Zakon o poljoprivrednom zemljištu

Zakon o poljoprivrednom zemljištu Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Zakon o poljoprivrednom zemljištu NN 34/1991 (16.7.1991.), Zakon o poljoprivrednom zemljištu SABOR REPUBLIKE HRVATSKE Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, a u svezi s člancima 6. i 7. Ustavnog zakona za provedbu Ustava Republike Hrvatske, donosim UKAZ o proglašenju Zakona o poljoprivrednom zemljištu Proglašavam Zakon o poljoprivrednom zemljištu kojeg je Sabor Republike Hrvatske donio na sjednicama Vijeća udruženog rada 26. lipnja 1991, Vijeća općina 26. lipnja 1991. i Društveno-političkog vijeća 26. lipnja 1991. godine Klasa: 011-01/91-01/53 Urbroj: 71-91-1 Zagreb, 28. lipnja 1991. Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman, v. r. ZAKON o poljoprivrednom zemljištu I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Poljoprivredno zemljište dobro je od interesa za Republiku i ima njezinu osobitu zaštitu. Poljoprivredno zemljište koristi se i zaštićuje na način određen ovim zakonom. Članak 2. Poljoprivrednim zemljištem u smislu ovoga zakona, smatraju se oranice, vrtovi, voćnjaci, vinogradi, livade, pašnjaci, ribnjaci, trstici i močvare koje nisu posebno vrijedni biotopi, kao i drugo zemljište koje se koristi ili ne koristi, a može se privesti poljoprivrednoj proizvodnji. Poljoprivrednim zemljištem u smislu ovoga zakona smatra se i neizgrađeno građevinsko zemljište osim uređenog građevinskog zemljišta užih dijelova starih gradskih jezgri koje će utvrditi skupština općine. Obradivim poljoprivrednim zemljištem u smislu ovoga zakona, smatraju se oranice, vrtovi, voćnjaci, vinogradi i livade. Kultura poljoprivrednog zemljišta utvrđuje se prema podacima iz katastra zemljišta, dok se ne dokaže suprotno. Za poljoprivredno zemljište upisano u katastru kao građevinsko, a koje još nije izgrađeno, uzima se kao katastarska kultura ona koja je u katastru bila upisana prije promjene u građevinsko zemljište. Članak 3. Na poljoprivrednom zemljištu u društvenom vlasništvu na teritoriju Republike postaje nositelj vlasničkih prava Republika Hrvatska. Poljoprivredno zemljište koje je ranijim vlasnicima oduzeto nakon 15. svibnja 1945. ostaje u vlasništvu Republike Hrvatske do donošenja propisa o denacionalizaciji i vraćanju poljoprivrednog zemljišta prijašnjim vlasnicima. Na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu Republike, osim poljoprivrednog zemljišta iz stavka 2. ovoga članka, može se dati dozvola za korištenje (koncesija) stranoj i domaćoj pravnoj ili fizičkoj osobi pod uvjetima utvrđenim posebnim zakonom. Članak 4. Poslove u svezi s provođenjem ovoga zakona na području općine obavlja općinski organ uprave nadležan za poljoprivredu. Članak 5. Svi podnesci i radnje u upravnom postupku i upravnom sporu po odredbama ovoga zakona oslobođeni su plaćanja takse. II. ZAŠTITA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA Članak 6. Zaštita poljoprivrednog zemljišta od onečišćavanja provodi se radi omogućavanja proizvodnje zdrave hrane, radi zaštite zdravlja ljudi, životinjskog i biljnog svijeta, nesmetanog korištenja i zaštite životnog okoliša. Zaštita poljoprivrednog zemljišta od onečišćavanja provodi se zabranom, ograničavanjem i sprečavanjem od direktnog unošenja, te unošenja vodom i zrakom štetnih tvari i poduzimanjem drugih mjera za očuvanje i poboljšanje njegove plodnosi. Štetnim tvarima u poljoprivrednom zemljištu smatraju se tvari koje mogu prouzročiti promjene kemijskih, fizikalnih i bioloških osobina zemljišta, uslijed čega se umanjuje njegova proizvodna sposobnost, odnosno onemogućava njegovo korištenje za poljoprivrednu proizvodnju. Ministar poljoprivrede i šumarstva će propisati koje se tvari smatraju štetnim te stupanj dozvoljene količine štetnih tvari u poljoprivrednom zemljištu. Članak 7. Pravne ili fizičke osobe koje onečiste poljoprivredno zemljište štetnim tvarima, tako da je poljoprivredna proizvodnja na tom zemljištu znatno umanjena, dužni su platiti naknadu štete vlasnicima ili ovlaštenicima zemljišta u iznosu koji utvrde sporazumno. Ako se ne postigne sporazum, visinu naknade određuje sud. Ako je zemljište onečišćeno štetnim tvarima tako da vlasnik ili ovlaštenik na tom zemljištu mora napustiti proizvodnju, štetnik je dužan vlasniku ili ovlašteniku zemljišta platiti naknadu štete u visini prometne vrijednosti zemljišta, a Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva naknadu za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta koje je uništeno. Članak 8. Promjena namjene poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe određena prostornim planovima i drugim propisima utvrđuje se uvjetima uređenja prostora. U izradi prostornih planova i postupku o utvrđivanju uvjeta uređenja prostora sudjeluje općinski organ uprave nadležan za poljoprivredu. Prostorni plan općine i regionalni prostorni plan ne može se donijeti ako prethodno nije pribavljena suglasnost Ministarstva poljoprivrede i šumarstva da je taj plan usklađen sa Zakonom o poljoprivrednom zemljištu. Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva utvrđuje posebne uvjete uređenja prostora i daje prethodnu suglasnost za izradu tehničke dokumentacije za izgradnju objekata za koje je obvezna izrada studije o utjecaju na okolinu a prema propisima o zaštiti okoliša i uređenja prostora. Članak 9. Zabranjeno je korištenje poljoprivrednog zemljišta od I. do V. bonitetne klase u nepoljoprivredne svrhe. Članak 10. Izuzetno od članka 9. ovoga zakona, poljoprivredno zemljište od I. do V. bonitetne klase može se koristiti u nepoljoprivredne svrhe samo kad nema zemljišta nižih bonitetnih klasa, kad je to u skladu s Prostornim planom Republike Hrvatske odnosno općine, i kada je utvrđen interes za izgradnju objekata koji se prema posebnim propisima grade izvan građevinskog područja odnosno kad se grade gospodarski objekti koji neposredno služe primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Članak 11. Na poljoprivrednom zemljištu može se paliti suha trava, spaljivati korov i biljni otpad te ložiti otvorena vatra samo na mjestima i uz poduzimanje odgovarajućih mjera opreznosti, u skladu s propisima o zaštiti od požara. U mediteranskom i submediteranskom području zabranjeno je paliti suhu travu, spaljivati korov i biljni otpad u razdoblju od 1. lipnja do 31. listopada. Pod biljnim otpadom iz stavka 1. ovoga članka ne smatraju se ostaci biljaka nakon žetve odnosno berbe. III. KORIŠTENJE POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA Članak 12. Vlasnici i ovlaštenici poljoprivrednog zemljišta dužni su obradivo poljoprivredno zemljište održavati sposobnim za poljoprivrednu proizvodnju. Pod održavanjem obradivog poljoprivrednog zemljišta iz stavka 1. ovog članka smatra se sprečavanje njegove zakorovljenosti i obrastanje višegodišnjim raslinjem. Članak 13. Skupština općine propisuje potrebne agrotehničke mjere u slučajevima u kojima bi propuštanje tih mjera nanijelo štetu, onemogućilo ili smanjilo poljoprivrednu proizvodnju. Pod agrotehničkim mjerama iz stavka 1. ovoga članka smatraju se: sprečavanje erozije, sprečavanje zakorovljenosti, čišćenje kanala, zabrana odnosno obveza uzgoja pojedinih vrsta bilja na odredenom području, suzbijanje biljnih bolesti i štetnika, korištenje i uništavanje biljnih otpadaka i dr. Članak 14. Agrotehničkim mjerama u svrhu zaštite poljoprivrednog zemljišta od erozije razumijeva se: - ograničenje ili potpuna zabrana sječe voćaka, osim sječe iz agrotehničkih razloga; - ograničavanje iskorištavanja pašnjaka propisivanjem vrsta i broja stoke, te vremena i načina ispaše; - zabrane preoravanja livada, pašnjaka i neobrađenih površina na strmim zemljištima i njihovo pretvaranje u oranice s jednogodišnjim kulturama; - zabrana skidanja humusnog odnosno oraničnog sloja poljoprivrednog zemljišta; - određivanje obveznog zatravljivanja strmoga zemljišta; - zabrana proizvodnje jednogodišnjih kultura odnosno obveza sadnje višegodišnjih kultura. Ovlaštenici i vlasnici poljoprivrednog zemljišta, dužni su održavati dugogodišnje nasade i višegodišnje kulture podignute radi zaštite od erozije na tom zemljištu. Članak 15. Skupština općine propisuje mjere za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina, a osobito: uređivanje živica i među, održavanje poljskih puteva, uređivanje i održavanje kanala, sprečavanje zasjenjivanja susjednih čestica te sadnju i održavanje vjetrobranih pojasa. Članak 16. Na poljoprivrednom zemljištu koje je obuhvaćeno hidromelioracionim sustavom mogu se u svrhu dovođenja i odvođenja voda ustanovljavati služnosti. O ustanovljenju služnosti iz stavka 1. ovoga članka rješava skupština općine. Za ustanovljenu služnost naknadu plaćaju osobe u čiju je korist služnost ustanovljena. U pogledu utvrđivanja visine naknade za ustanovljenu služnost, kao i u pogledu pravnih sredstava protiv odluka o naknadi primjenjuju se odredbe propisa o eksproprijaciji. Članak 17. U pripremi vodoprivredne osnove koja je sastavni dio prostornog plana općine sudjeluje općinski organ uprave nadležan za poljoprivredu, a u pripremi vodoprivredne osnove koja je sastavni dio Prostornog plana Republike sudjeluje Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva. Članak 18. Nadležni općinski organ uprave je dužan voditi evidenciju o poljoprivrednom zemljištu i to osobito o promjeni površine, katastarske kulture, vrijednosnim (bonitetnim) klasama, komasiranim i melioriranim površinama, te posjedovnoj strukturi vlasnika i ovlaštenika. Ministar poljoprivrede i šumarstva propisat će način vodenja evidencije iz stavka 1. ovoga članka. IV. PROMJENA NAMJENE POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA I NAKNADA Članak 19. Pravna ili fizička osoba koja namjerava promijeniti namjenu poljoprivrednog zemljišta, dužna je to prijaviti opčinskom organu uprave nadležnom za poljoprivredu. Clanak 20. Kad pravna ili fizička osoba s pravnim osnovom mijenja namjenu poljoprivrednog zemljišta tako da se ono više ne iskorištava za poljoprivrednu proizvodnju, plaća jednokratnu naknadu zbog umanjenja vrijednosti i površine poljoprivrednog zemljišta kao dobra od interesa za Republiku (u daljem tekstu: naknada). Poljoprivredno zemljište iz članka 2. stavka 2. u smislu ovoga zakona privodi se namjeni utvrđenoj uvjetima uređenja prostora, izdavanjem građevinske dozvole odnosno drugim odobrenjem za građenje. Promjenom namjene poljoprivrednog zemljišta smatra se i eksploatacija pijeska, šljunka, kamena, ciglarske i lončarske gline, površinski kopovi te stvaranje odlagališta krutog i tekućeg otpada i drugih mineralnih sirovina u smislu posebnog zakona. Članak 21. Oslobođene su plaćanja naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta pravne ili fizičke osobe: - kod izgradnje objekata koji služe za obranu od poplava, za odvodnjavanje i navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta, za uređenje bujica te za zaštitu vode od zagađivanja; - kod izgradnje gospodarskih objekata koji služe primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji i pratećih stambenih objekata; - kod izgradnje i proširenja groblja; - kod pošumljavanja marginalnog poljoprivrednog zemljišta, zemljišta pod nagibom i zemljišta male proizvodne sposobnosti, kad je obavezu pošumljavanja tih površina propisala svojom odlukom općinska skupština, odnosno kad pošumljavanje takvog zemljišta zatraži vlasnik ili ovlaštenik. Rješenje o oslobađanju od plaćanja naknade donosi općinski organ uprave nadležan za poljoprivredu. Članak 22. Naknada se plaća prema površini građevinske parcele stambenog ili drugog objekta utvrđenog uvjetima uređenja prostora. Na katastarskoj čestici većoj od 300 m2 ne može se uvjetima uređenja prostora utvrditi površina građevinske parcele manja od 300 m2. Za katastarsku česticu manju od 300 m2 nadoknada se plaća za cijelu površinu. Članak 23. Visina naknade određuje se na osnovi broja bodova, vrijednosti boda i površine zemljišta koje mijenja namjenu. Broj bodova za m2 sadržan je u Tablici za bodovanje poljoprivrednog zemljišta koja se objavljuje uz ovaj zakon i njegov je sastavni dio. Vrijednost boda utvrđuje Vlada Republike Hrvatske. Visinu naknade u svakom određenom slučaju rješenjem određuje općinski organ uprave nadležan za poljoprivredu. Primjerak rješenja o visini naknade dostavlja se Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva. Naknada se uplaćuje na posebni račun Ministarstva poljoprivrede i šumarstva u roku petnaest dana od dana dostave rješenja stranci. Izuzetno od stavka 6. ovoga članka "Hrvatske ceste" Poduzeće za održavanje, zaštitu, rekonstrukciju i izgradnju cesta u Hrvatskoj može naknadu platiti kroz cijelo vrijeme izgradnje dionice javne ceste za koju je izdana građevinska dozvola i utvrđena visina naknade. Na iznos naknade koji nije plaćen u roku plaća se kamata u visini eskontne stope uvećane za 20%. Bez dokaza o plaćenoj naknadi ne smije se izdati građevinska dozvola ili drugo odobrenje za izgradnju niti se smije započeti s korištenjem poljoprivrednog zemljišta u novoj namjeni. Izuzetno od stavka 9. ovoga članka "Hrvatskim cestama" Poduzeću za održavanje, zaštitu, rekonstrukciju i izgradnju cesta u Hrvatskoj može se izdati građevinska dozvola za izgradnju dionice javne ceste bez dokaza o plaćenoj naknadi, ali se ne smije izdati uporabna dozvola. Naknada se plaća i kod izdavanja građevinske dozvole za objekte bespravno izgrađene poslije 1. siječnja 1985. godine, Članak 24. Sredstva naknade koristit će se za programe i mjere osposobljavanja neplodnog zemljišta i povečanja proizvodne sposobnosti ostalog poljoprivrednog zemljišta. Pod mjerama iz stavka 1. ovoga članka smatraju se hidromelioracija, agromelioracija te komasacija poljoprivrednog zemljišta. Ministar poljoprivrede i šumarstva propisat će uvjete i način korištenja sredstava naknade. V. NADZOR Članak 25. Nadzor nad primjenom ovoga zakona i propisa donesenih na osnovi njega obavlja Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva (u daljem tekstu: Republička poljoprivredna inspekcija) i općinski organ uprave nadležan za poslove poljoprivredne inspekcije (u daljem tekstu: općinska poljoprivredna inspekcija). Poslove inspekcije iz stavka 1. ovoga članka obavljaju poljoprivredni inspektori. Članak 26. Općinska poljoprivredna inspekcija nadzire osobito: 1. održavanje sposobnim obradivog poljoprivrednog zemljišta za poljoprivrednu proizvodnju; 2. zaštitu zemljišta od onećišćavanja štetnim tvarima; 3. korištenje poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe, ako takvo iskorištavanje nije dozvoljeno po ovom zakonu ili propisu izdanom na osnovu njega; 4. kako se provode mjere osiguranja zaštite od požara; 5. održavanje dugogodišnjih nasada i višegodišnjih kultura podignutih radi zaštite od erozije; 6. vođenje evidencije o poljoprivrednom zemljištu, koju vodi nadležni općinski organ uprave; 7. provođenje odredaba o promjeni namjene poljoprivrednog zemljišta; 8. korištenje sredstava odobrenih za provođenje mjera osposobljavanja i uređenja poljoprivrednog zemljišta. Općinska poljoprivredna inspekcija nadzire primjenu odredaba ovoga zakona, drugih propisa donesenih na osnovi njega i odluka općinskih skupština. Članak 27. Republička poljoprivredna inspekcija usklađuje rad općinskih poljoprivrednih inspekcija, utvrđuje smjernice za njihov rad i za provođenje određenih propisa i mjera, daje upute, organizira i potiče stručno usavršavanje i poduzima druge mjere za unapređenje njihove organizacije i rada. Republička poljoprivredna inspekcija može u skladu sa zakonom obavljati neposredni nadzor iz nadležnosti općinskih poljoprivrednih inspekcija. Republička poljoprivredna inspekcija rješava o žalbama protiv rješenja općinske poljoprivredne inspekcije. Članak 28. Ako poljoprivredni inspektor ustanovi da je povredom propisa učinjen prekršaj ili privredni prijestup, dužan je bez odlaganja podnijeti zahtjev odnosno prijavu za pokretanje prekršajnog postupka, odnosno postupka zbog privrednog prijestupa. Organ kome je podnesen zahtjev odnosno prijava iz stavka 1. ovoga članka, dužan je o ishodu postupka izvijestiti organ čiji je poljoprivredni inspektor podnio zahtjev za pokretanje postupka. Protiv rješenja o prekršaju žalbu može izjaviti i organ čiji je poljoprivredni inspektor podnio zahtjev za pokretanje postupka. Članak 29. Ako utvrdi da je povrijeđen ovaj zakon ili propis donesen na osnovi njega, poljoprivredni inspektor će pismeno konstatirati nepravilnosti i nedostatke i rješenjem odrediti mjere i rok za njihovo otklanjanje. Članak 30. Kad je u javnom interesu potrebno poduzeti hitne mjere odnosno spriječiti štetu koja bi mogla nastati, rješenjem poljoprivrednog inspektora može se odrediti da žalba ne zadržava izvršenje. Članak 31. Poljoprivredni inspektor mora imati stručnu spremu sedmog (VII/1) stupnja poljoprivrednog smjera, položen stručni ispit za poljoprivrednog inspektora i najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima u oblasti poljoprivrede. Poljoprivredni inspektor dužan je pri obavljanju svoje dužnosti imati legitimaciju kojom se dokazuje njegovo svojstvo poljoprivrednog inspektora. VI. KAZNENE ODREDBE Članak 32. Novčanom kaznom od 50.000 do 250.000 dinara kaznit će se za privredni prijestup pravna osoba koja onečisti poljoprivredno zemljište štetnim tvarima tako da se na tom zemljištu mora napustiti poljoprivredna proizvodnja (članak 7. stavak 2). Za privredni prijestup iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 5.000 do 25.000 dinara i odgovorna osoba u pravnoj osobi. Članak 33. Novčanom kaznom od 10.000 do 150.000 dinara kaznit će se za privredni prijestup pravna osoba koja onečisti poljoprivredno zemljište štetnim tvarima tako da je poljoprivredna proizvodnja na tom zemljištu znatno umanjena (članak 7. stavak 1). Za privredni prijestup iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 2.000 do 15.000 dinara i odgovorna osoba u pravnoj osobi. Članak 34. Novčanom kaznom od 10.000 do 100.000 dinara kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja na poljoprivrednom zemljištu pali suhu travu, spaljuje korov i biljni otpad ili loži otvorenu vatru protivno odredbi članka 11. ovoga zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 5.000 do 25.000 dinara i odgovorna osoba u pravnoj osobi. Članak 35. Novčanom kaznom od 10.000 do 100.000 dinara ili kaznom zatvora do 60 dana kaznit će se za prekršaj građanin koji na poljoprivrednom zemljištu pali suhu travu, spaljuje korov i biljni otpad ili loži otvorenu vatru protivno odredbi članka 11. ovoga zakona. Članak 36. Novčanom kaznom od 5.000 do 25.000 dinara kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba: 1. koja koristi poljoprivredno zemljište od I. do V. bonitetne klase za nepoljoprivredne svrhe (članak 9); 2. koje dobivena sredstva ne utroši za provođenje programa i mjera osposobljavanja neplodnog zemljišta i povećanje proizvodne sposobnosti ostalog poljoprivrednog zemljišta (članak 24). Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.000 do 5.000 dinara i odgovorna osoba u pravnoj osobi. Članak 37. Novčanom kaznom od 1.000 do 15.000 dinara kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba: 1. koja izradi tehničku dokumentaciju za izgradnju objekata za koje je obvezna izrada studije o utjecaju na okolinu, prema propisima o zaštiti okoliša i uređivanju prostora, bez prethodno pribavljene suglasnosti Ministarstva poljoprivrede i šumarstva (članak 8. stavak 4); 2. koja ne održava sposobnim obradivo poljoprivredno zemljište za poljoprivrednu proizvodnju (članak 12); 3. koja obavi promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta bez dokaza o oslobađanju od plaćanja naknade odnosno dokaza o plaćenoj naknadi (članak 21. stavak 2 i članak 23. stavak 6). Za prekršaj iz stavka 1 ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 500 do 10.000 dinara i odgovorna osoba u pravnoj osobi. Članak 38. Novčanom kaznom od 1.000 do 15.000 dinara kaznit će se za prekršaj fizička osoba za povrede iz članka 6. stavka 1. ovoga zakona. VII. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 39. Ministar poljoprivrede i šumarstva donijet će propise iz članka 6. stavak 4, članka 18. stavak 2. i članka 24. stavak 3. ovoga zakona u roku od šest mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu. Članak 40. Nadležni općinski organ uprave osnovat će evidencije o poljoprivrednom zemljištu iz članka 18. stavak 1. ovoga zakona u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu propisa iz članka 18. stavak 2. ovoga zakona. Članak 41. Općinska skupština donijet će propis iz članka 13. i 15. ovoga zakona u roku od šest mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu. Članak 42. Društvene pravne osobe koje na dan stupanja na snagu ovoga zakona koriste poljoprivredno zemljište iz članka 3. ovoga zakona, nastavljaju koristiti ovo zemljište do njihove pretvorbe u poduzeća kojima je poznat vlasnik. Članak 43. Sredstva naknade zatečena na posebnom računu općina, na dan stupanja na snagu ovoga zakona, općine su dužne u roku 8 dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona prenijeti na poseban račun Ministarstva poljoprivrede i šumarstva. Sredstva naknade koja su općine privremeno dale na korištenje, općine su dužne u roku od 8 dana po isteku roka za korištenje, prenijeti na poseban račun Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, s pripadajućim kamatama. Članak 44. Vlada Republike Hrvatske donijet će odluku o vrijednosti boda iz članka 23. stavak 3. ovoga zakona u roku 30 dana od dana njegovog stupanja na snagu. Do donošenja propisa iz stavka 1. ovoga članka, visina naknade utvrđivat će se prema vrijednosti boda u iznosu od 1,10 dinara za m2. Članak 45. Na dan stupanja na snagu ovoga zakona prestaju važiti: 1. Zakon o poljoprivrednom zemljištu ("Naroclne novine", br. 52/90 - pročišćeni tekst i 9/91); 2. Pravilnik o načinu vođenja evidencije o površini i vrijednosti poljoprivrednog zemljišta ("Narodne novine", br. 43/85); 3. Pravilnik o mjerilu za utvrđivanje vrijednosti neiskorištenog poljoprivrednog zemljišta kojim upravlja općina ili mjesna zajednica ("Narodne novine", br. 43/85); 4. Pravilnik o načinu naplate nadoknade koja se plaća zbog mijenjanja namjene poljoprivrednog zemljišta ("Narodne novine", br. 17/87); 5. Pravilnik o načinu vođenja evidencije o sredstvima dobivenim otuđenjem odnosno davanje čestica poljoprivrednog zemljišta u zakup građanima i građanskim pravnim osobama ("Narodne novine", br. 17/87); 6. Pravilnik o načinu vođenja evidencije o sredstvima ostvarenim od pašarine ("Narodne novine", br. 17/87); 7. Pravilnik o načinu vođenja evidencije o naknadi ostvarenoj prenošenjem poljoprivrednog zemljišta na upravljanje drugoj poljoprivrednoj organizaciji ("Narodne novine", br. 17/87); 8. Pravilnik o načinu vođenja evidencije o naknadi za iskorištavanje plandišta ("Narodne novine", br. 17/87). Članak 46. Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama". Klasa: 320-02/91-01/01 Zagreb, 26. lipnja 1991. SABOR REPUBLIKE HRVA'TSKE Predsjednik Vijeća udruženog rada Ivan Matija, v. r. Predsjednik Vijeća općina Luka Bebić, v. r. Predsjednik Društveno-političkog vijeća Ivan Vekić, v. r. Predsjednik Sabora dr. Žarko Domljan, v. r. TABLICA ZA BODOVANJE POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA KOJEM SE MIJENJA NAMJENA ______________________________________________________________________ Katastarske kulture Broj bodova za m2 prema grupa- ma katastarskih Oranice. Livade Paš- Trstik kotareva Vrtovi, njaci (ribnjak, Voćnjaci, močvara, Vinogradi neplodno) I II III ______________________________________________________________________ 1 100 80 60 KLASE 2 90 75 55 POLJOP- 3 80 65 50 RIVRED- 4 1 70 55 40 NOGZE- 5 2 60 40 30 MIJIŠTA 6 3 40 30 20 7 4 1 30 20 15 8 5 2 20 10 10 6 3 10 5 5 7 4 5 3 3 8 5 3 2 2 6-8 1-4 0 0 0 ______________________________________________________________________ GRUPE KATASTARSKIH KOTAREVA: I. Zagreb, Velika Gorica, Zaprešić, Samobor, Sisak, Karlovac, Bjelovar, Varaždin, Koprivnica, Čakovec, Osijek, Vinkovci, Vukovar, Sl. Brod, Rijeka, Pula, Poreč, Zadar-kopno, Šibenik-kopno, Split-Primorje, Makarska, Metković, Dubrovnik-Primorje II. Beli Manastir, Darda, Đakovo, Našice, Nova Gradiška, Podravska Slatina, Slavonska Požega, Valpovo, Đurđevac, Garešnica, Grubišno Polje, Križevci, Jastrebarsko, Krapinske Toplice, Pakrac, Kutina, Križ, Virovitica, Delnice, Pazin, Zadar-otoci, Šibenik-otoci, Split-Zagora, Knin, Benkovac, Drniš, Sinj, Imotski, Vrgorac, Krk-Lošinj, Rab-Pag, Brač, Hvar, Korčula, Vis, Dubrovnik-Zagora III. M. Središče, Štrigova, Zlatar, Ogulin, Volosko, Žumberak, Ozalj, Lekenik, Kostajnica, Glina, Vojnič, Titova Korenica, Otočac, Gračac, Gospić, Slunj, Skradin, Bukovica, Promina, Šestanovac. Zakon, NN 34/1991-945 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Zakon Izdanje: NN 34/1991    Broj dokumenta u izdanju: 945 Donositelj:Sabor Republike Hrvatske Datum tiskanog izdanja: 16.7.1991. ELI: /eli/sluzbeni/1991/34/945 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©2026. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.