Naredba o mjerama sprečavanja pojave, otkrivanja i suzbijanja zaraznih i nametničkih bolesti životinja i njihovu financiranju u 1993. godini

Naredba o mjerama sprečavanja pojave, otkrivanja i suzbijanja zaraznih i nametničkih bolesti životinja i njihovu financiranju u 1993. godini Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Naredba o mjerama sprečavanja pojave, otkrivanja i suzbijanja zaraznih i nametničkih bolesti životinja i njihovu financiranju u 1993. godini NN 88/1992 (21.12.1992.), Naredba o mjerama sprečavanja pojave, otkrivanja i suzbijanja zaraznih i nametničkih bolesti životinja i njihovu financiranju u 1993. godini MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA Na temelju članka 12. stavka 1. i 3. Zakona o zdravstvenoj zaštiti životinja i veterinarskoj djelatnosti ("Narodne novine", br. 52/91), ministar poljoprivrede i šumarstva donosi NAREDBU o mjerama sprečavanja pojave, otkrivanja i suzbijanja zaraznih i nametničkih bolesti životinja i njihovu financiranju u 1993. godini I. OPČE ODREDBE Zarazne i nametničke bolesti životinja, koje se sprečavaju, otkrlvaju i suzbijaju provođenjem mjera odredenih ovom naredbom, jesu: 1. Bedrenica i šuštavac (Anthrax et gangraena emphysematosa), 2. Bjesnoća (Lyssa), 3. Bruceloza (Brucellosis), 4. Ehulokokoza (Echinococcosis), 5. Enzootska leukoza goveda (Leukosis enzootica bovum), 6. Genitalna kompilobakterioza (Campylobacteriosis genitalis), 7. Infekciozna anemija kopitara (Anaemia infectiosa equorum), 8. Klasična svinjsha kuga (Pestis suum classica), 9. Leptospiroza (Leptospirosis), 10. Mastitis krava, 11. Mikoplazmoza peradi (Mycoplasmosis avium), 12. Mikrosporoza (Microsporosis), 13. Miksomatoza (Myxomatosis), 14. Newcastle bolest, 15. Paratuberkuloza (Paratuberculosis), 16. Q-groznica (Q-febris), 17. Salmoneloza (Salmonellosis), 18. Kokošji tifus, puloroza i infekcija sa S. enteritidis 19. Trihomonijaza (Trichomoniasis), 20. Trihineloza (Trichinellosis), 21. Tuberkuloza (Tubercullosis) 22. Zarazni rinotraheitis goveda - pustularni vulvovaginitis (Rhinotracheitis infectiosa bovum - Vulvovaginitis pustulosa), 23. Zarazne i nametničke bolesti pčela, 24. Zarazne i nametničke bolesti riba. Naredene preventivne mjere provode se prema teritorijalnom ustrojstvu Republike Hrvatske u 1992. II. IMUNOPROFILAKTIČKE MJERE 1. Bedrenica i šuštavac Vakcinacija goveda i ovaca protiv bedrenice i šuštavca, provest će se u zaraženim mjestima (distriktima) najkasnije do 30. travnja. Goveda i ovce mogu se tjerati na pašu, izvan područja općine, ako su vakcinirane protiv bedrenice i ako je od vakcinacije prošlo više od 30 dana. 2. Bjesnoća Vahcinacija pasa, starijih od 4 mjeseca protiv bjesnoće izvršit će se inaktiviranom vakcinom pripremljenom na kulturi stanica, na čitavom području Republike Hrvatske do 31. ožujka u godini. Psa koji u tijeku godine dostigne starost od četiri mjeseca, odnosno nabavljenog psa koji nije ranije vakciniran, mora se vakcinirati u roku od 14 dana od dana kada je dostigao starost od četiri mjeseca, odnosno od dana nabave. U slučaju pojave bjesnoće u većem obimu, ministar poljoprivrede i šumarstva može narediti da se u tim područjima vakciniraju i druge domaće životinje inaktiviranom vakclnom. 3. Klasična svinjska kuga Sve svinje starlje od 45 dana moraju se vakcinirati protiv klasične svinjske kuge, vakcinom pripremljenom od atenuiranog virusa (K-soj), tako da su stalno imune. Prasad se vakcinira prvi put u dobi od 45 dana, a drugi put u dobi od tri mjeseca, bez obzira na epizootiološku situaciju, što osigurava imunitet do kraja tova. Program vakcinacije u intenzivnoj proizvodnji (famama), može obuhvatiti i prasad mlađu od 45 dana, ovisno o tehnologiji uzgoja. Nazimice se vakciniraju prvi put prije pripusta, a krmače nakon svakog prašenja, odnosno odbića prasadi. U razdoblju ožufak-lipanj i rujan-listopad treba obaviti vakcinaciju svih svinja u ekstenzivnoj proizvodnji, a vakcinacija prinovljenog podmlatka, nazimica, krmača i nerastova i izmedu navedenih razdoblja. Svinje koje se nalaze na zajedničkoj odnosno šumskoj ispaši, kao i divlje svinje u ograđenim uzgajalištima, moraju biti vakcinirane i održavane u stalnom imunitetnom stanju. U promet mogu ići samo imune svinje, odnosnosvinje kod kojih je prošlo najmanje sedam dana od posljednje vakdinacije. Promet svinja dozvoljen je samo na stočnim sajmovima, dogonima i drugim otkupnim mjestima koja su pod veterinarsko-sanitarnom kontrolom. Svinje koje se vakciniraju, odnosno stavljaju u promet moraju biti označene brojevima (ušna markica, tetovirani broj), koji se, radi utvrđivanja identiteta, upisuju u svjedodžbu o zdravstvenom stanju životinja. 4. Miksomatoza Svi rasplodni kunići, u uzgojima sa više od 20 rasplodnih životinja, moraju se vakcinirati protiv miksomatoze atenuiranom vakcinom u dobi od šest tjedana starosti. Na izložbe i smotre, mogu se otpremiti samo imuni kunići, odnosno kunići kod kojih je prošlo najmanje 10 dana od dana vakcinacije. 5. Newcastle bolest Vakcinacija peradi protiv Newcastle bolesti provest će se dva puta godišnje vakcinom proizvedenom iz soja La Sota okulonazalno ili raspršivanjem vakcine, a u interventnim slučajevima samo raspršivanjem. Vakcinacija peradi protiv Newcastle bolesti izvršit će se od 15. svibnja do 30. lipnja prvi put, i od 15. listopada do 30. studenog drugi put, a prinovljena perad između navedenih razdoblja. Na području općina sa razvijenom peradarskom proizvodnjom: Varaždin, Čakovec, Ludbreg, Ivanec, Novi Marof, Slavonski Brod, Daruvar i Virovitica, provest će se trokratna vakcinacija ekstenzivnih uzgoja peradi protiv Newcastle bolesti. Vakcinacija peradi izvršit će se u travnju, rujnu i prosincu, okulonazalnom metodom. Perad i pernata divljač, na farmama i svim oblicIma intenzivne proizvodnje, mora se vakcinirati protiv Newcastle bolesti načinom i vakcinom, tako da bude stalno imuna. Uspjeh provedene vakcinacije peradi prosuđuje se serološkim postupkom koji je sastavni dio imunoprofilaktičkog postupka. Kontrola imuniteta u oblasti nadzora izvršit će se u opsegu: a) u ekstenzivnim uzgojima peradi jedan uzorak na 1.000 vakcinirane peradi; b) u intenzivnim jatima peradi 0,2% uzoraka po peradnjaku. Veterinarske stanice i držatelji intenzivnih jata peradi, dužni su program vakcinacije dostaviti općinskom veterinarskom inspektoru. III. DIJAGNOSTIČKE PRETRAGE U SVRHU OTKRIVANJA ZARAZNIH BOLESTI 1. Bruceloza Na brucelozu se mora serološki pretražiti: - jedanput godišnje krv svih rasplodnih krava i junica starijih od 12 mjeseci u uzgojima od 5 do 100 grla, i krv 20% rasplodnih krava i junica u uzgojima većim od 100 grla; - jedanput godišnje krv svih rasplodnih krmača u uzgolima od 10-100 grla, i krv 20% rasplodnih krmača u uzgojima većim od 100 grla; - jedanput godišnje krv svih ovaca i koza u krugu 10 km od mjesta u hojem je bruceloza utvrđena u 1991. i 1992. u općinama Bjelovar, Ivanec, Ludbreg i Varaždin; - krv nabavljenih ovaca i koza prije uvođenja u uzgoj; - dva puta godišnje krv bikova, nerastova, ovnova i jarčeva koji služe za proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje i prirodni pripust, od kojih jedan pregled mora biti prije korištenja za rasplod, pri čemu se krv ovnova mora pretražiti na Brucellu ovis. Veterinari su dužni kod svakog pobačaja krava i junica, nazimica i krmača, ovaca i koza, dostaviti krv, a po mogućnosti i fetus, na laboratorijsku pretragu. 2. Enzootska leukoza goveda Na enzootsku leuhozu goveda pretražuje se krv rasplodnih goveda starijih od 12 mjeseci u uzgojima većim od 5 grla, i krv svih rasplodnih goveda starijih od 6 mjeseci u uzgojima, mliječnih farmi obuhvaćenim Programom mjera za suzbijanje enzootske leukoze goveda. Krv bikova za proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje i bikova za prirodni pripust pretražuje se dva puta godišnje na enzootsku leukozu goveda. Goveda koja se dovode na izložbe i smotre i goveda koja sa stavljaju u promet za rasplod, moraju biti pregledana na enzootshu leukozu. Nalaz dijagnostičkog laboratorija ne smije biti stariji od 30 dana. 3. Genitakna kampilobakterioza Bris ili ispirak prepucija bikova za prirodni pripust i proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje pretražuje se na kampilobahteriozu dva puta godišnje. Prva pretraga mora se obaviti prije korištenja za pripust, odnosno korIštenja sjemena za umjetno osjemenjavanje. Kod pobačaja goveda, ovaca i koza veterinarl su dužni dostaviti na pretragu uzorak krvi, a po mogućnosti i pobačeni fetus. 4. Infekciozna anemija kopitara Serološka pretraga uzoraka krvi kopitara obavlja se: 1. dva puta godišnje (siječanj, lipanj)u poduzećima, gdje se kopitari koriste u svrhu proizvodnje bioloških pripravaka (vakcina, seruma, sjemena za umjetno osjemenjivanje i sl.); 2. jednom godišnje u ergelama, pastuharnama, sportskim društvima i šumskim radilištima, kao i uzgojima sa više od deset hopitara zajedno; 3. kada se nabavljeno grlo uvodi u uzgoj iz točke 1. i 2; 4. kod pastuha prije licenciranja; 5. kada se kopitari dovode na izložbe, smotre, sportska natjecanja i opasivanja u ergelama; 6. hada se kopitari stavljaju u promet. Nalaz o negativnoj serološkof pretrazi, za slučajeve pod točkom 4. i 5. ne smije biti stariji od 90 dana, a u slučaju iz točhe 6. ne stariji od 30 dana. 5. Leptospiroza Krv bikova, ovnova, jarčeva, nerastova i ždrijebaca koji služe za proizvodnju sjemea za umjetno osjemenjivanje i prirodni pripust, pretražuje se dva puta godišnje na leptospirozu, serološkim postupkom. Veterinari su dužni kod pobačaja krava i junica, ovaca i koza, svinja i kobila dostaviti krv na laboratorijsku pretragu. 6. Mastitis krava Proizvodači mlijeka i proizvoda od mlijeka namijenjenog javnoj potrošnji dužni su jedanput u tijeku godine-podvrći pojedinačno svahu muznu kravu pretrazi na poremećenu sekreciju vimena, prema programu Hrvatskog veterinarskog zavoda. Mlijeko krava sa poremećenom sekrecijom vimena mora se bakteriološki pretražiti. 7. Mikoplazmoza peradi Pilići roditeljskih lakih i teških linija, moraju se serološki pretražiti u dobi do četiri dana, na Mycoplasma gallisepticum, Mycoplasma synoviae i Mycoplasma meleagridis. 8. Mikrosporoza Veterinarske stanice, odnosno dijagnostićki laboratoriji dužni su mikrosporozu prijaviti Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva - Upravi za veterinarstvo. 9. Paratuberkuloza Bikovi, ovnovi i jarčevi koji služe za proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje i prirodni pripust moraju se dva puta godišnje laboratorijski pretražiti na paratuberkulozu. U svim slučajevima klinički postavljene sumnje na oboljenje od paratuberkuloze, potrebno je izvršiti serološku pretragu krvi sumnjivih žlvotinja. 10. Q - groznica Kod svakog pobačaja krava i junica, ovaca i koza, mora se izvršiti pretraga i na Q-groznicu. Zabranjeno je držanje ovaca i koza u okviru ekonomskih dvorišta mliječnih farmi. 11. Kokošji tifus, puloroza i infekcija sa S. enteritidis Dijagnostičkom postupku brzom krvnom aglutinacijom podliježe sva rasplodna perad što se uzgaja na farmama. Pretražuje se u laboratoriju najmanje 200 krvi od svakog jata kad dosegne 30% nesivosti te svahi naredni mjesec po 100 krvi do kraja proizvodnje. Jaja za zasad treba pliniti unutar dva sata nakon nesenja. Jaja za nasad dozvoljeno je stavljati u promet i inkubirati samo ako potječu iz jata u kojima nema kokošfeg tifusa, puloroze, odnosno infekcije peradi s bakterijom S. enteritidis, odnosno ako držatelji jata peradi imaju atest o zdravstvenom stanju jata izdanog od ovlaštenog laboratorija. Držatelji jata peradi koja se uzgaja na farmama dužni su dostavljati na bakteriološke pretrage - monitoring program: 1. briseve iz inkubatora i prostorija u kojima su smješteni inkubatori, najmanje jedna kontrola tromjesečno. Pretražuje se 30 briseva uzetih s površina. Briseve uzlma ovlašteni laboratorij ; 2. najmanje 30 oplođenih jaja iz kojih se pri inkubirantu nisu izlegli pilići, uginule piliće i mekonij od najmanje 100 pilića. Kontrolira se svako jato jednom mjesečno a po potrebi i češće; 3. jednodnevne piliće uginule tijekom prijevoza od valionice do farme, te one što uginu u slijedeća dva dana na farmi. Pretražuje se do 30 lešina; 4. lešine rasplodne peradi (podmladak i nesilice rasplodnih ili konzumnih jaja), najmanje jedna kontrola mjesečno. Uzorkom se smatra jednodnevno uginuće ili najviše 20 lešina po jatu. Bakteriološki treba pretražiti i skupni uzorak izmeta podmlatka u dobi četiri tjedna te dva tjedna prije početka nesivosti, a nesilica jednom tromjesečno, po tri skupina uzorka od najmanje 30 životinja; 5. lešine tovnih pilića, pretražuju se tri tjedna prije klanja, s tim da se uzorkom smatra dvodnevno uginuće, a najviše 20 lešina po jatu. Kafilerije su dužne dostavljati na bakteriološku pretragu, u ovlašteni laboratorij, uzorak svake šarže proizvoda, a tvornice stočne hrane sve proizvode životinjskog podrijetla, prije pripremanja krmnih smjesa, odnosno gotove krmne smjese za perad prije stavljanja u promet. Rasplodnu perad iz profilaktičkih razloga treba hraniti peletiranom hranom. 12. Trihomonijaza Bikovi za prirodni prIpust i umjetno osjemenjivanje moraju se prije korištenja laboratorijski pretražiti na trihomonijazu. Bikovi za prirodni pripust moraju se u toku svog korištenja dva puta godišnje laboratorijski pretražiti na trihomonijazu. 13. Tuberkuloza Obvezna opća tuberkulinizacija goveda starijih od šest mjeseci mora se provesti do 30. rujna na područjima općina: Donji Miholjac, Đakovo, Našice, Nova Gradiška, Orahovica, Osijek, Podravska Slatina, Požega, Slavonski Brod, Valpovo, Vinkovci, Županja, Novska, Petrinja, Sisak, Gospić, Otoćac, Duga Resa i Karlovac, kao i u dvorištima ili mjestima u kojima je tuberkuloza utvrđena u 1992. godini. Tuberkulinizacija svih rasplodnih goveda u uzgojima većim od 10 grla provest će se na cijeloj teritoriji Republike Hrvatske do 30. rujna. Tuberkulinizacija svih rasplodnih svinja u uzgojima većim od 15 krmača; nazimica i nerastova, provest će se na cijeloj teritoriji Republike Hrvatske do 31. svibnja. Za obnovu uzgoja ne mogu se koristiti goveda i svinje koje prije uvođenja u rasplod nisu tuberkulinizirana. Ovlašteni veterinarski inspektori u klaonicama, moraju voditi posebnu evidenciju o svakom ustanovljenom slučaju tuberkuloze goveda i svinja i o nalazu izvijestiti općinskog veterinarskog inspektora u mjestu podrijetla tuberkulozne životinje. Patomorfološka dijagnoza mora se potvrditi u ovlaštenom laboratoriju. 14. Zarazni rinotraheitis goveda - pustularni vulvovaginitis Za prirodni pripust mogu se koristiti samo bikovi koji su dva puta godišnje podvrgnuti kliničkom pregledu i laboratorijskoj pretrazi na balanopostitis. Za proizvodnju sjemena za umjetno osfemenjivanje mogu se koristiti samo bikovi koji ne pokazuju kliničke znakove bolesti, kojih su krv i sjeme prije početka korištenja, a u toku korištenja dva puta godišnje laboratorijski pretraženi na zarazni rinotraheitis - pustularni vulvovaginitis. Ne smiju se oplodivati krave i junice sa kliničkim znakovima pustularnog vulvovaginitisa. 15. Zarazne i nametničke bolesti pčela a) Amerićka gnjiloća pčelinfeg legla U mjestima gdje je 1992. godine ustanovljena američka gnjiloča pčelinjeg legla, moraju se tokom ožufka i travnja pregledati sve pčelinje zajednice u krugu 3 km od žarišta. Svaku sumnju na bolest treba potvrditi laboratorijskom pretragom. b) Nozemoza Držatelji pčelinjih zajednica dužni su tokom siječnja i veljače, a do kraja ožujka u kontinentalnom dijelu Republike Hrvatske, sakupljati uzorke zimskih gubitaka pčela i dostavljati ih na laboratorijsku pretragu, putem veterinarske službe. c) Varooza Držatelji pčelinjih zajednica dužni su obaviti, u proljeće i jesen (ovisno o razvoju pčelinjeg legla), dijagnostičko, a po potrebi i preventivno tretiranje pčelinjih zajednica. U promet mogu ići samo zdrave pčelinje zajednice. odnosno one na kojima su provedene naređene dijagnostičke i preventivne mjere. 16. Zarazne i nametničke bolesti riba U svim pastrvskim ribogojilištima obavit će se: a) laboratorijska pretraga i klinički pregled mlađa u starosti od 5 mjeseci, a u rujnu konzumne ribe, na znakove vrtičavosti ; b) u ožujku i travnju virusološka pretraga mlađa, a prosincu pregled matica kalifornijske pastrve, na uzročnike zarazne nekroze gušterače; c) mjesec dana prije mrijesta pretraga uzoraka krvi matica na antitijela, a virusološka pretraga na uzroćnike virusne hemoragične septikemije kalifornijske pastrve, kad se pojave klinički znakovi bolesti. U svim šaranskim ribnjičarstvima obavit će se u proljeće pregled zdravstvenog stanja šarana, radi otkrivanja pojave proljetne viremije te u rujnu uzimanja uzoraka krvi i pretraga na antitijela. IV. MJERE ZA SPREČAVANJE NAMETNIČKIH BOLESTI 1. Ehinokokoza Prilikom vakcinacije pasa protiv bjesnoće provest će se radi eradikacije ehinokokoze i dehelmintizacija pasa protiv Echinococcus granulosus, sredstvom koje pouzdano ubija zrele i nezrele oblike trakavice. Radi sprečavanja postteraptjske diseminacije jajašca obvezno je pse nakon tretiranja držati najmanje 48 sati u ograđenom prostoru i njihove izmetine neškodljivo ukloniti. Poduzeča i druge pravne i fizičke osobe, koje se bave klanjem stoke za javnu potrošnju, kao i držatelji stoke, koji je kolju za vlastitu potrošnju, dužni su radi sprečavanja širenja ehinokokoze, odbačene organe zaklane stoke učiniti neškodljivim, preradom u kafilerijama ili prokuhavanjem, odnosno uništiti ih spaljivanjem ili zakapanjem. 2. Trihineloza U slučaju pojave trihineloze svinja ili oboljenja ljudi od trihineloze u večem obimu, republički organ uprave nadležan za poslove veterinarstva može narediti, da se u tim područjima trihineloskopski pregled ili druga metoda (ELISA) otkrivanja tog oboljenja obvezno obavlja i kod klanja svinja za potrebe vlastitog domaćinstva. V. ZOOSANITARNE MJERE 1. U cilju djelotvornije zdravstvene zaštite životinja, zaštite zdravlja ljudi, i veterinarske zaštite ljudskog okoliša, kao i kod postojanja epizootiološke indikacije, ovlaštene veterinarske stanice provodit će preventivnu deratizaciju. Deratizacija se provodi u stočnim nastambama i dvorištima, objektima za klanježivotinja, preradu, proizvodnju i skladištenje namirnica životinjskog podrijetla i drugim objektima gdje je njeno provođenje od interesa za zdravstvenu zaštitu životinja i očuvanje zdravstvene ispravnosti životinjskih proizvoda. Preventivna deratizacija provodi se dva puta godišnje, a na poziv građana, poduzeća i drugih organizacija, i češče. 2. Radi zaštite životinja od zaraznih, nametničkih i drugih opasnih bolesti, držetelji životinja u intenzivnim uzgojima-farmama, dužni su uspostaviti veterinarsko-sanitarni red, a osobito: - moraju se osigurati ekonomska dvorišta i stočne nastambe od nekontroliranog ulaska i izlaska ljudi, životinja i vozila; - postaviti i održavati uredaje za dezinfekciju osoba i vozila koja ulaze u ekonomsko dvorište i štočne nastambe, a radnicima i posjetiocima osigurati zaštitnu odjeću i obuću ; - pomije i otpaci koji se koriste kao hrana za svinje, moraju se prethodno prokuhati. VI. FINANCIRANJE MJERA 1. Javne potrebe u zdravstvenoj zaštiti životinja koje se sufinanciraju ili financiraju iz Državnog proračuna Republike Hrvatske jesu: - vakcina bedrenice, šuštavca i bjesnoće, za općine dijelom privremeno zaposjednute; - vakcina klasične svinjske kuge, za seljačka gospodarstva u općinama dijelom privremeno zaposjednutim; - vakcina Newcastle bolesti, za seljačka gospodarstva u općinama Varaždin, Čakovec, Ludbreg, Ivanec, Novi Marof, Slavonski Brod, Daruvar i Virovitica (treću vakcinaciju po redu); - uzorkovanje krvi za serološku pretragu na brucelozu i enzootsku leukozu goveda, osim uzorkovanja kod muških rasplodnih životinja i prodaje životinja; - monitoring program sustavnog nadzora (poglavlje III. točka 11. stavka 4. Naredbe) jata peradi radi otkrivanja kokošjeg tifusa, puloroze i infekcije salmonelama, oslm pretraga u postupku suzbijanja zaraza po rješenju veterinarskog inspektora. Financiraju se troškovi vakcina iz alineje 1, 2. i 3. ove točke, a sufinanciraju troškovi vakcinacije, uzorkovanja krvi i monitoring program, odgovarajuće novčanim sredstvima odobrenim u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 1993. 2. Javne potrebe u zdravstvenoj zaštiti životinja koje se financiraju iz Posebnog računa za zdravstvenu zaštitu životinja jesu: - laboratorljske pretrage dijagnostičkog materijala radi utvrđivanja postojanja zaraznih bolesti odredenih člankom 8. Zakona o zdravstvenoj zaštiti životinja i veterinarskoj djelatnosti ("Narodne novine", br. 52/91), ako se postupa sukladno članku 29. citiranog zakona; - kontrole imuniteta peradi ekstenzivnih uzgoja, nakon vakcinacije protiv Newcastle bolesti; - pretrage uzoraka krvi na brucelozu i enzootsku leukozu goveda (ako su pozitivna grla uklonjena ili strogo izolirana), osim kod muških rasplodnih životinja i prodaje životinja; - pretrage uzoraka krvi kod infekciozne anemije kopitara u športskim društvima, šumskim radilištima i kopitara u vlasništvu Hrvatske vojske; - bakteriološke pretrage uzoraka mlijeka u provođenju programa suzbijanja poremećene sekrecije vimena; - kliničke, patomorfološke i laboratorijske pretrage radi razjašnjenja zdravstvenog problema koji može nanijeti značajne gospodarske štete i poremećaje, na zahtjev Ministarstva poljoprivrede i šumarstva - Uprave za veterinarstvo. VII. ZAVRŠNE ODREDBE Ova naredba stupa na snagu danom objave u "Narodnim novinama". Klasa: 322-1/92-1/996. Urbroj : 525-06-92-1 Zagreb, 18. prosinca 1992. Ministar poljoprivrede i šumarstva dr. Ivan Majdak, v. r. Naredba, NN 88/1992-2288 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Naredba Izdanje: NN 88/1992    Broj dokumenta u izdanju: 2288 Donositelj:MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA Datum tiskanog izdanja: 21.12.1992. ELI: /eli/sluzbeni/1992/88/2288 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©2026. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.