Službeni izvorizakon.hr · EUR-Lex
Europaius
Hrvatski
ČeštinaDeutschFrançaisEspañolPolskiItalianoNederlandsÖsterreichBelgiquePortuguêsSvenskaDanskSuomiSlovenčinaIrelandMagyarEestiLietuviųLatviešuSlovenščinaΚύπροςMaltiRomânăΕλληνικάLuxembourgБългарски
Hrvatski

Zakon o suzbijanju neprijavljenoga rada - Zakon.hr

Ukratko

Ovaj Zakon propisuje što se smatra neprijavljenim radom i uvodi mjere za njegovo suzbijanje, uključujući aktivnosti za poticanje prijavljivanja rada i vođenje evidencije neaktivnih osoba. Cilj mu je osigurati zakonito zapošljavanje i spriječiti izbjegavanje obveza poslodavaca.

Što regulira

  • Definiciju neprijavljenog rada u užem i širem smislu.
  • Mjere za suzbijanje neprijavljenog rada.
  • Aktivnosti za poticanje prijavljivanja rada.
  • Vođenje evidencije neaktivnih osoba.

Koga se tiče

  • Poslodavce, fizičke i pravne osobe.
  • Radnike, uključujući državljane trećih zemalja bez zakonitog boravka.

Ključne točke

  • Neprijavljeni rad je zabranjen.
  • Ako inspektor utvrdi neprijavljeni rad, smatra se da je radnik bio u radnom odnosu neprekidno šest mjeseci u punom radnom vremenu, osim ako podaci ne pokazuju drugačije.
  • Za prvi prekršaj neprijavljenog rada, poslodavac mora uplatiti 2650,00 eura po neprijavljenom radniku u državni proračun i prijaviti radnika na mirovinsko osiguranje.
  • Za ponovljeni prekršaj u roku od šest godina, iznos se povećava na 6630,00 eura po radniku, a za treći i svaki sljedeći put, poslodavcu se zabranjuje obavljanje djelatnosti na najmanje 30 dana.
Tekst zakona
Tekst zakona

Zakon o suzbijanju neprijavljenoga rada - Zakon.hr UPUTE UVJETI CJENIK KONTAKT Zakon.ai Prijava / Registracija Baza je ažurirana 08.06.2026. zaključno sa NN 43/26 EU 2024/2679 Povezani zakoni Radno, m

irovinsko i socijalno pravo Zakon o osobnom imenu Zakon o mirovinskom osiguranju Zakon o strancima Zakon o zaštiti na radu Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama Zakon o socijalnoj skrbi Zakon o volonterstvu Zakon o Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih Zakon o obrtu Zakon o radu Zakon o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju Zakon o azilu Zakon o doprinosima Zakon o ravnopravnosti spolova Zakon o minimalnoj plaći Zakon o humanitarnoj pomoći Zakon o obeštećenju radnika profesionalno izloženih azbestu Zakon o obveznom zdravstvenom nadzoru radnika profesionalno izloženih azbestu Zakon o uvjetima za stjecanje prava na starosnu mirovinu radnika profesionalno izloženih azbestu Zakon o doplatku za djecu Zakon o udomiteljstvu Zakon o umirovljeničkom fondu Zakon o suzbijanju diskriminacije Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom Zakon o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu Zakon o djelatnosti socijalnog rada Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru Zakon o provedbi uredbi Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti Zakon o doživotnoj otpremnini odnosno dokupu mirovine Zakon o prikupljanju, obradi, povezivanju, korištenju i razmjeni podataka o primicima i javnim davanjima po osiguranicima Zakon o Središnjem registru osiguranika Zakon o stažu osiguranja s povećanim trajanjem Zakon o europskim radničkim vijećima Zakon o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata Zakon o sudjelovanju radnika u odlučivanju u europskom društvu (SE) i u europskoj zadruzi (SCE) Zakon o uskrati prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža Zakon o stečaju potrošača Zakon o prestanku važenja Zakona o potporama za očuvanje radnih mjesta Zakon o pravobranitelju za osobe s invaliditetom Zakon o osiguranju radničkih tražbina Zakon o prijenosu mirovinskih prava Zakon o nastavku isplate dokupljenih mirovina Zakon o obavljanju studentskih poslova Zakon o isplati mirovina korisnicima koji su mirovinu ostvarili u republikama bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije Zakon o listi profesionalnih bolesti Zakon o najvišoj mirovini Zakon o odgodi usklađivanja mirovina u razdoblju od

  1. siječnja do
  2. prosinca
  3. godine Zakon o posebnim pravima iz mirovinskog osiguranja i prava po osnovi nezaposlenosti zaposlenika u Istarskim ugljenokopima "Tupljak" d. d. Labin Zakon o posebnim pravima iz mirovinskog osiguranja zaposlenika na poslovima razminiranja Zakon o povećanju mirovina radi otklanjanja razlika u razini mirovina ostvarenih u različitim razdobljima Zakon o pravima bivših političkih zatvorenika Zakon o pravu na dodatak uz mirovinu određenih kategorija korisnika mirovine Zakon o preuzimanju saveznih zakona iz oblasti radnih odnosa i zapošljavanja koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuju kao republički zakoni Zakon o tržištu rada Zakon o prestanku važenja Zakona o poticanju zapošljavanja Zakon o smanjenju mirovina određenih prema Zakonu o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru Zakon o sredstvima za doplatak za djecu Zakon o usklađivanju mirovina i drugih novčanih primanja iz mirovinskog i invalidskog osiguranja, te upravljanju fondovima mirovinskog i invalidskog osiguranja Zakon o obeštećenju radnika trgovačkog društva Plobest d.d. Zakon o nacionalnoj naknadi za starije osobe Zakon o upućivanju radnika u Republiku Hrvatsku i prekograničnoj provedbi odluka o novčanoj kazni Zakon o suzbijanju neprijavljenoga rada Zakon o osobnoj asistenciji Zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama Zakon o inkluzivnom dodatku Zakon o suzbijanju neprijavljenoga rada NN 151/22 na snazi od 01.01.
  4. Uživajte... Preuzmite dokumentu PDF formatu Zanimljivi linkovi PODZAKONSKI PROPISI Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Članak
  5. Predmet Zakona

(1)Ovim se Zakonom propisuje što se smatra neprijavljenim radom, uređuju mjere za suzbijanje neprijavljenoga rada, aktivnosti radi poticanja prijavljivanja rada, vođenje evidencije neaktivnih osoba te odgovornost za povrede odredaba ovoga Zakona.
(2)Ovaj Zakon primjenjuje se i na državljanina treće zemlje koji nema zakonit boravak sukladno propisu kojim se uređuju uvjeti ulaska, kretanja, boravka i rada stranaca koji su državljani trećih zemalja. Članak
  1. Usklađenost Zakona s pravnim poretkom Europske unije Ovim Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzimaju se sljedeći akti Europske unije: ‒ Direktiva 2009/52/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od
  2. lipnja
  3. o minimalnim standardima za sankcije i mjere za poslodavce državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom (SL L 168,
  5. 2009.) ‒ Direktiva 2014/67/EU Europskog parlamenta i Vijeća od
  6. svibnja
  7. o provedbi Direktive 96/71/EZ o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga i izmjeni Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta (»Uredba IMI«) (Tekst značajan za EGP) (SL L 159,
  9. 2014.). Članak
  10. Definicija neprijavljenoga rada
(1)Neprijavljeni rad definira se u užem i širem smislu.
(2)Neprijavljeni rad u užem smislu je rad koji s obzirom na narav i vrstu rada i ovlasti poslodavca ima obilježje radnog odnosa, a nije zakonito ugovoren ili nema valjanu pravnu osnovu odnosno za koji nije uspostavljena odgovarajuća prijava na obvezna osiguranja u skladu s posebnim propisima te u smislu ovoga Zakona obuhvaća sljedeće pojavne oblike:
  1. obavljanje rada bez prijave na obvezno mirovinsko osiguranje prije početka rada, s prvim danom početka rada odnosno na odgovarajuće radno vrijeme ili
  2. obavljanje rada bez sklopljenog ugovora o radu u pisanom obliku ili bez pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu ili
  3. obavljanje rada na temelju drugih sklopljenih obvezno pravnih ugovora između poslodavca i fizičke osobe kada takav rad s obzirom na svoju narav i vrstu te ovlasti poslodavca ima obilježja posla za koji se zasniva radni odnos ili
  4. zapošljavanje državljanina treće zemlje protivno odredbama propisa kojim se uređuju uvjeti ulaska, kretanja, boravka i rada stranaca koji su državljani trećih zemalja.
(3)Neprijavljeni rad u širem smislu obuhvaća rad koji prema svojim obilježjima predstavlja izbjegavanje obveza koje poslodavac ima vezano uz plaću radnika, a u smislu ovoga Zakona obuhvaća sljedeće pojavne oblike:
  1. radni odnos u kojem se ne isplaćuje povećana plaća radniku i ne uplaćuju propisana javna davanja na povećanu plaću i iz povećane plaće ili
  2. isplaćivanje plaće ili dijela plaće bez obračuna i uplate propisanih javnih davanja.
(4)Neprijavljeni rad je zabranjen. Članak 4. Pojmovi
(1)Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:
  1. radnik je fizička osoba određena općim propisom o radu
  2. poslodavac je fizička ili pravna osoba određena općim propisom o radu
  3. naručitelj posla je fizička osoba koja je registrirana za obavljanje djelatnosti ili pravna osoba koja je s izvršiteljem posla sklopila ugovor o obavljanju posla, za koju izvršitelj posla obavlja taj posao, ako se tim ugovorom ne prikriva neki drugi pravni posao
  4. izvršitelj posla je fizička osoba koja je registrirana za obavljanje djelatnosti ili pravna osoba koja je s naručiteljem posla sklopila ugovor o obavljanju posla, koja za naručitelja posla obavlja taj posao, ako se tim ugovorom ne prikriva neki drugi pravni posao
  5. samozaposlena osoba je fizička osoba koja obavlja samostalnu djelatnost i ostvaruje primitke od samostalne djelatnosti koji se oporezuju sukladno propisima kojima je uređeno oporezivanje dohotka i dobiti odnosno po toj osnovi je obvezno osigurana prema propisima kojima se uređuju obvezna osiguranja te fizička osoba osnivač koja je ujedno i jedini član uprave ili izvršni direktor trgovačkog društva i koja nije zaposlena u tom društvu i ne zapošljava druge radnike
  6. prikriveni radni odnos podrazumijeva obavljanje rada na temelju drugih sklopljenih obveznopravnih ugovora između naručitelja posla i izvršitelja posla samozaposlene osobe kada takav rad s obzirom na svoju narav i vrstu te ovlasti poslodavca ima obilježja posla za koji se zasniva radni odnos
  7. brutoplaća je iznos koji pripada radniku za obavljeni rad, a sastoji se od iznosa za isplatu radniku i javnih davanja koji se sukladno propisima isplaćuju iz brutoplaće
  8. plaća znači brutoplaću
  9. ugovaratelj je naručitelj usluga koji je s podugovarateljem sklopio ugovor radi izvršenja svih ili dijela radova i usluga koje se obvezao izvršiti u skladu s prethodno sklopljenim ugovorom za drugog naručitelja, ako se tim ugovorom ne prikriva neki drugi pravni posao
  10. podugovaratelj je pružatelj usluga koji je s ugovarateljem sklopio ugovor kojim se obvezuje izvršiti sve ili dio radova odnosno usluga, a poslodavac je radnika koji obavlja poslove radi ispunjenja tog ugovora, ako se tim ugovorom ne prikriva neki drugi pravni posao
  11. neaktivna osoba je osoba sposobna ili djelomično sposobna za rad, u dobi od 15 do 65 godina, koja nije u radnom odnosu odnosno koja ne obavlja samostalnu djelatnost, nije uključena u program obrazovanja niti osposobljavanja i ne traži aktivno posao
  12. treća zemlja je država koja nije država članica Europskoga gospodarskog prostora niti Švicarska Konfederacija.
(2)Pojmovi i izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod. Članak
  1. Nadležnost inspekcijskih tijela Nadzor nad primjenom ovoga Zakona obavljaju nadležni inspektori koji su prema posebnim propisima ovlašteni za nadzor u vezi s radom i zapošljavanjem, a nadzor zakonitosti, pravilnosti i pravodobnosti obračuna, prijava i uplata javnih davanja službenici koji su prema posebnim propisima ovlašteni za obavljanje poslova poreznog nadzora. Članak
  2. Pretpostavka trajanja radnog odnosa Kada nadležni inspektor u postupku inspekcijskog nadzora utvrdi postojanje neprijavljenoga rada iz članka
  3. stavka
  4. ovoga Zakona, smatrat će se da je radnik koji je obavljao takav rad neprekidno bio u radnom odnosu u punom radnom vremenu kod poslodavca u trajanju od šest mjeseci koji prethode danu u kojem je izvršen nadzor i utvrđena činjenica neprijavljenoga rada, osim ako iz podataka kojima inspektor raspolaže u nadzoru nedvojbeno proizlazi da je prethodno trajanje radnog odnosa bilo kraće ili duže. Članak
  5. Postupanje inspekcije
(1)U provedbi inspekcijskog nadzora nadležni inspektor će, ako utvrdi da je za poslodavca radnik obavljao neprijavljeni rad, o navedenome u zapisnik unijeti podatke o radniku, razdoblju u kojem je radnik obavljao neprijavljeni rad u skladu s člankom 6. ovoga Zakona i opis poslova koje je radnik obavljao.
(2)Nadležni inspektor će u roku od osam dana od dana utvrđenja postojanja neprijavljenog rada iz članka
  1. stavka
  2. točke
  3. ovoga Zakona rješenjem naložiti poslodavcu podnošenje prijave na obvezno mirovinsko osiguranje počevši od dana koji je zapisnikom utvrđen kao početak rada radnika odnosno koji je u skladu s člankom
  4. ovoga Zakona pretpostavljeni dan početka rada i uplatu iznosa od 2650,00 eura za svakog neprijavljenog radnika u korist državnog proračuna Republike Hrvatske, sukladno naputku o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba.
(3)Ako se kod istog poslodavca tijekom sljedećih inspekcijskih nadzora u razdoblju od šest godina od prvog utvrđenja činjenice neprijavljenoga rada ponovno utvrdi neprijavljeni rad, nadležni inspektor će postupiti u skladu sa stavkom 2. ovoga članka, pri čemu se iznos obveze uplate povećava na 6630,00 eura za svakog neprijavljenog radnika.
(4)Poslodavac je dužan u roku od tri dana od dana dostave rješenja iz stavaka
  1. i
  2. ovoga članka podnijeti prijavu na obvezno mirovinsko osiguranje i uplatiti iznos iz stavka
  3. odnosno stavka
  4. ovoga članka.
(5)Ako se kod istog poslodavca činjenica neprijavljenoga rada utvrdi treći i svaki sljedeći put u razdoblju od šest godina od prvog utvrđenja činjenice neprijavljenoga rada u skladu s člankom
  1. ovoga Zakona, nadležni inspektor će, osim postupanja u skladu sa stavkom
  2. ovoga članka, usmenim rješenjem u zapisniku zabraniti poslodavcu obavljanje djelatnosti u nadziranom objektu odnosno prostoru.
(6)Rješenje iz stavka
  1. ovoga članka ukinut će se u roku od tri dana od dana dostave dokaza nadležnom inspektoru o uplati iznosa iz stavka
  2. ovoga članka, ali ne prije proteka 30 dana od zabrane obavljanja djelatnosti.
(7)Rješenje iz stavka 5. ovoga članka izvršava se odmah pečaćenjem poslovnih prostorija, postrojenja, uređaja i druge opreme za rad ili na drugi pogodan način, bez donošenja rješenja o izvršenju.
(8)Poslodavac na kojeg se odnosi usmeno rješenje iz stavka 5. ovoga članka može pisanim putem, u skladu s posebnim propisom, zatražiti da se zapečaćene prostorije privremeno otpečate i u nazočnosti inspektora odmah izuzeti pokvarljive namirnice i poduzeti druge sigurnosne mjere radi sprječavanja štete.
(9)Žalba protiv rješenja iz stavaka 2.,
  1. i
  2. ovoga članka nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.
(10)Izvršno rješenje iz stavaka
  1. i
  2. ovoga članka dostavit će se nadležnom tijelu koje je ovlašteno za utvrđivanje prava na mirovinsko osiguranje, nadležnom tijelu koje je ovlašteno za utvrđivanje prava na zdravstveno osiguranje te nadležnom tijelu koje je ovlašteno za obračun poreza i doprinosa za obvezna osiguranja prema sjedištu poslodavca. Članak
  3. Postupanje nadležnih tijela
(1)Ako poslodavac ne podnese prijavu na obvezno mirovinsko osiguranje u roku iz članka
  1. stavka
  2. ovoga Zakona, nadležno tijelo ovlašteno za utvrđivanje prava na mirovinsko osiguranje će na temelju dostavljenog izvršnog rješenja iz članka
  3. stavaka
  4. i
  5. ovoga Zakona po službenoj dužnosti donijeti rješenje o priznanju svojstva osiguranika, počevši od dana koji je naveden kao početak rada u navedenom rješenju.
(2)Žalba protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja.
(3)Nadležno tijelo ovlašteno za utvrđivanje prava na mirovinsko osiguranje neće donositi rješenje iz stavka
  1. ovoga članka odnosno neće postupiti po podnesenoj prijavi koju je poslodavac podnio u skladu s člankom
  2. stavkom
  3. ovoga Zakona za razdoblje u kojemu je radnik već prijavljen na obvezno osiguranje.
(4)Prijava na produženo osiguranje prema posebnom propisu ne smatra se prijavom na obvezno osiguranje u smislu stavka
  1. ovoga članka. Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Članak
  2. Prijava državljana trećih zemalja Za državljanina treće zemlje za kojeg je utvrđen neprijavljeni rad u skladu s člankom
  3. stavkom
  4. točkom
  5. ovoga Zakona, prilikom uspostave prijave na temelju članka
  6. stavka
  7. i članka
  8. stavka
  9. ovoga Zakona obvezno mirovinsko osiguranje prestaje s danom za koji je tijekom provođenja inspekcijskog nadzora kod poslodavca utvrđeno postojanje neprijavljenoga rada. Članak
  10. Obveze poslodavca
(1)Poslodavac je dužan u roku od osam dana od dana izvršnosti rješenja iz članka
  1. stavaka
  2. i
  3. ovoga Zakona za svaki mjesec pretpostavljenog razdoblja rada iz članka
  4. ovoga Zakona isplatiti plaću za puno radno vrijeme u visini mjesečne bruto medijalne plaće u Republici Hrvatskoj te doprinos za obvezna osiguranja koji se isplaćuje na plaću.
(2)Obveza poslodavca iz stavka
  1. ovoga članka postoji i u slučaju iz članka
  2. stavka
  3. ovoga Zakona.
(3)Poslodavac je dužan iznos iz stavka 1. ovoga članka isplatiti na način da javna davanja koja se isplaćuju iz plaće i na plaću obračuna i uplati na uplatne račune prema posebnim propisima kojima se uređuje naplata javnih davanja te o navedenom podnese izvješće sukladno propisima vezanim uz obračun i naplatu poreza i doprinosa, a preostali dio tog iznosa uplati na transakcijski račun radnika.
(4)Ako poslodavac ne ispuni obvezu iz stavaka
  1. i
  2. ovoga članka, tijelo koje je ovlašteno za obračun javnih davanja rješenjem utvrđuje ukupnu visinu obveze poslodavca iz stavka
  3. ovoga članka na temelju dostavljenog rješenja iz članka
  4. stavaka
  5. i
  6. ovoga Zakona.
(5)O utvrđenim i uplaćenim obvezama po osnovi plaće na temelju rješenja iz stavka 4. ovoga članka tijelo ovlašteno za obračun javnih davanja će prema propisima vezanim uz obračun i naplatu doprinosa izvijestiti Središnji registar osiguranika i tijelo nadležno za utvrđivanje prava na mirovinsko osiguranje.
(6)Iznos obveze iz stavka
  1. ovoga članka utvrđuje se na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku koji su u trenutku utvrđenja neprijavljenoga rada iz članka
  2. ovoga Zakona bili posljednji službeno objavljeni.
(7)Žalba izjavljena protiv rješenja iz stavka 4. ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja.
(8)Rješenje iz stavka 4. ovoga članka ovršna je isprava.
(9)Poslodavac ne smije umanjiti svoju obvezu prema neprijavljenom radniku za iznos koji mu je već isplatio, osim ako on nije isplaćen na način propisan stavkom
  1. ovoga članka. Članak
  2. Postupanje kod prikrivenog radnog odnosa Ako tijekom inspekcijskog nadzora nadležni inspektor utvrdi postojanje ugovornog odnosa između naručitelja posla i izvršitelja posla samozaposlene osobe, a postoje okolnosti koje upućuju na to da se radi o postojanju prikrivenog radnog odnosa, obavijestit će Ministarstvo financija, Poreznu upravu. Članak
  3. Objava prekršitelja
(1)Nadležni inspektor dužan je obavijestiti ministarstvo nadležno za rad (u daljnjem tekstu: ministarstvo) o provedenom inspekcijskom nadzoru i utvrđivanju postojanja neprijavljenoga rada te poduzetim mjerama.
(2)Ministarstvo uspostavlja i vodi popis poslodavaca kod kojih je zapisnikom iz članka
  1. stavka
  2. ovoga Zakona tijekom inspekcijskog nadzora utvrđeno postojanje neprijavljenoga rada.
(3)Ministarstvo će objaviti popis iz stavka 2. ovoga članka na svojim mrežnim stranicama.
(4)Objava podataka o poslodavcu u smislu stavka 1. ovoga članka neće se smatrati odavanjem inspekcijske tajne.
(5)Popis poslodavaca mora jasno sadržavati naznaku da se radi o poslodavcima kojima je utvrđeno postojanje neprijavljenoga rada odnosno izrečena mjera na temelju ovlasti nadležnog inspekcijskog tijela.
(6)Poslodavca će se brisati s popisa iz stavka
  1. ovoga članka nakon proteka razdoblja od šest godina od dana kada je zapisnikom utvrđeno postojanje neprijavljenoga rada odnosno ranije ako se u posebnom postupku uspješno ospori činjenica postojanja neprijavljenoga rada utvrđena zapisnikom iz članka
  2. stavka
  3. ovoga Zakona.
(7)Sadržaj, način upisa i rokove objave podataka s popisa iz stavka
  1. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar nadležan za rad.
  2. Pravilnik o objavi podataka o poslodavcima kod kojih je proveden nadzor u području prijavljivanja rada Članak
  3. Praćenje i evidencije Radi lakšeg otkrivanja prekršitelja i suzbijanja pojedinih pojavnih oblika neprijavljenoga rada vodi se jedinstvena elektronička evidencija rada i evidencija neaktivnih osoba.
  4. Pravilnik o evidenciji neaktivnih osoba
  5. Odluka o uspostavi informacijskog sustava Jedinstvene elektroničke evidencije rada putem digitalnih radnih platformi Članak
  6. Jedinstvena elektronička evidencija rada
(1)Jedinstvena elektronička evidencija rada informacijski je sustav u kojem se pohranjuju podaci o radnicima zaposlenim kod poslodavaca koji obavljaju djelatnost iz popisa djelatnosti za koje je obvezno vođenje elektroničke evidencije rada.
(2)Osim podataka iz stavka 1. ovoga članka, u jedinstvenoj elektroničkoj evidenciji rada pohranjuju se i podaci o samozaposlenim osobama koje obavljaju rad putem digitalnih radnih platformi i ostalim osobama koje obavljaju rad putem digitalnih radnih platformi sukladno općem propisu o radu (u daljnjem tekstu: ostale osobe).
(3)Podaci iz stavka 1. ovoga članka su podaci o radnicima i radnom vremenu.
(4)Podaci iz stavka 2. ovoga članka su podaci o samozaposlenim osobama i ostalim osobama te vremenu u kojem obavljaju posao.
(5)Obveznici dostave podataka iz stavaka
  1. i
  2. ovoga članka u jedinstvenu elektroničku evidenciju rada iz stavaka
  3. i
  4. ovoga članka su digitalne radne platforme putem kojih rad obavljaju samozaposlene osobe i ostale osobe te poslodavci (u daljnjem tekstu: obveznici dostave podataka).
(6)Obveznici dostave podataka dužni su:
  1. podatke iz stavaka
  2. i
  3. ovoga članka voditi putem elektroničkih uređaja uz korištenje odgovarajućih programskih rješenja koji omogućavaju povezivanje i razmjenu podataka s jedinstvenom elektroničkom evidencijom rada u stvarnom vremenu
  4. omogućiti internetsku vezu za povezivanje i razmjenu podataka s jedinstvenom elektroničkom evidencijom rada
  5. nabaviti digitalni certifikat za elektroničko potpisivanje za osobu koja je ovlaštena za vođenje podataka iz stavka
  6. ovoga članka kod obveznika dostave podataka.
(7)Jedinstvenu elektroničku evidenciju rada u elektroničkom obliku vodi ministarstvo.
(8)Ministar nadležan za rad pravilnikom propisuje sadržaj podataka, popis djelatnosti iz stavka
  1. ovoga članka, način unosa, razmjene i pohranjivanja podataka te način pristupanja podacima iz Jedinstvene elektroničke evidencije rada.
  2. Pravilnik o Jedinstvenoj elektroničkoj evidenciji rada Članak
  3. Evidencija neaktivnih osoba
(1)Evidenciju neaktivnih osoba u elektroničkom obliku vodi Hrvatski zavod za zapošljavanje (u daljnjem tekstu: Zavod) na temelju podataka iz evidencija nadležnih tijela javne vlasti utvrđenih u članku 16. ovoga Zakona.
(2)U evidenciji neaktivnih osoba vode se hrvatski državljani, državljani druge članice Europske unije, država ugovornica Europskoga gospodarskog prostora i Švicarske Konfederacije ako imaju privremeni ili stalni boravak na području Republike Hrvatske i državljani trećih zemalja s odobrenim privremenim boravkom, dugotrajnim boravištem ili stalnim boravkom za koje je nastala potreba praćenja u smislu propisa kojim se uređuje dodjeljivanje osobnog identifikacijskog broja. Članak 16. Dostava podataka u evidenciju neaktivnih osoba
(1)Za potrebe vođenja evidencije iz članka 15. ovoga Zakona, Zavodu podatke iz svojih službenih evidencija dostavlja ministarstvo nadležno za financije, ministarstvo nadležno za poslove znanosti i visokog obrazovanja, ministarstvo nadležno za poslove poljoprivrede, ministarstvo nadležno za unutarnje poslove, ministarstvo nadležno za poslove uprave i pravosuđa te nadležna tijela za mirovinsko osiguranje i obvezno zdravstveno osiguranje.
(2)Nadležna tijela iz stavka 1. ovoga članka redovito dostavljaju podatke Zavodu.
(3)Zavod može, osim od tijela iz stavka 1. ovoga članka, zatražiti podatke iz registara i evidencija i od drugih tijela javne vlasti.
(4)Zavod je dužan razmjenjivati podatke iz evidencije neaktivnih osoba s nadležnim inspekcijskim tijelima, nadležnim poreznim tijelom te nadležnim tijelima za mirovinsko osiguranje i obvezno zdravstveno osiguranje.
(5)Osim tijela iz stavka 4. ovoga članka, ostala tijela javne vlasti mogu, u skladu sa svojim ovlastima i nadležnosti, pristupiti podacima iz evidencije neaktivnih osoba na temelju sklopljenog sporazuma sa Zavodom.
(6)Dostava podataka nadležnih tijela iz stavka 1. ovoga članka ne smatra se povredom službene ili porezne tajne sukladno posebnom propisu.
(7)Sadržaj i način dostave podataka koje dostavljaju tijela iz stavka
  1. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar nadležan za rad.
  2. Pravilnik o evidenciji neaktivnih osoba Članak
  3. Brisanje iz evidencije Zavod prestaje voditi osobu u evidenciji neaktivnih osoba ako se više ne radi o neaktivnoj osobi u smislu ovoga Zakona odnosno ako zbog promjene okolnosti više nisu ispunjena obilježja iz članka
  4. stavka
  5. ovoga Zakona. Članak
  6. Odgovornost u lancu podugovaranja
(1)Ugovaratelj solidarno odgovara za obveze koje njegov podugovaratelj kao poslodavac ima prema svojem radniku, za potraživanja na ime dospjele, a neisplaćene plaće za obavljeni rad odnosno pružene usluge, na koju radnik ima pravo.
(2)Radnik kojem podugovaratelj kao poslodavac nije na dan dospjelosti isplatio plaću za obavljeni rad odnosno pružene usluge ili dio plaće za obavljeni rad odnosno pružene usluge iz stavka 1. ovoga članka može od ugovaratelja zahtijevati isplatu u roku od tri mjeseca nakon isteka roka u kojem je poslodavac, prema općem propisu kojim se uređuju radni odnosi, dužan dostaviti obračun plaće koju mu je dužan isplatiti, a koji nije dostavio.
(3)Ugovaratelj odgovara radniku do visine ugovorene plaće za obavljeni rad odnosno pružene usluge radi ispunjenja ugovora sklopljenog između ugovaratelja i njegova podugovaratelja.
(4)Ugovaratelj koji je isplatio plaću radniku podugovaratelja na temelju odgovornosti utvrđene u skladu s ovim člankom ima pravo od podugovaratelja zahtijevati cijeli iznos plaćen umjesto podugovaratelja. Članak
  1. Oslobođenje od odgovornosti Ugovaratelj se oslobađa odgovornosti iz članka
  2. ovoga Zakona ako je poduzeo odgovarajuće radnje kako bi od svoga podugovaratelja zatražio i dobio prije početka odnosno tijekom trajanja obavljanja radova odnosno pružanja usluga:
  3. popis svih radnika zaposlenih na izvršavanju ugovora o pružanju usluga između ugovaratelja i podugovaratelja
  4. za svakog pojedinog radnika iz točke
  5. ovoga članka: identifikacijski podatak radnika, datum početka i završetka obavljanja radova i usluga
  6. za vrijeme trajanja ugovora između ugovaratelja i podugovaratelja, za svakog pojedinog radnika najmanje jednom mjesečno dokaz o isplati plaće i doprinosa za obvezna osiguranja koja se isplaćuju na plaću za prethodni mjesec. Članak
  7. Objava poslodavaca koji nisu u prekršaju
(1)Kada u provedenom postupanju nadležno inspekcijsko tijelo utvrdi da poslodavac nije prekršio propise iz područja prijavljivanja rada i isplate plaće, dužno je, ako se poslodavac s time suglasi, o navedenom obavijestiti ministarstvo radi objave na popisu koji vodi na svojim mrežnim stranicama.
(2)Objava podataka o poslodavcu u smislu stavka 1. ovoga članka neće se smatrati odavanjem inspekcijske tajne.
(3)Podaci o poslodavcu uklonit će se s popisa iz stavka
  1. ovoga članka ako to sam poslodavac zatraži te ako nadležno inspekcijsko tijelo dostavi obavijest u smislu članka
  2. stavka
  3. ovoga Zakona.
(4)Sadržaj, način unosa i rokove objave podataka na mrežnim stranicama iz stavka
  1. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar nadležan za rad.
  2. Pravilnik o objavi podataka o poslodavcima kod kojih je proveden nadzor u području prijavljivanja rada Članak
  3. PREKRŠAJNE ODREDBE
(1)Novčanom kaznom od 8090,00 do 13.270,00 eura kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba ako podatke o radnicima i radnom vremenu ne vodi putem elektroničkih uređaja, uz korištenje odgovarajućih programskih rješenja koji omogućavaju povezivanje i razmjenu podataka s jedinstvenom elektroničkom evidencijom rada u stvarnom vremenu (članak 14. stavak 6. točka 1.).
(2)Novčanom kaznom od 930,00 do 1330,00 eura za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost kada je prekršaj počinila u vezi s obavljanjem svojega obrta ili samostalne djelatnosti.
(3)Novčanom kaznom od 920,00 do 1320,00 eura za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi poslodavca.
(4)Novčanom kaznom od 8090,00 do 13.270,00 eura kaznit će se za prekršaj digitalna radna platforma kao pravna osoba ako podatke o samozaposlenim osobama i drugim osobama te vremenu u kojem obavljaju posao ne vodi putem elektroničkih uređaja, uz korištenje odgovarajućih programskih rješenja koji omogućavaju povezivanje i razmjenu podataka s jedinstvenom elektroničkom evidencijom rada u stvarnom vremenu (članak 14. stavak 6. točka 1.).
(5)Ako je prekršaj iz stavka
  1. ovoga članka počinjen u odnosu na maloljetnika, iznos novčane kazne uvećava se dvostruko. Članak
  2. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
(1)Ministar nadležan za rad će u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnike iz članka 12. stavka 7. i članka 20. stavka 4. ovoga Zakona.
(2)Ministar nadležan za rad će u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnike iz članka
  1. stavka
  2. i članka
  3. stavka
  4. ovoga Zakona. Članak
  5. Postupci inspekcijskog nadzora započeti prije stupanja na snagu ovoga Zakona na temelju članka
  6. Zakona o mirovinskom osiguranju (»Narodne novine«, br. 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/
  7. ‒ Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 62/18., 115/18., 102/19., 84/
  8. i 119/22.) dovršit će se prema odredbama toga Zakona. Članak
  9. Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu
  10. siječnja
  11. Copyright © Ante Borić

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.