim propisima određeno podnošenje i drugih isprava (na primjer: uvjerenje o porijeklu robe, kvaliteti robe i sl.) uz carinsku se deklaraeiju podnose i te isprave. Za uvoz robe određen posebnim propisima (dozvola, posebni način uvoza i dr.) posjednik skladišta dužan je uz deklaraciju i drugu ispravu za smještaj robe podnijeti dokaz o ispunjenim posebnim uvjetima za uvoz Članak 25. Posjednik skladišta dužan je smjestiti robu u konsignacijsko skladište odvojeno po vrstama Članak 26. Evidencija koju vodi posjednik skladišta u smislu članka 218. stavak 2. Carinskog zakona mora sadržavati podatke o posjedniku skladišta i inozemnoj tvrtki, broj rješenja carinarnice, naziv robe, tarifni broj i tarifnu oznaku, cijenu, ispravu o knjiženju, broj carinske deklaracije. količinu i vrijednost robe. Članak 27. Podaci o robi unijeti u evidenciju ne smiju se brisati, precrtavati ili naknadno dopisivati, osim ako carinarnica rješenjem odobri izmjenu podataka. U tom slučaju broj i datum rješenja i izmijenjeni podaci o robi unose se u sljedeću slobodnu rubriku. Precrtavanjem u smislu stavka 1. ovog članka, ne smatraju se precrtavanja i ispravljanja uobičajena u knjigovodstvu. Članak 28. Ako se roba iz konsignacijskog skladišta konačno iznosi, podnosi se izlazni list konsignacijske robe. Članak 29. Ako se roba prenosi u drugo konsignacijsko skladište istog posjednika, posjednik skladišta dužan je, uz carinsku deklaraciju za smještaj robe podnijeti carinarnici izlazni list, račun i specifikaciju (ako roba nije u računu specificirana). Ako su, u smislu članka 24. ovog pravilnika, prilikom smještaja u konsignacijsko skladište iz kojeg se roba upućuje podnijete isprave propisane posebnim propisima (na primjer: uvjerenje o porijeklu robe, kvaliteti robe i sl.), na izlazni list konsignacijske robe, na temelju kojeg se roba upućuje iz tog konsignacijskog skladišta u drugo konsignacijsko skladište, mora se staviti klauzula o podnjetim ispravama (vrsta isprave, rok važenja, ograničenja i dr.). U tom slučaju, uz carinsku deklaraciju za smještaj robe u konsignacijsko skladište koja se podnosi u smislu stavka 1. ovog članka, posjednik skladišta ne podnosi ponovno te prave. Članak 30. Ako se roba iznosi iz konsignacijskog skladišta radi smještaja u specijalizirano skladište strane robe i robe domaće proizvodnje u zrakoplovnoj luci, odnosno luci ili pristaništu otvorenom za međunarodni promet, evidencija o robi smještenoj u konsignacijsko skladište razdužuje se na temelju izlaznog lista konsignacijske robe. Članak 31. Ako se roba iznosi iz konsignacijskog skladišta radi opskrbe brodova koji prometuju s inozemstvom, carinski nadzor nad robom provodi se na temelju izlaznog lista, a za razduženje evidencije konsignacijskog skladišta podnosi se izlazni list konsignacijske robe. Članak 32. Ako se roba iz konsignacijskog skladišta privremeno iznosi zbog izlaganja na sajmovima i izložbama, zbog stavljanja u izloge ili izložbene prostore ili zbog prikazivanja, odnosno demonstriranja, podnosi se izlazni list za privremeno iznošenje konsignacijshe robe utvrđen propisom o carinskim ispravama Izlazni list za privremeno iznošenje konsignacijske robe podnosi se i za ambalaži inozemnog posjednika koja se prodaje zajedno s robom. Izlazni list za privremeno iznošenje robe s konsignacijskog skladišta zbog izlaganja na sajmu ili izložbi podnosi se u tri primjerka. Carinarnica odobrava iznošenje robe i ovjerava sve primjerke izlaznog lista carinskim pečatom i potpisom ovlaštenog carinskog djelatnika Jedan primjerak izlaznog lista zadržava carinarnica, drugi se predaje posjedniku skladišta, a treći prati robu i predaje se carinskom tijelu u mjestu u kome se održava sajam ili izložba. Izlazni list za privremeno iznošenje robe iz konsignacijskog skladišta zbog izlaganja u izlozima ili izložbenim prostorijama posjednika ili zbog prikazivanja odnosno demonstriranja podnosi se u dva primjerka. Carinarnica odobrava iznošenje robe i ovjerava oba primjerka izlaznog lista carinskim pečatom i potpisom ovlaštenog carinskog djelatnika. Jedan primjerak zadržava carinarnica, a drugi se predaje posjedniku skladišta Članak 33. Ako posjednik skladišta ima organiziranu servisnu službu rezervni dijelovi koji se izdaju s konsignacijskog skladišta u smislu članka 215. stavak 4. Carinskog zakona mogu se iznijeti iz konsignacijskog skladišta i smjestiti u servis radi zamjene u garantnom roku. Carinski nadzor nad ovim dijelovima provodi se na temelju izlaznog lista za privremeno iznošenje konsignacijske robe. Ako se zamijenjeni dijelovi koji nisu bili smješteni u konsignacijsko skladište vraćaju u inozemstvo, ti dijelovi se upučuju izlaznoj carinarnici carinskom popratnicom. Ako se zamijenjeni dijelovi predaju carinarnici ili uništavaju pod carinskim nadzorom, sastavlja se zapisnik koji potpisuju prisutni djelatnici carinarnice i posjednik skladišta. Članak 34. Konačno carinjenje robe prodane s konsignacijskog skladišta vrši se na obrascu uvozne carinske deklaracije za konačno carinjenje konsignacijske robe. Uz carinsku deklaraciju iz stavka 1. ovog članka podnose se: račun, izdatnica, isprava o izvršenom plaćanju robe posjedniku skladišta i druge isprave koje se podnose pri uvozu robe. Izdatnica mora sadržavati posebno: naziv tvrtke, ime i adresu kupca, vrstu, kakvoču, kolićinu i vrijednost robe i datum kada je kupac preuzeo robu s konsignacijskog skladišta. Carinarnica može odrediti da se izdatnica podnosi samo na uvid. Za robu koja je oslobođena od plaćanja carine, uz carinsku deklaraciju podnosi se i rješenje carinarnice o oslobođenju od plaćanja carine. Za dijelove koji su izdani s konsignacijskog skladišta, prema članku 215. stavak 4. Carinskog zakona, posjednik skladišta dužan je uz carinsku deklaraciju podnijeti ispravu kojom se dokazuje da je zamjena izvršena u garantnom roku, specifikaciju u kojoj su navedeni količina, vrsta i vrijednost izdanih dijelova, ime osobe kojoj su izdani dijelovi i dokaz da su zamijenjeni dijelovi smješteni u konsignacijsko skladište ili vraćeni u inozemstvo, ili predani carinarnici bez naknade ili uništeni pod carinskim nadzorom. Iznimno od odredbe stavka 4. ovog članka, ako je posebnim propisima određen garantni rok u kom se roba može staviti u promet, posjednik skladišta nije dužan podnijeti dokaze o trajanju garantnog roka Članak 35. Carinsku deklaraciju za konačno carinjenje konsignacijshe robe carinarnica registrira u roku 10 dana od dana podnošenja carinske deklaracije. Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, u slučajevima iz članka 216. stavak 3. Carinskog zakona carinarnica registrira carinsku deklaraciju i obavlja propisane radnje u vezi s konačnim carinjenjem najkasnije narednog radnog dana od dana podnošenja carinske deklaracije. Članak 36. Carinarnica je dužna izvršiti redoviti pregled konsignacijskog skladišta najmanje jedanput godišnje. Prilikom pregleda konsignacijskog skladišta carinarnica sravnjuje evidenciju s dokumentacijom i podatke uspoređuje sa stanjem robe u konsignacijskom skladištu. Za vrijeme pregleda, posjednik skladišta može dokazivati da stanje robe u konsignacijskom skladištu odgovara evidenciji i dokumentaciji. O utvrđenom stanju, carinarnica sastavlja zapisnik koji potpisuju carinski djelatnici i predstavnik posjednika skladišta koji je prisustvovao pregledu. Jedan primjerak zapisnika carinarnica dostavlja posjedniku skladišta Ako su prilikom pregleda utvrđeni propusti u radu posjednika skladišta, carinarnica u zapisniku određuje rokove za otklanjanje utvrđenih propusta. Članak 37. Na temelju rješenja iz članka 216. stavak 3. Carinskog zakona, posjednik skladišta popunjava izlazni list konsignacijske robe i razdužuje evidenciju o robi u konsignacijskom skladištu. Za manjak robe, utvrđen na način propisan člankom 217. Carinskog zakona, podnosi se, poslije provedenog postupka, uvozna carinska deklaracija zakonana carinjenje konsignacijske robe. V. DRUGE PROSTORIJE I PROSTORI Članak 38. Za privremeno uskladištenje carinske robe u druge prostorije i prostore podnositelj zahtjeva dužan je u zahtjevu pored podataka o carinskoj robi navesti osnovne podatke o prostoriji ili prostoru (naziv posjednika prostorije ili prostora, adresu prostorije ili prostora, da li se radi o zatvorenoj prostoriji ili otvorenom prostoru i sl.). Na temelju podnijetog zahtjeva ovlaštena carinarnica donosi rješenje. Posjednik prostorije ili prostora u koji je carinarnica odobrila privremeno uskladištenje dužan je voditi evidenciju o uskladištenoj robi (skladišnu knjigu, kartoteku s podacima iz skladišne knjige ili na drugi način). VI. SPECIJALIZIRANA SKLADIŠTA INOZEMNE ROBE I ROBE DOMAĆE PROIZVODNJE Članak 39. Uz zahtjev za otvaranje specijaliziranog skladišta inozemne robe i robe domaće proizvodnje (u daljem tekstu specijalizirano skladište) carinarnici se podnosi: 1) izvod iz registra suda o upisu poduzeća za vršenje poslova opskrbe inozemnih i domaćih plovnih objekata i zrakoplova iz članka 300. Carinskog zakona, 2) ugovor o prodaji robe zaključen s domaćom tvrtkom koja ima ugovor inozemnom tvrtkom o zastupanju i prodaji inozemne robe u Republici Hrvatskoj ili ugovor s inozemnom tvrtkom o prodaji inozemne robe n Repubici Hrvatskoj, 3) ugovor o prodaji robe domaće proizvodnje zaključen s domaćom tvrtkom, 4) akt upravnog tijela za uporabu prostorija i prostora za specijalizirano skladište, 5) skicu i tehnički opis prostorija i prostora namijenjenih za specijalizirano skladište. Članak 40. Prije davanja odobrenja za otvaranje specijaliziranog skladišta carinarnica određuje komisiju koja pregledom prostorija i prostora utvrđuje da li su te prostorije i prostori pogodni za smještaj carinske robe i jesu li osigurani uvjeti za provođenje mjera carinskog nadzora. Komisija iz stavka 1. ovog članka se sastoji od predsjednika i dva člana, koje carinarnica određuje od djelatnika carinarnice. Na temelju podnijetih zahtjeva, priloženih isprava i nalaza komisije ovlaštena carinarnica donosi rješenje uz prethodnu suglasnost ministarstva financija Članak 41. U specijalizirano skladište može se smještati roba domaće proizvodnje i uvozna carinska roba u vlasništvu inozemnih osoba, namijenjena za opskrbu prijevoznih sredstava iz članka 300. Carinskog zakona. Za uvoz robe određen posebnim propisima (dozvola, posebni način uvoza i dr.) posjednik specijaliziranog skladišta dužan je uz deklaraciju i drugu ispravu za smještaj robe podnijeti dokaz o ispunjenim posebnim uvjetima za uvoz. Članak 42. Smješaj uvozne carinske robe i robe domaće proizvodnje u specijalizirano skladište vrši se na osnovi ulaznog lista, računa i specifikacije (ako roba nije u računu specifirana). Posjednik skladiša dužan je robu, smještenu u specijaliziranom skladištu, držati odvojeno i vidno je obilježiti odgovarajučim natpisom (broj izlaznog lista. broj računa i dr.). Članak 43. Evidencija robe mora sadržavati: podatke o posjedniku specijaliziranog skladišta i poduzeća s kojim posjednik tog skladišta ima ugovor o prodaji robe, broj rješenja carinarnice, naziv robe, tarifni broj. cijenu. podatke o ispravi o knjiženju, broj izlaznog lista, odnosno računa na temelju kojeg je roba smještena u specijalizirano skladište te podatke o količini i vrijednosti robe. U listove kartoteke moraju se svakog dana unositi promjene o smještenoj i prodanoj robi. na temelju podataka o dnevnoj prodaji koja se vodi u knjizi paragon-blokova, preko registar-kase, odnosno na temelju podataka o toj prodaji dobivenih elektroničkom obradom. Na zahtjev posjednika specijaliziranog skladišta, ovlaštena carinarnrca ovjerava mjesečni izvještaj o prodanoj robi, koji služi za obračun s konsignacijskim skladištem. s tim što jedan primjerak izvještaja zadržava -za svoje potrebe posjednik prodavaonice dužan je do 5. u mjesecu za predhodni mjesec dostaviti carinarnici izvješče o prodanoj robi i stanju zaliha u prodavaonici po vrijednosti, vrsti i količini robe. Evidencija o robi može se prilagoditi i voditi sistemom elektroničke obrade podataka pod uvjetom da se o tome obavijesti ovlaštena carinarnica. Članak 44. Ako se uvozna neocarinjena roba upućuje radi opskrbe brodova, jahti, jedrilica i drugih plovnih objekata koji prometuju s inozemstvom. evidencija se specijalizirano skladišta razdužuje na temelju izlaznog lista. VII. CENTRALNA SKLADIŠTA Članak 45. Uz zahtjev za otvaranje centralnog skladišta carinarnici se podnosi: 1) izvod iz registra suda o upisu poduzeća za vršenje poslova prodaje robe za slobodne carinske prodavaonice, 2) akt ovlaštenog tijela za uporabu prostorije ili prostora za centralno skladište, 3) skicu i tehnički opis prostorije ili prostora namijenih za centralno skladište. Članak 46: Prije davanja odobrenja za otvaranje centralnog skladišta. carinarnica određuje komisiju koja pregledom prostorija ili prostora utvrđuje da li su te prostorije i prostori pogoditi za smještaj robe i jesu li osigurani uvjeti za provođenje mjera carinskog nadzora. Komisija iz stavka 1. ovog članka sastoji se od predsjednika i dva člana koje carinarnica određuje od djelatnika carinarnice. Na temelju podnijetog zahtjeva, priloženih isprava i nalaza komisije ovlaštena carinarnica donosi rješenje. Članak 47 U centralno skladište se može smještati uvozna carinska roba u vlasništvu inozemnih osoba, namijenjena prodaji na hrvatskom trtištu, i roba domaće proizvodnje. Za uvoz robe određen posebnim propisima (dozvola, posebni način uvoza i dr.) posjednik centralnog skladišta dužan je uz deklaraciju i drugu ispravu za smještaj robe podnijeti dokaz o ispunjenim posebnim uvjetima za uvoz. Članah 48. Upućivanje uvozne carinske robe iz konsignacijskog skladišta inozemne robe i smještaj u centralno skladište vrše se na temelju izlaznog lista konsignacijske robe. Upućivanje robe domaće proizvodnje i smještaj u centralno skladište vrši se na temelju računa i specifikacije proizvodača robe. Posjednik centralnog skladišta i carinarnica koja vrši carinski nadzor nad ovim skladištem, potvrđuju smještaj robe u centralno skladište ovjeravanjem isprava iz stavka 1. i 2. ovog članka. Članak 49. Roba smještena u centralno skladište evidentira se odvojeno u listovima kartoteke (domaća roba listovima bijele boje, a inozemna roba listovima zelene boje). U listove kartoteke se unose podaci o posjedniku konsignacijskog skladišta ili posjedniku robe domaće proizvodnje s kojim posjednik ima ugovor o prodaji robe, broj rješenja carinarnice, naziv robe, tarifni broj, cijena, broj izlaznog lista ili računa. odnosno specifikacije na temelju koje je roba smještena u skladište, količina i vrijednost robe, broj specifiacije kojom se roba upućuje u slobodnu carinsku prodavaonicu i naziv prodavaonice u kojoj se roba upućuje. Listovi kartoteke moraju biti numerirani i mora ih ovjeriti carinarnica koja vrši carinski nadzor nad centralnim skladištem. Evidencija robe se može prilagoditi i voditi sistemom elektroničke obrade podataka pod uvjetom da se o tom obavijesti nadležna carinarnica. Članak 50. Roba iz centralnog skladišta upućuje se u slobodnu carinsku prodavaonicu specifikacijom koja sadrži količinu, vrstu, vrijednost, tarifni broj i naziv slobodne carinske prodavaonice u koju se roba upućuje. Specifikacija koju je sastavio posjednik skladišta u četiri primjerka prati robu koja se upućuje u slobodnu carinsku prodavaonicu. Carinarnica, ovlaštena prema sjedištu slobodne carinske prodavaonice, ovjerava sve primjerke specifikacije. od kojih jedan zadržava, dva predaje slobodnoj carinskoj prodavaonici, a četvrti primjerak vraća po sjedniku centralnog skladišta radi razduženja evidencije o robi koju skladište vodi. Članak 51. Na postupak vraćanja neprodane robe iz slobodne carinske prodavaonice u centralno skladište, shodno se primjenjuje postupak propisan člankom 50. ovog pravilnika. Članak 52. Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje važiti Pravilnik o carinskom nadzoru i postupku carinjenja robe sniještene pod carinski nadzor ("Službeni list", br. 69/88 i "Narodne novine". br. 53A/91, 33/92, 40/92 i 61/92). Članak 53. Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Narodnim novinama". Klasa: 413-01/92-01/441 Urbroj : 513-02-92-1 Zagreb, 5. listopada 1992. V. d. direktora Branko Skok, v. r. Ostalo, NN 63/1992-1689 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Ostalo Izdanje: NN 63/1992    Broj dokumenta u izdanju: 1689 Donositelj:CARINSKA UPRAVA Datum tiskanog izdanja: 7.10.1992. ELI: /eli/sluzbeni/1992/63/1689 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©2026. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.