Odluka o donošenju Prostornog plana Nacionalnog parka »Kornati«

Odluka o donošenju Prostornog plana Nacionalnog parka »Kornati« Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka o donošenju Prostornog plana Nacionalnog parka »Kornati« NN 2/1990 (17.1.1990.), Odluka o donošenju Prostornog plana Nacionalnog parka »Kornati« SABOR SOCIJALISTIČKE REPUBLIKE HRVATSKE Na temelju Amandmana XVII točke 1. alineje 1. na Ustav Socijalističke Republike Hrvatske i Člana 10. stava 2 Zakona o prostornom planiranju i uredivanju prostora, a u vezi s Članom 34. stavom 2 Zakona o zaštiti prirode, Sabor Socijalističke Republike Hrvatske na sjednici Vijeća udruženog rada 11. siječnja 1989. i na sjednici Vijeća općina 27. prosinca 1989, donio je ODLUKU o donošenju Prostornog plana Nacionalnog parka "Kornati" I Donosi se Prostorni plan Nacionalnog parka "Kornati". Prostorni plan Nacionalnog parka "Kornati" sastavni je dio ove odluke. II Prostorni plan Nacionalnog parka "Kornati" ćuva se u Saboru Socijalističke Republike Hrvatske. III Prilog ove odluke su odredbe za provodenje Prostornog plana Nacionalnog parka "Kornati". IV Ova odluka stupa na snagu osmoga dana nakon objave u "Narodnim novinama". Broj: 351-02/89-01 /05 Zagreb, 11. siječnja 1990. SABOR SOCIJALISTIČKE REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća udruženog rada Milan Janus, v. r. Predsjednik Sabora dr Andelko Runjić, v. r. Predsjednik Vijeća općina mr Mirko Setina, v. r. ODREDBE ZA PROVOĐENJE PROSTORNOG PLANA NACIONALNOG PARKA "KORNATI" 1) OPĆE ODREDBE 1. Prostornim planom Nacionalnog parka Kornati obuhvaćeno je podrućje unutar zakonski odredenih granica parka ukupne površine 223,75 m2, od ćega 50,69 km2 kopnene i 173,06 km2 morske površine. Prostorni plan Nacionalnog parka Kornati je dugoroćan plan koji, na temelju analiza stanja i ocjene mogućnosti uređenja prostora, određuje smjernice zaštite, knrištenja i uređenja prostora za ćitavo područje iz stava 1. 2. Odredbama za provodenje plana utvrđuju se ciljevi i zadaci plana, organizacija i namjena prostora, režimi zaštite i uređivanja prostora, smjernice i mjere za provođenje plana i izrada provedbenih i drugih planova. studija i istraživanja, te praćenje i nadzor nad provođenjem plana. 2) CILJEVI I ZADACI PLANA 3. Planom se utvrđuju ciljevi i zadaci za zaštitu i utvrđivanje prostora Nacionalnog parka bazirani na širem konceptu zaštite prirodne baštine kako bi se racionalno koristio vrijedan društveni i prirodni potencijal Kornata. 4. Koncepcija uređenja prostora mora omogućiti odvijanje znanstveno-kulturne. odgojno-obrazovne i turističko-rekreativne funkcije Nacionalnog parka uz oćuvanje kontinuiteta tradicionalnih aktivnosti koje pridonose zaštiti identiteta i zatećenih vrijednosti prostora. Pri tome treba na najmanju moguću mjeru svesti sve oblike djelatnosti, koji bi u području zaštite unijeli ireverzibilne učinke. 5. Zadatak plana je utvrditi dozvoljivi kapacitet, način i svrhu posječivanja Nacionalnog parka, te odrediti područja mogućih intervencija na način primjeren režimu zaštite i uređivanja prostora. 3) ORGANIZACIJA I NAMJENA PROSTORA 6. Na području Nacionalnog parka utvrđuju se: I. Prirodne zone (Zona temeljnog fenomena Nacionalnog parka sa zonama stroge zaštite) II. Zone mješovite namjene (Zone turistićko-rekreacijske, servisno-uslužne i tradicionalne gospodarske namjene u funkciji Nacionalnog parka) III. Kulturne zone (Zone poljoprivrednog pejzaža, etnološki lokaliteti, arheološke i kulturno-povijesne zone i lokaliteti). U slučajevima kada se određeno područje nalazi u obuhvatu dviju ili više zona, primjenjuju se odredbe koje ukupno vrijede za dotične zone odnosno primjenjuje se stroži režim zaštite. Na području obuhvaćenom ovim planom ne određuje se zaštitni obalni pojas s obzirom na specifičnu namjenu, funkcije, organizaciju i režim zaštite u području Nacionalnog parka. 7. Zona temeljnog fenomena obuhvaća otok Kornat s pučinskim nizom otoka izuzevši zone mješovite namjene. 8. Zone stroge zaštite utvrđuju se za područje oko otočića Purare, otoka Klobučar, Mrtovac, te Velikog i Malog Obručana, a prema granicama na grafičkom prilogu u mj 1:25.000. 9. Zone mješovite namjene služe za smještaj turističkih uslužnih objekata, prometnih terminala, ulaza u Nacionalni park, za smještaj prihvatnih, servisnih i tehničkih potreba parka i tradicionalnih gospodarskih objekata. Način gradnje objekata i način uređenja. njihove okoline kao i način njihova korištenja podvrgnuti su naćelima uklapanja u prirodnu i ambijentalnu cjelinu Nacionalnog parka. 10. Servisni i uslužni sadržaji za potrebe Parka planirani su u slijedećim zonama mješovite namjene - na otoku Kornatu: Tomasovac, Lućica, Kraljevčica i Vrulje, - te na otocima Lavrnaka, Lavsa, Ravni Žakan, Smokvica. Ostale zone mješovite namjene su - na otoku Kornat Opat, Koromačna, Ropotnica, Gujak, Male Vrulje, Strižnja, Šipnate, Podbižanj, Bižanj, Lupeška vala, Donji Statival i Stiniva, - te na otocima: Piškera. Ravni Žakan (Tureinov stan), Kameni Žakan i Smokvica (Uvode). Postojeći nautički centar -Piškera. na otoku Panituli određuje se kao lokalitet prihvata posjetilaca Parka. 11. Zone iz točke 10. određene su na katastarskim planovima u mj. 1:2.880 i na topografskim kartama u mj 1:5.000. 12. Kulturne zone prostiru se na površinama Nacionalnog parka koje svojom kulturnom i estetskom vrijednošću doprinose njihovoj privlačnosti i značaju, a nalaze se u prirodnim zonama nacionalnog parka i to: - Poljoprivredne površine (pretežno maslinici i vinogradi) u zoni temeljnog fenomena u unutrašnjosti - poljima otoka Kornat, te na otocima Lavsa i Smokvica. - Arheološke zone kao i zone i lokaliteti oko spomenika kulture sa svojom okolinom do 50 m od ruba lokaliteta, značajna arheološka zona ilirskih gromila se nalazi na potezu Lućica - Kraljevčica, zatim podvodni rimski lokalitet na Lavsi, tvrclave na Panituli i Kornatu (Toreta), crkvice na polju Tarac i na Piškeri (ujedno i spomenik NOB), spomenik minerima na Smokvici, te lokaliteti NOB na Lavsi, Škulj i uvalama Statival i Vrulje na Kornatu. - Etnološki lokaliteti vezani su na djelomično očuvane ruralne grupacije objekata u naseljima Kraljevčica i Vrulje na Kornatu i naselju Smokvica. 13. Planom se predviđa primarni način posjeta Parka u akvatoriju, te osnovna mreža pristaništa u skladu s ocjenom maksimalnih dozvoljenih opterećenja. Planom su utvrđene glavne sezonske linije turistićkih brodova, naćelne trase turistićkih obilazaka, te sidrišta pristaništa i privezi za nautićare. 14. Glavne prekrcajne točke za organizirani posjet turističkim brodovima na ulazu u Park su na otocima Žutuvala Pinizel - Ravni Žakan (unutar parka). Na ovim lokacijama planom se predviđa uređenje prijemno-informativnih centara za prihvat posjetilaca izletnika Nacionalnog parka. Ovi centri moraju imati uređena pristaništa za privez minimum 4 izletnička broda istovremeno, uredeni komunikacijski plato, te prateće uslužne i ugostiteljske sadržaje (restoran) sa sanitarnim čvorovima i deponijom za otpatke 15. U zonama mješovite namjene iz točke 10. stava 1. planom se određuje mogućnost smještaja ugostiteljskih i informativnih sadržaja, sanitarija, deponija za otpatke i drugih sadržaja servisa i usluga u funkciji Nacionalnog parka na način kojim se neće narušiti ambijentalne vrijednosti lokacije i prernašiti planirani kapaciteti vršnih opterećenja. 16. U zonama mješovite namjene iz točke 10. stava 1. i 2. zadržavaju se postojeći objekti u skladu s uvjetima odredgnim ovim planom i iste se mogu rekonstruirati. Pored navedenog dozvoljava se isključivo - mogućnost nove izgradnje sadržaja iz točke 15. te pomoćnih i gospodarskih objekata - zahvati u smislu nužnog opremanja, uređenja i sanacije zona u funkciji Nacionalnog parka. 17. Postojeći nautički centar na otoku Panituli (NC Piškera.) usmjerava se za prihvat posjetilaca Parka. Postojeći kopneni sadržaji ne smiju se proširivati. Dozvoljavaju se isključivo zahvati dovršenja potrebnog uređenja u cilju otklanjanja negativnih vizualnih efekata i degradacije krajolika. Iznimno, u okviru programskih postavki Prostornog plana SR Hrvatske, broj postoječih vezova (180) može se proširiti ako se prostornom studijsko-istražnom dokumentacijom dokaže opravdanost povećanja kapaciteta s aspekte potrebe dovršenja uređenja prostora, te ekološke i fizionomsko-pejzažne prihvatljivosti. 18. Sidrišta unutar Parka za nautičare su u za to prikladnim uvalama - Stiniva, Statival, Lupešćina, Suha punta, Šipnata, Bele Lućice, Kraljevčica, Strižnja, Vrulje, Male Vrulje, Lopatica, Ropotnica, Koromaćna, Opat, Smokviea, Ravni Žakan, Lavsa, Anica na Levrnaki. 19. Korištenje kupališta planom se predviđa bez graditeljskih intervencija na za to prirodno prikladnim mjestima (pječane uvale Lojena na Levrnaki, Modri Bok, Gornji Statival i uvala Zakrće na Kornatu, te uvala Žakan na Ravnom Žaknu, odnosno pločaste obale na otocima Šilu. Srnokvenjaku i Crnikovcu). 20. Zone autonomnog ronjenja predviđene su kod Okljuta (plićak), M. i V Panitule; M. i V. Rašipa, Mani i Borovniku. 21. Pristup značajnijim vidikovcima predviđen je pješačkim stazama prirodno odabranim najpovoljnijom konfiguracijom. Uređenje ovih staza moguće je samo zatećenim materijalom u suhozidu, te se iskljućuje unošenje bilo kakvih novih građevinskih materijala i konstrukcija. Značajni vidikovci na području parka su Metlina (237), Veli vrh (212), Opat (109), Smokvinjak (98) i Toreta (60) na Kornatu, te Kota (77) na Mani, Kota (113) na Piškeri, Veli vrh (111) na Lavsi Litni vrh (82) na Smokvici. te Vrh Žakna (36) na Ravnom Žaknu. 22. Opskrba energijom za potrebe Parka rješava se primjenom naftnog plina (propan-butan), te se planom predviđa izgradnja plinskih stanica na lokalitetima: Tomasovac. Pinizel, Lućica, Kraljevčica, Vrulje, Lavsa. Piškera, Ravni Žakan i Smokvica. Predvidene su zidane stanice obložene kamenom kapaciteta 4 + 4 do 20 + 20 boca. 23. U svim zonama servisa i usluga planom je predvidena mogućnost primjene sunčanih kolektora u kombinaciji s rezervoarima tople vode. Za napajanje uređaja kojima je neophodna električna energija dozvoljena je primjena dizelelektričnih agregata, akumulatorskih i solarnih baterija. Planom se potiće eksperimentalna primjena fotonaponskih stanica za proizvodnju električne energije, odnosno izgradnja uređaja na jednom od servisno-uslužnih lokaliteta budući da je primjena energetskih izvora koji ne zagađuju okolinu u sukladnošti s intencijama plana Nacionalnog parka. 24. Opskrba Nacionalnog parka vodom rješava se dopremom vode brodovima s cisternama. Centralne vodospreme planiraju se u naćelu u zonama mješovite namjene te u obnovljenim cisternama u Kravljaćici i Levrnaki. 25. Na području Nacionalnog parka u zonama iz točke 10. potrebno je izgraditi zatvoreni sustav odvodnje otpadnih voda zajedničkog i odvojenog sistema s evakuacijom u dio mora u kojemu je strujanje najpovoljnije i to preko uređaja za pročišćavanje. Planirani ugostiteljski i sanitarni objeksti u Naiconalnom parku moraju odmah osigurati ispust otpadnih voda preko planom predviđenog uređaja za pročišćavanje. Postojeći korisnici prostora u Nacionalnom parku moraju ispuste otpadnih voda uskladiti sa stavom 1 ove točke u roku od dvije godine. Manji pojedinačni objekti, ukoliko se ne mogu odmah priključiti na sistem odvođnje jer ovaj još nije izveden, mogu se rekonstruirati samo uz uvjet da izvedu propisane septičke jame i da se prikljuće na planom predviđen sistem čim ovaj bude izgrađen. 26. Kapacitet kanalizacije otpadnih voda definirat će se za svaki lokalitet posebno na osnovi ocjene potrošnje na temelju idejnog rješenja posebno na osnovi ocjene potrošnje na temelju idejnog rješenja odvodnje. Za zone mješovite namjene iz točke 10. stava 1. idejno rješenje odvodnje izradit će,se u okviru urbanističkog projekta zone. 27. Centralni deponij smeča realizirat će se izvan područja Nacionalnog parka u skladu s Prostornim planom općine Šibenik, a do deponija otpad će se dopremati kontejnerima brodom. U svim zonama aktivnosti treba predvidjeti lokacije za kontejnere. 28. Na području Parka predviđena je mreža sistema telekomunikacija i prijenosa putem usmjerenih UKV RR veza kao i mreža mobilne UKV radiotelefonije za korisnike svih vrsta vozila u prometu na moru. Krajnja ATC predviđena je na Ravnom Žaknu. Za potrebe mobilne radiotelefonije planom je predviđena repetitorska stanica na koti Metlina kao ključni uređaj u cijeloj radio mreži. 4) REŽIMI ZAŠTITE I UREĐIVANJA PROSTORA 29. Na području čitavog Nacionalnog parka, odnosno u zoni temeljnog fenomena (osim u zonama mješovite namjene i u kulturnim zonama) potrebno je očuvati potpunu autonomiju prirodnih procesa. Stoga se u zoni temeljnog fenomena ne dozvoljavaju aktivnosti kojima se narušavsju prirodni izgledi i prirodne vrijednosti prostora. 30. Sve nužne tehničke zahvate treba izvoditi tako da osim tehničkog objekta koji je potreban za čuvanje ili posjećivanje Parka (pristani za brodove u kamenu, staze i sl.) njegova neposredna okolica ne pokazuje tragove zahvata. 31. Svi građevinski zahvati na području Parka za koje ovim planom nije posebno određena obaveza pribavljanja detaljnije dokumentacije, moraju se temeljiti na idejnom urbanističko-arhitektonskom rješenju. 32. U zonama stroge zaštite nisu dopušteni nikakvi tehnički radovi čak niti za potrebe obilaska. Na ostalom području treba osigurati samo najnužnije uvjete pristupa na za to odredenim mjestima. 33. U zonama mješovite namjene njihuvo detaljno utvrđivanje provodit će se na temelju urbanističkih projekata, studija, rješenja i druge dokumentacije određene ovim planom. 34. Tradicionalno stočarstvo i poljoprivreda dozvoljeni su ali se ne dozovljava primjena intenzivnog načina obrade s agrotehničkim mjerama koje bi unijele veće promjene u sliku pejzaža i u ekosistem 35. Ozelenjivanje površina na području Nacionalnog parka, uključivo i ćestice kuća u vlasništvu gradana, dozvoIjeno je samo autohtonim biljnim vrstama i u nadzoru uprave nacionalnog parka. Način ozelenjavanja određuje se pejzažnom osnovom ili detaljnijom urbanistiko-prostornom dokurnentacijom odnosno posebnim uvjetima uređenja prostora. 36. Na cijelom području Nacionalnog parka zabranjeni su privredni ribolov i ribolov podvodnom puškom, kao i sve vrste sportskog ribolova u svrhu natjecanja. Dopunski ribolov lokalnog stanovništva regulirat će se u skladu s odredbama Odluke o unutrašnjem redu u Nacionalnom parku. 37. Na području Nacionalnog parka nova izgradnja dozvoljena je isključivo u sljedećim slučajevirna: - izgradnja servisnih i uslužnih objekata unutar zona mješovite namjene iz točke 10. stava 1; - izgradnja novih malih gopodarskih objekata (objekata u funkciji obradivih površina i stočarstva) u okviru aktivno korištenih površina (pašnjaka, vinograda, maslinika); - izgradnja novih pomoćnih i gospodarskih objekata na građevinskim parcelama postoječih zakonito izgradenih objekata u zonama iz točke 10. stava 1. i 2; - izgradnja pristupa, pristana, molova. lučica i sl. u skladu s ovim planom. Postojeći objekti u zonama mješovite namjene iz točke 10. stava 1. i 2, izgradeni do dana stupanja na snagu odluke o izradi Prostornog plana Nacionalnog parka "Kornati" (6. kolovoza 1986) zadržavaju se ako se mogu uskladiti s uvjetima uređenja prostora određenim ovim planom. 38. Unutar zona iz točke 10 stava 1. obavezna je izrada urbanističkog projekta. Do donošenja urbanističkih projekata iz stava 1. ove točke zabranjeno je utvrđivanje uvjeta uređenja prostora. Iznimno od prethodnog stava, a najdulje u roku od 1 godine od stupanja na snagu ovoga prostornog plana, moguće je utvrđivati uvjete uređenja prostora za: - rekonstrukciju postoječih objekata, - izgradnju novih pomoćnih i gospodarskih objekata na građevinskim česticama postoječih zakonito izgradenih objekata. - ambijentalno utvrđivanjei opremu javnih površina uključujući uređenje obale, rekonstrukciju, izgradnju i uređenje molova, lućica, pristana i sl. 39. U zonama mješavite namjene iz točke 10. stava 2, dozvoljena je: - rekonstrukcija postoječih objekata u smislu osiguranja neophodnih uvjeta korištenja (boravak, gospodarenje), - rekonstrukcija i adaptacija objekata koji se prenamjenjuju za potrebe parka (turizam, rekreacija, usluge i sl.), - ambijentalno uređenje i oprema javnih komunikacijskih površina uključujući uređenje obale. rekonstrukc;iju, izgradnju i uređenje molova, lućica i sl., - izgradnja novih pomoćnih i gospodarskih objekata na građevinskim česticama postoječih zakonito izgrađenih objekata. 40. Urbanistički projekt funkcionalne cjeline prekrcajnog punkta na Ravnom Žakanu obavezno mora sadržavati hortikulturno rješenje. Izradu prostorne studijsko-istražne dokurnentacije iz točke 17. stava 3. koordinirat će republički organ uprave nadležan za poslove prostornog uređenja i zaštite okoline Dokumentaciju će verificirati navedeni republički organ uprave i Republički zavod za zaštitu prirode. 41. Pristupi obali mogu se urediti samo na mjestima utvrđenim ovim planom, predviđenim za pristane, kupanje i druge aktivnosti uz vodu Pri uređivanju pristupa obali nije dozvoljeno betoniranje obale Pristani predviđeni ovirn planom moraju biti izvedeni u kamenoj oblozi ili u suhozidu. 42. Uređenje zona u području Nacionnlnog parka mora osigurati ćuvanje ili stvaranje izgleda naselja kakva su karakteristična u ovom području. Na području Nacionalnog parka potrebno je nastaviti istraživanja i valorizaciju cjelokupnog fonda spomenika kulture te utvrditi način njihove konzervacije, zaštite i mogućnosti prezentacije i korištenja u okviru funkcije Parka. Detaljne konzervatorske smjernice za oćuvanje lokaliteta i objekata spomenika kulture odredit će se u urbanističkim projektima odnosno drugim studijama, planovima i projektima čija je izrada utvrđena. ovim planom, odnosno izvan njih za objekte koji se nalaze izvan područja obuhvata ovih planova, studija i projekata. Granice arheoloških lokaliteta i povijesnih naselja potrebno je odrediti u okviru prethodnih radova na izradu urbanističkih projekata. Arheološka iskapanja u zoni temeljnog fenomena ne smiju oštetiti niti narušiti prirodne vrijednosti. 43. Spomen-obilježja kojima se obilježava lokalitet povijesnog događaja na Kornatima. mogu se postaviti na mjestima koja su od povijesnog značaja i to na način da svojim oblikovanjem i izborom materijala kao akcenti upotpunjavaju atraktivnost prostora, te da nisu u koliziji s ambijentalnim vrijednostima okolnog prostora. 5) SMJERNICE ZA IZRADU UVJETA UREĐENJA PROSTORA 44. U zonama mješovite namjene unutar zona predviđenih za smještaj servisa i usluga (Tomasovac, Lučica, Levrnaka. Kravljačica, Vrulje, Lavsa, Ravni Žakan, Smokvica) planom se predviđaju informativni, ugostiteljski, uslužni i sanitarni sadržaji te rekonstrukcija postojećeg građevnog fonda. U okviru rekonstrukcije dozvoljava se i prenamjena postojećih objekata u objekte u funkciji Parka. 45. Za objekte unutar zona iz točke 10. stava 1. građevne pravce, regulacione linije i sve ostale urbanističke uvjete izgradnje odredit će urbanistički projekti u skladu s postojećom tradicionalnom izgradnjom i s odredbama ovoga plana. Do donošenja dokumentacije iz stava 1. ove točke u slučajevima iz točke 38. stava 3. građevni pravci i gabariti objekata će se određivati u skladu sa zatečenom tradicionalnom izgradnjom. 46. Za objekte unutar zona iz točke 38. kao i u slučajevima iz točke 37. stava 2. i točke 38. stava 3, uvjeti uređenja prostora utvrđivat će se na temelju idejnog urbanističko-arhitektonskog rješenja za pojedine objekte, uz prethodno pribavljenu ocjenu o prirodnoj, kulturno-povijesnoj i etnološkoj vrijednosti koja se ne bi smjela narušiti. Navedenu ocjenu daju nadležni zavodi za zaštitu prirode i zaštitu spomenika kulture. 47. Opseg rekonstrukcije objekata odredit će se u skladu s neposrednom okolinom i susjednim objektima čiji se visinski gabariti moraju poštivati. Pojedinačni objekti odnosno grupe od 2 objekta u zonama mješovite namjene iz točke 10. stava 2 određenim na izdvojenim lokalitetima mogu se nužno rekonstruirati u okviru postojećeg gabarita. Iznimno od prethodnog stava, objekti čija tlocrtna površina iznosi manje od 32 m2 mogu se i dograditi najviše do navedene površine. Novi gospodarski i pomoćni objekti iz točaka 37, 38. i 39 ne mogu biti veći od 15 m2 natkrivene ili zatvorene površine. Veličina torova za ovce određuje se ovisno o veličini stada po kriteriju od 1 m2/1 ovca. 48. U zonama u funkciji korištenja parka i pojedinačnih objekata dozvoljava se izvedba pristana i molova, odnosno sanacija, rekonstrukcija postojećih urušenih uz najnužnije uređenje obalnog prostora, pod uvjetom da se rade u suhozidu ili kamenoj oblozi. Novi gospodarski objekti ne mogu biti veći od 10 m2 natkrivene ili zatvorene površine i oblikovani u skladu s tradicionalnim načinom izgradnje. 49. Tehnički objekti (vodospreme, plinske stanice i sl.) moraju biti kvalitetno oblikovani i adekvatno uklopljeni u ambijent. 6) MJERE ZA PROVOĐENJE PLANA 50. Dinamika ostvarenja ovoga plana provodit će se u skladu sa srednjoročnim planom uređenja prostora općine Šibenik, a na osnovi prioriteta utvrđenih ovim planom. Prioritetima iz stava 1. utvrđuju se: - izrada prostorno-planerske dokumentacije i UPR-i za lokalitete određene kao mjesta servisa i usluge, - izrada prostorno-planerske dokumentacije za prijemni punkt na Ravnom Žaknu, ali i na otoku Pinizel koji je izvan obuhvata PPNP, a na temelju PPO Šibenik, - izrada konzervatorske dokumentacije za podrućje Nacionalnog parka koja obuhvača slijedeće: a) popis objekata, lokaliteta, cjelina, područja povijesno-kulturne vrijednosti po vrstama i kronologiji s naznaknm pravne zaštite. Uz te popise potrebno je obaviti i popis itencijalnog spomeničkog nasljeđa, b) potrebno je obaviti valorizaciju i izbor kulturno-povijesnih vrijednosti, c) Sačiniti arhitektonsko-pejzažnu studiju (ekspoziciju cjelina, lokaliteta i objekata u krajoliku; utvrditi degradacije i disharmonije), d) reviziju postojećeg popisa (preporuke za upis ili brisanje iz popisa spomenika), e) preporuke za istraživanje i znanstvenu obradu s naznakom nedovoljno istraženih područja, f) odrediti granice zone zaštite i režim zaštite, te odrediti posebne uvjete za urbanističko planiranje, g) stupnjevati atraktivnost spomeničkih vrijednosti (s turističkih i uporabnih aspekata, predlažući moguće namjene), h) odrediti smjernice za zaštitu ekspozicije objekata, lokaliteta i cjelina. 51. Prostorni plan općine Šibenik uskladit će se s odredbama ovoga plana. 52. Nadzor nad provodenjem i izvršenjem ovoga plana obavljat će republički organ uprave nadležan,za poslove prostornog planiranja i uređivanja prostora, Republički zavod za zaštitu prirode, Skupština općine Šibenik i Uprava Nacionalnog parka. . 53. Prije donošenja urbanističkih projekata odredenih ovim planom i druge detaljnije prostorno-planske dokumentacije predvidene ovim planom, potrebno je pribaviti suglasnost republičkog organa uprave nadležnog za poslove prostornog planiranja i Republičkog zavoda za zaštitu prirode da su ti planovi usklađeni s ovim planom. Odluka, NN 2/1990-11 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 2/1990    Broj dokumenta u izdanju: 11 Donositelj:SABOR SR HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 17.1.1990. ELI: /eli/sluzbeni/1990/2/11 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©2026. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.