Zakon o kazalištima

Zakon o kazalištima Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Zakon o kazalištima NN 61/1991 (19.11.1991.), Zakon o kazalištima SABOR REPUBLIKE HRVATSKE Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, a u svezi s člancima 6. i 7. Ustavnog zakona za provedbu Ustava Republike Hrvatske, donosim UKAZ o proglašenju Zakona o kazalištima Proglašavam Zakon o kazalištima, kojeg je Sabor Republike Hrvatske donio na sjednicama Vijeća udruženog rada 9. studenoga 1991, Vijeća općina 9. studenoga 1991. i Društveno-političkog vijeća 9. studenoga 1991. godine. Klasa: 011-01/91-01l159 Urbroj : 71-91 -1 Zagreb, 14. studenoga 1991. Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman, v. r ZAKON o kazalištima I. OPCE ODREDBE Članak 1. Ovim zakonom uređuje se kazališna djelatnost kao dio kulturne i umjetničke narodne vrednote. Članak 2. Kazališta su ustanove koje javno izvode dramska, operna, operetna, baletna. lutkarska i druga scenska djela. Članak 3. Kazališta se osnivaju i djeluju kao: nacionalna, gradska, stalne kazališne družine i povremene kazališne grupe. Nacionalna kazališta osnivaju se zakonom. Članak 4. Kazališta mogu biti u državnom, javnom i privatnom vlasništvu. Državno kazalište u vlasništvu je Republike Hrvatske. U javnom vlasništvu su nacionalna kazališta. gradska kazališta i stalne kazališne grupe, ako su u vlasništvu grada odnosno općine. Kazališta u državnom i javnom vlasništvu imaju status javnih kazališta. Privatna kazališta, stalne kazališne družine i povremene kazališne grupe mogu biti u vlasništvu domaćih i stranih fizičkih i građansko-pravnih osoba. Članak 5 Kazališnu djelatnost mogu obavljati i kazališne kuće. Kazališna kuća je prostor s prijeko potrebnim umjetničkim i tehničkim osobljem, funkcionalno pogodan za izvođenje scenskih djela u kojem se stalno ili povremeno izvode predstave gostujućih kazališta, kazališnih družina ili povremenih kazališnih grupa. Kazališna kuća može biti u javnom ili privatnom vlasništvu. Odredbe ovoga zakona odgovarajuće se primjenjuju i na kazališne kuće. Članak 6. Kazališta, izuzev povremenih kazališnih grupa, i kazališne kuće imaju svojstvo pravne osobe i upisuju se u sudski registar i registar kazališta pri Miništarstvu prosvjete, kulture i športa. Povremene kazališne grupe upisuju se u registar kazališta pri Ministarstvu prosvjete, kullure i športa. Za obaveze povremenih kazališnih grupa odgovoran je osnivač. Članak 7. Sredstva za rad javnih kazališta osiguravaju se: - iz prihoda ostvarenih djelatnošću kazališta, - iz proračuna Republike, - iz proračuna grada odnosno općine, - iz zaklada, sponzorstva, darova i drugih prihoda. Sredstva za rad privatnih kazališta osiguravaju se: - iz prihoda ostvarenih djelatnošću kazališta, - iz zaklada, sponzorstva. darova i drugih prihoda. Sredstva za rad privatnih kazališta mogu se osigurati i u proračunu grada odnosno općine u dijelu u kome je program (kazališni repertoar) privatnog kazališta utvrđen kao javna potreba grada odnosno općine u području kulture. Članak 8. Ministar prosvjete, kulture i športa po pribavljenom mišljenju ministra financija propisuje kriterije za utvrđivanje programa rada kazališta (kazališnog repertoara) koji se može kao javna potreba u području kulture financirati iz proračuna Republike, grada odnosno općine putem fondova za kulturu. Članak 9. Nadzor nad zakonitošću rada nacionalnih kazališta obavlja Ministarstvo prosvjete, kulture i športa. a nadzor nad zakonitošću rada ostalih kazališta obavlja organ uprave nadležan za poslove kulture grada odnosno općine na čijem je području sjedište kazališta. Članak 10. Kazališta su dužna čuvati dokumentaciju, registraturnu i arhivsku građu u skladu s propisima o zaštiti arhivske građe i arhivima. Kada kazalište prestane s radom dokumentacija, registraturna i arhivska građa predaju se na čuvanje nadležnom arhivu. Članak 11. Aktom o osnivanju kazališta, osim nacionalnih, uređuju se pitanja koja se moraju urediti kod osnivanja poduzeća u privatnom vlasništvu. Članak 12. Kazalište prestaje : 1) ako tako odluči vlasnik kazališta, 2) ako je kazalištu izrečena mjera zabrane obavljanja djelatnosti jer ne ispunjava zakonom propisane uvjete, a u roku određenom za otklanjanje nedostataka, 3) ako se pravomoćnom sudskom presudom utvrdi ništavost upisa u sudski registar. Odluku o prestanku nacionalnog kazališta vlasnik donosi uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske. U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka provodi se postupak likvidacije. Kazalište prestaje i provođenjem postupka stečaja. Članak 13. Kazalište je dužno o godišnjem programu rada i kazališnom repertoaru te njihovom izvodenju obavijestiti Ministarstvo prosvjete, kulture i športa te organ uprave nadležan za poslove kulture grada odnosno općine na čijem području je sjedište kazališta II. KAZALIŠTA a) Nacionalna kazališta Članak 14. Status nacionalnog kazališta imaju: - Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu, - Hrvatsko narodno kazalište u Splitu, - Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku. - Narodno kazalište "lvan Zajc" u Rijeci. Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu ujedno je državno i matično kazalište nacionalnih kazališta i cjelokupne nacionalne glazbeno-scenske i dramske umjetnosti u Republici Hrvatskoj. Članak 15. Vlasnik Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu je Republika Hrvatska. Sredstva Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu čine sredstva postojeće radne organizacije Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu. Članak l6. Sredstva za rad Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu osiguravaju se u proračunu Republike, proračunu Grada Zagreba i iz drugih izvora sredstava utvrđenih ovim zakonom. Članak 17. Vlasnik Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu je Općina Split. Sredstva Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu čine sredstva postojeće radne organizacije Hrvatsko narodno kazalište u Splitu. Članak l8. Vlasnik Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku je Općina Osijek. Sredstva Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku čine sredstva postojeće radne organizacije Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku. Članak 19. Vlasnik Narodnog kazališta "lvan Zajc" u Rijeci je općina Rijeka. Sredstva Narodnog kazališta "lvan Zajc" u Rijeci čine sredstva postojeće radne organizacije Narodno kazalište "lvan Zajc" u Rijeci. Članak 20. Sredstva za rad nacionalnih kazališta osiguravaju se u proračunu općina koje su vlasnici kazališta u proračunu Republik,. te proračunima drugih općina u dijelu u kojem program kazališta utvrde kao vlastitu javnu potrebu u području kulture. kao i iz drugih izvora sredstava utvrđenih ovim zakonom. b) Ostala javna kazališta Članak 21. Javna kazališta, osim nacionalnih, osnivaju se sredstvima općina. Javna kazališta iz stavka 1. ovoga članka mogu se osnovati i sredstvima postojećih kazališnih radnih organizacija u društvenom vlasništvu odlukom skupštine grada odnosno općine na čijem je području sjedište postojećeg kazališta. Članak 22. Sredstva za rad javnih kazališta iz članks 21. ovoga zakona osiguravaju se u proračunu grada, odnosno općine koja je vlasnik kazališta, u proračunu Republike i proračunima drugih općina u dijelu u kojem program kazališta utvrde kao vlastitu javnu potrebu u području kulture, kao i iz drugih izvora sredstava utvrđenih ovim zakonom. c) Ustrojstvo I upravljanje javnim kazalištima Članak 23. Kazalištima sa statusom nacionalnog kazališta upravlja intendant, a ostalim javnim kazalištima upravlja ravnatelj. Članak 24. Intendant odnosno ravnatelj predstavlja i zastupa kazalište, organizira i provodi umjetničku i poslovnu politiku kazališta i odgovoran je za zakonitost rada kazališta. Intendant odnosno ravnatelj ima ovlasti koje u društvenom poduzeću imaju organ upravljanja i poslovodni organ. Članak 25. Intendant Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu imenuje i razrješava Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra prosvjete. kulture i športa, Intendant kazališta iz stavka 1. ovoga članka imenuje se temeljem natječaja na vrijeme od četiri godine. Članak 26. Intendanta ostalih nacionalnih kazališta imenuje i razrješava ministar prosvjete. kulture i športa na prijedlog skupštine grada odnosno općine koja je vlasnik kazališta. Intendant nacionalnog kazališta se imenuje temeljem natječaja na vrijeme od četiri godine. Članak 27. Ravnatelje ostalih javnih kazališta imenuje i razrješava organ skupštine grada odnosno općine koja je vlasnik kazališta. Ravnatelj se imenuje temeljem natječaja na vrijeme od četiri godine. Članak 28. Intendant odnosno ravnatelj javnog kazališta najmanje jednom godišnje podnosi izvješće o poslovanju kazališta i ostvarenju kazališnog repertoara ministru prosvjete, kulture i športa i vlasniku kazališta. Ako ministar prosvjete, kulture i športa odnosno vlasnik javnog kazališta ne prihvati izvješće. intendant odnosno ravnatelj mogu biti razrješeni dužnosti prije isteka mandatnog razdoblja za koje su izabrani. U slučaju iz stavka 2. ovoga članka razrješenjem intendanta odnosno ravnatelja razrješavaju se i prestaje radni odnos, ako vlasnik kazališta ne odluči drugačije, i rukovoditeljima u kazalištu odredenim statutom kazališta koje je imenovao razriješeni intendant odnosno ravnatelj. Članak 29. U javnom kazalištu može se osnovati stručno savjetodavno tijelo koje prati ostvarenja programa rada kazališta. Članak 30. Kazalište ima statut kojim se uređuje: unutarnja organnizacija kazališta, programiranje rada i kazališnog repertoara, način osiguranja sredstava za rad i raspoređivanje dobiti, način ostvarivanja suradnje sa sindikatom, javnost rada kazališta i druga pitanja koja se prema propisima uređuju statutom. Statut donosi intendant odnosno ravnatelj javnog kazališta uz prethodnu suglasnost vlasnika kazališta. d) Privatna kazališta Članak 31. Privatna kazališta osnivaju se sredstvima domaćih i stranih fizičkih i građansko pravnih osoba. Privatnim kazalištima upravlja ravnatelj. Odredbe ovoga zakona o upravljanju javnim kazalištem i statutu javnog kazališta odgovarajuće se primjenjuju i na privatna kazališta. Članak 32. Program privatnih kazališta može se financirati i iz proračuna grada odnosno općine na način utvrđen ovim zakonom. III. UMJETNIČKI I DRUGI DJELATNICI Članak 33. Radni odnos u javnom kazalištu zasniva se s umjetnicima i drugim djelatnicima utvrđenim ovim zakonom na određeno vrijeme ugovorom o zapošljavanju koji u ime kazališta zaključuje intendant, odnosno ravnatelj. Izbor umjetničkih i drugih djelatnika iz stavka 1. ovoga članka provodi se natječajem koji se objavljuje u tisku Republike Hrvatske. U nacionalnom kazalištu ravnatelja opere, drame i baleta, temeljem natječaja. imenuje intendant na osnovi predloženog programa rada. na vrijeme od četiri godine., Način raspisivanja i provodenja natječaja uređuje se statutom ili drugim općim aktom kazališta. Radni odnos s ostalim djelatnicima javnih kazališta zasniva se u skladu sa zakonom. općim aktom kazališta i kolektivnim ugovorom. Članak 34. Na uređivanje radnog odnosa djelatnika u kazalištima primjenjuju se odredbe zakona i kolektivnih ugovora, koji se primjenjuje na zaposlene u organizacijama društvenih djelatnosti, ako ovim zakonom nije drukčije određeno. Ministarstvo prosvjete, kulture i športa svojim aktom određuje koji se kazališni djelatnici smatraju umjetničkim osobljem. Članak 35. Umjetnički rukovoditelj, administrativni upravitelj javnog kazališta i upravitelj tehnike javnog kazališta zasnivaju radni odnos na vrijeme od 4 godine u skladu sa statutom. Umjetnici solisti u javnom kazalištu zasnivaju radni odnos na rok od 2 godine. odnosno za trajanje uloge. Članovi kolektivnih umjetničkih tijela javnog kazališta u operi, baletu i orkestru zasnivaju radni odnos na vrijeme od 4 godine Osobe iz stavka 1. 2. i 3. ovog članka, s kojima se neće zaključiti novi ugovor o zapošljavanju, obavještavaju se o tome najkasnije 6 mjeseci prije isteka ugovorenog roka. Članak 36. Za izvođenje i ostvarivanje kazališnog programa (repertoara) može se angažirati umjetničko i drugo osoblje ugovorom o autorskom radu u skladu sa zakonom. Umjetnici zaposleni u javnom kazalištu mogu sklopiti autorske ugovore iz stavka 1. ovoga članka samo uz suglasnost intendanta odnosno ravnatelja kazališta. Članak 37. Radni odnos djelatnika zaposlenih u kazalištu može prestati prije isteka vremena na koje je zasnovan pod uvjetom i na način utvrđenim zakonom, kolektivnim ugovorom i općim aktima kazališta. Članak 38. Pravo na mirovinsko i zdravstveno osiguranje umjetničkog osoblja iz reda kazališnih umjetnika izvan trajanja radnog odnosa u pojedinom kazalištu ureduje se posebnim propisima. Članak 39. Prvakom opere, drame i baleta hrvatskog kazališta može postati osobito istaknuti umjetnik. Ministarstvo prosvjete, kulture i športa donosi pravilnik o dodjeli naziva prvaka opere. drame i baleta hrvatskog kazališta. Pravilnikom iz stavka 2. ovoga članka utvrduju se uvjeti za stjecanje naziva prvaka opere, drame i baleta hrvatskog kazališta, te materijalne i druge pogodnosti koje mu pripadaju. IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 40. Nacionalna kazališta osnovana ovim zakonom pravni su sljednik i preuzimaju sredstva, prava i obveze. te zaposlene postojećih kazališta iz članka 15,17,18. i 19. ovoga zakona. te se upisuju u sudski registar u odgovarajućem vlasničkom statusu. Članak 41. Skupština grada odnosno općine na čijem je području sjedište kazališta, osim kazališta iz članka 40. ovoga zakona. može u roku od dva mjeseca od dana stupanja ne snagu ovoga zakona donijeti odluku o tome da sredstvima postojećeg kazališta osniva javno kazalište u vlasništvu grada odnosno općine. Kazalište iz stavka 1. ovog članka pravni je sljednik i preuzima sredstva. prava i obveze, i zaposlene u ksalištu čijim se sredstvima osniva, te se upisuje u sudski registar u odgovarajućem vlasničkom statusu. Članak 42. Nacionalne i druga javna kazališta dužna su, u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona, uskladiti svoju organizaciju i svoje akte s odredbama ovoga zakona. Danom stupanja na snagu ovog zakona osnovne organizacije udruženog rada u sastavu postojećih kazališta, koje imaju svojstvo pravne osobe ukidaju se i nastavljaju rad kao radne jedinice kazališta. U roku od 2 mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga zakona imenuju se vršitelji đužnosti intendanta odnosno vršitelji dužnosti ravnatelja javnih kazališta, bez objavljivanja natječaja, na vrijeme od godinu dana, u kojem roku se donosi statut i četverogodišnji program rada javnog kazališta. Imenovanje intendanta odnosno ravnatelja, prema odredbama ovoga zakona, obavit će se nakon usvajanja statuta i četverogodišnjeg programa rada javnog kazališta. U roku utvrđenom stavkom 1. ovoga članka. a nakon što donesu opće akte o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada. nacionalna i druga javna kazališta dužna su raspisati natječaj za sva radna mjesta u kazalištu, osim za radna mjesta zaposlenih baletnih umjetnika koji imaju navršen radni staž od 18 godina, opernih umjetnika od 20 godina, dramskih umjetnika od 25 godina i članova kolektivnih umjetničkih tijela od 30 godina mirovinskog staža, ostvaren u kazališnoj djelatnosti. Do usklađivanja organizacije i donošenja akata iz stavka 1. ovoga članka zadržava se zatečeno stanje zaposlenih. Umjetnicima i ostalim djelatnicima koji ne budu primljeni na rad prema natječaju iz stavka 5. ovoga članka prestaje radni odnos u skladu sa zakonom. Članak 43. Do donošenja statuta javnih kazališta primjenjuju se odredbe statuta i drugih općih akata postojećih kazališta čijim su sredstvima osnovana javna kazališta,ako nisu u suprotnosti s odredbama ovoga zakona. Članak 44. Postojeća kazališta za koja ne bude utvrđen status javnog kazališta dužna su obaviti pretvorbu vlasništva na način i u roku odredenom zakonom kojim se uređuje pretvorba poduzeća s društvenim kapitalom u poduzeća kojima je određen vlasnik. Članak 45. Ministarstvo prosvjete. kulture i športa posebnim će propisom urediti pitanja u svezi sa statutom, ustr- ojstvom i financiranjem festivala ovisno o njihovu značenju. Članak 46. Ministarstvo prosvjete, kulture i športa donijet će akte iz članka 8, 34, 39. i 45. ovoga zakona u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Članak 47. Danom stupanja na snagu ovoga zakona prestaje važti Zakon o kazališnoj i scensko-glazbenoj djelatnosti ("Narodne novine", br. 8/82 i 53/89). Članak 48. Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama". Klasa: 612-03/91-02/02 Zagreb, 9. studenoga 1991. SABOR REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Sabora dr. Žarko Domljan, v. r. Predsjednik Vijeća udruženog rada mr. Ivan Matija, v. r. Predsjednik Vijeća općina Luka Bebić, v. r. Predsjednik Društveno-političkog vijeća Vice Vukojević, v. r. Zakon, NN 61/1991-1598 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Zakon Izdanje: NN 61/1991    Broj dokumenta u izdanju: 1598 Donositelj:Sabor Republike Hrvatske Datum tiskanog izdanja: 19.11.1991. ELI: /eli/sluzbeni/1991/61/1598 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©2026. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.