Naredba o mjerama radi sprečavanja pojave, otkrivanja i suzbijanja zaraznih i nametničkih bolesti životinja u 1991. godini
O čemu govori ovaj propis?
Ova Naredba propisuje mjere za sprečavanje, otkrivanje i suzbijanje zaraznih i nametničkih bolesti životinja tijekom 1991. godine. Cilj je zaštita zdravlja životinja i sprječavanje širenja bolesti.
Za koga: Vlasnike i uzgajivače životinja (goveda, ovce, svinje, perad, kunići, kopitari, pčele, ribe); Veterinarske stanice i dijagnostičke organizacije.
Rokovi:
- Obavezno cijepljenje pasa starijih od 4 mjeseca protiv bjesnoće do 1. ožujka na cijelom teritoriju Republike.
- Sve svinje starije od 45 dana moraju biti cijepljene protiv klasične svinjske kuge i stalno imune.
- Rasplodni kunići u uzgojima s više od 20 životinja moraju se cijepiti protiv miksomatoze u dobi od 6 tjedana.
Ključni podaci
- Država
- Hrvatska
- Pravno područje
- Prometno pravo
- Izvor
- narodne-novine.nn.hr
- Tekst preuzet
- Objašnjenje ažurirano
Što uređuje ovaj propis?
- Preventivno cijepljenje životinja protiv određenih bolesti.
- Dijagnostičke pretrage za otkrivanje zaraznih bolesti.
- Uvjete za promet životinja, uključujući cijepljenje i zdravstvene potvrde.
- Postupke u slučaju sumnje na bolest ili njezine pojave.
Na koga se odnosi ovaj propis?
- Vlasnike i uzgajivače životinja (goveda, ovce, svinje, perad, kunići, kopitari, pčele, ribe).
- Veterinarske stanice i dijagnostičke organizacije.
- Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva.
Koje su ključne točke?
- Obavezno cijepljenje goveda i ovaca protiv bedrenice i šuštavca do 30. travnja u zaraženim mjestima.
- Obavezno cijepljenje pasa starijih od 4 mjeseca protiv bjesnoće do 1. ožujka na cijelom teritoriju Republike.
- Sve svinje starije od 45 dana moraju biti cijepljene protiv klasične svinjske kuge i stalno imune.
- Rasplodni kunići u uzgojima s više od 20 životinja moraju se cijepiti protiv miksomatoze u dobi od 6 tjedana.
- Perad se mora cijepiti protiv njukastlske bolesti dva puta godišnje (15. svibnja - 30. lipnja i 15. listopada - 30. studenoga).
- Krave i junice starije od 12 mjeseci u uzgojima većim od 10 grla moraju se serološki pregledati na brucelozu jednom godišnje (20% grla).
- Muzne krave moraju se dva puta godišnje (ožujak - svibanj; listopad - prosinac) pregledati na poremećenu sekreciju vimena.
Prometno pravo
Tekst zakona
Tekst zakona
Naredba o mjerama radi sprečavanja pojave, otkrivanja i suzbijanja zaraznih i nametničkih bolesti životinja u 1991. godini Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Naredba o mjerama radi sprečavanja pojave, otkrivanja i suzbijanja zaraznih i nametničkih bolesti životinja u 1991. godini NN 4/1991 (2.2.1991.), Naredba o mjerama radi sprečavanja pojave, otkrivanja i suzbijanja zaraznih i nametničkih bolesti životinja u 1991. godini MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA Na temelju članka 26. Zakona o zdravstvenoj zaštiti životinja i veterinarskoj djelatnosti ("Narodne novine", br. 11/79, 31/86 i 32/87) i članka 81. Zakona o upravi ("Narodne novine", br. 16/78, 50/79, 29/85, 48/85 i 41/90), ministar poljoprivrede i šumarstva izdaje NAREDBU o mjerama radi sprečavanja pojave, otkrivanja i suzbijanja zaraznih i nametničkih bolesti životinja u 1991. godini I. OPĆE ODREDBE Zarazne i nametničke bolesti životinja, koje se sprečavaju, otkrivaju i suzbijaju provođenjem mjera odredenih ovom naredbom, jesu:
II. IMUNOPROFILAKTIČKE MJERE I. Bedrenica i šuštavac Preventivno cijepljenje goveda i ovaca protiv bedrenice i šuštavca, provest će se u zaraženim mjestima (distriktima) najkasnije do 30. travnja.
Goveda i ovce mogu se tjerati na pašu, izvan područja općine, ako su cijepljene protiv bedrenice i ako je od cijepljenja prošlo više od 30 dana.
Psa, koji u toku godine dostigne starost od četiri mjeseca, odnosno nabavljenog psa koji nije ranije bio cijepljen, mora se cijepiti u roku od 14 dana od dana kada je dostigao starost od četiri mjeseca, odnosno od dana nabave.
U slučaju pojave bjesnoće u većem obimu, republički organ uprave nadležan za poslove veterinarstva može narediti da se u tim područjima cijepe i druge domaće životinje, inaktiviranom vakcinom.
Peroralna vakcinacija lisica protiv bjesnoće provest će se na područjima, u roku i način, koji će propisati Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva.
Prasad se cijepi prvi put u dobi od 45 dana, a drugi put u dobi od tri mjeseca, bez obzira na epizootiološku situaciju, što osigurava imunitet do kraja tova.
Program cijepljenja u intenzivnoj proizvodnji može obuhvatiti i prasad mladu od 45 dana, ovisno o tehnologiji uzgoja.
Nazimice se cijepe prije pripusta, a krmače nakon svakog prasenja, odnosno odbića prasadi.
Novonabavljene svinje moraju se cijepiti u roku 48 sati nakon dopreme, ako nisu ranije cijepljene, što se dokazuje svjedodžbom o zdravstvenom stanju životinja.
U razdoblju ožujak - lipanj i rujan - listopad treba obaviti cijepljenje svih svinja individualnih proizvođača, a cijepljenje prinovljenog podmlatka, nazimica, krmača i nerastova i između navedenih razdoblja.
Svinje koje se nalaze na zajedničkoj odnosno šumskoj ispaši, kao i divlje svinje u ograđenim uzgajalištima, moraju biti cijepljene i održavane u stalnom imunitetnom stanju.
U promet mogu ići samo imune svinje, odnosno svinje kod kojih je prošlo najmanje sedam dana od posljednjeg cijepljenja.
Promet svinja dozvoljen je samo na stočnim sajmovima, dogonima i drugim otkupnim mjestima, koja su poc veterinarsko-sanitarnom kontrolom.
Svinje. koje se stavljaju u promet ili se dopremaju iz drugih republika i pokrajina, moraju biti označene brojevima (ušna markica, tetovirani broj) koji se, radi utvrđivanja.identiteta, upisuju u svjedodžbu o zdravstvenom stanju životinja.
Ako se utvrdi da su svjedodžbe o zdravstvenom stanju životinja nepotpune ili se utvrdi da nema dokumenata iz prethodnog stava, veterinarski inspektor neće dozvoliti promet, naredit će njihovo zadržavanje u karanteni, odnosno provođenje karantenskih mjera nad čitavim objektom u koji su takve životinje dopremljene, ili će narediti klanje životinja.
Na izložbe i smotre, mogu se otpremati samo imuni kunići, odnosno kunići kod kojih je prošlo najmanje 10 dana od dana cijepljenja.
Cijepljenje peradi protiv njukastlske bolesti izvršit će se od 15. svibnja do 30. lipnja prvi put, i od 15. listopada do 30. studenoga drugi put, a prinovljena perad između navedenih razdoblja.
Na području općina sa razvijenom peradarskom proizvodnjom: Beli Manastir, Varaždin, Čakovec, Ludbreg, Ivanec, Novi Marof, Slavonski Brod, Daruvar i Virovitica, provest će se četiri puta godišnje cijepljenje ekstenzivnih uzgoja peradi protiv njukastlske bolesti. Cijepljenje peradi izvršit će se u ožujku, lipnju, rujnu i prosincu, okulonazalnom metodom.
Perad i pernata divljač, u svim oblicima uzgoja intenzivne proizvodnje, mora se cijepiti protiv njukastlske bolesti načinom i cjepivom tako da bude stalno imuna.
Uspjeh provedenog cijepljenja peradi prosklđuje se serološkim postupkom, koji je sastavni dio imunoprofilaktičkog postupka.
Kontrola imuniteta u oblasti nadzora izvršit će se u opsegu :
Veterinarske stanice i držatelji intenzivnih uzgoja peradi, dužni su program cijepljenja peradi dostaviti općinskom veterinarskom inspektoru.
III. DIJAGNOSTIČKE PRETRAGE U SVRHU OTKRIVANJA STOČNIH ZARAZA 1. Bruceloza
Na području općina: Buje, Buzet, Pazin, Labin, Rovinj, Poreč, Pula i Opatija, provest će se najkasnije do 31. svibnja serolško ispitivanje krvi svih ovaca i koza.
Goveda, svinje, ovce i koze, koje se dovode na izložbe i smotre te sva grla pod selekcijskom kontrolom, prije stavIjanja u promet, moraju biti pregledana na brucelozu serološkim postupkom.
Ovce i koze, koje se iz drugih republika dopremaju na ispašu ili daljnji uzgoj na teritorij Republike Hrvatske, moraju biti prije dopreme ispitane serološkim postupkom I slobodne od bruceloze, što se dokazuje svjedodžbom o zdravstvenom stanju životinja.
Veterinari su dužni kod svakog pobačaja krava i junica, nazimica i krmača, ovaca i koza, dostaviti krv na laboratorijsku pretragu.
Goveda koja se dovode na izložbe i smotre, te sva grla pod selekcijskom kontrolom koja se stavljaju u promet za rasplod, moraju biti pregledana na enzootsku leukozu serološkim postupkom. Potvrda dijagnostičkog laboratorija ne smije biti starija od 30 dana.
Veterinari su dužni kod pobačaja goveda, ovaca i koza dostaviti materijal na pretragu (pobačeni fetus i krv).
I. dva puta godišnje (siječanj, lipanj) u poduzećima gdje se kopitari koriste u svrhu proizvodnje bioloških pripravaka (vakcina, seruma, sjemena za umjetno osjemenjivanje i sl.);
Potvrda o negativnoj serološkoj pretrazi, za slučajeve pod 4. i 5. ne smije biti starija od 90 dana, a u slučaju iz toćke 6. ne smije biti starija od 30 dana.
Veterinari su dužni kod svakog pobačaja krava i junica, ovaca i koza, svinja i kobila dostaviti krv na laboratorijsku pretragu.
U svim slučajevima klinički postavljene sumnje na oboljenje od paratuberkuloze, kod rasplodnih goveda i koza, u intenzivnim uzgojima, potrebno je izvršiti serološku pretragu krvi sumnjivih životinja na paratuberkulozu.
Zabranjeno je držanje ovaca i koza u krugu ekonomskih dvorišta intenzivnih uzgoja rasplodnih goveda.
Sva goveda, ovce i koze, pod selekcijskom kontrolom, prije stavljanja u promet za rasplod, kao i prije uvođenja u rasplodna stada, moraju biti slobodna od Q - groznice.
Ovce i koze, koje se iz drugih republika i pokrajina dopremaju na ispašu na područje Republike Hrvatske, moraju biti slobodne od Q - groznice, što se dokazuje svjedodžbom o zdravstvenom stanju životinja, u koju se unose podaci o danu serološke pretrage i organizaciji koja je obavila serološku pretragu.
Metodom brze krvne aglutinacije mora se pregledati djedovsko jato u cijelosti, a ostala jata u reprodukciji najmanje 50%, u oba slučaja, kad dostignu 30% nesivosti.
Proizvodači peradi i proizvoda od peradi dužni su obaviti bakteriološke pretrage na uzročnike tifusa peradi i salmoneloze i to:
Rasplodna perad djedovske i roditeljske linije, iz profilaktičkih razloga, mora se hraniti termički obradenom hranom.
Jaja za nasad moraju se pliniti dva sata nakon nesenja.
Bikovi za prirodni pripust moraju se, u toku svog korištenja, dva puta godišnje laboratorijski ispitati na trihomonijazu.
Za obnovu uzgoja ne mogu se koristiti goveda i svinje koje prije prevođenja u rasplod nisu tuberkulinizirane.
Veterinarski inspektori u klaonicama moraju voditi posebnu evidenciju o svakom utvrdenom slučaju tuberkuloze goveda i svinja i o tome nalazu izvijestiti općinskog veterinarskog inspektora; prema mjestu porijekla tuberkulozne životinje, te poslati potrebni materijal na laboratorijsku pretragu.
Za proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje mogu se koristiti samo bikovi koji ne pokazuju kliničke znakove bolesti, kojih su krv i sjeme prije početka korištenja, a u toku korištenja dva puta godišnje laboratorijski pregledani na zarazni rinotralkeitis - pustularni vulvovaginitis.
Zabranjuje se cijepljenje bikova, u centrima za umjetno osjemenjivanje i testnim stanicama, protiv zaraznog rinotraheitisa i pustularnog vulvovsginitisa
Ne smiju se oplođivati krave i junice sa kliničkim znakovima pustularnog vulvovaginitisa.
U svim šaranskim ribnjačarstvima obavit će se u proljeće pregled zdravstvenog stanja šarana, radi otkrivanja pojave proljetne viremije, te u rujnu uzimanja uzoraka krvi i pregled na antitijela.
IV. MJERE ZA SPREČAVANJE NAMETNIČKIH 1. Ehinokokoza Prilikom cijepljenja pasa protiv bjesnoće izvršit će se i ehelmintizacija protiv Echinococcus granulosus, sredstvom koje pouzdano ubija zrele i nezrele oblike trakavice. Na jače ugroženim podrućjima kao i kod pastirskih pasa na teritoriju Republike, provest će se trokratna dehelmintizacija pasa.
Ponovljena tj. druga dehelmintizacija izvršit će se u roku od četiri do šest nedjelja nakon prve dehelmintizacije, odredene ovom naredbom, a treća u istom roku nakon druge dehelmintizacije.
Radi sprečavanja postterapijske diseminacije jajašaca obavezno je pse nakon tretiranja držati najmanje 48 sati u ograđenom prostoru i njihove izmetine neškodljivo ukloniti.
Poduzeća, druge pravne osobe i građani koji se bave klanjem stoke za javnu potrošnju, kao i vlasnici - korisnici stoke, koji je kolju za vlastitu potrošnju, dužni su radi sprečavanja širenja ehinokokoze, odbaćene organe zaklane stoke učiniti neškodljivima, preradom u kafilerijama ili prokuhavanjem, odnosno uništiti ih spaljivanjem ili zakapanjem.
Kod mlađih goveda i goveda koja su stajski držana treba izvršiti koprološku pretragu i dehelmintizirati invadkrana grla.
V. ZOOSANITARNE MJERE 1. U cilju djelotvornije zdravstvene zaštite životinja, zaštite zdravlja ljudi i zaštite čovjekova okoliša, kao i zbog postojanja epizootiološke indikacije. veterinarske stanice i druga poduzeća koje obavljaju veterinarsku djelatnost, provodit će, neposredno ili preko ovlaštenih organizacija, preventivnu deratizaciju.
Deratizacija se provodi u stočnim nastambama i dvorištima, objektima za klanje životinja. preradu, proizvodnju i skladištenje namirnica životinjskog porijekla i drugim objektima gdje je njeno provođenje od interesa za zdravstvenu zaštitu životinja i ljudi.
Preventivna deratizacija provodi se dva puta godišnje, a na poziv građana, organizacija ili inspekcijskog organa i češće.
VI. ZAVRŠNE ODREDBE Ova naredba stupa na snagu danom objave u "Narodnim novinama".
Klasa: 322-O1/91-OI/10 Urbroj : 525-11-91-1 Ministar poljoprivrede i šumarstva Ivan Tarnaj, dipl. inž., v. r Naredba, NN 4/1991-88 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Naredba Izdanje:
NN 4/1991 Broj dokumenta u izdanju: 88 Donositelj:MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA Datum tiskanog izdanja: 2.2.1991.
ELI: /eli/sluzbeni/1991/4/88 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©2026. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o.
Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno.
Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja.
Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe.
Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom.
Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni.
Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika.
Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.