📄 Tekst zakona
Zakon o društvenom planiranju u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj
Upute za korištenje
Elektronička pošta
Početna stranica
Zakon o društvenom planiranju u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj
NN 2/1990 (17.1.1990.), Zakon o društvenom planiranju u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj
SABOR SOCIJALISTIČKE REPUBLIKE HRVATSKE
Na temelju Člana 389. Ustava Socijalističke Republike Hrvatske; donosim
UKAZ
o proglašenju Zakona o društvenom planiranju u Socijalističkoj
Republici Hrvatskoj
Proglašava se Zakon o društvenom planiranju u Socijalističkoj Republici
Hrvatskoj, što ga je Sabor Socijalističke Republike Hrvatske donio na sjednici
Vijeća udruženograda 11. siječnja 1990. na sjednici Vijeća općina 27. prosinca
1990. i 11 siječnja 1990, te na sjednici Društveno-političkog vijeća 27.
prosinca 1989. i ll. siječnja 1990. godine.
Klasa: 011-01/90-01/02
Urbroj: 71-90-1
Zagreb, 12. siječnja 1990.
Predsjednik Predsjedništva SR Hrvatske
Ivo Latin, v. r.
ZAKON
o društvenom planiranju u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj
Glava I.
OPĆE ODREDBE
Član 1.
Ovim zakonom utvrđuju se: subjekti planiranja u Socijalističkoj Republici
Hrvatskoj koji su obavezni donositi planove (u daljem tekstu: subjekti
društvenog planiranja) vrste planova; sadržaj planova; postupak donošenja,
praćenja ostvarivanja i izmjena planova i organizacije za poslove planiranja.
Član 2.
Subjekti društvenog planiranja u smislu ovoga zakona jesu: društveno-političke
zajednice; organizacije udruženog rada. samoupravne interesne zajednice
ili drugi oblici samoupravnog organiziranja u oblasti elektroprivrede,
željezničkog prometa, PTT prometa, vodoprivrede, te izgradnje, održavanja
i zaštite cesta; i samoupravne interesne zajednice ili drugi oblici samoupravnog
organiziranja u oblasti obrazovanja, znanosti, kulture, fizičke i tehničke
kulture, zdravstva, društvene brige o djeci i socijalne zaštite.
Član 3.
Radi ostvarivanja osnovnog metodološkog jedinstva u procesu planiranja
i sadržajne usklađenosti odgovarajućih elemenata planova. subjekti društvenog
planiranja primjenjuju obavezne elemente jedinstvene metodologije društvenog
planiranja koje propisuje Savezno izvršno vijeće. Izvršno vijeće Sabora
Socijalističke Republike Hrvatske može propisati i dodatne obavezne elemente
metodologije društvenog planiranja.
Glava II.
VRSTE I SADRŽAJ PLANOVA
1. Dugoročni planovi
Član 4.
Dugoročni plan služi kao opća orijentacija za donošenje srednjoročnih
planova i donosi se za razdoblje od najmanje deset godina. Dugoroćne planove
obavezno donosi: Republika i gradske zajednice općina: organizacije udruženog
rada samoupravne interesne zajednice i drugi oblici samoupravnog organiziranja
koje objavljaju djelatnost iz oblasti elektroprivrede željezničkog prometa,
PTT prometa, vodoprivrede, te izgradnje, održavanja i zaštite cesta; i
samoupravne interesne zajednice ili drugi oblici samoupravnog organiziranja
na razini Republike u oblasti znanosti i usmjerenog abrazovanja.
Član 5.
U postupku donošenja dugoročnih planova društveno-političkih zajednica,
donose se u pravilu i prostorni planovi odnosno vrše izmjene i dopune tih
planova. Društveno-političke zalednice osiguravaju usklađenost društvenog
i prostornog planiranja i zasnovanost društvenih planova na kriterijima
racionalnog korištenja, uređivanja i opterečivanja prostora, te zaštite
unapređenja čovjekove okoline.
Član 6.
Dugoročni plan Republike sadrži osobito: osnovne ciljeve društveno-ekonomskog
razvoja Republike: osnove politike razvoja i strukturnih promjena u privredi;
osnove politike razvoja Republike sa stanovišta pomorske orijentacije Socijalističke
Republike Hrvatske i SFRJ; osnove politike razvoja elektroprivrede, željeznićkog
prometa, PTT prometa. vodoprivrede, te izgradnje, održavanja i zaštite
cesta u Republici; osnove politike razvoja znanosti. tehnologije i usmjerenog
obrazovanja; osnove politike zadovoljavanja općih društvenih i zajedničkih
potreba i socijalne sigurnosti; osnove politike regionalnog razvoja; osnove
populacijske politike i politike zapošljavanja; osnovne pravce svrsishodnog
korištenja prostora i prirodnih dobara, zaštite i unapredenja čovjekove
okoline, te zaštite i korištenja prirodnih i kulturnih dobara; osnove politike
iskorištavanja voda i zaštite od voda i osnove politike razvoja općenarodne
obrane i društvene samozaštite.
Član 7.
Dugoročni plan gradske zajednice općina sadrži osobito: osnovne ciljeve
društveno-ekonomskog razvoja gradske zajednice općina; osnove politike
usklađivanja razvoja općina i ostvarivanja zajedničkih interesa udruženih
općina; osnove politike razvoja izgradnje i modernizacije infrastrukture;
osnove politike ostvarivanja zajedničkih interesa u razvoju društvenih
djelatnosti; osnove populacijske politike; osnove politike zapošljavanja;
osnovne pravce svrsishodnog korištenja prostora, prirodnih i kulturnih
dobara, te zaštite i unapredenja čovjekove okoline i osnove politike razvoja
općenarodne obrane i društvene samozaštite.
Član 8.
Dugoročni planovi organizacija udruženog rada, samoupravnih interesnih
zajednica ili drugih oblika samoupravnog organiziranja u oblasti elektroprivrede,
željeznićkog prometa, PTT prometa, vodoprivrede, te izgradnje, održavanja
i zaštite cesta, zavisno od prirode djelatnosti, osobito sadrže: ciljeve
i kriterije za izbor prioriteta razvoja usklađenih s osnovama politike
na tim područjima utvrđenih dugoročnim planom Republike; razvoj i primjenu
suvremene tehnike, tehnologije i informatike; način osiguranja sredstava
za modernizaciju postoječih i izgradnju novih kapaciteta i elemente općenarodne
obrane i društvene samozaštite
Član 9.
Dugoročni plan samoupravne interesne zajednice ili drugog oblika samoupravnog
organiziranja u oblasti znanosti na razini Republike osobito sadrži: ciljeve
i kriterije za izbor prioriteta u razvoju znanstvene djelatnosti i znanstvenih
istraživanja usklađenih s osnovama politike na tom području utvrđenom dugoročnim
planom Republike; osnove politike razvoja znanstvenih potencijala i osnove
politike financiranja znanstvenoistraiživačkog rada.
Član 10.
Dugoročni plan samoupravne interesne zajednice ili drugog oblika samoupravnog
organiziranja u oblasti usmjerenog obrazovanja na razini Republike sadrži
osobito politiku razvoja i financiranja usmjerenog obrazovanja usklađenu
s osnovama politike na tom području utvrđenom Dugoročnim planom Republike.
2. Srednjoročni planovi
Član 11.
Srednjoročni planovi su osnovni planovi privrednog i društvenog razvoja
i donose se, u pravilu, za razdoblje od pet godina. Srednjoročne planove
donose svi subjekti društvenog planiranja iz Člana 2.
Član 12.
Društveni plan društveno-političkih zajednica za srednjoročno razdoblje
sadrži dva dijela. Prvi dio je usmjeravajućeg karaktera i obavezuje organe
društveno-politićkih zajednica da u okviru njihovih prava i dužnosti poduzimaju
mjere za njegovo ostvarivanje. Drugi dio je indikativnog karaktera i predstavlja
analitiku i projekcijsku osnovu plana. Prvi dio društvenih planova gradskih
zajednica općina i općina za srednjoročno razdoblje treba biti usklađen
s prvim dijelom društvenog plana Republike za srednjoročno razdoblje.
Član 13.
Društvenim planom Republike za srednjoročno razdoblje, utvrđuju se osobito:
ciljevi društveno-ekonomskog razvoja Republike i kriteriji razvojne politike;
osnovne makroekonomske proporcije; osnove politike razvoja Republike sa
stanovišta pomorske orijentacije Socijalističke Republike Hrvatske i SFRJ;
potitika razvoja ekonomskih odnosa s inozemstvom; politika zapošljavanja;
politika razvoja privredne infrastrukture; politika razvoja znanosti, tehnologije
i informatike; politika razvoja životnih standarda; politika razvoja društvenih
djelatnosti i socijalne sigurnosti; populacijska politika; politika regionalnog
razvoja; politika korištenja prirodnih izvora, prostora, te zaštite i unapređenja
čovjekove okoline i zadaci u razvoju općenarodne obrane i društvene samozaštite.
Prvi, usmjeravajući, dio društvenog plana Republike za srednjoročno razdoblje
sadrži ciljeve društveno-ekonomskog razvoja, makroekonomske proporcije
koje se osobito odnose na poticanje bržeg razvoja privredno nedovoljno
razvijenih krajeva, razvoj općenarodne obrane i razvoj određenih djelatnosti
privredne infrastrukture, kao i ostale elemente koji se utvrde kao obavezni
u prvom dijelu društvenog plana Jugoslavije, te u smjernicama za pripremu
srednjoročnih planova u Republici.
Član 14.
Društvenim planom općine i gradske zajednice općina za srednjoročno
razdoblje utvrđuju se osobito: ciljevi društveno-ekonomskog razvoja; uvjeti
i mogučnosti zadovoljavanja zdravstvenih. obrazovnih, kulturnih i drugih
zajedničkih i osobnih potreba; razvoj komunalnih djelatnosti, te izgradnja
i modernizacija uređaja i objekata privredne infrastrukture; iskorištavanje
zemljišta i dobara u općoj upotrebi, uređenje naselja i stambena izgradnja;
mjere i aktivnosti kojima se stvaraju uvjeti za veće zapošljavanje i poticanje
privrednih aktivnosti; osnovni elementi poreske politike, zemljišne politike,
taksa i naknada za korištenje gradskog prostora i objekata opće upotrebe;
populacijska politika: zaštita prirodnih i unapređenje radom stvorenih
vrijednosti čovjekove okoline: razvoj općenarodne obrane i društvene samozaštite
i smjernice za mjere i aktivnosti što ih organi gradske zajednice općina
i općina trebaju poduzeti radi ostvarivanja ciljeva i zadataka utvrđenih
društvenim planom gradske zajednice općina, općina i društvenim planom
Republike za srednjoročno razdoblje.
Član 15.
Dvije ili više općina mogu donositi zajedničke planove za srednjoročno
razdoblje, a općine i gradske zajednice općina udružene u regionalnu zajednicu
i regionalne planove.
Član 16.
Organizacije udruženog rada. samoupravne interesne zajednice ili drugi
oblici samoupravnog organiziranja u oblasti elektroprivrede, željezničkog
prometa, PTT prometa, vodoprivrede, te izgradnje održavanja i zaštite cesta,
pomorska privreda i zrakoplovni promet donose svoje i zajedničke planove
na razini Republike. Zajedničkim planom za srednjoročno razdoblje na razini
Republike utvrđuju se, zavisno od prirode djelatnosti, osobito: zajednički
ciljevi i kriteriji razvoja s konkretnim programima izgradnje, rekonstrukcije
i modernizacije kapaciteta; način osiguravanja sredstava za modernizaciju
postoječih i izgradnju novih kapaciteta: programi uključivanja u međunarodnu
podjelu rada; razvoj i primjena suvremene tehnike i tehnologije; politika
cijena i naknada za korištenje usluga; ciljevi i zadaci općenarodne obrane
i društvene samozaštite, osnove politike razvoja Republike sa stanovišta
pomorske orijentacije Socijalističke Republike Hrvatske i SFRJ i aktivnosti
neophodne za ostvarivanje plana. Odredbe stava 2. ovoga člana shodno se
primjenjuju i na sadržaj planova na drugim razinama organiziranja tih djelatnosti
u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj.
Član 17.
Samoupravne interesne zajednice ili drugi oblici samoupravnog organiziranja
na razini Republike u oblasti obrazovanja, znanosti, kulture, fizičke i
tehničke kulture, zdravstva, društvene brige o djeci i socijnlne zaštite
donose planove kojima se utvrđuju osobito: pravci i ciljevi razvoja : djelatnosti;
opseg, kvaliteta i način zadovoljavanja zajedničkih potreba, ukljućujući
kiriterije solidarnog zadovoljavanja tih potreba; politika cijena usluga
odnosno naknada i participacija korisnika usluga: program izgradnje, rekonstrukcije
i modernizacije objekata i opreme. i način osiguranja sredstava za njegovu
realizaciju. Odredbe stava I. ovoga člana shodno se primjenjuju i na sadržaj
planova na drugim razinama organiziranja tih djelatnosti u Socijalističkoj
Republici Hrvatskoj.
Član 18.
Srednjoročni planovi subjekata društvenog planiranja iz člana 16. i
17. ovoga zakona moraju biti usklađeni s društvenim planom Republike za
srednjoročno razdoblje.
3. Godišnji programi mjera i aktivnosti
Član 19.
Nadležni organi subjekata društvenog planiranja iz člana 2. donose godišnje
programe mjera i aktivnosti za ostvarivanje njihovih srednjoročnih planova.
Član 20.
Programom mjera ekonomske politike iz člana 19. ovoga zakona Izvršno
vijeće skupštine društveno-političke zajednice utvrđuje mjere koje će u
okviru svojih nadležnosti donijeti odnosno koje će predložiti da donese
skupština društveno-političke zajednice radi osiguravanja uvjeta za ostvarivanje
društvenog plana za srednjoročno razdoblje u idućoj godini. Program mjera
iz stava 1. ovoga člana izvršno vijeće skupštine društveno-političke zajednice
dostavlja skupštini društveno-političke zajednice radi upoznavanja.
Glava III.
POSTUPAK DONOŠENJA, PLAĆENJA OSTVARIVANJA I IZMJENA PLANOVA
Član 21.
Na osnovi odluka Skupštine SFRJ Jugoslavije, Sabor Socijalističke Republike
Hrvatske, na prijedlog Izvršnog vijeća Sabora, donosi odluke o pripremanju
i donošenju Dugoročnih i srednjoročnih planova razvoja u Republici Hrvatskoj.
Odlukom se utvrđuju: razdoblje za koje se donose planovi; rokovi u kojima
subjekti društvenog planiranja moraju pripremiti analizu uvjeta i mogućnosti
dugoročnog razvoja. nacrt i prijedlog dugoročnog plana; rokovi u kojima
subjekti društvenog planiranja moraju pripremiti analizu uvjeta i mogućnosti
razvoja u srednjoročnom razdoblju. prijedlog društvenog plana za srednjoročno
razdoblje i rok u kojem je Izvršno vijeće Sabora dužno Saboru Socijalističke
Republike Hrvatske uputiti prijedlog smjernica za pripremu planova za srednjoročno
razdoblje u Republici. Na osnovi odluke Sabora Socijalističke Republike
Hrvatske iz stava 1. ovoga člana izvršni organi subjekata društvenog planiranja
u Republici utvrđuju svoje programe priprema planova. U pripremi planova
subjekti društvenog planiranja osiguravaju znanstvena i stručna istraživanja
uvjeta i mogućnosti razvoja.
Član 22.
Republička organizacija nadležna za poslove planiranja i nadležna Republička
organizacija znanosti uz suglasnost Izvršnog vijeća Sabora utvrđuju jedinstven
program znanstvenih i razvojnih istraživanja za pripremu društvenih planova
Republike.
Član 23.
Na osnovi smjernica za pripremu planova za srednjoročno razdoblje, što
je donijela Skupština SFRJ i analize uvjeta i mogućnosti razvoja Republike,
Sabor Socijalističke Republike Hrvatske. na prijedlog Izvršnog vijeća Sabora,
donosi smjernice za pripremu srednjoročnih planova u Republici. Smjernice
iz stava 1. ovoga člana sadrže osnovna opredjeljenja politike razvoja Republike,
koja su ostali subjekti društvenog planiranja u Republici obavezni uvažavati
u izradi svojih planova i time osigurati usklađenost tih planova s društvenim
planom Republike za srednjoročno razdoblje.
Član 24.
Skupštine drugih društveno-političkih zajednica mogu, u okviru svojih
prava i dužnosti, donositi smjernice za pripremu svojih planova za srednjoročno
razdoblje polazeći od smjernica što ih je utvrdila Skupština SFRJ i Sabor
Socijalističke Republike Hrvatske.
Član 25.
Nadležni organi subjekata planiranja iz člana 2. ovoga zakona dostavljaju
Izvršnom vijeću Sabora prijedlog plana iz člana 16. stava 2. i člana 17.
stava 1. ovoga zakona, koji ocjenjuje usklađenost tih planova s društvenim
planom Republike za srednjoročno razdoblje. Ako planovi iz stava 1. ovoga
člana nisu uskladeni s društvenim planom Republike za srednjoročno razdoblje,
Izvršno vijeće Sabora Socijalističke Republike Hrvatske određuje rok u
kojem će subjekti planiranja iz stava 1. ovoga člana tu usklađenost osigurati.
Ukoliko se to ne ostvari Izvršno vijeće Sabora obavijestit će Sabor Socijalističke
Republike Hrvatske koji o tome zauzima stav.
Član 26.
Izvršno vijeće skupštine društveno-političke zajednice redovito prati
i ocjenjuje ostvarivanje društvenog plana za dugoročno i srednjoročno razdoblje
i podnosi skupštini društveno-političke zajednice izvještaj.
Izvještaj o ostvarivanju plana iz stava 1. ovoga člana podnosi se za
dugoročni plan nakon proteka srednjoročnog plana, a za srednjoročni plan
ukljućujući i izvještaj o ostvarivanju programa mjera ekonomske politike
u tekućoj godini, dva puta godišnje. Odredbe stava 1. i 2. ovoga člana
shodno se primjenjuju na nadležne organe ostalih subjekata društvenog planiranja.
Član 27.
Kad se bitno izmijene uvjeti i mogućnosti razvoja i nastanu poremećaji
u tokovima reprodukcije i time onemogući ostvarivanje osnovnih ciljeva
utvrđenih planovima za srednjoročno razdoblje pristupa se izmjeni i dopuni
tih planova. Izmjene i dopune planova za srednjoročno razdoblje provode
se po postupku kojim su planovi doneseni.
Glava IV.
ORGANI ZA PLANIRANJE
Član 28.
Subjekti društvenog planiranja dužni su osigurati obavljanje stručnih
poslova u vezi s društvenim planiranjem.
Član 29.
Strućne poslove društvenog planiranja za potrebe Sabora Socijalističke
Republike Hrvatske, te skupština gradskih zajednica općina i općina obavljaju
organi nadležni za poslove planiranja na tim razinama. Općina može odlućiti
da određene ili sve poslove društvenog planiranja za potrebe općine povjeri
organizaciji nadležnoj za planiranje gradske zajednice općina ili druge
općine, a dvije ili više općina mogu osnovati i zajedničku organizaciju
za poslove planiranja.
Glava V.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 30.
Subjekti društvenog planiranja iz člana 2. ovoga zakone dužni su do
30. lipnja 1990. godine uskladiti odredbe o planiranju u svojim općim aktima
s ovim zakonom.
Član 31.
Organizacija, izrada i donošenje prostornih planova i planova općenarodne
obrane ureduju se zakonima.
Član 32.
Na dan stupanja na snagu ovoga zakona prestaje vrijediti Zakon o društvenom
planiranju u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj ("Narodne novine",
br. 40/78)
Član 33.
Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana nakon objsve u "Narodnim
novinama."
Broj: 001-03/89-01/01
Zagreb, 11. siječnja 1990.
SABOR SOCIJALISTIČKE REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik Vijeća udruženog rada
Milan Janus, v. r.
Predsjednik Sabora
dr Anđelko Runjić, v.r.
Predsjednik Vijeća općina
Mirko Šetina, v. r.
Predsjednik Društveno-političkog vijeća
mr Zvonimir Novak, v. r.
Zakon, NN 2/1990-5
Više
Dio NN: Službeni
Vrsta dokumenta: Zakon
Izdanje:
NN 2/1990
Broj dokumenta u izdanju: 5
Donositelj:SABOR SR HRVATSKE
Datum tiskanog izdanja: 17.1.1990.
ELI: /eli/sluzbeni/1990/2/5
Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©2026. g. Narodne novine d.d.
, izrada Novena d.o.o.
Opći uvjeti korištenja
Odgovornost za objavljene sadržaje
Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno.
Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja.
Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe.
Zaštita autorskog prava
Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom.
Promjene
Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni.
Zaštita privatnosti
Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika.
Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.
AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.