Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu NN 79/1993 (30.8.1993.), Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim UKAZ o proglašenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, kojeg je donio Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici dana 30. srpnja 1993. godine. Broj : PA4-86/ 1-93. Zagreb. 18. kolovoza 1993. Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman, v. r. ZAKON o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu Članak 1. U Zakonu o poljoprivrednom zemljištu ("Narodne novine". br. 34/91. i 26/93.) u članku 1. stavku 2. riječ: "i" zamjenjuje se zarezom, iza riječi: "zaštićuje" dodaju se riječi: "i njime raspolaže", a riječ "ovim" briše se. Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi "Nositeljima prava vlasništva na zemljištu iz stavka 1. ovoga članka ne mogu biti strane pravne i fizičke osobe, niti ga mogu steći ulaganjem kapitala ili kupnjom domaće pravne osobe, osim ako međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno". Članak 2. U članku 3. stavak 3. briše se. Članak 3. U članku 4. riječi: "općine obavlja općinski organ uprave nadležan za poljoprivredu" zamjenjuju se riječima "županije. odnosno Grada Zagreba obavlja nadležno upravno tijelo za poslove poljoprivrede županije, odnosno Grada Zagreba (u daljem tekstu: nadležno upravno tijelo za poslove poljoprivrede) i nadležno upravno tijelo za imovinsko-pravne poslove". Članak 4. Iza članka 12. dodaju se novi članci koji glase "Članak 12a. Obradivo poljoprivredno zemljište koje nije obrađeno u prethodnom vegetativnom periodu može se dati na iskorištavanje domaćoj fizičkoj ili pravnoj osobi na osnovi zakupa uz naknadu tržišne vrijednosti vlasniku zemljišta, najviše na tri godine. Odluku o davanju u zakup poljoprivrednog zemljišta iz stavka I. ovoga članka donosi općinsko vijeće, a za Grad Zagreb gradska skupština, na čijem području se zemljište nalazi. Odluka se objavljuje na oglasnoj ploči općine, odnosno grada i dostavlja vlasniku, odnosno posjedniku zemljišta. Protiv odluke iz stavka 2. ovoga članka vlasnik, odnosno posjednik zemljišta može staviti prigovor u roku od 8 dana od dana primitka odluke. O prigovoru rješenjem odlučuje tijelo koje je donijelo odluku. Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka ne može se uložiti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. Ako u roku iz stavka 3. ovoga članka nije istaknut prigovor ili je prigovor rješenjem nadležnog tijela odbijen ili odbačen, zemljište iz stavka 1. ovoga članka daje se u zakup pravnoj ili fizičkoj osobi koja je podnijela zahtjev za iskorištavanje zemljišta, a čija ponuda je ocijenjena kao najpovoljnija, pri čemu prvenstvo imaju državljani Republike Hrvatske koji su sudjelovali u domovinskom ratu. Ugovor o zakupu poljoprivrednog zemljišta sklapa općinski načelnik, odnosno gradonačelnik. Članak 12b. Uvjeti pod kojima se zemljište iz članka 12a. ovoga Zakona daje na iskorištavanje utvrđuju se odlukom o davanju u zakup i ugovorom o zakupu. Za vrijeme dok se zemljište iskorištava prema odredbama ovoga članka, zakupoprimatelj poljoprivrednog zemljišts plaća porez, doprinos i druge naknade koje se plaćaju na osnovi vlasništva, odnosno korištenja zemljišta. Poljoprivredno zemljište iz članka 12a. ovoga Zakona dato u zakup ne može se dati u podzakup ili na korištenje drugoj osobi." Članak 5. U članku 21. iza stavka 1. dodaje se novi stavak koji glasi: "Oslobođeni su plaćanja naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta za izgradnju stambenih, gospodarskih, poslovnih ili javnih objekata, i to - l00% kad zahtjev podnose 1. građani kojima su takvi objekti uništeni, u mjesticna u kojima su uništeni, ako nisu sudjelovali u neprijateljskoj djelatnosti protiv Republike Hrvatske, 2. malodobno dijete kao i dijete na redovnom školovanju, čija su oba roditelja poginula u obrani suvereniteta Republike Hrvatske ili su smrtno stradali kao žrtve u toj oružanoj agresiji, 3. osoba koja je ratni vojni ili civilni invalid domovinskog rata I, II. i III. grupe oštećenja organizma, 4. fizičke i pravne osobe kod izgradnje objekata za smještaj prognanika i izbjeglica. 5. pravne i fizičke osobe za izgradnju javnih objekata (škole, knjižnice, zdravstvene ustanove, sakralni objekti, objekti kulture i sl.) u mjestima u kojima su ti objekti uništeni u oružanoj agresiji; - 75% kad zahtjev podnosi 1. osoba kojoj su poginula dva ili više člana obiteIjskog domaćinstva, 2. osoba čiji supružnik je poginuo u toj oružanoj agresiji, ako živi u obiteljskom domaćinstvu s predškolskim djetetom (usvojenikom), djetetom (usvojenikom) na redovnom školovanju ili s djetetom (usvojenikom) nositeljem obiteljske mirovine, 3. obitelj s četvero ili više djece; - 50% kad zahtjev podnosi 1. osoba čiji supružnik je poginuo u obrani suvereniteta Republike Hrvatske ili je smrtno stradao kao žrtva u toj oružanoj agresiji. 2. ratni vojni ili civilni invalid domovinskog rata IV., V. i VI. grupe oštećenja organizma. 3. roditelj kojemu je dijete s kojim je živio u obiteljskom domaćinstvu poginulo u obrani suvereniteta Republike Hrvatske ili je smrtno stradalo kao žrtva u toj oružanoj agresiji, 4. obitelj s troje djece; - 25% kad zahtjev podnosi 1. ratni vojni ili civilni invalid domovinskog rata VII., VIII.. IX. i X. grupe oštećenja organizma, 2. obitelj s dvoje djece." Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3. Članak 6. Iza članka 21. dodaje se novi članak koji glasi: "Članak 21a. Osobe iz članka 21. stavka 2. ovoga Zakona, oslobođene su plaćanja naknade i kod izdavanja građevinske dozvole za objekte bespravno izgrađene poslije 1. sijećnja 1995. godine." Članak 7. U članku 23. stavak 7. i 10. brišu se. Dosadašnji stavci 8., 9. i 11. postaju stavci 7., 8. i 9. Članak 8. Iza članka 24. dodaje se novo poglavlje: "V. RASPOLAGANJE POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM U VLASNIŠTVU DRŽAVE" i članci koji glase: "Članak 24a. Poljoprivrednim zemljištem čiji je vlasnik, izuzev onoga koje je ranijim vlasnicima oduzeto nakon 15. svibnja 1945., Republika Hrvatska raspolaže prema općim propisima o raspolaganju nekretninama, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno. Prilikom raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države osigurava se zaštita i unapređenje gospodarskih, ekoloških i drugih interesa Republike Hrvatske i njezinih građana Članak 24b. Koncesija za korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države može se dati domaćoj i stranoj pravnoj i fizičkoj osobi u svrhu, i to: - biljne i stočarske proizvodnje na vrijeme od 10 do 30 godina, - za dugogodišnje nasade na vrijeme od 20 do 40 godina, - lova i ribarstva na vrijeme od 10 do 30 godina. Vlada Republike Hrvatske može svojom odlukom odrediti pojedine kategorije poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države koje ne mogu biti objekt koncesije. Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države za čije je korištenje data koncesija ne može se davati u zakup ili potkoncesiju. Članak 24c. Odluka o koncesiji za korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države donosi se nakon provedenoga javnog natječaja ili javnog prikupljanja ponuda Ministar poljoprivrede i šumarstva propisuje oblik i kriterije za utvrđivanje visine naknade za koncesiju, kao i početni iznos naknade za koncesiju putem natječaja ili javnog prikupljanja ponuda. Članak 24d. Odluku o raspisivanju javnog natječaja odnosno o javnom prikupljanju ponuda za dodjelu koncesije donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva poljoprivrede i šumarstva. Postupak natječaja odnosno prikupljanja ponuda, provodi komisija od 5 članova i tajnik koje imenuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministre poljoprivrede i šumarstva. Stručne poslove u svezi s postupkom natječaja, odnosno prikupljanja ponuda te pripremanjem odluke o koncesiji obavlja Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva. Prijedlog odluke o izboru najpovoljnije ponude za koncesiju zasniva se, osim uvjeta propisanih u članku 4. Zakona o koncesijama, i na programu iskorištavanja poljoprivrednog zemljišta priloženog ponudi. Članak 24e. Na osnovi odluke o koncesiji ministar poljoprivrede i šumarstva i podnositelj ponude sklapaju ugovor o koncesiji u pisanom obliku. Ugovor o koncesiji koji nije sklopljen u pisanom obliku nema pravni učinak. Ugovor o koncesiji, između ostalih, osobito sadrži odredbe o: - klasi, veličini i kulturi poljoprivrednog zemljišta, - vremenu trajanja koncesije, - načinu i uvjetima korištenja zemljišta - obliku, visini i dospjelosti naknade za koncesiju, - mogućnosti i razlozima otkaza ugovora prije isteka vremena koncesije, - pravu i razlozima jednostranog raskida ugovora, - dopustivosti postavljanja gospodarskih objekata, pomoćnih uređaja i objekata za iskorištavanje zemljišta, ako su u skladu s propisima o prostornom uređenju i graditeljstvu, te njihovoj pripadnosti po isteku vremena koncesije. Program iskorištavanja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države prilaže se ugovoru o koncesiji i čini njegov sastavni dio. Članak 24f. Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva dužno je dostaviti, prije njegova potpisivanja, nacrt ugovora o koncesiji s odlukom o koncesiji na prethodno mišljenje javnom pravobraniteljstvu Republike Hrvatske u roku od 15 dana od dana dnošenja odluke o koncesiji. Javni pravobranitelj dužan je dati svoje mišljenje u roku od 15 dana od primitka odluke o koncesiji i nacrta ugovora. U protivnom smatra se da je njegovo mišljenje opravnoj valjanosti nacrta ugovora potvrdno. O sklopljenom ugovoru o koncesiji Javno pravobraniteljstvo Republike Hrvatske daje mišljenje. Članak 24g. Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva može i prije isteka vremena koncesije otkazati ugovor o koncesiji bez otkaznog roka ili uz primjereni otkazni rok, ako koncesionar i nakon opomene - koristi poljoprivredno zemljište u vlasništvu države suprotno ugovoru, - ne primjenjuje mjere i postupke predviđene propisima o zaštiti i korištenju poljoprivrednog zemljišta. Članak 24h. Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države može se dati u zakup domaćoj i stranoj pz-avnoj i fizičkoj osobi na vrijeme od 3 do 10 godina. U zakup se može dati poljoprivredno zemljište iz članka 3. stavka 2. ovoga Zakona, ali najdulje do njegovog vračanja prijašnjem vlasniku. Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države dato u zakup ne može se dati u podzakup. Članak 24i. Odredbe iz članka 24c. stavka 1 i 2. ovoga Zakona odgovarajuće se primjenjuju i na zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države Postupak javnog natječaja odnosno prikupljanja ponuda i odluku o izboru najpovoljnije ponude provodi Komisija koju pri županiji osniva Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, a u čijem su sastavu: agronom, geometar, pravnik, poljoprivredni proizvođać i župan kao predsjednik Komisije. Stručne poslove za komisiju iz stavka 2. ovoga članka obavlja nadležno upravno tijelo za imovinskopravne poslove. Najpovoljnijom ponudom smatra se ona koja sadrži najracionalniji gospodarski program uz najpovoljnije financijske uvjete. Članak 24j. Na osnovi odluke o izboru najpovoljnije ponude župan i podnositelj ponude sklapaju ugovor o zakupu. Ako se poljoprivredno zemljište u vlasništvu države nalazi na području dviju ili više županija, ugovor o zakupu sklapa s podnositeljem ponude ministar poljoprivrede i šumarstva u pisanom obliku. Odredbe iz članka 24e. stavka 2. i članka 24f. ovoga Zakona odgovarajuće se primjenjuju i na sklapanje ugovora o zakupu. Glede prijevremenog otkazivanja ugovora o zakupu odgovarajuće se primjenjuju odredbe iz članka 24g. ovoga Zakona. Članak 24k. Zakupnina je prihod proračuna Republike Hrvatske. Članak 24l. Na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu države može se osnovati služnost plodouživanja bez naknade, na vrijeme do 30 godina. Služnost iz stavka 1. ovoga članka može se osnovati u korist socijalno ugroženih sudionika domovinskog rata, pod uvjetom da su državljani Republike Hrvatske. Odluku o osnivanju služnosti donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva rada i socijalne skrbi i Ministarstva obrane. Vlada Republike Hrvatske će na prijedloge Ministarstva rada i socijalne skrbi te Ministarstva obrane propisati postupak i kriterije, prema elementima iz stavka 2. ovoga članka, na osnovi kojih će se utvrđivati osobe u korist kojih se može osnovati služnost plodouživanja. Osobe kojima je zemljište dano na besplatno plodouživanje obveznici su poreza i doprinosa koji terete to zemljište. Članak 24m. Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države može se prodati i darovati domaćim pravnim i fizičkim osobama kao i zamijeniti za zemljište u vlasništvu tih osoba. Na prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga zakona koje se odnose na postupak davanja zemljišta u zakup putem javnog natječaja. Vlada Republike Hrvatske može svojom odlukom na prijedlog Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, iznimno u pojedinačnim slučajevima vezanim za provedbu posebnih zakona (eksproprijaciji, komasaciji i sl.) odobriti zamjenu poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, kad je Republika Hrvatska korisnik eksproprijacije, komasacije i sl." Članak 9. Dosadašnja poglavlja V., VI. i VII. postaju VI, VII. i VIII. Članak 10. U članku 26. stavku 1. točka 6. briše se. Dosadašnje točke 7. i 8 postaju točke 6. i 7 Članak 11. U članku 28. stavak 2. briše se. Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 2. Članak 12. U članku 39. dodaju se stavci 2 i 3 koji glase "Ministar poljoprivrede i šumarstva donijet će propis iz članka 24c. stavak 2. ovoga Zakona do 30. srpnja 1993. godine. Vlada Republike Hrvatske propisat će postupak i kriterije iz članka 24. stavak 4 ovoga Zakona do 30. srpnja 1993. godine." Članak 13. U članku 42. dodaju se stavci 2. i 3. koji glase "Pravna osoba nastala pretvorbom društvene pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka, dužna je o tome izvijestiti Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva u roku 30 dana od dana obavljene pretvorbe, a radi uređivanja odnosa u svezi s daljnjim korištenjem poljoprivrednog zemljišta iz stavka 1. ovoga članka po odredbama ovoga Zakona. Ukoliko pravna osoba nastala pretvorbom društvene pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka ne postupi u skladu s odredbom iz stavka 2. ovoga članka smatra se da protupravno koristi poljoprivredno zemljište." Članak 14. U članku 2. stavku 2, članku 13 stavku 1.. članku 15., članku 16. stavku 2. riječi: "skupština općine" i u članku 21. stavku 1. alineja 4. riječi: "općinska skupština" zamjenjuju se riječima: "županijska skupština odnosno gradska skupština". U članku 8. stavku 2., Članku 17., članku 18. stavku 1., članku 19., članku 21. stavku 2. i u članku 23. stavku 4 riječi: "općinski organ uprave nadležan za poljoprivredu. Odnosno općinski organ uprave" u različitim padežima zamjenjuju se riječima: "nadležno upravno tijelo za poslove poljoprivrede" u odgovarajučim padežima. U članku 25. stavku 1. riječi: "općinski organ uprave nadležan za poslove poljoprivredne inspekcije (u daljem tekstu: općinska poljoprivredna inspekcija)" zamjenjuju se riječima: "nadležno upravno tijelo za poslove poljoprivredne inspekcije županije odnosno Grada Zagreba (u daljem tekstu: nadležno upravno tijelo za poslove poljoprivredne inspekcije)", a u članku 26. stavku 1. i 2. i članku 27. riječi: "općinska poljoprivredna inspekcija" zamjenjuju se riječima: "nadležno upravno tijelo za poslove poljoprivredne inspekcije". Članak 15. Odredba članka 1. stavka 3. ovoga Zakona ne odnosi se na strane pravne i fizičke osobe koje su stekle pravo vlasništva na poljoprivrednom zemljištu do dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Strane fizičke osobe iz neke od država nastalih na teritoriju bivše SFRJ koje su do dana stupanja na snagu ovoga Zakona stekle u vlasništvo poljoprivredno zemljište ne mogu tim zemljištem raspolagati i opterečivati ga. Vlada Republike Hrvatske na prijedlog zainteresirane osobe može odlučiti da se određeno poljoprivredno zemljište izuzme od zabrane raspolaganja i opterečenja. Pravni posao sklopljen protivno odredbama stavka 2. i 6. ovoga članka ništav je. Članak 16. Do ustroja županijskih upravnih tijela, poslove koje prema odredbama ovoga Zakona obavljaju ta tijela, obavljat će kao poslove državne uprave organi uprave iz Članka 86. Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi ("Narodne novine", br. 90/92.) koji su taj posao obavljali prema Zakonu o poljoprivrednom zemljištu ("Narodne novine", br. 34/91. i 26/93.) Članak 17. Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Uredba o oslobadanju plaćanja naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta ("Narodne novine", br. 54/93.) te Odluka o davanju u zakup neobrađenog poljoprivrednog zemljišta ("Narodne novine", br. 35/93.) . Članak 18. Ovlašćuje se Odbor za zakonodavstvo Zastupničkog doma Sabora Republike Hrvatske da utvrdi i izda proćišćeni tekst Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Članak 19. Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama". Klasa: 320-02/93-01/03 Zagreb, 30. srpnja 1993. ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Zastupničkog doma Stjepan Mesić, v. r. Zakon, NN 79/1993-1609 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Zakon Izdanje: NN 79/1993    Broj dokumenta u izdanju: 1609 Donositelj:ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 30.8.1993. ELI: /eli/sluzbeni/1993/79/1609 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©2026. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.